Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/564edff6eb49bb93278b48b9/80
Foto: Ilustracija translatemedia.com

Do 2030. od raka će u svijetu godišnje umirati 5,5 milijuna žena

S obzirom na to da se broj stanovnika na našem planetu povećava i da se globalni životni vijek stanovništva produljuje, najviše oboljelih bit će među ženama u siromašnim državama

Od raka, a uglavnom je riječ o karcinomu dojke, do 2030. godišnje će umirati oko 5,5 milijuna žena, što je približna populacija jedne Danske, rezultati su dviju provedenih analiza.  

To je povećanje od gotovo 60 posto u nešto manje od dvadeset godina, po rezultatima analize koju je provela Američka udruga za borbu protiv raka (ACS). Rezultati su izneseni na Svjetskome kongresu o raku koji se održava u Parizu. 

S obzirom na to da se broj stanovnika na našem planetu povećava i da se globalni životni vijek stanovništva produljuje, najviše oboljelih bit će među ženama u siromašnim državama. Paradoks je da će one obolijevati i umirati od onih vrsta raka koje se u velikoj mjeri mogu na vrijeme otkriti, liječiti i izliječiti. 

- Najviše smrtnih slučajeva bilježi se među mladim ženama i ženama u srednjim godinama", što je velik teret za obitelji i za državna gospodarstva -kaže Sally Cowal, zamjenica predsjednika za globalno zdravlje u ACS-u koji je analizu proveo s farmaceutskom tvrtkom Merck. 

U drugome izvješću, čiji su rezultati objavljeni u srijedu u časopisu Lancet, stoji da bi se broj žena s dijagnosticiranim rakom dojke mogao gotovo udvostručiti na 3,2 milijuna godišnje do 2030. Usporedbe radi, 2015. je evidentirano 1,7 milijuna slučajeva.

Broj žena kojima će se do 2030. dijagnosticirati rak vrata maternice porast će za najmanje 25 posto, većinom u siromašnim državama, piše Lancet. 

Rak drugi najčešći uzrok smrtnosti kod žena nakon kardiovaskularnih bolesti

Po podacima ACS-a od raka u svijetu umire svaka sedma žena. Karcinom je među ženama drugi najčešći uzrok smrtnosti nakon kardiovaskularnih bolesti. 

Sva četiri tipa raka kod kojih je smrtni ishod najčešći, a to su rak dojke, debelog crijeva, pluća i vrata maternice, većinom se mogu spriječiti ili rano otkriti, nakon čega su prognoze za izlječenjem jako dobre. 

U izvješću stoji i da se u siromašnim zemljama, u odnosu na bogate, puno rjeđe postavlja i liječi dijagnoza raka i da je smrtnost puno veća. 

Relativno opterećenje za zdravstvene sustave razvijenijih zemalja sve je veće s obzirom na to da ljudi žive dulje zahvaljujući boljoj osnovnoj zdravstvenoj zaštiti. Žene su u bogatijim i razvijenim zemljama također sve izloženije opasnosti od obolijevanja od neke vrste raka, što se povezuje s fizičkom neaktivnošću, nezdravom prehranom, pretilošću i reproduktivnim faktorom, odnosno prolongiranjem majčinstva, kaže Sally Cowal. "Zbog navedenih promjena, prevladavaju tipovi raka koji su nekoć bili uobičajeni isključivo u bogatijim zemljama."

Na Svjetskome kongresu o karcinomu u Parizu iznesen je podatak Međunarodne agencije za istraživanje raka po kojemu je 2012. u ženskoj populaciji evidentirano 6,7 milijuna novih slučajeva raka i 3,5 milijuna smrtnih ishoda od te bolesti. 

Od tog broja 56 posto slučajeva i 64 posto smrtnih ishoda evidentirano je u manje razvijenim, siromašnim zemjlama. Do 2030. godine ove će se brojke povećati na 9,9, milijuna oboljelih i 5,5, milijuna smrtnih ishoda među ženama godišnje u svijetu.

Razlike po regijama

Najveći broj oboljelih žena predviđa se u istočnoj Aziji, uglavnom u Kini, gdje je 2012. zabilježeno 1,7 milijuna smrti od posljedica raka. 

U izvješću s kongresa stoji da je najviši omjer slučajeva obolijevanja od raka po populacijskoj grupi zabilježen u bogatim europskim zemljama, u Sjedinjenim Državama i u Aziji, a posljedica je to boljeg pristupa screeningu i ranom otkrivanju bolesti. 

Najviše smrtnih ishoda evidentirano je u siromašnim zemljama s ograničenim pristupom liječnicima, aparatima, dijagnostici i liječenju. Neslavan rekord drže Zimbabve, Malavi, Kenija, Mongolija i Papua Nova Gvineja. 

I u bogatim i u siromašnim zemljama najzastupljenija su oboljenja od raka pluća i raka dojke. U razvijenim zemljama na trećem je mjestu rak debelog crijeva, a u siromašnim državama rak vrata maternice. Njega najčešće uzrokuje humani papiloma virus (HPV) za koji u razvijenim zemljama postoji cjepivo. 

Lancet piše da je na kongresu zaključeno kako bi se u siromašnim zemljama trebao uvesti 'paket mjera zdravstvene zaštite namijenjen borbi protiv raka' koji bi po osobi stajao 1,72 dolara, što je samo tri posto od trenutačne potrošnje u zdravstvu u tim zemljama.

Samo cijepljenjem djevojčica u dobi od 12 godina protiv HPV-a spriječilo bi se 420.000 smrtnih ishoda od raka vrata maternice diljem svijeta.

- Globalna zajednica ne može i dalje ignorirati ovaj problem, a riječ je o stotinama tisuća žena koje nepotrebno umiru svake godine - rekao je Richard Sullivan s londonskog King's Collegea, suautor izvješća u Lancetu.

- Treba istaknuti i da je trošak za osnovne usluge pregleda i dijagnostike u borbi protiv raka kod žena puno manji od očekivanog, a usto dijagnostika, liječenje i kirurški zahvati predstavljaju puno isplativije ulaganje u odnosu na ogromne financijske troškove s kojima se u slučaju smrtnog ishoda susreću obitelji, zajednice i države - smatra Sullivan. 

Facebook komentari

hr Wed Nov 02 2016 14:50:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58abe1bdb4739819658b45fb/80
Foto: Pixabay

Ove godine 1,4 milijuna djece moglo bi umrijeti od gladi u 4 zemlje

Suša u Somaliji dovela je 185.000 djece na rub gladi a za nekoliko mjeseci bit će ih oko 270.000, upozorio je UNICEF.

Gotovo 1,4 milijuna djece moglo bi ove godine umrijeti od gladi u Nigeriji, Somaliji, Južnom Sudanu i Jemenu, objavio je UNICEF.

U Jemenu, gdje građanski rat bjesni već dvije godine, 462.000 djece pati od teške pothranjenosti kao i njih 450.000 na sjeveroistoku Niegrije gdje su česti napadi skupine Boko Haram.

Suša u Somaliji dovela je 185.000 djece na rub gladi a za nekoliko mjeseci bit će ih oko 270.000, upozorio je UNICEF.

U Južnom Sudanu više od 270.000 djece pati od pothranjenosti a zemlja je u ponedjeljak proglasila glad u nekoliko dijelova na sjeveru gdje živi oko 20.000 djece.

Direktor UNICEF-a Anthony Lake pozvao je da se brzo počne djelovati.

- Još uvijek možemo spasiti brojne živote - upozorio je.

Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 08:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58abdffcb4739837658b45d7/80
Foto: Screenshot / YouTube

Pet osoba poginulo u padu malog aviona u Australiji

Avion se zbog kvara motora srušio na trgovački centar u blizini zračne luke Essendon

 Pet osoba je poginulo u utorak kada se mali avion srušio na krov trgovačkog centra nakon polijetanja iz zračne luke pored Melbourna, drugog po veličini grada u Australiji.

 Avion se zbog kvara motora srušio na trgovački centar u blizini zračne luke Essendon, izvijestio je policijski dužnosnik Stephen Leane, a svjedoci su australskim medijima kazali da je avion eksplodirao pri udaru.

- Bilo je pet ljudi na avion i izgleda nitko nije preživio pad - rekao je Leane. Sudar se dogodilo oko 9 sati prije podne, oko sat vremena prije nego što je centar bio trebao bi biti otvoren te drugih žrtava nije bilo, dodao je.

Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 07:21:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/588fa325d454d82c028b45e3/80
Foto: National Rewiev

Velika Britanija unatoč prosvjedima brani Trumpov državni posjet

Ovo su treći prosvjedi u Londonu protiv tog posjeta Donalda Trumpa. Na prvima održanim 30. siječnja sudjelovali su desetci tisuća ljudi, a na drugima, početkom veljače, 10.000 ljudi.

 Britanska vlada je u ponedjeljak branila svoju odluku da ove godine pozove američkog predsjednika Donalda Trumpa u raskošan državni posjet tijekom kojega bi ga primila i kraljica, unatoč prosvjedima ispred zgrade parlamenta i neslaganju zastupnika.

Zastupnici u britanskom parlamentu raspravljali su tijekom poslijepodneva o opravdanosti tog državnog posjeta. Gotovo 1,9 milijuna ljudi je potpisalo peticiju u kojoj predlažu da to bude običan službeni posjet.

Nekoliko tisuća prosvjednika okupilo se u ponedjeljak navečer ispred zgrade parlamenta u Londonu kako bi izrazili protivljenje državnom posjetu američkog predsjednika.

Ovo su treći prosvjedi u Londonu protiv tog posjeta Donalda Trumpa. Na prvima održanim 30. siječnja sudjelovali su desetci tisuća ljudi, a na drugima, početkom veljače, 10.000 ljudi.

Parlament neće glasovati nakon rasprave, pa će ona biti tek sredstvo psihološkog pritiska na vladu. Nekoliko laburističkih zastupnika i SNP, škotska nacionalna stranka, kritizirali su ponašanje američkog predsjednika i premijerke Therese May za koju je laburistički zastupnik David Lammy rekao da je "spremna na sve ne bi li dobila trgovinski sporazum".

- Posjet se mora dogoditi, on će se dogoditi i kad se dogodi vjerujem da će Velika Britanija prirediti pristojan i velikodušan doček predsjedniku Donaldu Trumpu - uzvratio je zastupnicima državni tajnik za vanjske poslove Alan Duncan.

Prosvjedi su predviđeni i u drugim gradovima diljem zemlje, pa se tako i u Glasgowu okupilo tristotinjak ljudi.

Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 00:03:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/565a0f15b118e193368b4b9f/80

Rusija kaže da je uredba o putovnicama ukrajinskih pobunjenika u skladu s međunarodnim pravom

Putin je u subotu izdao naredbu ruskim vlastima da priznaju osobne dokumente, diplome, rodne i vjenčane listove i registracijske pločice koje se izdaju u područjima Donecka i Luhanska u istočnoj Ukrajini koje drže pobunjenici

Rusija je u ponedjeljak rekla kako je odluka predsjednika Vladimira Putina da prizna putovnice koje izdaju separatistički proruski pobunjenici u istočnoj Ukrajini u skladu s međunarodnim pravom, nakon što su taj potez kritizirali Francuska, Njemačka i Europska unija.

 Putin je u subotu izdao naredbu ruskim vlastima da priznaju osobne dokumente, diplome, rodne i vjenčane listove i registracijske pločice koje se izdaju u područjima Donecka i Luhanska u istočnoj Ukrajini koje drže pobunjenici.

Kremlj je rekao kako će odluka vrijediti dok se ne postigne "političko rješenje stanja" u ovim regijama. Mirovni sporazum pod pokroviteljstvom Berlina i Pariza između Kijeva, Moskve i pobunjenika koje podupire Rusija u Minsku 2015. već je dugo u zastoju.

- Naredba je u potpunosti u skladu s međunarodnim pravom koje ne zabranjuje priznavanje dokumenata potrebnih da bi se ostvarile prava i slobode a koje su izdale vlasti koje nisu međunarodno priznate - reklo je rusko ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju.

Ukrajinske vlasti su osudile Putinovu odluku i rekle kako naredba krši mirovni proces iz Minska, što su podržali i Francuska, Njemačka kao i glavni grad EU-a Bruxelles.

Facebook komentari

hr Mon Feb 20 2017 23:37:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .