Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/590ef159b47398977a8b4598/80
Foto: D.N.

FOTO Na dobro vam došla Sudamja

Došao je i taj dan koji stanovnici Splita posebno slave; blagdan svetog Dujma

Došao je 7.svibnja, Sudamja - blagdan svetog Dujma! Došla je fešta svetoga Duje, koja se slavi i kao Dan grada Splita!

Završne pripreme za središnju proslavu blagdana (koji se slavi već sedam dana)  napravljene su  užežin same fešte. Štandovi na Rivi prepuni su prigodnih suvenira. Tu su, naravno, ptice klepetuše, drvene igračke koje se najviše "vežu" upravo uz feštu sv. Duje i neizostavne kuhače (za one malo starije i kulinarski spretnije).

Šušur se ćuti na svakom kantunu, a kako i ne bi kad je sveti Duje utkan u tkivo našega grada. 

Jer Sveti Dujam bio je salonitanski biskup koji je živio i djelovao u doba vladavine cara Dioklecijana. Pogubljen je 304. godine za vrijeme progona kršćana, a oko njegova groba u Saloni ubrzo se stvorio kult mučenika.

Postojanje blagdana, uz kojeg je bio povezan i sajam vjerojatno datira još iz razdoblja ranog srednje vijeka. U vrijeme učestalih turskih napada početkom16. stoljeća, ostalo je zapisano da su Splićani 1515. godine zahtjevali od mletačkih vlasti da narede splitskom knezu neka poduzme odgovarajuće mjere kako bi opstao sajam sv. Duje u vremenima kada je trgovina jenjavala zbog osmanske opasnosti.

Sredinom 19. stoljeća organizirana je prva tombola, na prijedlog kanonika Mandjera, koja je i danas sastavni dio proslave.

Koliko je u Splitu važan kult svetog Dujma piše u prvoj glavi Statuta grada Splita iz 1312. godine, gdje se navodi: "...isto tako određujemo i naređujemo da svatko mora blagdan svetoga Dujma časno poštovati i slaviti".

Tradicionalna procesija i misa

Proslava je danas počela  tradicionalnom procesijom i zatim svečanom misom koju je vodio nadbiskup Paderbona iz Njemačke Hans-Josef Becker, a uz mnoštvo građana, nazočili su joj brojni državni dužnosonici i javne osobe.

 U propovijedi je nadbiskup Hans-Josef Becker rekao je da se ne zna puno o Dujmovom životu, da je tijekom stoljeća mnogo toga zaboravljeno, a ono što je do danas ostalo može se sažeti u tri porukei: radost u navještanju vjere, vjernost crkvi i hrabrost u ispovijedanju vjere.

- Ono što je Dujam drugim ljudima pripovijedao nisu bile prazne riječi. On je sadržaj svojih riječi i djela svjedočio primjerom svoga života. Čvrsto ukorijenjen u vjernosti zajednici crkve nije se bojao mučeništva. Grobnica posljednjeg rimskog progonitelja kršćana postaje kršćanskom crkvom do dana današnjeg. - poručio je nadbiskup Hans-Josef Becker.

Rekao je kako su svi vjernici odgovorni za prenošenje poruka evanđelja u vrijeme koje dolazi i kako taj nalog treba radosno ispunjati. Upravo u vremenu kada kršćanstvo u mnogim dijelovima Europe gubi na svojoj snazi, od velikog je značenja da se međusobno jačamo u vjeri i u vjernosti crkvi, rekao je i istaknuo da treba hrabrosti za ispovijedanje vjere.

- Neka svima nama, a osobito splitskoj crkvi sv. Dujam s neba pomogne da svoju vjeru možemo uvjerljivo živjeti u radosti, da smo otkupljeni ljudi u vjernosti zajednici Crkve, u hrabrosti priznanja trojedinog Boga. I da tako prenosimo poruku nade koja je u nama - približilo se kraljevstvo Božje. - rekao je nadbiskup Hans-Josef Becker.

Današnjoj misi prisustvovali uz mnoge građane brojni dužnosnici, među ostalim savjetnica predsjednice Republike Renata Margetić Urlić, potpredsjednik Hrvatskoga sabora Milijan Brkić, ministar obrane Damir Krstičević, graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević, turizma Gari Capelli, zamjenica predstojnika ureda predsjednika Vlade Tena Mišetić, povjerenica za Split Branka Ramljak, župan Zlatko Ževrnja, zapovjednik HRM-a kontraadmiral Predrag Stipanović, rektor Sveučilišta Split Šimun Anđelinović.

Dragi naši čitatelji "Na dobro vam došla Sudamja!"

Facebook komentari

hr Sun May 07 2017 11:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58849fbe1eea8f761b8b4575/80
Foto: D.N.

Nakon višesatnih pregovora uspješno riješena talačka situacija

52-godišnji muškarac na kraju se dragovoljno predao

Danas, oko 16.15 sati na području Klisa muškarac starosti 52 godine, na ulici je počinio obiteljsko nasilje nakon čega se s jednim članom najuže obitelji zatvorio u kuću te prijetio da će si oduzeti život, kao i članu obitelji koji se nalazio zatočen s njim.

Oko 17.25 sati 52-godišnjak je pustio člana obitelji iz kuće. No, i nadalje je prijetio da će sebi oduzeti život. Nakon višesatnog razgovora s policijskim pregovaračem iz Specijalne policije, muškarac se u 21.46 sati dragovoljno predao. Doveden je u službene prostorije na kriminalističko istraživanje, a žrtvi obiteljskog nasilja pružena je liječnička pomoć te je utvrđeno da je lakše ozlijeđena.

Facebook komentari

hr Sun Sep 24 2017 17:29:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59c66f71b9e03e986d8b45b9/80
Foto: Vijesti.hr

Zaklada "Hrvatska za djecu" u Splitu predstavila slikovnice "Učinimo mali korak velikim"

Na splitskim Prokurativama u subotu je druženjem s građanima zaklada "Hrvatska za djecu" predstavila svoje slikovnice "Učini mali korak velikim", kojima djeca bez roditeljske skrbi i djeca s posebnim potrebama izražavaju svoje želje, a ispunjavaju ih oni koji dragovoljno preuzmu slikovnicu.

 Slikovnice su prvi na splitskim Prokurativama preuzeli župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban i splitski dogradonačelnik Nino Vela.
 

"U slikovnici koju sam preuzeo, 11-godišnji Alen izražava želju da mu se kupe tri lopte, jedna za njega, a dvije za njegova dva brata," rekao je novinarima župan Boban.  Dodao je kako ga je posebice ganula Alenova skromna želja da i njegova braća imaju loptu jer se time izražava briga za drugoga.
 "Mi odrasli, poglavito koji obnašamo političke i javne dužnosti trebamo učiti od Alena kako biti skroman i brinuti o drugomu. Hvala Alenu što me obogatio malim korakom koji je zapravo velik i koji mi se usadio u srce," poručio je župan Boban.
 

Splitsko-dalmatinski župan ocijenio je važnim što je Vlada utemeljila zakladu "Hrvatska za djecu" koja brine o djeci bez roditeljske skrbi i o djeci s posebnim potrebama.
 Splitski dogradonačelnik Vela preuzeo je slikovnicu u kojoj 16-godišnja Ines izražava želju da joj se kupi pernica i šarena lopta.
 

"Ova Inesina želja me raznježila jer se radi o skromnoj želji, ali za nju je to velika sreća što će joj se ispuniti želja, a ovim malim činom pridonosimo njenoj sreći koju dijelimo s Ines," kazao je Vela.
 Župan Boban i dogradonačelnik Vela su na Prokurativama odmah i kupili igračke za kojima je izražena dječja želja u slikovnicama koje su preuzeli, i te su igračke predali upraviteljici zaklade "Hrvatska za djecu," Ivani Kristić-Buntić koja će ih uručiti jedanaestogodišnjem Alenu i šesnaestogodišnjoj Ines.

 Kristić-Buntić je objasnila da svatko tko dragovoljno preuzme neku od slikovnica može ispuniti dječju želju izraženu u njoj tako što će željeni dar dostaviti zakladi "Hrvatska za djecu", a ona će ga proslijediti djetetu.

"To su skromne želje, primjerice jedno dijete je zaželjelo probati janjetinu, a drugo je željelo da se za njega i prijatelje nabave ulaznice za kino. Dosadašnji odziv građana na ovu našu akciju je jako dobar i nadamo se da ćemo do kraja ove godine ispuniti oko 1.000 želja evidentiranih u slikovnicama," rekla je Kristić-Buntić
 Podsjetila je da je  prije današnjeg splitskog predstavljanja slikovnica "Učini mali korak velikim" nedavno predstavljena u Zadru, a uslijedit će predstavljanje u Osijeku i Rijeci

"Krajem ove godine organizirat ćemo u Zagrebu veliki događaj u vezi s ovom našom akcijom," kazala je Kristić-Buntić.

Facebook komentari

hr Sat Sep 23 2017 16:29:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/585befc11eea8f987f8b45ed/80
Foto: Pixabay

Cigarete i impulsi i 15% skuplji

Umjesto 72,8 milijardi kuna, građani bi od iduće godine, prema prijedlogu ministra zdravlja Milana Kujundžića, godišnje trebali plaćati 75,8 milijardi kuna poreza! Tri milijarde kuna više oporezivali bi se alkohol, cigarete, igre na sreću i korištenje mobitela.
Nove tri milijarde kuna poreza proizvele bi dodatni porezni udar, kao da, na primjer, PDV skoči s 25 na 27 posto ili da se porez na dobit tvrtki poveća 40 posto. Svi su se proteklih tjedana digli na noge zbog najave da će porez na nekretnine dodatno opteretiti građane za 300 milijuna kuna u odnosu na sadašnju komunalnu naknadu, a na pomolu je deset puta veći udar koji vjerojatno neće proći bez velikih lomova.

Ogromne porezne presije Ministar Kujundžić čudi se što su odjednom svi skočili na modele novih nameta kojima bi se prikupio novac za zdravstvo jer on to najavljuje već mjesecima.

 – Već šest mjeseci pozivam sve na dijalog i nuđenje mogućeg rješenja kao modela koji najmanje dotiče većinu građana kad je standard u pitanju, a riješio bi probleme u zdravstvu. Pitajte udruge oboljelih što misle o tome, ljude koji čekaju skupe lijekove. Kad obolimo, svi želimo najbolje liječenje i najskuplje lijekove, što je razumljivo. Na kraju, ovo je i preventivno po pitanju alkohola, cigareta i kocke, manje će biti potrebe za liječenje bolesti koje izazivaju – kaže Kujundžić.

– Apsolutno podržavamo nove poreze jer i sami zagovaramo Zdravi fond – kaže dr. Dražen Jurković, predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu, i objašnjava: – Zdravstveni fond košta 24 milijarde kuna, a kako Ministarstvo financija ne uplaćuje svojih zakonom propisanih 4,2 milijarde obveza, moramo se okrenuti drugim izvorima. Duhan, alkohol i kocka neprijeporno su štetni. Što se mobitela tiče, problem je u tome što standard Hrvata nije onakav kakav bismo trebali imati, porezne presije su ogromne i normalno da se uvijek javlja otpor. No, s aspekta zdravstvenog sustava, ovo nije sporno – kaže Jurković.



Sada se od alkohola skupi 257 milijuna kuna trošarina pa nije jasno gdje iz alkohola iscijediti, kako se planira, dodatnih 100-150 milijuna a da mu cijena ne odleti u nebo ili da svi počnu kupovati u susjednim državama. Glavni izvor mogućeg novog poreza mogle bi biti samo cigarete, od kojih se godišnje prikupi 4,47 milijardi kuna trošarina, te telefoniranje mobitelima, na što odlazi oko 4,4 milijarde kuna.

Ministar Kujundžić računa da bi mobilne usluge mogle poskupjeti deset posto, no po našoj računici, za dodatnih 550-600 milijuna kuna, kako on planira, cijene mobilnih usluga trebale bi rasti 15 posto ili bi porez uključivao i internet!

U Vladi se nije mogla dobiti službena reakcija, a neslužbeno na Markovu trgu kažu da nisu upućeni u računicu ministra Kujundžića o povećanju poreza te čekaju njegove planove za smanjenje rashoda.

Javio se i koalicijski partner HNS kroz usta saborskog zastupnika stranke Stjepana Čuraja. Iz njegove izjave može se zaključiti da je HNS izričito jedino protiv poreza na mobitele.

– HNS će biti i apsolutno jest protiv bilo kakvih novih poreznih nameta na mobitele. Poreze na alkohol, kocku i duhan, što spada u porez na luksuz, podržavamo, no mobitelima ovdje nema mjesta – kazao je Čuraj.

Nemalo su, kažu, iznenađeni najavom oporezivanja mobitela u Tele 2 jer misle da bi opterećenje mobilnih operatora trebalo smanjivati jer smo na začelju po ulaganjima u infrastrukturu.

‘Nadamo se da je nesmotren’ – Iz dostupnih izjava nije jasno što bi se to točno oporezivalo te se nadamo da se, ustvari, radi o nesmotrenoj izjavi koja neće dovesti do promjena koje bi mogle negativno utjecati na našu industriju – kažu u Tele 2.

Svako novo opterećenje zaustavit će planirane investicije i usporiti dolazak najnaprednijih usluga do krajnjih korisnika, a time i razvoj digitalne Hrvatske, kažu u VIP-u i Hrvatskom telekomu.

HZZO sa svoje strane procjenjuje da 33 posto građana puši kutiju na dan koja bi poskupjela tri kune (oko 15%), popije se 10 do 12 milijuna boca žestice (svaka bi bila 10 kuna skuplja), a od igara na sreću prikupi 10 milijardi kuna, na što bi uveli 10 posto poreza, javlja Večernji.hr


Facebook komentari

hr Fri Sep 22 2017 14:31:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/589a1023b473981e248b45cd/80
Foto: Rade Popadić

SDP predstavio prijedlog dopune Zakona o dodatku na mirovine

Saborski zastupnik SDP-a Mirando Mrsić predstavio je u petak SDP-ov prijedlog dopuna Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema zakonu o mirovinskom osiguranju kojim se, kaže, nastoji ispraviti nepravdu i diskriminaciju prema rođenima nakon 1962. godine.

"'SDP će u proceduru uputiti dopunu Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Predloženim zakonom dodatak na mirovinu koji se do sada isplaćivao samo onima koji se do sada isplaćivao samo onima koji su bili u prvom stupu, odlazili u mirovinu iz prvog stupa, sa usvajanjem ovog zakona će biti  proširen na sve one koji će primati mirovine iz prvog i drugog mirovinskog stupa, a to su svi oni rođeni od 1962. na ovamo", rekao je.

Ako to ne učinimo sada, ti će građani biti diskriminirani, bit će njihova mirovina manja nego da su otišli u mirovinu samo iz prvog mirovinskog stupa. 

Dodatak na mirovine uveden je zbog neodrživosti sustava međugeneracijske solidarnosti i na njega imaju pravo svi rođeni do 1961. i koji su otišli ili će otići u mirovinu. Bez tog dodatka, svi rođeni od 1962. kada odu u mirovinu njihova mirovina će biti manja od 500 do 700 kuna.

"To je nepravda i diskriminacija, a Vlada očito ništa ne radi po tom pitanju", rekao je Mrsić.

Kaže i kako je od 1. siječnja dio građana otišao u mirovine i ima manje mirovine.

"Godine 2019. će u mirovinu moći i žene i njihova prijevremena mirovina će biti 22 posto manja nego njihove kolegice rođene rođene '61, a otišla u mirovinu samo iz prvog stupa. Stoga ovaj zakon ispravlja nepravdu i neće biti diskriminacije prema rođenima nakon 1962.", poručio je.

Zakon se, kaže, tiče svih građana i nema razloga da dio njih bude kažnjen jer je mirovinu zaslužio između 1 i 2 mirovinskog stupa. "Nadam se da će vladajuća stranka stati iza zakona", rekao je Mrsić.

Facebook komentari

hr Fri Sep 22 2017 14:22:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .