Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5963d907b9e03eb1328b47c4/80
Foto: Goran Blažević

Goran Blažević – s noge na nogu od Jordana do Umaga

Goran Blažević dvostruki je dobitnik ovogodišnje Nagrade Dijana Klarić na Festivalu putnika u Šibeniku, jedine putničke nagrade u Hrvatskoj. Goran je odnio pobjedu u kategorijama Najbolji projekt i Putnik godine

Početkom listopada prošle godine ovaj se zaljubljenik u pješačenje odvažio na putovanje od Jordana do Hrvatske. Pet mjeseci i preko 3200 kilometara u znak solidarnosti sa svima onima koji su u nemilosti rata ostali bez svega bilo nam je i više nego dovoljno da ga “uhvatimo” i zamolimo da nam otvori dušu…, piše vollo.hr

 Otkrij nam tko je Goran Blažević?

– Imam 34 godine. Kad ne putujem, živim u malom selu pored Umaga. Radim šest do sedam mjeseci godišnje. Već nekoliko godina sam sezonski radnik u jednom malom kampu nedaleko moje kuće. Osim tog posla tijekom ljeta radim još nekoliko poslova kako bih se čitavu godinu mogao financirati. Kad sam kod kuće, najviše uživam boraveći u prirodi, a posljednjih godina i obrađujući maleni vrt u kojem uzgajam svoje povrće. Ostalih pet-šest mjeseci uglavnom provodim putujući.

Od 2010. godine, nakon što sam prehodao Camino de Santiago, sjeme usporenog putovanja počelo je klijati u meni. Zainteresirao sam se za usporenu perspektivu putovanja. Ta sasvim drugačija brzina kretanja, koja nudi drugačiju dimenziju primjećivanja okoline i osvješćivanja sebe, postala mi je veoma privlačna. Od tada hodam, a možda je baš taj stil putovanja ono što me čini pomalo različitim od drugih i što me kreira kao osobu.

Zbilja Jordan – Umag? Odakle ideja? S kojim ciljem?

– Bliski Istok me zanimao oduvijek. Čitajući putopise Malnara i Rostuhara zaljubio sam se u taj svijet i godinama sam maštao o tome da ga posjetim. Nekoliko je godina kuhala u meni ideja da prehodam put od Umaga do Jeruzalema. Međutim, zbog rata u Siriji koji traje već šest godina, ta je ideja bila neizvediva. 2015. godine sam, nažalost, osvijestio činjenicu da taj sukob neće uskoro završiti i donio odluku da krećem prema Jeruzalemu u jesen 2016. Te iste godine, kad sam donio tu odluku, izbjeglička je kriza zbog sukoba na Bliskom Istoku doživjela svoj vrhunac.

Otvorila se tzv. Balkanska ruta i velik broj izbjeglica svakodnevno je ulazio u Hrvatsku. Te su se tužne slike duboko urezale u moje srce. Teško mi je bilo promatrati tu tragediju ali najteže su mi padale osude koje su pojedinci u društvu usmjeravali prema tim nesretnicima. Tada sam shvatio koliko su ljudi oko mene zatvoreni i uplašeni zbog dolaska ljudi drugačije vjere i boje kože. Uvidio sam koliko je lako medijima i političarima manipulirati društvom u kojem vlada takav strah. Jako me uzrujalo zatvaranje rute i zabrana ulaska izbjeglica na teritoriji EU-a, a još više postavljanje bodljikave žice na slovenskoj i mađarskoj granici. Shvatio sam da ne mogu sjediti doma i pretvarati se da ne postoje milijuni ljudi koji su blokirani na nekih 2000 kilometara od mene.

Odlučio sam učiniti nešto i javno iskazati svoje mišljenje vezano uz tu tragediju. Shvatio sam da će moje hodanje prema Jeruzalemu pratiti izbjegličku rutu, ali u suprotnom smjeru pa sam ga odlučio promijeniti. Umjesto da krenem iz kuće, vraćat ću se prema njoj. Jordan je, kao zemlja s milijunima izbjeglica iz Palestine, Iraka i Sirije, bila idealna država za početak priče, priče koja kroz moje korake poziva na solidarnost prema izbjeglicama, na rušenje zidova straha i predrasuda prema muslimanima. Tako je nastao projekt “Solidarity Walk 4 km/h” u kojem sam želio ukazati na gostoljubivu stranu islama, na jedinstvo i sličnosti među religijama i na ljudskost normalnog čovjeka.

Pet mjeseci i preko 3200 km pješice, zar ne? Ukratko nam opiši rutu.

– Započeo sam hodanje 10.10.2016. krenuvši iz drevnog grada Petre u Jordanu. Nakon 14 dana hodanja kroz pustinjsko područje, prolazeći kroz Palestinu i Izrael, ušao sam u Jeruzalem. Nastavio sam dalje do obale Sredozemnog mora. Iz Tel Aviva sam prešao na Cipar, prehodao iz grčkog u turski dio, odakle sam letio u Tursku nakon koje nastavljam dalje hodajući kroz Grčku, Makedoniju, Crnu Goru i Hrvatsku.

Sigurni smo da si tijekom putovanja prolazio ne toliko pitomim mjestima. Kako si se snalazio za osnovne potrepštine? Hranu? Vodu?

– Za pješaka je jedini problem, vezano za hranu i vodu, taj kad su dionice između naseljenih mjesta predugačke. U tim slučajima treba malo logistike jer se treba pobrinuti da uzmemo dovoljno hrane i vode do sljedećeg dućana, što znatno otežava ruksak. Svi su se bojali za mene dok sam boravio na Bliskom Istoku. I sam sam prije polaska smatrao da će to područje, zbog pustinje i drugačije kulture, biti najteži dio, no ispostavio se kao najjednostavniji.

Ljudi koje sam susretao bili su toliko dobri da su mi svakodnevno pomagali darivajući mi vodu i hranu u znak gostoprimstva. Nakon toga sam pretpostavljao da će situacija biti još lakša, no nije ispalo tako. Što se hrane tiče, najteže mi je bilo u Turskoj. Budući da ne jedem meso, bilo je jako teško opskrbiti se raznolikom hranom. Uglavnom sam svaki dan jeo iste namirnice što je nakon nekoliko dana postalo pomalo naporno.

Tvoje prve pješačke ture zapravo su bile po planinama. Koliko si ih do sada obišao i čemu su te ta najranija iskustva naučila?

– Posjetio sam sve planine u Hrvatskoj osim Papuka. Planina je moj najveći učitelj jer je tamo sve počelo. Naučio sam štošta o ljepoti hodanja, suočio se s kišom, snijegom i mrakom. Naučio sam koliko je discipline potrebno da bi se ostvario neki pothvat. Planina me naučila ustrajnosti. Međutim, nikad nisam smatrao da sam “samo”planinar. Radije bih rekao da sam putnik željan izazova i pustolovina, a da bih to doživio postao sam – hodač.

Na koji si način tijekom ovih pet mjeseci pješačenja održavao kontakt s obitelji? Što kažu roditelji na tvoje pustolovine?

– Barem danas, zahvaljujući internetu i pametnim telefonima, nije više problem održavati kontakt sa svojim dragima. Moji roditelji su već godinama upoznati s mojim strastima i nije im preostalo ništa drugo osim da me prihvate takvog kakav jesam. Mislim da nas je ovo putovanje naučilo mnogočemu, sve nas. Siguran sam da im nije bilo lako, ali ponosan sam na to što su mi dopustili da ostvarim svoj san unatoč brizi i vezanosti koju osjećaju spram mene.

U svakoj zemlji kroz koju sam prolazio kupio bih SIM karticu preko koje sam mogao koristiti internet. To je bilo bitno jer sam preko mobitela koristio i karte koje su mi pomagale u kretanju. Svakodnevno sam se čuo sa svojom djevojkom koja bi zatim prenosila informacije mojim bližnjima.

Ranijih godina putovao si i biciklom. Opiši nam malo avanture na dva kotača i dvije pedale. Možeš li ih usporediti s pješačkim rutama?

– Biciklom sam malo putovao da bih mogao ispričati nešto korisno. Moje prvo životno putovanje bilo je Zagreb-Umag biciklom kad sam imao 19 godina, a nakon toga sam s prijateljima vozio iz Umaga do Dubrovnika. Bicikl je divno sredstvo kretanja, štoviše, idealno je za putovanja. Nije sporo kao hodanje, nudi nam mogućnost da vidimo i posjetimo više toga na jednom putovanju. Ali unatoč tome što je sporo, teško da se može usporediti s hodanjem.

Hodanje je po meni vrhunac putovanja, najviša dimenzija osjećanja i doživljavanja jedne zemlje. Bicikl vozimo, dakle usmjeravamo pažnju i svijest na kontrolu i vožnju, dok je hodanje prirodno, omogućuje nam opuštanje i osvješćivanje okoline i sebe više od ostalih prijevoznih sredstava.

Koliko su trajale fizičke pripreme uoči ovog posljednjeg putovanja?

– Za ovo su putovanje pripreme trajale godinama. Što se fizičkog dijela tiče, pripremao sam se više od 6 mjeseci. Nažalost, te pripreme nisu bile onakve kakvima sam ih zamišljao. Kako sam ovo putovanje u potpunosti financirao sam, većinu vremena sam radio da bih zaradio dovoljno za opremu i put koji me čekao.

Jesi li imao moment: “Čovječe, što je meni ovo trebalo?” Kada se javio i kako si ga pobijedio?

– Bilo je par trenutaka kad sam se to pitao, ali nikad nisam ozbiljno pomišljao na to da odustanem. U svakom sam trenutku bio svjestan da ostvarujem nešto što sam godinama sanjao. Kad je bilo teško, kad mi se kukalo, samo bih pomislio na to da me nitko ne tjera na sve to, da mogu u bilo kojem trenutku odustati i sjesti na bus. Pitao bih samog sebe – jesam li to želio? Odgovor je uvijek bio “da”, što je sasvim dovoljno da se ide dalje. Međutim, dogodio se jedan dugi period u kojem mi je hodanje postalo malo dosadno. Bio sam svjestan da trebam biti izdržljiv i strpljiv i čekati da sve prođe. To se, nasreću, i dogodilo.

Otkrij nam zašto baš pješačenje?

– Za mene pješačenje predstavlja most između duhovnog i fizičkog. Nudi mi priliku da upoznam neku zemlju i njezine ljude, ali i da putujem unutar sebe, da posvetim vrijeme analiziranju i razmišljanju o tome tko sam ja, gdje idem i što želim. Stoga hodanje predstavlja dvostruko putovanje. Ono vanjsko, kroz neku zemlju, ali i unutrašnje, kroz naše misli i spoznaje. Za razliku od vožnje automobilom kad moramo paziti da se ne sudarimo s onim što nas okružuje, hodanje nam omogućuje da polagano, koristeći prirodnu brzinu, uđemo u okolinu i prostor koji nas okružuje., piše vollo.hr




Facebook komentari

hr Mon Jul 10 2017 21:44:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58afddc9b47398e7748b4574/80
Foto: Ilustracija

HAK upozorava na srnu na autocesti

Tijekom dana očekuje se pojačan promet u većim gradovima, na prilaznim i obilaznim cestama pa vozače iz HAK-a pozivaju na strpljenje

Iz Hrvatskog autokluba u petak su pozvali na oprez vozače na autocesti A3 Bregana-Lipovac između čvorova Bobovica i Sveta Nedelja na sedmom kilometru, zbog srne na kolniku.

Kolnici su mjestimice mokri i skliski od kiše Lici i sjevernoj Dalmaciji, vlažni u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju. Magla mjestimice smanjuje vidljivost na cestama u unutrašnjosti, a ima je i na dionici autoceste A4 Goričan-Zagreb između Goričana i Brezničkog Huma. Iz HAK-a vozačima savjetujetuju da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te održavaju sigurnosni razmak između vozila.

Tijekom dana očekuje se pojačan promet u većim gradovima, na prilaznim i obilaznim cestama pa vozače iz HAK-a pozivaju na strpljenje.

Uz povoljne vremenske uvjete u prometu je i dalje svakodnevno veliki broj biciklista, mopedista i motociklista. Vozače ostalih vozila upozoravamo da prilikom uključivanja u promet, prestrojavanja, pretjecanja, obilaženja, polukružnog okretanja ili skretanja pripaze upravo na ovu kategoriju sudionika u prometu te im ne oduzimaju prednost prolaska na raskrižjima. Bicikliste, mopediste i motocikliste također podsjećamo da poštuju prometne propise i ograničenja brzine.

Na graničnom prijelazu Bajakovo na izlaz se čeka jedan sat.

Trajekti i katamarani plove prema redu plovidbe.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 09:11:44 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59214c1cb9e03e88158b4597/80

Plenković: Novi zakon o braniteljima ne predstavlja rizik za proračun

Nema razloga za zabrinutost da bi novi zakon o braniteljima predstavljao rizik za rashodovnu stranu proračuna i sve je u skladu s procjenom financijskog učinka toga zakona, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković.

"Što se tiče proračuna za Ministarstvo hrvatskih branitelja, sve je u skladu s procjenom financijskog učinka ovoga zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2018., sredstva su alocirana i tu ne vidim nikakvih problema i mislim da bilo kakva zabrinutost s te strane nije utemeljena", rekao je Plenković, odgovarajući na pitanje novinara. Plenković je doputovao u Bruxelles, gdje će u petak sudjelovati na summitu čelnika EU-a i šest zemalja Istočnog partnerstva, a u četvrtak navečer sudjelovao je na sastanku čelnika Europske pučke stranke.

Europska komisija je u jesenskim gospodarskim prognozama ocijenila da su rizici za prihodovnu stranu povezani s očekivanim pojačanim učinkom krize u Agrokoru na porezne prihode od toga koncerna, a na rashodovnoj strani rizici dolaze od većeg povećanja plaća i socijalnih troškova, posebice na ratne veterane.

"Što se Agrokora tiče, mi vodimo računa da proces restrukturiranja traje i da se ide prema nagodbi. Ono što je najvažnije jest da je sve ovo što se da sada uradilo, a uradilo se jako puno da se spriječe posljedice za hrvatsku ekonomiju i sustav, bilo bez troškova za državni proračun i za sve naše ljude", rekao je Plenković.

Premijer Plenković će u petak sudjelovati na 5. sastanku na vrhu Istočnog partnerstva, koji će biti prigoda da šefovi država ili vlada iz država članica EU-a i šest istočnih partnerskih zemalja ocijene postignuća ostvarena od posljednjeg sastanka na vrhu u Rigi 2015.

Naglasak u razgovorima bit će na konkretnoj koristi koju su ta postignuća donijela građanima šest zemalja Istočnog partnerstva: Armeniji, Azerbajdžanu, Bjelorusiji, Gruziji, Moldovi i Ukrajini.

Facebook komentari

hr Thu Nov 23 2017 20:17:46 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a17160ab9e03e030b8b45da/80

Vježba spašavanja ljudi s 14. kata splitskoga nebodera

Edukativno-pokazna vježba "Spinut 2017", održana je u četvrtak poslijepodne u splitskoj Jobovoj ulici gdje su sudjelovale brojne hitne službe, no najviše su atrakcije izazvali vatrogasci i spasioci koji su od vatre spašavali ljude s 14. kata nebodera visokoga 44 metra.

U akciji je sudjelovala Javna vatrogasna postrojba Grada Splita (JVP), Zavod za Hitnu medicinsku pomoć Splitsko-dalmatinske županije, policija, Gradsko društvo Crvenoga križa Split, Hrvatska gorska služba spašavanja i Državna uprava za zaštitu i spašavanje.

U polusatnoj vježbi prikazano je početno gašenje požara na visokom objektu, te evakuacija i spašavanje unesrećenih, a nakon toga građane upoznali s mjerama zaštite od požara i drugih ugroza. Građani su se upoznali i s načinom korištenja vatrogasnih aparata i ostale opreme u slučaju nastanka požara, te su im djelatnici Crvenoga križa pokazali kako koristiti defibrilator.

Nenad Ružić, voditelj Odjela preventivno-operativnih poslova JVP Grada Splita novinarima je rekao kako već dvije godine provode projekt povećanja sigurnosti građana i boljih intervencija posebno na visokim objektima ili na objektima u kojima boravi veći broj osoba, te da jako dobro surađuju s gradom i policijom. Objasnio je kako su u četvrtak, nakon provedenih preventivnih mjera u kojima su posebno označili prometnice i postavili prometne znakove s oznakama "Vatrogasni pristup", izveli pokaznu vježbu.

"Sve smo to izveli kako bismo građanima podigli svijest o važnosti zaštite od požara i važnosti spašavanja u slučaju požara. Vježba je bila u sklopu našega projekta i odnosila se na gašenje požara u visokim objektima uz spašavanje osoba. Po mom mišljenju vježba je vrlo uspješno obavljena i to baš zato što je prometnim znakom i drugim obilježjima omogućen pristup vatrogasnim ljestvama koje su nesmetano pristupile zgradi i spasile ugrožene ljude iz nje. Vježbu smo radili u realnom vremenu i od dojave do početka akcije prošlo je sam pet minuta", rekao je Ružić. Istaknuo kako je riječ o vrlo kompleksnoj vježbi s obzirom na to koliko je službi u njoj sudjelovalo, te istaknuo kako vatrogasci u više od 200 objekata u Splitu imaju poteškoća s pristupom te najavio da će se taj problem početi rješavati u dogledno vrijeme.

Gradski pročelnik za mjesnu samoupravu, zaštitu i spašavanje Filip Butorović izjavio je da cilj vježbe bio naglasiti pitanje vatrogasnoga pristupa zgradama i visokim objektima. Izvijestio je da JVP Grada Splita ima dva navalna vozila čije ljestve dohvaćaju visinu do 50 metara što je dovoljno za  sve zgrade u gradu, ali ne i za dva tornja Westgatea od kojih je jedan već izgrađen, a drugi još veći, od 75 metara, se još gradi.

Facebook komentari

hr Thu Nov 23 2017 19:42:36 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5899ea94b47398cc248b456d/80
Foto: Screenshot YouTube

Ministrica Obuljen Koržinek najavila bolju budućnost za kreativne i kulturne industrije

Kreativne i kulturne industrije predstavljaju jednu od najperspektivnijih gospodarskih grana, a poticanje rasta i razvoja toga segmenta kulture jedan je od prioriteta hrvatske kulturne politike, poručila je u četvrtak u Zagrebu ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, istaknuvši kako je pritom ključna konstruktivna suradnja sa svim dionicima sektora.

"U kontekstu razgovora o kulturnim i kreativnim industrijama uvijek sam isticala važnost angažmana države i javnog sustava u potpori svim dijelovima onoga što nazivamo kulturni i kreativni lanac", rekla je ministrica govoreći na Međunarodnoj autorskoj kreativnoj konferenciji MAKK.

"Ove smo godine uspjeli povećati proračun za kulturu i odlučili smo da ćemo to povećanje linearno usmjeriti na sva područja stvaralaštva. Naravno, sredstva nisu nikad dovoljna, ali želimo poslati poruku da fokus stavljamo na kreativce, dakle na one koji stvaraju kulturu i umjetnost", napomenula je ministrica kao jedna od gostujućih izlagača prvoga dana dvodnevne konferencije, koja u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti u četvrtak i petak 23. i 24. studenoga okuplja neke od trenutno najaktualnijih hrvatskih kreativaca i stručnjaka.

Istaknula je da je u prvoj godini mandata Ministarstvo kulture velik naglasak stavilo na sudjelovanje u kulturi i participaciju. Smatra da u vremenu kulturnih i kreativnih industrija, osim tradicionalnih potpora stvaralaštvu i produkciji, bilo na nacionalnoj ili na lokalnoj razini, treba puno angažiranije pomagati i distribuciju.

"Neki su kanali potpore već otvoreni, ali u sljedećim godinama i u ovom mandatu trudit ćemo se osmisliti nove programe kako bismo pomogli da se kreativci što bolje susretnu sa svojim publikama kroz različite oblike potpore distribuciji", rekla je Obuljen Koržinek.

Ne smijemo zanemariti ni naš europski kontekst, dodala je ministrica. "U ovom trenutku pregovaramo na razini Europske unije o reviziji direktive o audiovizualnim i medijskim uslugama, u kojima hrvatska vlada čvrsto zastupa stajalište da se mora sačuvati sustav kvota, ne samo kad je riječ o filmskim kvotama, već na nacionalnoj razini i za glazbu", rekla je.

Smatra kako treba "i u svim oblicima nelinearnih usluga osigurati i zaštitu autorskih prava ali i, ubiranjem postotaka od velikih zarada i ekstra profita koji se stvaraju, osigurati financiranje nacionalne produkcije".

Uskoro nova nacionalna strategija razvoja kulture

U izlaganju pod nazivom "Promjene koje 2018. donosi kreativnim i kulturnim industrijama" ministrica je govorila i o nacrtu prijedloga Zakona o audiovizualnim djelatnostima, spomenula niz programa i projekata koji se već provode poput pilot projekta za poticanje sudjelovanja u kulturi i razvoj nove publike, te za konac 2018. najavila novi zakon o elektroničkim medijima, "još jedan iznimno važan propis za cijelu kulturnu i kreativnu industriju, posebno za audiovizualni i glazbeni dio".

Ministarstvo kulture upravo se nalazi pred raspisivanjem natječaja za izradu nacionalne strategije razvoja kulture, čiji je sastavni dio i strategija razvoja kulturnih i kreativnih industrija kao njezin najvažniji segment, rekla je nadalje ministrica, a u planu je i puno veće ulaganje u poduzetništvo u kulturi, i to ne samo kroz nacionalna sredstva nego dijelom i kroz europski socijalni fond za financiranje mikropoduzetnika u kulturnim i kreativnim industrijama.

Izvijestila je da je formirana i radna skupina za izradu novog Zakona o umjetnicima i umjetničkoj djelatnosti, što smatra i iznimno važnim jer je postojeća regulativa iz razdoblja prije 90-ih godina prošloga stoljeća.

Kao proces koji se više ne može odgađati ministrica je posebno izdvojila potrebu radikalnog redefiniranja zanimanja, kako bi se tome mogao prilagoditi i sustav obrazovanja. "Svjesni smo, pogotovo u ovom području kulturnih i kreativnih industrija, da mlade ljude uglavnom školujemo za vrlo tradicionalna umjetnička područja, da bi se onda oni negdje 'po putu' obrazovali u nekim novim zanimanjima", objasnila je.

To će biti dugotrajan proces u kojemu ćemo trebati pomoć strukovnih udruga, dodala je ministrica, istaknuvši kako svi programi o kojima je govorila u prvome redu ovise upravo u suradnji sa strukom – s ljudima koji djeluju i rade u kreativnom sektoru.

"Uvijek ističem da je specifikum svakog resora, a resora Ministarstva kulture više nego bilo kojeg drugog, da bez suradnje s umjetnicima, kreativcima, udrugama, nama su zapravo ruke vezane – naša su znanja ograničena, a naša spoznaja o tome što radite dosta limitirana", ustvrdila je.

Upravo zbog toga posebno joj je drago što je dobila priliku da, sudjelujući u MAKK-u,  može poslati poruku "da smo otvoreni, da želimo sve što radimo raditi u suradnji s vama, jer mi samo stvaramo okvir, a bez vaše kreativnosti i doprinosa sve što mi radimo ne bi imalo apsolutno nikakvog rezultata", zaključila je Obuljen Koržinek, ocijenivši kako je "samozatajnost velikih umjetnika i velikih kreativaca ono čemu se trebamo diviti".

U fokusu kreativci i njihov proizvod 

Poruke podrške na konferenciji je okupljenima prenio i ministar financija Zdravko Marić, koji je tom prilikom poručio kako je neosporan potencijal kulturnih i kreativnih industrija i svih njezinih podsektora, na globalnoj i na europskoj razini, stvaranja dodane vrijednosti unutar širih gospodarskih aktivnosti.

Taj je veliki potencijal i u Hrvatskoj prepoznat, kazao je Marić, jer riječ je o jednom "fantastičnom i nevjerojatnom spoju nematerijalne imovine, jedinstvenosti i nekakve posebnosti", kojim kreativna i kulturna industrija sigurno može dati još veći doprinos i u nekim drugim okolnostima.

Govoreći o planovima poticaja za tu industriju, Marić je rekao kako je jedan od razloga zašto je tu "dati takvu poruku, i to ne samo u okviru proračuna, nego svih politika koje bi na neki način dale poticaj".

Organizator MAKK-a je služba ZAMP Hrvatskog društva skladatelja u suradnji s Hrvatskim društvom za autorsko pravo HDAP – ALAI, a ove godine u fokusu su dvodnevnoga događanja kreativci i njihov proizvod, s posebnim naglaskom na obrazovanje u kreativnosti i kreativnost u obrazovanju.

Konferenciju je, uz poruke potpore, otvorila, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Lidija Kralj, a prvi dan njezina održavanja obilježila su, pred ukupno tristotinjak prijavljenih sudionika, izlaganja niza zanimljivih predavača i gostiju, kako iz svijeta kreativnosti, tako i onih koji svojim izumima i idejama kreativno oblikuju naš svijet i svakodnevicu. 

Potencijal kulturnih i kreativnih industrija u kontekstu razvoja zemlje u svojim su prezentacijama propitkivali Boris Jokić i Nenad Bakić, koji su sudjelovali i u panel diskusiji "Kreativnost u obrazovanju", u kojoj su im se pridružili Sandra Frančišković (Festival dječjeg glazbenog stvaralaštva), Aleksandar Battista Ilić (Akademija likovne umjetnosti), te iz Ministarstva kulture Maja Zrnčić, a Ministarstva znanosti i obrazovanja Lidija Kralj.

Prvoga dana MAKK-a u programu su, među ostalima, sudjelovali i Zlatan Stipišić Gibonni i Husein Hasanefendić Hus.

Drugi dan konferencije, 24. studenog, bit će posvećen temama iz područja intelektualnog vlasništva i zaštite autorskih prava.

Facebook komentari

hr Thu Nov 23 2017 18:30:11 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .