Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585a9c2e1eea8f85788b45c6/80
Foto: Facebook Kolinda Grabar-Kitarović

Grabar-Kitarović očekuje poboljašanje odnosa Hrvatske i Srbije nakon srbijanskih izbora

Grabar-Kitarović je na Pantovčaku nakon obraćanja u prigodi dvije godine od inauguracije odgovarala na novinarska pitanja, a glede vanjske politike teme su bile predstojeći predsjednički izbori u Srbiji, odnosi s Rusijom te pitanje imenovanja veleposlanika

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović izrazila je u srijedu nadu da će nakon izbora novog srbijanskog predsjednika doći i do poboljšanja odnosa te razmjene posjeta između Srbije i Hrvatske na predsjedničkoj razini, kako bi se razgovaralo o otvorenim pitanjima između dviju zemalja.

Grabar-Kitarović je na Pantovčaku nakon obraćanja u prigodi dvije godine od inauguracije odgovarala na novinarska pitanja, a glede vanjske politike teme su bile predstojeći predsjednički izbori u Srbiji, odnosi s Rusijom te pitanje imenovanja veleposlanika.

 S obzirom na to da je sadašnji srbijanski premijer Aleksandar Vučić najavio da će se kandidirati za predsjednika, novinare je zanimalo vjeruje li predsjednica da će, ako Vučić pobijedi, doći do bolje suradnje nego što ju ima sa sadašnjim srbijanskim predsjednikom Tomislavom Nikolićem.

Predsjednica kaže kako su izbori stvar unutarnjih odnosa u Srbiji kojoj želi mirnu i prosperitetnu budućnost, a da će Hrvatska biti otvorena i „pozdraviti bilo kakvu bolju suradnju“.

S Vučićem je, dodala je, imala korektne odnose.

„Konkretno, kod suradnje oko Subotičke deklaracije - on je doista izvršio nekoliko vrlo bitnih obećanja usmjerenih na poboljšanje konkretnog života i uvjeta rada hrvatske manjine u Srbiji“, rekla je Grabar-Kitarović govoreći o susretu s Vučićem sredinom 2016. u Hrvatskoj i Srbiji tijekom kojega je potpisana Deklaracija o unaprjeđenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja između Hrvatske i Srbije. Deklaracija predviđa rad na poboljšanju zaštite manjina, rješavanju pitanja nestalih osoba, uređenju graničnih sporova, sukcesiji, borbi protiv terorizma i migrantske krize te zajedničkim razvojnim i prekograničnim projektima EU-a.

U kontekstu tih izbora, kazala je, nada se konačno i razmjeni posjeta između dviju država. „Ali da oni ne budu protokolarni, da ne budu zabava za javnost, nego konkretni, da na njima raspravljamo o konkretnim pitanjima, posebno rješavanju otvorenih pitanja koja već dugo čekaju za što je potrebna hrabrost, vizija. I naravno da u konačnici to ne bude neka vrst prijepora na putu Srbije u članstvo EU. Jer, mislim da bismo trebali biti dovoljno zreli s jedne i druge strane granice da to međusobnom razgovoru riješimo kao bilateralna pitanja“, istaknula je.

Smatra i da je vrijeme za redefiniranje odnosa s Rusijom te kaže kako je uvijek isticala da Rusija i sve države moraju poštivati temeljne uzuse i postulate međunarodnog prava, državni suverenitet, teritorijalni integritet i političku neovisnost svake države i mogućnost da odlučuje o svojoj budućnosti, ali i to da Rusiju nikada ne smijemo tretirati kao neprijatelja.

 „Niz nekakvih nesporazuma, ili nedostatak kontakata posljednjih nekoliko godina uvjetovao je da su se, nažalost odnosi između Hrvatske i Rusije doista pogoršali“, ustvrdila je.

Prije svega tu ističe neimenovanje hrvatskog veleposlanika što, kaže, nije poruka Rusiji, već više rezultat činjenice da „smo mi malo aljkavo pristupili tom pitanju“. Dodaje tome i da Hrvatska već tri godine nema veleposlanika ni u Turskoj, kao i da u nekima imamo veleposlanike „na koje same države ne gledaju blagonaklono i već smo nekoliko puta dobili zamolbu da pošaljemo novog“.

 Očekuje da će u izravnim razgovorima s ruskim visokim dužnosnicima pokušati riješiti mnoge od prijepora, prije svega gospodarske naravi, „jer, nije Hrvatska jedina država koja se drži sankcija EU“.

Očekuje, pak, da će Rusija konzultirati i Hrvatsku kad je riječ o stanju u BiH i susjedstvu i jugoistoku Europe. „Mi želimo biti njihov partner u tome jer imamo zajedničke interese za mir i stabilnost europskog prostora“, kaže. Bit će zanimljivo pratiti kako će se ti odnosi razvijati, rekla je predsjednica te izrazila nadu u njihovu otvorenost.

Traženje agremana za veleposlanika u SAD-u, rekla je, može se očekivati „čim se dogovorimo o kandidatu“. Prijedloge, dodala je, za sada nije dobila, ali i naglašava da je to samo jedno od pitanja koje treba riješiti te ustvrdila da prilike u pojedinim veleposlanstvima, nažalost, nisu na ponos i diku.

„Posebno je bitno mjesto Washington DC za koji vidite da se okolnosti stubokom mijenjaju. Da su još u jednoj fluidnoj fazi, da još nije isteklo ni 100 dana administracije (predsjednika) Donalda Trumpa, a toliko se toga već dogodilo“, ističe.

 Stoga smatra da na tom mjestu Hrvatska treba imati osobu koja je spretna, u stanju komunicirati sa svima, koja ne radi ideološke razlike zato što je diplomat, jer diplomati se ne smiju miješati u politiku i koja se dosad već nije debelo kompromitirala u svojoj sredini.



hr Wed Feb 15 2017 17:20:29 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a9d0a0d2af47fd2228b45d2/80

Broj blokiranih građana nešto je smanjen, ali raste iznos koji duguju

Na godišnjoj razini broj građana s blokiranim računima smanjen je za 1,7 posto, ali je iznos njihova dugovanja porastao za 3,3 posto

Poslovni subjekti duguju pak 12,8 milijardi kuna, a blokirano ih je nešto manje od 24 tisuće.

Krajem ožujka ove godine bili su blokirani računi 325 tisuća građana, koji ukupno duguju 43,4 milijarde kuna. U blokadi su bili i računi nešto manje od 24 tisuće poslovnih subjekata, s dugovanjima u iznosu od 12,8 milijardi kuna, pokazuju najnoviji podaci Fine. - piše Dnevnik

U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju broja blokiranih za 4.789 poslovnih subjekata (16,6 %) i smanjenju prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, u iznosu od 4,55 milijardi kuna (26,2 %).

Najveći broj građana ima dug prema teleoperaterima, njih nešto manje od 160.000. Ukupni dug građana (43,4 milijarde kuna) za 0,6 % je veći u odnosu na prethodni mjesec. Najveći dio duga, u iznosu od 17,9 milijardi kuna, odnosio se na dug građana prema bankama kao vjerovnicima (41,4 %), a prema cijelom financijskom sektoru (bankama, štedionicama, kreditnim unijama, leasing i factoring društvima, osiguravajućim društvima, tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje), dug je iznosio 21,0 milijardu kuna ili 48,5 %.

Na godišnjoj razini broj građana s blokiranim računima smanjen je za 1,7 posto, ali je iznos njihova dugovanja porastao za 3,3 posto.

Dug građana koji su blokirani za dug veći od milijun kuna (udio u broju blokiranih građana 1,5 %), iznosi ukupno 22,3 milijarde kuna (udio u ukupnome dugu građana 51,4 %), objavila je Fina. - prenosi Dnevnik

hr Wed Apr 25 2018 09:52:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fd94ecb473980e4c8b45a5/80

Danas iznadprosječno toplo, u četvrtak promjena vremena

Većinom slabo jugo i jugozapadnjak puhat će i u većem dijelu Dalmacije
Nastavlja se iznadprosječno toplo razdoblje, pri čemu u srijedu ponovno diljem Hrvatske stabilnije i sunčanije, a od četvrtka su na kopnu ponovno mogući pljuskovi.

Podjednako iznadprosječno toplo bit će i u središnjoj Hrvatskoj, te također pretežno sunčano, ujutro uz rijeke uz mogućnost mjestimice kratkotrajne magle. Zapuhat će ponedgje umjeren jugozapadni vjetar, na sjeverozapadu moguće i jači. - piše HRT

U gorju i na sjevernom Jadranu će sunčano vrijeme ponegdje pratiti slab do umjeren dnevni razvoj oblaka, a ujutro moguće i magla po kotlinama, ponajprije Like. Vjetar  slab do umjeren jugozapadni, na sjevernom Jadranu i jugo, uz većinom malo valovito more. Temperatura zraka ujutro od 7 do 10 °C, uz more 11 do 14 °C, a poslijepodne 23 do 26 °C, u gorju 20 do 23 °C.

Većinom slabo jugo i jugozapadnjak puhat će i u većem dijelu Dalmacije, gdje će također biti sunčano. U Dalmatinskoj zagori, ponajprije iza Biokova, poslijepodne se očekuje dnevni razvoj oblaka uz mogućnost lokalnog pljuska i grmljavine. Najniža jutarnja temperatura u unutrašnjosti od 9 do 12 °C, uz more 13 do 16 °C, a najviša od 22 do 26 °C.

Pretežno sunčano bit će i na jugu Hrvatske, gdje su u noći i ujutro mjestimice mogući niski oblaci i magla. Vjetar slab, more mirno, a najviša dnevna temperatura između 22 i 25 °C.

Od četvrtak opet nestabilnije, ali i dalje toplo

U četvrtak na kopnu porast naoblake, te uglavnom u drugom dijelu dana mjestimice kiša, pa i u obliku pljuskova, uz mogućnost grmljavine. Zapuhat će umjeren sjeveroistočni i sjeverni vjetar pa će se temperatura malo sniziti. U petak još malo svježije, a i oblačnije, no uglavnom suho. U subotu djelomice sunčano i danju toplije, uz mogućnost ponekog poslijepodnevnog pljuska.

Na Jadranu se i idućih dana nastavlja većinom sunčano i toplo vrijeme, a uz slab vjetar na južnom Jadranu do petka postoji mogućnost pojave niskih oblaka i magle. Na sjevernom i srednjem Jadranu slabo i umjereno jugo i jugozapadnjak u petak će okrenuti na buru, podno Velebitra ujutro i jaku. U subotu povremeno umjerena naoblaka, a zapuhat će umjereno jugo. 
hr Wed Apr 25 2018 08:20:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae01c132af47fa0968b456d/80
Foto: Pixabay

Diplome iz BIH i Srbije više neće vrijediti u Hrvatskoj

Ta bi informacija mogla zagorčati život mnogim studentima iz Hrvatske...
Diplome stečene u BiH i Srbiji u Hrvatskoj se više neće priznavati, osim ako nije riječ o visokoškolskim programima koji su prošli relevantno međunarodno vrednovanje. Tumačenje je to koje je dala Agencija za znanost i visoko obrazovanje Glasu Slavonije nakon što im je Ivica Katavić, dekan Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje “Nikola Šubić Zrinski” iz Zagreba, koja od sljedeće akademske godine otvara dislocirani studij u Županji, otkrio kako “postoje velike indicije da se diplome stečene u Srbiji i BiH više neće moći nostrificirati u Hrvatskoj”. - piše Večernji list

Kriteriji za priznavanje

Ta bi informacija mogla zagorčati život mnogim studentima iz Hrvatske koji, što zbog blizine fakulteta u pograničnim područjima, što zbog nižih troškova, studiraju u dvjema susjednim zemljama, no iz Agencije objašnjavaju kako je za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija potrebno ispuniti određene kriterije. Za visokoškolske programe ključna je vjerodostojnost nadležnih akreditacijskog tijela, koja moraju proći relevantno međunarodno vrednovanje. Takvo vrednovanje usklađeno je sa smjernicama Lisabonske konvencije i jamstvo je da akreditirana visoka učilišta doista ispunjavaju standarde kvalitete i da njihove diplome jamče osposobljenost za tržište rada, no ni jedna nadležna agencija za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju u BiH i Srbiji nije ga prošla. 

Ipak, to ne znači da Hrvatska ubuduće neće priznavati ni jednu visokoškolsku kvalifikaciju iz te dvije zemlje. Tako Sveučilište u Mostaru, koje je sa svojim dislociranim studijima, primjerice onim u Orašju, vrlo zanimljivo studentima iz pograničnih područja, neće imati problema s priznavanjem kvalifikacija. Kako bi potvrdilo kvalitetu svojih studijskih programa, to je sveučilište prošlo međunarodnu reakreditaciju, koju je provela hrvatska Agencija, koja ima međunarodnu akreditaciju.

 U Agenciji je pokušano provjeriti postoje li i druga učilišta u BiH i Srbiji koja ispunjavaju taj kriterij i koliki broj studenata obuhvaćaju studijski programi čije se diplome u Hrvatskoj neće moći nostrificirati, no do zaključenja ovog izdanja odgovor nismo dobili. Cijeli problem jučer su kratko komentirali ministrica obrazovanja Blaženka Divjak i koordinator Ekspertne radne skupine za reformu obrazovanja Radovan Fuchs, a iz njihovih se izjava da iščitati tek kako je riječ o propisima te kako se sustav mora urediti.

Divjak: Uređujemo sustav

 – Ne znam detalje u vezi s tim. Važno je razumjeti da uređujemo sustav, priznajemo i nostrificiramo diplome iz sustava koji su uređeni. Tako, gdje to nema, zna biti problematična situacija – kazala je ministrica Divjak. Fuchs je pak problem “locirao” u zanimanjima koja su regulirana posebnim direktivama EU, posebno onima u području zdravstva. - piše Večernji list
hr Wed Apr 25 2018 08:11:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adf86912af47f658c8b47f0/80
Foto: HGSS

Počinje akcija „Očistimo zajedno stazu Sv Ciprijana“

Cilj akcije je podizanje svijesti o stvaranju i odlaganju otpada te važnosti očuvanja okoliša

Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Split organizator je ekološke akcije „Očistimo zajedno stazu sv. Ciprijana“ koja je za taj projekt dobila financijsku podršku Ininog programa „Zeleni pojas“.

Ekološka akcija sastoji se od nekoliko faza podizanja svijesti lokalnog stanovništva o stvaranju i odlaganju otpada, a glavna aktivnost je uređenje staze sv. Ciprijana koja prolazi kroz nelegalno odlagalište otpada blizu crkve Sv Ciprijana u Gatima.

Cilj akcije je podizanje svijesti o stvaranju i odlaganju otpada te važnosti očuvanja okoliša kroz okupljanje što većeg broja mjerodavnih institucija i volontera u čišćenju dijela područja od krupnoga i sitnog otpada (guma, olupina, bijele tehnike…) kroz koji prolazi tematska staza sv. Ciprijana. Akcija će se održati 26.04.2018. u vremenu od 08.00 – 16.00 sati.

U akciju će se, uz volontere HGSS-a stanice Split, uključiti Čistoća d.o.o. Split, Hrvatske šume d.o.o., Grad Omiš, TZ Grada Omiša, DIP CZ- odsjek Split, Javna ustanova „More i krš“, PEU Gata, Peovica d.o.o., DVD Gata, DVD Omiš, DVD Kučiće, Turistička agencija „Adriatic.hr“, PD Imber, PD Perun, PU Dinaridi, PK Gojzerice, NEIR d.o.o., Udruga B-4 i Srednja škola „Braća Radić“ Kaštel Štafilić.

Staza Sv Ciprijana je zapravo put kojim su nekada ljudi iz Gata i Ostrvica, sa svojim mazgama i tovarima, dolazili u Omiš. Početak sraze je pored crkve Sv Ciprijana koja je sagrađena oko 1750. Od crkve do spoja sa stazom Leopolda Mandića ima 2,5 km, na početku borove šume počinje markirana pješačka staza koja vodi kroz nelegalno odlagalište otpada što ne pruža niti malo lijep prizor turistima i posjetiteljima. Otpad se nalazi na površini oko 1 km 2 (auto gume, građevinski materijal, bijela tehnika, namještaj, plastična ambalaža…). Ovo smetlište, uz neugodan smrad, predstavlja i potencijalnu opasnost od nastanka požara, a naročito zbog toga što se nalazi u staroj šumi bijelog i crnog bora.

hr Tue Apr 24 2018 21:34:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .