Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5d70bc1c29111c596f8b4596/80

Župan Boban primio trojicu dobitnika Nobelove nagrade, sudionika ovogodišnjih "Nobel days" održanih u Splitu

Župan je zaželio dobrodošlicu nobelovcima te je kratko iznio općenite podatke o SDŽ, naglašavajući njene ljepote i kulturu.

Danas je u zgradi županije, župan Blaženko Boban sa zamjenikom župana Lukom Brčićem, imao prijem trojice nobelovaca koji su stigli u pratnji rektora splitskog Sveučilišta Dragana Ljutića, dekana Medicinskog fakulteta Zorana Đogaša, predsjednika organizacijskog odbora „Nobel days“ Alena Juginovića te inicijatora ovoga susreta, Dragana Primorca.

"Nobel Days" su ove godine u Splitu okupili dobitnike najprestižnije i najcjenjenije nagrade za znanstvena postignuća - Nobelove nagrade. Četiri dobitnika su imali predavanja o svojim revolucionarnim otkrićima svim zainteresiranim stanovnicima grada Splita i njegovim posjetiteljima, s posebnim naglaskom na učenike, studente i akademsko osoblje iz cijele Republike Hrvatske i šire. 

Danas su u uredu župana trojica nobelovaca:  Joachim Frank (biofizičar, 2017. godine dobio Nobelovu nagradu za kemiju, za razvoj kristalnog elektornskog mikroskopa), Richard Roberts (biokemičar i molekularni biolog, 1993 dobio je Nobelovu nagradu za medicinu ili fizologiju za otkriće odvojenih gena) te  Georg Bednorz(mineralog i fizičar, dobio 1987. Nobelovu nagradu za fiziku zaotkriće supravodljivosti keramičkih minerala na temepraturi od 35 Kelvina.), sa zanimanjem slušali županovo kratko predstavljanje Splitsko-dalmatinske županije, a neki od njih su imali i konkretna pitanja upućena županu.

Župan je zaželio dobrodošlicu nobelovcima te je kratko iznio općenite podatke o SDŽ, naglašavajući njene ljepote i kulturu. Istaknuo je kako je sretan što je prvi put, ovako izravno, imao prigodu upoznati dobitnike Nobelove nagrade te da ovaj njihov posjet Hrvatskoj, našoj Županiji i gradu Splitu, predstavlja snažnu poruku našim studentima i mladima.

Rektor Ljutić je zahvalio županu Bobanu na odličnoj suradnji sa Sveučilištem, te je nazočne upoznao s idejom Županije i Sveučilišta o otvaranju novog studija, ugositeljskog – turističkog smjera, od ove školske godine, u Makarskoj . Najavio je i otvaranje „Hrvatskog centra za akademske izazove“ na Visu, te dodao kako je  ova manifestacija, „Nobelovi dani“,  odličan preduvjet stvaranja mreže i poznanstva i odličan primjer podupiranja znanosti.

Dragan Primorac je u ime sviju zahvalio županu na današnjem prijemu, pohvalivši još jednom odličnu suradnju Sveučilišta i lokalne zajednice, što ga čini ponosnim na svoj kraj. Kazao je i da je ova manifestacija Nobelovih dana održana na visokoj razini i da mu je zadovoljstvo bilo biti tu.

Alen Juginović  - predsjednik organizacijskog odbora „Nobelovi dani“ istaknuo je kako je ponosan navlastito na studenate koji su bili organizatori velikoga dijela posla i koji su to napravili iz čistog inetesa daljnjeg razvoja i poboljšanja standrada za sve studente.

Jedan od nobelovaca, Joachim Frank, je pitao župana Bobana o drugim granama ekonomije važnim za razvoj Županije, osim turizma. 

Župan Boban je istaknuo temeljnu opredijeljenost Županije razvoju ICT industrije, za što imamo odličan primjer razvoj županijskogaprojekta  ICT Županija, kao i razvoj Centara izvrnosti u suradnji s državom Izrael. Izdvojio je maslinarstvo i vinogradastvo kao naše dvije uspješne poljoprivredne djelatnosti, te je kao raritet dodao kako na otoku Braču, postoji jedina kameno klesarska škola gdje se izučavaju učenici iz cijelog svijeta, zbog visoke kvalitete bračkog kamena, poznatog u cijelom svijetu jer su od njega građeni dijelovi mnogih poznatih građevina, od Dioklecijanove palače u Splitu, Bijele kuće u Washingtonu, Parlamenta i Novog dvora u Beču, Parlamenta u Budimpešti, Namjesničke palače u Trstu do mnogih drugih, svjetski poznatih građevina.

hr Thu Sep 05 2019 09:41:39 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d6f63fe29111cd66d8b456d/80
Foto: Pixabay

Umjetna inteligencija "otkrila" lijek za samo 21 dan, a ljudima je za isto trebalo 8 godina

Zanimljivo je kako je cijeli proces (od početka projekta do potvrde valjanosti predloženog lijeka) trajao samo 46 dana i stajao tek 150 tisuća dolara.

Hoćemo li u budućnosti godine i godine medicinskih istraživanja zamijeniti s tek nekoliko tjedana? Čini se da bi se baš to moglo dogoditi, i to zahvaljujući umjetnoj inteligenciji.

Naime, Insilico Medicine, startup iz Hong Konga, objavio je istraživanje u kojem je pokazao kako je moguće uspješno upotrijebiti sustav za duboko učenje u medicinskom istraživanju.

Njihov sustav GENTRL (generative tensorial reinforcement learning) koristio je umjetnu inteligenciju i vizualizaciju pomoću umjetne inteligencije te je uspio u samo 21 dan pronaći šest obećavajućih lijekova za fibrozu, od kojih se jedan pokazao obećavajućim i tijekom testiranja na miševima.

Zanimljivo je kako je cijeli proces (od početka projekta do potvrde valjanosti predloženog lijeka) trajao samo 46 dana i stajao tek 150 tisuća dolara. Konvencionalnim metodama, timu u Njemačkoj koji radi na pronalasku lijeka za istu bolest, za isti rezultat trebalo je više od 8 godina istraživanja i milijuni dolara.

Iako je pred GENTRL-om i Insilico Medicinom još dug put do eventualno funkcionalnog lijeka za liječenje fibroze, činjenica da su u samo nekoliko tjedana postigli isto što i grupa znanstvenika u istraživačkom laboratoriju nakon 8 godina, ulijeva nadu da bi u budućnosti, zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, mogli brže (i jeftinije) dolaziti do učinkovitijih lijekova za različite bolesti, piše dnevnik.hr

hr Wed Sep 04 2019 09:13:18 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d6ba44a29111cec678b4592/80
Foto: Društvo istraživača mora - 2000 milja

Masovno uginuće periski brzo se širi Jadranom, moguće da je ovo kraj vrste!

akon što su zabilježili pojavu masovnog uginuća na području Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije, početkom kolovoza zabilježena je pojava masovne smrtnosti i na području Zadarske županije

Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru u suradnji sa Laboratorijem za patologiju riba Hrvatskog veterinarskog instituta istražuje pojavu masovnog uginuća periski na hrvatskom dijelu Jadrana. 

Nakon što su zabilježili pojavu masovnog uginuća na području Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije kroz kasno proljeće i rano ljeto 2019. godine, početkom kolovoza zabilježena je pojava masovne smrtnosti i na području Zadarske županije. - piše Morski HR

Sukladno dosadašnjim rezultatima međunarodni tim znanstvenika zaključuje kako se pojava masovnog uginuća periski brzo širi hrvatskim Jadranom. 

Masovnu smrtnost uzrokuju parazit i bakterija

Doc. dr. sc. Tomislav Šarić, dr. vet. med za Morski HR kaže da povećan broj ljudi u ljetnim mjesecima na Jadranskom moru ne bi u ovom trenutku povezivao s pojavom masovne smrtnosti periski.

– Pojava masovne smrtnosti utvrđena je u velikom dijelu Mediterana, a prvi slučajevi su zabilježeni na otvorenim dijelovima Španjolske obale. Glede samog istraživanja mogu reći kako Hrvatski tim sastavljen od znanstvenika sa Sveučilišta u Zadru, Hrvatskog veterinarskog instituta i Instituta za oceanografiju i ribarstvo od 2016. godina prati situaciju sa zdravstvenim stanjem periski u hrvatskom djelu Jadranskog mora. Štoviše znanstvenici iz ovog tima uključeni su međunarodnu mrežu znanstvenika koji se bave problemom uginuća periski u Mediteranu.

Iako je na početku pojave masovne smrtnosti parazit Haplosporidium pinnae smatran glavnim uzročnikom daljnja istraživanja su pokazala kako u pojedinim slučajevima uginuća uzrokuju i bakterije iz roda Mycobacterium. Trenutno ulažemo napore kako bi do kraja rasvjetlili etiologiju pojave masovne smrtnosti. Također na hrvatskom dijelu Jadrana vršimo monitoring zdravstvenog stanja većeg broja populacija plemenite periske kako bi utvrdili dinamiku širenja smrtnosti. Nadamo se kako će zbog velike razvedenosti hrvatskog dijela Jadrana pojedine populacije ostati sačuvane – rekao je dr. Šarić.

Pošast je poput požara

– Jedan je uzročnik, Haplosporidium pinnae. Radi se o jednoj praživotinji, obligatorni je parazit. Živi unutar stanica, unutar probavne žlijezde periske, srodnik je plasmodium malariae. Pojavio se prije dvije godine, odnosno počeo je izazivati pomor na obali Španjolske, pa Francuske, pa je to došlo na Baleare, onda i na Grčke otoke, pa Korziku i Siciliju, da bi ga morske struje donijele na naše obale.Jako lijepo se mogao razmnožiti na plitkim obalama Albanije. Dobili smo najprije dojave iz crne Gore, nakon čega je u travnju ova pošast stigla i do Elafita – kazuje nam još jedan stručnjak, Donat Petriciolli dipl. ing biologije i instruktor ronjenja, koji radi u svom poduzeću D.I.I.V. d.o.o za ekologiju mora voda i podzemlja.

– Jedna udruga je točno upala u pomor, odnosno na mjesto gdje se to dešavalo. Kad perisku napadne parazit, vi to ne vidite lako izvana, jer i dalje stoji uspravno. Ona počne smrdjeti i napadnu je crvi i račići.

Pošast se širi poput požara i pretežno ide na vanjske otoke. Od periske je već očistilo Korčulu, Mljet, Vis, trebalo je preskočiti relativnu rupu kod Primoštena i onda je stiglo do Krapnja, pa Kornata , ušlo u Telaščicu i stiglo je čak do Rivnja. Cijeli članak pogledajte ovdje.

hr Sun Sep 01 2019 12:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d5b9a3329111cf8528b45ae/80
Foto: Pixabay

Kad roditelji lažu za svoju djecu: Ministrica želi ograničiti broj ispričnica, liječnici se bune

Pisali su roditelji ispričnice i to punom parom pa su učenici u prošloj školskoj godini prikupili više od 30 milijuna izostanaka - većinom opravdanih
„Naša intencija je da taj broj izostanaka ograničimo, ne da ga ukinemo, nego ograničimo broj izostanaka koji mogu roditelji opravdati. Početna ideja je da to bude tri dana u svakom polugodištu“, kaže Blaženka Divjak.

Roditelji su mogli opravdati do tri uzastopna dana i to nekoliko puta na mjesec. Do prije nekoliko godina situacija je bila obrnuta, ispričnice za sve pisali su samo liječnici, a neopravdanih sati bilo je dvostruko više nego sada. No liječnici ne žele opet bespotrebno puniti čekaonice, piše Dnevnik.hr

„Ako roditelj kaže da je dijete imalo proljev, koja je razlika u tome da mu ne vjeruje razrednik, učitelj ili ravnatelj, a ja moram vjerovati tom roditelju“, pita se Jelena Rakić Matić iz Koordinacija hrvatske obiteljske medicine.

Ministrici su uputili dopis u kojem traže rješavanje problema zašto učenici izostaju, a ne tko će to pravdati.

„Zašto se problem ne bi rješavao gdje mu je mjesto u školi i obitelji, svi drugi razlozi zašto netko ne pohađa nastavu, izbjegava ispit, ne pojavljuje se i slično. To sigurno nisu ordinacije obiteljske medicine“, kaže Rakić Matić.

U posljednjih pet godina imamo 12 posto manje učenika, a 20 posto opravdanih više izostanaka i to većinom roditeljskih.

„To je medvjeđa usluga koju obitelji rade djetetu jer na taj način vadimo van iz okoline u kojoj može naučiti važne vještine za njegov daljnji život“, pojašnjava Elena Boljkovac, školska psihologinja za Dnevnik.hr.

Jer, javna je tajna da roditelji to nerijetko rade baš u vrijeme ispita.

Kakva je to borba za ocjene najbolje pokazuje podatak da je prije pet godina 39 posto učenika školsku godinu završilo s pet, a ovu školsku godinu gotovo svaki drugi učenik imao je ocjenu odličan, njih čak 47 posto.

No nikakva ograničenja, propisi i zabrane roditelje ne mogu spriječiti da, makar i u dobroj namjeri, lažu za svoju djecu. To je ipak stvar kućnog odgoja.  

hr Thu Aug 29 2019 18:36:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b76d90acb557a53728b46b9/80
Foto: Pixabay

Svaki tjedan pojedemo plastike težine jedne kreditne kartice

Zagađenje plastikom toliko je rašireno da možda probavljamo i do pet grama plastike na tjedan. Najveći izvori su pitka voda i školjkaši, a sedam od deset riba u Jadranu u sebi ima plastiku

Problem s plastikom je taj što se ona ne može razgraditi kao papir. Ona ne nestaje, već se gomila, objašnjava Slaven Dobrović, bivši ministar zaštite okoliša i energetike.

Dodaje da se plastika s vremenom samo usitni na manje čestice koje nisu razgradive te ju ribe pojedu misleći da je plankton. Iako ona završi u utrobi koju vadimo, a ne u tkivu, stručnjaci upozoravaju da u fragmentima, odnosno kroz najsitnije čestice, može dospjeti i u tkivo.

- U svjetskim morima količina plastičnog otpada broji se u milijardama tona, a i u Jadran dospijeva puno komunalnog otpada, naročito iz zemalja s najnižim komunalnim standardom poput Albanije. A iako je kod nas sustav prikupljanja velik, i mi znamo biti nemarni - kaže Dobrović. Dodaje da je spas u recikliranju, odnosno ponovnoj upotrebi plastičnih predmeta, piše 24sata.hr

Sadašnja razina mikroplastike u pitkoj vodi predstavlja maleni rizik za zdravlje, priopćila je nedavno Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), no naglasila je i da je broj pouzdanih studija malen te da su potrebna dodatna istraživanja.

Znanstvenici upozoravaju na opasnost u budućnosti - nastavi li se odbacivanje plastike u okoliš sadašnjim ritmom, to neće biti bez posljedica za ljudsko zdravlje. Naime, sa svih smo strana okruženi mikroplastikom iz raznih izvora, od kojih je pitka voda samo jedan.

Zagađenje plastikom toliko je rašireno da možda probavljamo pet grama na tjedan, što je ekvivalent gutanju kreditne kartice, pokazala je studija koju je naručio WWF (Svjetski fond za prirodu). Najviše je unosimo kroz pitku vodu i školjkaše, a mikroplastiku mogu progutati i ostale morske životinje kojima se hranimo.

Iako se još ne zna točno kakve su posljedice, plastika često sadrži dodatke kao što su stabilizatori i spojevi otporni na plamen te potencijalno toksične kemijske spojeve koji mogu štetiti zdravlju.

Mikroplastiku mogu progutati i ostale morske životinje te ona tako ulazi u prehrambeni lanac i dospijeva u hranu ljudi.

hr Sun Aug 25 2019 13:40:15 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .