Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5874c3171eea8fe8dc8b45f6/80
Foto: Pixabay

Herceg-Bosno, srce ponosno: Prema broju plaćenih neradnih dana prednjače naši susjedi

Bosna i Hercegovina nalazi se među vodećim zemljama u Europi kada je broj neradnih dana u pitanju

Svaka država ima svoje državne blagdane. Ti dani su obično neradni, ali su plaćeni. Ako kojim slučajem ljudi ipak moraju na taj dan raditi, isplaćuje im se dupla dnevnica. Svi državni blagdani su datumom fiksirani tj. svake su godine na isti datum. To pravilo vrijedi za cijelu Europu osim za Veliku Britaniju. Tamo svaki radnik ima pravo na 28 dana plaćenog odsustva s posla, a isto pravilo vrijedi i za Estoniju. No, tamo se takvi dani plaćaju minimalcem. 

Na web portalu JakubMarian.com, koji je specijaliziran za zanimljive grafičke analize u Europi, objavljen je teoretski maksimum plaćenih neradnih dana za svaku zemlju u Europi pojedinačno.

Većina neradnih dana za svaku zemlju Europe ovisi o broju vjerskih praznika te samoga utjecaja religije na svaku zemlju pojedinačno.

Ono što je zanimljivo na prvi pogled jest da se  Bosna i Hercegovina nalazi među vodećim zemljama u Europi kada je broj neradnih dana u pitanju. Broj varira između 10 i 15 neradnih dana godišnje. U samom vrhu je i Švicarska, koja ima između 9 i 16 dana godišnje, u ovisnosti od toga pada li praznik na vikend.

Osim BiH i Švicarske, u vrhu je i Bugarska, koja dijeli broj neradnih plaćenih dana sa Švicarcima, od 12 do 16. Od zemalja regije, Slovenija ih ima 13, kao i Hrvatska, Srbija ima između 10 i 13, Crna Gora i Albanija su na 14 plaćenih neradnih dana godišnje.

Facebook komentari

hr Tue Jan 10 2017 12:20:05 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a61cdf7b9e03e4b528b459c/80
Foto: D.N.

Za vrijeme testiranja drona u Australiji došao poziv za pomoć

Australski mediji pohvalili su se najvjerojatnije povijesnim događajem - prvi put je jedan dron sudjelovao u izravnom spašavanju unesrećenih plivača iz mora, do čega je došlo slučajno u vrijeme testiranja novog modela

Australski mediji (konkretno Sydney Morning Herald) prenose vijest o spasilačkoj operaciji na moru u kojoj je sudjelovao dron. Spasilačka služba Novog Južnog Walesa je na obalama oko mjestašca Lennox Head testirala dron Little Ripper koji je dio kampanje za zaštitu građanstva od morskih pasa, piše Bug.

Za vrijeme testiranja pristigao je poziv u pomoć, dvoje plivača u dobi od 15 i 17 godina našlo se u nevolji na uzburkanom moru. U roku od oko 70 sekundi Lennox Head je locirao spomenute plivače te do njih spustio plutajuću podlogu na napuhavanje pomoću koje su nesretni plivači uspjeli doći do obale.

Nakon uspješno izvedene akcije, zamjenik premijera Novog Južnog Walesa, John Barilaro, istaknuo je kako se radilo o povijesnom događaju, prvi put u povijesti jedan je dron iskorišten za spašavanje unesrećenih plivača. Također, nije propustio istaknuti isplativost ovog projekta.

Australija je zasad vodeća zemlja u svijetu u primjeni dronova za nadzor obale; dosad je isporučeno oko 40 Little Ripper dronova koji su opremljeni spomenutim plutajućim podlogama na napuhavanje i GPS-ovima te imaju autonomiju od 2 i pol sata.

Facebook komentari

hr Fri Jan 19 2018 11:53:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a60eba1b9e03eb74b8b474b/80
Foto: Pixabay

Hrana iz konzerve: Što kupovati, a što izbjegavati?

Ovo su tri najbolje namirnice iz konzerve i tri koje bismo ipak trebali preskočiti i odabrati bolji izbor

Konzervirane hrane uglavnom se ne bismo trebali bojati, jer je dobra pomoć kad želimo brz i zdrav obrok, čak i ako znamo da se u konzervama obično krije malo veća količina soli. - piše Index

No taj se problem relativno lako ublaži ako ćete namirnice iz konzerve prije konzumacije isprati u tekućoj vodi.

Tako ćete isprati dobar dio dodanih soli i moći uživati u zdravim zalogajima, no to ipak ne znači da je baš sve iz konzerve dobro.

Što kupovati konzervirano, a što je ipak bolje birati svježe ili smrznuto, odgonetnula je nutricionistica Keri Gans koja je odabrala tri najbolje namirnice iz konzerve i tri koje bismo ipak trebali preskočiti i odabrati bolji izbor.

Najbolje:

Grahorice

Nema razloga da ne uživate u grahu i ostalim grahoricama iz konzerve jer su jednako bogate dobrim nutrijentima kao da ste ih i sami pripremali. Jedino što morate pripaziti je količina soli pa je dobro da prije kupnje obratite pozornost na deklaraciju ili se najjednostavnije osigurate od svega tako što ćete sadržaj konzerve dobro isprati vodom.

Povrće

Iako će mnogi radije odabrati smrznuto ili svježe povrće, nećete pogriješiti ako kupite povrće iz konzerve te s njim postupite kao s grahoricama. Što god se nalazi u konzervi može se lako isprati od dodanih soli te od toga brzo spraviti zdrav obrok. Ono ima i dodatnu prednost, jer se neće tako brzo osušiti ili pokvariti ako nećete iskoristiti odmah sve.

Riba 

Osim što je dostupnija, riba u konzervi često je jeftinija od svježe, a odličan je izvor esencijalnih nutrijenata i masnih kiselina, posebno Omega 3.

Ako nemate mogućnost nabavke svježe, zdrave ribe, ne bojte se one iz konzerve. Što god odabrali - tunu, losos ili sardine - bit će to dobar dodatak zdravoj prehrani koja mora uključivati dovoljnu količinu ribe.

Što izbjegavati:

Juhe

Namirnice iz konzerve koje nije moguće isprati najbolje je izbjegavati, jer sadrže previše štetne soli.

Tjestenina i umaci

Gotovi proizvodi na bazi tjestenine kao i gotovi umaci puni su soli i dodataka koje biste trebali maksimalno izbjegavati.

Na koncu, svaka je tjestenina relativno brzo kuhana, kao i jednostavni umaci od povrća, što je svakako puno zdraviji izbor od već gotovog obroka.

Voće

S obzirom na to da danas ipak imamo relativno širok izbor voća tijekom cijele godine, doista biste trebali izbjegavati ono iz konzerve. Uostalom, ako već nemate svježe voće, radije kupite smrznuto čiji su vitamini i minerali očuvani smrzavanjem, a ne gomilom šećera kao što je slučaj s voćem iz konzerve. - piše Index

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 19:47:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58628a631eea8f339b8b45ab/80
Foto: Ilustracija

Znanstvenici ukazuju na bogatstvo na deponijima smeća diljem Europe

Znanstvenici su završili prvu studiju o dragocjenom materijalu koji se nalazi na velikim deponijima smeća i na otpadu diljem Europe u sklopu projekta ProSUM koji se provodi na razini Europske unije.

Konzorcij 17 partnera, koji predstavljaju istraživačke institute, geološke institute i industriju, u srijedu je pokrenuo internetsku bazu podataka o "urbanim rudnicima" na kojoj su detaljno navedene dragocjene sirovine skrivene u odbačenim akumulatorima i baterijama, u elektroničkim uređajima ili na otpadima vozila diljem Europe. 

Cilj projekta ProSUM je utvrditi inovativne mogućnosti za upotrebu sekundarnih izvora kritičnih sirovina (KS) u reciklažnoj industriji te ukazati na mjesta na kojima se nalaze aluminij, bakar i zlato u vrijednosti od više milijarda dolara. 

Grupa, koja uključuje i Sveučilište UN-a, navodi da su bogat izvor spomenutih sirovina suvremena vozila, a među njima su litij iz električnih automobila te čelik i magnezij. 

Ističe da je u pametnim telefonima koncentracija zlata 25 puta veća nego u najbogatijoj podzemnoj rudi. 

Projektom ProSUM uspostavljena je europska mreža znanja o sekundarnim izvorima kritičnih sirovina koje su od vitalnog značaja za današnje visoko tehnološko društvo. Svrha projekta je koordinirati i prikupiti podatke o sekundarnim izvorima kritičnih sirovina te usporediti karte zaliha iz "urbanih rudnika". 

Projekt se financira iz programa Obzor 2020 (Horizon 2020) Europske unije za istraživanje i inovacije u razdoblju od 2014. do 2020.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 15:46:47 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a60b1c4b9e03eb64e8b4660/80

Loš zadah? Možda je zbog jezika!

Većina ljudi zna da dobra oralna higijena znači četkanje zuba i upotreba zubnog konca, ali što je s jezikom?

Neugodan zadah iz usta, medicinski nazvan halitoza, problem je s kojim se svatko od nas susreo bar nekoliko puta u životu, na vlastitom primjeru ili u svakodnevnim susretima s drugim ljudima.

U većini slučajeva rezultat je loše higijene usta i usne šupljine, no može biti znak i nekih drugih zdravstvenih problema. 

Usta su dom loših i dobrih bakterija. One se ne gomilaju samo na zubima, nego i na jeziku. Loše bakterije, osobito Helicobacter Pylori, jedan su od glavnih uzroka lošeg zadaha. 

H. Pylori uglavnom živi na jeziku, pa svaki put kada perete zube, četkicom prijeđite i preko jezika. Ako ste u mogućnosti, zube četkajte dva do tri puta dnevno. 

S obzirom na to da bakterije bujaju u suhim ustima, dodatni savjet za loš zadah je ispijanje više tekućine.

Ako ni čišćenje zuba niti jezika ne pomognu, vrijeme je za posjet liječniku.

Uzrok lošeg zadaha, naime, može biti i u dišnim putevima ili u želucu.

Najbolja prva pomoć protiv lošeg zadaha je žvakaća guma. No i tu postoji zamka. Naime, žvakaće gume koje sadrže šećer neće vam pomoći, pa treba pripaziti da kupite one bez dodatka šećera.  

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 15:46:23 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .