Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57f4c3e91eea8f0f3c8b4568/80
Foto: Bruno Konjević / CROPIX

Vlada Andreja Plenkovića najavljuje reformu obrazovanja

Najavljuje se uvođenje modela dualnog strukovnog obrazovanja u kojem poslodavci postaju partneri obrazovnim institucijama te zajedno odlučuju o programu i upisnim kvotama, a nastavlja se s provedbom kurikularne reforme, te će se omogućiti fleksibilnost strukovnih kurikuluma i njihovo povezivanje s obrazovanjem odraslih i cjeloživotnim učenjem

Reforma obrazovnog sustava s nastavkom provedbe kurikularne reforme, uspostava Nacionalnog inovacijskog vijeća i Središnjeg državnog ureda za šport, povećanje izdvajanja za kulturu, izrada Strategije kulturnog razvoja i medijske strategije, novog zakona o Hini, te izmjene Zakona o HRT-u, najavljuju se u programu Vlade koji će mandatar Andrej Plenković u srijedu predstaviti u Hrvatskom saboru.

Plenkovićeva Vlada želi provesti reformu obrazovnog sustava polazeći od temeljne zadaće naobrazbe kao oblikovanja i izgradnje cjelovite i slobodne osobe, s nastojanjem da ga osuvremeni kako bi odgovorio na potrebe društva i gospodarstva. Ta će reforma biti provedena u skladu s najboljom europskom praksom kako bi se obrazovni sustav razvijao u povezanosti s gospodarstvom.

Najavljuje se uvođenje modela dualnog strukovnog obrazovanja u kojem poslodavci postaju partneri obrazovnim institucijama te zajedno odlučuju o programu i upisnim kvotama, a nastavlja se s provedbom kurikularne reforme, te će se omogućiti fleksibilnost strukovnih kurikuluma i njihovo povezivanje s obrazovanjem odraslih i cjeloživotnim učenjem.

Uspostava Nacionalnog inovacijskog vijeća

Vlada će uspostaviti programsko financiranje visokoškolskih institucija, unaprijediti Bolonjski proces, poticati razvoj sveučilišnih i stručnih studijskih programa u STEM (science, technology, engineering, mathematics) i drugim područjima te omogućiti organiziranje poduzetničkih inkubatora na visokim učilištima koji će poticati mlade da se povezuju u timove i interdisciplinarnim pristupima osmišljavaju ideje te osnivaju tvrtke pridonoseći bržem zapošljavanju i samozapošljavanju.

Kako bi zadržala najbolje mlade znanstvenike u Hrvatskoj, Vlada će unaprijediti program znanstvenih novaka, a najavljuje i veća ulaganja u istraživanje i razvoj, prema 2 posto BDP-a, kroz kontinuirano povećavanje izdvajanja iz proračuna, poticanje financiranja znanstvenih projekata te obnovu i unaprjeđenje istraživačke infrastrukture iz EU fondova, kao i putem mjera usmjerenih na poticanje privatnog sektora na ulaganje u istraživanje i razvoj.

Upravo ulaganje u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije Vlada vidi kao ključni generator koji će pokrenuti hrvatsko gospodarstvo i biti čimbenik u podizanju dodane vrijednosti, povećanju produktivnosti i konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva.

Stoga će, najavljuje, uspostaviti jasan institucionalni okvir za definiranje, provedbu i praćenje nacionalne politike poticanja inovacija, što uključuje uspostavu Nacionalnog inovacijskog vijeća, Inovacijskog vijeća za industriju, kao i formiranje pet tematskih inovacijskih vijeća.

Kako bi stvorila učinkovit financijski sustav za poticanje inovacija, najavljuje uspostavu Hrvatskog fonda za istraživanje, razvoj i inovacije, kao i razvoj fondova rizičnog kapitala, te omogućavanje daljnjeg razvoja istraživačke infrastrukture s naglaskom na centre kompetencija.

Osnivanje Središnjeg državnog ureda za šport

Vlada će osnovati Središnji državni ured za šport radi održanja kvalitete i unaprjeđenja hrvatskoga športa, kao i poboljšanja uvjeta za bavljenje športom i športskim djelatnostima.

Cilj je donošenje dugoročne strategije razvoja športa, ulaganje u veći broj malih športskih objekata, poticanje športa u službi zdravlja, redefiniranje položaja profesionalnih i amaterskih športskih klubova, osiguranje primjerenih tehničkih i financijskih uvjeta vrhunskim športašima te provođenje mjera za suzbijanje nasilja na športskim terenima.

Izmjenom zakonske regulative Vlada će, najavljuje se, ojačati financijsku odgovornost športskih klubova i saveza, te učinkovitije urediti nadzor nad njima.

Donošenje Strategije kulturnog razvoja

Kroz četiri godine Vlada će postupno povećavati udjel financiranja kulture iz državnoga proračuna, te će donijeti Strategiju kulturnog razvoja koja će utvrditi srednjoročne i dugoročne ciljeve razvoja kulture, a specifični ciljevi su promocija kulture i poticanje kulturnog stvaralaštva, poticanje zapošljavanja u sektoru kulture, unaprjeđenje statusa umjetnika te sudjelovanje građana u kulturnom životu.

Tako će se razvijati postojeći i pokrenuti novi programi za poticanje sudjelovanja u kulturi, a posebno će se poticati poduzetništvo u kulturi kako bi se iskoristili potencijali kulture u gospodarskom razvoju.

U skladu s proračunskim mogućnostima, te vodeći računa o ravnopravnom razvoju svih hrvatskih regija, Vlada će značajnu pozornost posvetiti započetim i novim investicijskim projektima, poticati razvoj projekata obnove i revitalizacije kulturne baštine te stavljanje u funkciju kulturno-povijesnih spomenika, kako u velikim središtima tako i u manjim sredinama izvan velikih gradova.

Posebno će podupirati rad Hrvatskoga memorijalnog dokumentacijskog centra Domovinskog rata, potaknuti osnivanje Muzeja domovinskog rata i dovršiti proces povratka kulturnih dobara odnesenih u vrijeme Domovinskog rata.

Vlada najavljuje proglašenje Vukovara područjem posebnoga pijeteta prema žrtvama, donošenje Jedinstvenoga zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja hrvatskih branitelja, uključujući društveno poduzetništvo, te poduzimanje mjera u cilju stambenog zbrinjavanja branitelja i članova njihovih obitelji.

Vlada nastavlja unaprjeđivati postojeću razinu zaštite prava nacionalnih manjina u suradnji s predstavnicima nacionalnih manjina i njihovim saborskim zastupnicima, imajući u vidu doprinos nacionalnih manjina razvoju hrvatskog društva te najavljuje da će u prvih 60 dana, u suradnji s predstavnicima nacionalnih manjina, pripremiti Operativne programe za pojedine nacionalne manjine, a prema prethodno usuglašenim prioritetima.

Svakih šest mjeseci zastupnici nacionalnih manjina održavat će konzultacije s premijerom o provedbi odredbi Programa Vlade vezano uz prava nacionalnih manjina te Operativne programe za pojedine nacionalne manjine.

Odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina provodit će se uz dosljednu primjenu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Zakona o odgoju i obrazovanju pripadnika nacionalnih manjina, a Vlada će osigurati i primjenu odredbi Ustava, Ustavnog zakona i Zakona o pravu manjina na službenu uporabu jezika i pisma.

Donošenje Medijske strategije

Vlada ističe i transparentan, demokratski i potpuno slobodan rad medija koji, naglašava se u programu, omogućuju kritičnost i preispitivanje svih oblika vlasti, uvjetuje njezinu veću odgovornost, jamči otvoreniju praksu vladanja te posljedično djelotvorniju demokraciju.

Stoga će se, navodi, zalagati za medijsku politiku koje će poticati pluralizam, profesionalnost i raznolikost medija i inzistirati na poštivanju medijskih sloboda te najavljuje donošenje sveobuhvatne Medijske strategije koja će uključiti zakonodavne, medijske, društvene i kulturološke nužnosti jednoga zrelog demokratskog društva, uvažavajući u svakom trenutku nespornu važnost i ulogu medija, te na temelju nje aktualizirati paket medijskih zakona.

Pokrenut će donošenje novog Zakona o Hini čime će, kako se navodi, pridonijeti očuvanju neovisnosti jedine novinske agencije u Hrvatskoj, a izmjenama Zakona o HRT-u želi ojačati neovisnost javnoga radiotelevizijskog servisa koji financiraju građani.

Najavljuje i da će u okviru svojih nadležnosti poduzeti mjere kako bi se stekli uvjeti za postupno smanjenje RTV pristojbe, te će inzistirati na procesu restrukturiranja HRT-a sukladno Ugovoru između Vlade i HRT-a.

Facebook komentari

hr Wed Oct 19 2016 12:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a184a9bb9e03ebe0b8b45e6/80
Foto: novilist.hr/Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva

Hrvatska pošta traži radnike: Posla ima, radnika nedostaje

Traže da su komunikativni, da imaju nižu ili srednju stručnu spremu. Ali i da znaju voziti motor do 50 kubika.

"Nama nedostaje radne snage, potrebni su nam poštari. Pozivamo sve koji su zainteresirani za stabilan posao, puno radno vrijeme, urednu plaću i sve beneficije propisane kolektivnim ugovorom", rekla je Jo Kempen iz Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pošte.

"Četiri, pet poštara bilo je na bolovanju. Ja nisam mogao pokriti sve lokacije", rekao je za Dnevnik.hr jedan karlovački poštar. "Nemamo beneficije nikakve. Mučimo se po kiši, snijegu i zimi", dodao je.

On je jedini poštar koji obiđe više od 1.500 sumještana u nekoliko naselja. A sada je ostao i bez pomoći.

Zbog takvih uvjeta mnogi više ne žele raditi te odlaze u inozemstvo. Kronično je u većini hrvatskih županija, u kojima je poslodavac u potrazi za novim radnicima., piše poslovni.hr

"Nama nedostaje radne snage, potrebni su nam poštari. Pozivamo sve koji su zainteresirani za stabilan posao, puno radno vrijeme, urednu plaću i sve beneficije propisane kolektivnim ugovorom", rekla je Jo Kempen iz Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pošte.

Traže da su komunikativni, da imaju nižu ili srednju stručnu spremu. Ali i da znaju voziti motor do 50 kubika.

"Radi se ujutro, vikende si slobodan, dobro je okruženje, upoznaš jako puno novih ljudi", rekao je drugi poštar.

Na burzi je trenutno 41 nezaposlen poštar.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 17:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/53517c0b179942a90e9f88b7/80
Foto: Zvonimir Barišin / CROPIX

DHMZ: Zima će biti iznadprosječno topla, a u većini krajeva količina oborina bit će uobičajene

Dugoročna prognoza vremena Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za Hrvatsku, kao i usuglašena prognoza međunarodnih stručnjaka za područje Jugoistočne Europe predviđa da će ova zima biti iznadprosječno topla, a u većini krajeva količina oborina bit će oko uobičajene.

"Klimatološki, zima započinje 1. prosinca, a završava sa zadnjim danom veljače. Predviđanje da će taj period biti iznadprosječno topao ne isključuje kraća razdoblja hladnog vremena, a niti jača negativna odstupanja od minimalne i maksimalne temperature koju za sezonu zime bilježe klimatolozi. Također, predviđanje da će količina oborine biti oko uobičajene ne znači da ponegdje nije moguća manja količina oborine od prosječne (suše razdoblje), a negdje veća", izjavila je za Hinu Dunja Plačko-Vršnak iz DHMZ-a, prognostičarka koja se bavi i dugoročnom prognozom vremena.

Što se oborine tiče, istaknula je kako sezonskom prognozom nije moguće predvidjeti vrstu oborine, odnosno hoće li padati kiša, snijeg, susnježica ili kiša koja se smrzava na tlu. Stoga, važno je pratiti vremenske prognoze za kraća vremenska razdoblja, osobito kada su u pitanju vremenski ekstremi, kao što su primjerice obilne oborine, nagla zahladnjenja ili zatopljenja, objasnila je.

Plačko-Vršnak rekla je da se o sezonskim prognozama, mogućnostima povećanja njihove pouzdanosti te korisnosti za niz aktivnosti vezanih za područje poljoprivrede, energetike, upravljanja vodnim resursima, zdravstva, prevencije štetnih posljedica od opasnih vremenskih pojava i prirodnih katastrofa raspravljalo ovih dana u Zagrebu.

Naime, od 20. do 23. studenog održan je međunarodni znanstveno-stručni skup regionalnog Mediteranskog klimatskog foruma Svjetske meteorološke organizacije kao i predregionalnih organizacija za Jugoistočnu Europu i Sjevernu Afriku, kojem je domaćin bio DHMZ. Na skupu su znanstvenici, pored razmjene iskustva i saznanja vezano za izradu sezonskih prognoza, zajednički izradili prognozu za zimu za Jugoistočnu Europu.

"Sezonska prognoza je vrsta dugoročne prognoze i rezultat je interpretacije velike količine dostupnog prognostičkog materijala. Sezonska prognoza Službe za vremenske analize i prognoze DHMZ-a ponajprije se odnosi na podatke dobivene računalnim modelom za dugoročnu prognozu, a koje DHMZ, kao predstavnik Hrvatske, preuzima iz Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) čije je sjedište u Readingu, Velika Britanija.

U obzir se uzimaju i dugoročne prognoze ostalih velikih meteoroloških službi iz Velike Britanije, Francuske, SAD-a i Japana", istaknula je Dunja Plačko-Vršnak. 

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 16:07:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5763ec2ed84d6421198b45cd/80
Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Grabar-Kitarović: Briga o zaštiti identiteta i interesa hrvatske manjine u drugim zemljama zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda

Naglasila je i da među hrvatskim iseljeništvom, čiji se broj procjenjuje na najmanje tri milijuna, hrvatske manjine u europskim državama pripadaju najstarijem valu iseljavanja

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u petak da Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica, jer je to njezina obaveza, ali i zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda. 

- Hrvatska vas nije zaboravila, ali zasigurno možemo i moramo učiniti još i više. Danas, kada smo suverena i samostalna država, tako se moramo i ponašati prema zaštiti identiteta i interesa pripadnika hrvatskoga naroda izvan hrvatskih državnih granica. To je naša obveza, ne samo kao dug prema prošlosti, nego još više kao zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda", poručila je Grabar-Kitarović otvarajući 23. Forum hrvatskih manjina na temu "Tradicijska kultura u hrvatskim manjinskim zajednicama - prošlost, sadašnjost i budućnost".

Forum je organizirala Hrvatska matica iseljenika (HMI), a nazočili su mu i izaslanik premijera i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas, predstavnici institucija i udruga hrvatskih manjina iz Italije, Srbije, Slovenije, Mađarske, Austrije i Slovačke te predstavnici diplomatskog zbora zemalja u kojima naše manjine žive.

Istaknuvši kako je odnos između domovinske i iseljene Hrvatske u žarištu njezine politike od početka mandata, Grabar-Kitarović rekla je i da je to jedno od područja državne politike za koje moramo imati izoštren senzibilitet i u kojemu trebamo pokazati maksimalno jedinstvo.

- Stoga želim dati potporu i poticaj svima koji izravno rade na tom području, u čemu Hrvatska matica iseljenika ima važnu i neizostavnu ulogu", kazala je.

Naglasila je i da među hrvatskim iseljeništvom, čiji se broj procjenjuje na najmanje tri milijuna, hrvatske manjine u europskim državama pripadaju najstarijem valu iseljavanja. Pritom, ponegdje je prisutnost Hrvata, primjerice u Gradišću ili Moliseu, duga najmanje petsto godina, dok je, primjerice u Boki kotorskoj, gdje su Hrvati posve autohtoni, dulja od tisućljeća.

Grabar-Kitarović istaknula je i važnost očuvanja tradicijske kulture Hrvata u pojedinim zemlja, napominjući da je ta baština izvanredno vrijedna, ne samo zbog svoje raznolikosti i identitetske važnosti, nego i stoga što tradicijski običaji kućnoga i društvenoga života, kako vjerski, tako i svjetovni, često čuvaju vrlo stare jezične i materijalne sadržaje, pa i neke koje više ne nalazimo u Hrvatskoj ni u BiH.

Naglasila je i značaj hrvatskog iseljeništva u jačanju gospodarske, kulturne i političke suradnje između domicilnih država i Hrvatske. Pozvala je i hrvatsku diplomaciju da pojača napore kako bi u državama u kojima hrvatska nacionalna manjina još nema status priznate nacionalne manjine dobila takav status na visini dobrih europskih standarda, a ako je moguće i više tj. na razini koju nacionalne manjine uživaju u Hrvatskoj.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske pokušava riješiti najveće izazove, rekao je Milas navevši da je u Austriji prioritet učinkovita implementacija članka 7 Državnog ugovora Austrije iz 1955. godine koji se odnosi na uporabu jezika, u Bugarskoj bolja organiziranost zajednice, u Crnoj Gori briga o Bokeljskoj mornarici i drugoj vrijednoj kulturnoj baštini, dok se u Češkoj zalažu za završetak Hrvatskog doma Moravskih Hrvata u Jevišovki, a u Italiji vode brigu o manjinskom statusu kao i u Makedoniji.

Kako je istaknuo, na Kosovu se zalažu za opstojnost Hrvata nakon više od šest stoljeća života na tim prostorima, u Mađarskoj za obnovu i proširenje Hrvatskog kazališta.

Navodeći kako su prava Hrvata u Rumunjskoj na dobroj razini ali se suočavaju s iseljavanjem stanovništva, Milas je rekao i da se u Slovačkoj treba pronaći trajno rješenje za smještaj hrvatskih kulturnih institucija, a u Sloveniji, nažalost, Hrvatima nije priznat manjinski status. U Srbiji bi, naglasio je, trebalo osnovati katedru hrvatskog jezika te osigurati predstavničko zastupanje Hrvata na svim razinama.

Napominjući kako Hrvatska pridaje veliki značaj manjinama, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika (HMI) Mijo Marić istaknuo je da HMI već 66 godina nastoji poboljšati položaj manjina i unaprijediti odnose s većinama, kako bi se manjine osjećale sigurno.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 14:40:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a181a64b9e03e26098b46f0/80
Foto: Wikipedija

Trogir dobio mobilno reciklažno dvorište

Ovo je jedan od osnovnih koraka pri rješavanju problema odlaganja otpada u Trogiru, istaknuo je gradonačelnik Ante Bilić

Grad Trogir dobio je mobilno reciklažno dvorište. Radi se o pokretnoj jedinici koja služi odvojenom prikupljanju i skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada iz kućanstva. Otpad je potrebno prethodno razvrstati i u prikladnoj ambalaži može ga se predati u reciklažno dvorište, pri čemu je potrebno imati osobni identifikacijski dokument te posljednji plaćeni račun za komunalne usluge, prema uputama djelatnika Trogir Holdinga.

 - Ovo reciklažno dvorište jedan je od osnovnih koraka pri rješavanju problema odlaganja otpada u Trogiru. Osim toga, počeli smo sa saniranjem divljih deponija, a inzistirat ćemo na tome da trajno rješenje za naš grad bude županijsko odlagalište otpada - istaknuo je gradonačelnik Ante Bilić.

 Mobilno reciklažno dvorište mijenjat će lokacije po unaprijed zadanom rasporedu za svaki mjesec, pa je tako još danas i sutra u MO Plano (igralište društveni dom), od 30. studenog do 2. prosinca na Čiovu (PŠU Banj), od 7. do 9. prosinca u MO Travarica (Soline), a od 14. do 16. prosinca u MO Žedno (kod groblja). Radno vrijeme je: četvrtkom i petkom 12-16 h, a subotom 8-12h.

 

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 14:13:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .