Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57f4c3e91eea8f0f3c8b4568/80
Foto: Bruno Konjević / CROPIX

Vlada Andreja Plenkovića najavljuje reformu obrazovanja

Najavljuje se uvođenje modela dualnog strukovnog obrazovanja u kojem poslodavci postaju partneri obrazovnim institucijama te zajedno odlučuju o programu i upisnim kvotama, a nastavlja se s provedbom kurikularne reforme, te će se omogućiti fleksibilnost strukovnih kurikuluma i njihovo povezivanje s obrazovanjem odraslih i cjeloživotnim učenjem

Reforma obrazovnog sustava s nastavkom provedbe kurikularne reforme, uspostava Nacionalnog inovacijskog vijeća i Središnjeg državnog ureda za šport, povećanje izdvajanja za kulturu, izrada Strategije kulturnog razvoja i medijske strategije, novog zakona o Hini, te izmjene Zakona o HRT-u, najavljuju se u programu Vlade koji će mandatar Andrej Plenković u srijedu predstaviti u Hrvatskom saboru.

Plenkovićeva Vlada želi provesti reformu obrazovnog sustava polazeći od temeljne zadaće naobrazbe kao oblikovanja i izgradnje cjelovite i slobodne osobe, s nastojanjem da ga osuvremeni kako bi odgovorio na potrebe društva i gospodarstva. Ta će reforma biti provedena u skladu s najboljom europskom praksom kako bi se obrazovni sustav razvijao u povezanosti s gospodarstvom.

Najavljuje se uvođenje modela dualnog strukovnog obrazovanja u kojem poslodavci postaju partneri obrazovnim institucijama te zajedno odlučuju o programu i upisnim kvotama, a nastavlja se s provedbom kurikularne reforme, te će se omogućiti fleksibilnost strukovnih kurikuluma i njihovo povezivanje s obrazovanjem odraslih i cjeloživotnim učenjem.

Uspostava Nacionalnog inovacijskog vijeća

Vlada će uspostaviti programsko financiranje visokoškolskih institucija, unaprijediti Bolonjski proces, poticati razvoj sveučilišnih i stručnih studijskih programa u STEM (science, technology, engineering, mathematics) i drugim područjima te omogućiti organiziranje poduzetničkih inkubatora na visokim učilištima koji će poticati mlade da se povezuju u timove i interdisciplinarnim pristupima osmišljavaju ideje te osnivaju tvrtke pridonoseći bržem zapošljavanju i samozapošljavanju.

Kako bi zadržala najbolje mlade znanstvenike u Hrvatskoj, Vlada će unaprijediti program znanstvenih novaka, a najavljuje i veća ulaganja u istraživanje i razvoj, prema 2 posto BDP-a, kroz kontinuirano povećavanje izdvajanja iz proračuna, poticanje financiranja znanstvenih projekata te obnovu i unaprjeđenje istraživačke infrastrukture iz EU fondova, kao i putem mjera usmjerenih na poticanje privatnog sektora na ulaganje u istraživanje i razvoj.

Upravo ulaganje u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije Vlada vidi kao ključni generator koji će pokrenuti hrvatsko gospodarstvo i biti čimbenik u podizanju dodane vrijednosti, povećanju produktivnosti i konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva.

Stoga će, najavljuje, uspostaviti jasan institucionalni okvir za definiranje, provedbu i praćenje nacionalne politike poticanja inovacija, što uključuje uspostavu Nacionalnog inovacijskog vijeća, Inovacijskog vijeća za industriju, kao i formiranje pet tematskih inovacijskih vijeća.

Kako bi stvorila učinkovit financijski sustav za poticanje inovacija, najavljuje uspostavu Hrvatskog fonda za istraživanje, razvoj i inovacije, kao i razvoj fondova rizičnog kapitala, te omogućavanje daljnjeg razvoja istraživačke infrastrukture s naglaskom na centre kompetencija.

Osnivanje Središnjeg državnog ureda za šport

Vlada će osnovati Središnji državni ured za šport radi održanja kvalitete i unaprjeđenja hrvatskoga športa, kao i poboljšanja uvjeta za bavljenje športom i športskim djelatnostima.

Cilj je donošenje dugoročne strategije razvoja športa, ulaganje u veći broj malih športskih objekata, poticanje športa u službi zdravlja, redefiniranje položaja profesionalnih i amaterskih športskih klubova, osiguranje primjerenih tehničkih i financijskih uvjeta vrhunskim športašima te provođenje mjera za suzbijanje nasilja na športskim terenima.

Izmjenom zakonske regulative Vlada će, najavljuje se, ojačati financijsku odgovornost športskih klubova i saveza, te učinkovitije urediti nadzor nad njima.

Donošenje Strategije kulturnog razvoja

Kroz četiri godine Vlada će postupno povećavati udjel financiranja kulture iz državnoga proračuna, te će donijeti Strategiju kulturnog razvoja koja će utvrditi srednjoročne i dugoročne ciljeve razvoja kulture, a specifični ciljevi su promocija kulture i poticanje kulturnog stvaralaštva, poticanje zapošljavanja u sektoru kulture, unaprjeđenje statusa umjetnika te sudjelovanje građana u kulturnom životu.

Tako će se razvijati postojeći i pokrenuti novi programi za poticanje sudjelovanja u kulturi, a posebno će se poticati poduzetništvo u kulturi kako bi se iskoristili potencijali kulture u gospodarskom razvoju.

U skladu s proračunskim mogućnostima, te vodeći računa o ravnopravnom razvoju svih hrvatskih regija, Vlada će značajnu pozornost posvetiti započetim i novim investicijskim projektima, poticati razvoj projekata obnove i revitalizacije kulturne baštine te stavljanje u funkciju kulturno-povijesnih spomenika, kako u velikim središtima tako i u manjim sredinama izvan velikih gradova.

Posebno će podupirati rad Hrvatskoga memorijalnog dokumentacijskog centra Domovinskog rata, potaknuti osnivanje Muzeja domovinskog rata i dovršiti proces povratka kulturnih dobara odnesenih u vrijeme Domovinskog rata.

Vlada najavljuje proglašenje Vukovara područjem posebnoga pijeteta prema žrtvama, donošenje Jedinstvenoga zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja hrvatskih branitelja, uključujući društveno poduzetništvo, te poduzimanje mjera u cilju stambenog zbrinjavanja branitelja i članova njihovih obitelji.

Vlada nastavlja unaprjeđivati postojeću razinu zaštite prava nacionalnih manjina u suradnji s predstavnicima nacionalnih manjina i njihovim saborskim zastupnicima, imajući u vidu doprinos nacionalnih manjina razvoju hrvatskog društva te najavljuje da će u prvih 60 dana, u suradnji s predstavnicima nacionalnih manjina, pripremiti Operativne programe za pojedine nacionalne manjine, a prema prethodno usuglašenim prioritetima.

Svakih šest mjeseci zastupnici nacionalnih manjina održavat će konzultacije s premijerom o provedbi odredbi Programa Vlade vezano uz prava nacionalnih manjina te Operativne programe za pojedine nacionalne manjine.

Odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina provodit će se uz dosljednu primjenu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Zakona o odgoju i obrazovanju pripadnika nacionalnih manjina, a Vlada će osigurati i primjenu odredbi Ustava, Ustavnog zakona i Zakona o pravu manjina na službenu uporabu jezika i pisma.

Donošenje Medijske strategije

Vlada ističe i transparentan, demokratski i potpuno slobodan rad medija koji, naglašava se u programu, omogućuju kritičnost i preispitivanje svih oblika vlasti, uvjetuje njezinu veću odgovornost, jamči otvoreniju praksu vladanja te posljedično djelotvorniju demokraciju.

Stoga će se, navodi, zalagati za medijsku politiku koje će poticati pluralizam, profesionalnost i raznolikost medija i inzistirati na poštivanju medijskih sloboda te najavljuje donošenje sveobuhvatne Medijske strategije koja će uključiti zakonodavne, medijske, društvene i kulturološke nužnosti jednoga zrelog demokratskog društva, uvažavajući u svakom trenutku nespornu važnost i ulogu medija, te na temelju nje aktualizirati paket medijskih zakona.

Pokrenut će donošenje novog Zakona o Hini čime će, kako se navodi, pridonijeti očuvanju neovisnosti jedine novinske agencije u Hrvatskoj, a izmjenama Zakona o HRT-u želi ojačati neovisnost javnoga radiotelevizijskog servisa koji financiraju građani.

Najavljuje i da će u okviru svojih nadležnosti poduzeti mjere kako bi se stekli uvjeti za postupno smanjenje RTV pristojbe, te će inzistirati na procesu restrukturiranja HRT-a sukladno Ugovoru između Vlade i HRT-a.

Facebook komentari

hr Wed Oct 19 2016 12:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58299d161eea8fc5b98b4607/80
Foto: Luka Balković

Fina: U blokadi 953 OPG-a, dugovi dosegnuli 418,5 milijuna kuna

Na kraju prosinca prošle godine blokirani račun imala su 953 obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG), čija su ukupna dugovanja iznosila 418,5 milijuna kuna, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina)

Kako su u Jedinstvenom registru računa evidentirana 8.163 otvorena računa obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, podaci s kraja prosinca pokazuju da je trenutno u blokadi 11,6 posto OPG-ova. 

U odnosu na kraj četvrtog tromjesečja 2015. godine broj blokiranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava je do kraja prosinca lani smanjen za njih 18, dok je iznos blokada unazad godinu dana narastao za 0,22 posto.

Finini podaci obuhvaćaju pregled broja blokiranih OPG-ova i iznosa blokada unazad gotovo pet godina, odnosno od kraja lipnja 2011. godine, kada je u blokadi bilo 830 OPG-ova s 222,5 milijuna kuna neplaćenih obveza.

Iz toga proizlazi da je od sredine 2011. do kraja prosina prošle godine broj OPG-ova čiji su računi blokirani porastao za 14,8 posto, dok je iznos njihovih blokada povećan za 88,1 posto.

Promatra li se dug OPG-ova po županijama, prema stanju na dan 31. prosinca lani, najzaduženiji su bili OPG-ovi Osječko-baranjske županije, na koje se odnosilo 20 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje (83,5 milijuna kuna).

Slijede oni Virovitičko-podravske županije s udjelom od 12,5 posto (52,5 milijuna kuna), Vukovarsko-srijemske s udjelom od 10,2 posto (42,8 milijuna kuna), Koprivničko-križevačke s udjelom od 8,8 posto (36,7 milijuna kuna) te Sisačko-moslavačke županije s udjelom od 7,6 posto (31,6 milijuna kuna).

Na obiteljska poljoprivredna gospodarstva navedenih pet županija odnosilo se 59,1 posto neizvršenih osnova za plaćanje svih OPG-ova. Ostalih 40,9 posto iznosa raspršeno je na 16 ostalih županija, s udjelima od 0,04 posto u Ličko-senjskoj do 6,6 posto u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, navode iz Fine.

Prema ukupnom broju blokiranih OPG-ova, najviše je blokiranih u Osječko-baranjskoj (21,8 posto) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (14,5 posto).

U odnosu na ukupan broj blokiranih fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost promatrano na razini pojedine županije, najviše je blokiranih OPG-ova u Požeško-slavonskoj (19,1 posto), Koprivničko-križevačkoj (18,2 posto) te Virovitičko-podravskoj županiji (18 posto).

Facebook komentari

hr Mon Feb 20 2017 08:55:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58a551d7b47398144e8b4671/80
Foto: Pixabay

HAK: Magla i skliski kolnici usporavaju vožnju

Duž Jadranske magistrale i na cestama u gorju mogući su odroni
Skliski su kolnici mjestimice u Lici i Gorskom kotaru. Magla smanjuje vidljivost i usporava vožnju mjestimice u unutrašnjosti. Ima je i na dionicama autocesta: A1 između Zagreba i Karlovca te Gospića i tunela Sveti Rok, A3 Bregana-Lipovac, između čvorova Jankomir i Lipovac, A4 Goričan-Zagreb između čvorova Breznički Hum i Ivanja Reka te Goričan i Varaždin, A5 Osijek-Sredanci, A11 Jakuševec-Velika Gorica.
Duž Jadranske magistrale i na cestama u gorju mogući su odroni. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama, te da na put ne kreću bez zimske opreme.

Zbog radova vozi se usporeno suženim kolnikom: na autocesti A1 na vijaduktu Božići u smjeru Splita, na autocesti A3 Bregana-Lipovac, između Kutine i Novske od 118. do 121. km u oba smjera;na Istarskom ipsilonu, dionici čvor Lupoglav-tunel Učka;na raskrižju državne ceste D427 i čvora Rujevica, na riječkoj obilaznici, na izlaznom kraku čvora Rujevica u smjeru GP Rupa

Za sav promet (zbog radova) zatvorene su ceste: DC8 Jadranska magistrala kroz Posedarje, DC6 Glina-granični prijelaz Dvor (obilazak je Glina (DC37)-Petrinja-Hrvatska Kostajnica-Dvor),DC34 Valpovo-Josipovac u naselju Petrijevci,DC206 Valentinovo-Petrovsko,DC228 Jurovski Brod-Ozalj-Karlovac u Ozlju.

Od 15. veljače do 1. svibnja na snazi je nova regulacija prometa na županijskoj cesti ŽC6253 Solin-Klis u Solinu samo u smjeru Splita, na dionici Bilankuša-Solin Širina. Obilazak za smjer Klis-Solin-Split: skretanje preko raskrižja Bilankuša na LC67065 Ulica don Frane Bulića-Kaštelanska cesta-ŽC6137 Salonitanska ulica-raskrižje Solin Širina-Solin-Split, a smjer Split-Solin-Klis ostaje nepromijenjen.

Zbog radova u ulici Bana Jelačića u Kaštel Starom, vozi se uz privremenu regulaciju prometa.

Trajekti i katamarani plove prema redu plovidbe.

Facebook komentari

hr Mon Feb 20 2017 08:10:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58aa28a8b473981e5d8b46b9/80
Foto: Licencirane fotografije HRT

Goran Višnjić o "Generalu": Za mene je Ante Gotovina apsolutni pojam, heroj!

Uoči početka snimanja filma i serije "General", Goran Višnjić je u emisiji #volimnedjelju otkrio što misli o generalu Anti Gotovini
Goran Višnjić koji u Los Angelesu živi sa svojom obitelji u tom će velikom spektaklu pod redateljskom palicom njegovg punca Antuna Vrdoljaka igrati glavnu ulogu.  

Film i serija snimat će se 19 tjedana, a sudjelovat će stotinu glumaca te više od tisuću statista na različitim lokacijama. 

- To je za nas jako emotivan projekt. Još kad je završio u zatvoru, željeli smo mu pomoći snimanjem fima. Bio sam u kontaktu s njegovim odvjetnikom Mišetićem, a prije finalnog saslušanja pozvao me i rekao da dođem kako bi sud vidio da Hrvatska i netko internacionalno poznat stoji iza generala. Došao sam u Haag da im poručim - bit ćete negativci u filmu ako ga osudite - rekao je Višnjić za HRT-ovu emisiju. 

Film se bavi životom Ante Gotovine od rođenja do oslobađanja, na temelju knjige 
Nenada Ivankovića !Ratnik, pustolov i general!. 

- Imam strašnu tremu, najveću ikad u životu. Onu s Hamletom s 21 godinom mogu usporediti s tim, za mene je Gotovina apsolutni pojam, heroj - kazao je za HRT Višnjić kojem se u studiju pridružila i Nataša Janjić koja će igrati ulogu ratne reporterke Vesne Karuze.

Facebook komentari

hr Mon Feb 20 2017 07:50:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58aa22f4b4739845628b4586/80

Dijabetičari na čekanju: Ovaj uređaj "popravlja" živote, ali u Hrvatskoj ga daju na kapaljku

Od oko 260.000 registriranih dijabetičara u Hrvatskoj, njih gotovo 20.000 boluje od dijabetesa tipa 1 i svakodnevno su primorani u nekoliko navrata ubrizgavati inzulin u organizam. Spasonosno pomagalo za najteže slučajeve je inzulinska pumpa, mali uređaj koji omogućuje kontinuirano snabdijevanje organizma inzulinom u potrebnim dozama tijekom 24 sata. Tu spravu, međutim, zasad ima tek svaki 25. dijabetičar, a lakše dobivanje bolesnicima je onemogućeno nevjerojatnom administrativnom zavrzlamom koju smo pokušali raspetljati
Jedan od ključnih razloga je vrtoglava cijena od 20-ak tisuća kuna po pumpi, plus 1.700 kuna mjesečno za prateći potrošni materijal. Ta sofisticirana medicinska pomagala, koje znatno podižu kvalitetu života dijabetičara, koriste se na preporuku i uz kontinuiranu skrb liječnika već nekih 13 godina, a od 2014. godine nabavljaju se gotovo isključivo javnim natječajima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje(HZZO). 

Pacijenti koji sami financiraju sve troškove terapije inzulinskom pumpom iznimno su rijetki, doznaje tportal od dr. Manje Prašek, internistice - dijabetologinje, inače osnivačice dnevne bolnice u Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac s programom cjelovite pouke o životu sa šećernom bolesti. 

- Inzulinske pumpe olakšavaju svakodnevni život i tko god je prešao na pumpu, kaže da se više nikad ne bi vratio na neku drugu terapiju. Fantastično je vidjeti da ljudi mogu normalno spavati, bez straha od noćnih hipoglikemija, a roditelji više ne moraju tijekom noći kontrolirati šećer u krvi djeteta i dodavati inzulin. Teške hipoglikemije postaju rijetkost i s pumpom se ta opasnost svodi na minimum jer ih bolesnik prepoznaje na vrijeme. Kontrola šećerne bolesti znatno je bolja, nema većih oscilacija, ali je i dalje potrebna redovna samokontrola glukoze u krvi - kaže dr. Prašek za tportal.

U Sloveniji oko 80 posto djece oboljele od šećerne bolesti već je dobilo inzulinsku pumpu na račun države, a stručnjaci navode da taj uređaj štedi novac zdravstvenom sustavu, uvelike sprečavajući posljedice progresije bolesti. Putem HZZO-a u Hrvatskoj je dosad nabavljeno ukupno 210 inzulinskih pumpi za tri milijuna kuna, a upravo je u postupku treći natječaj, težak 1,4 milijuna kuna, za 110 pumpi - od čega će pola biti zamjenski uređaji, s obzirom na to da pumpe traju svega nekoliko godina. 

Inzulinska pumpa kao ugradbeno pomagalo?

Zbunjujuće je, međutim, to što HZZO tretira pumpe kao ugradbeno pomagalo - iako one to evidentno nisu jer se ne ugrađuju u tijelo, već se inzulin unosi putem kanile u potkožnom tkivu. Takvom klasifikacijom onemogućeno je jednostavno propisivanje pumpi liječničkim doznakama za opća i ortopedska pomagala te se one, poput ugradbenih elektrostimulatora srca (pacemakera) i umjetnih kukova, oboljelima dodjeljuju na kapaljku. 

Utvrđivanje odgovornosti za takvu situaciju složen je pothvat. Na upit tportala zašto klasificiraju inzulinsku pumpu kao ugradbeno pomagalo iz HZZO-a odgovaraju da oni nisu nadležni za 'tumačenje klasifikacije medicinskih pomagala'. U Agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) navode da se inzulinska pumpa ne smatra medicinskim proizvodom za ugrađivanje ako se primjenjuje tako da u tijelo ulazi samo kanila koja se redovno mijenja svakih nekoliko dana, dok se ostatak sustava nosi uz tijelo korisnika - što je slučaj u Hrvatskoj.  

Istovremeno, iz Ministarstva zdravstva poručuju da klasifikaciju medicinskih proizvoda i njihovo razvrstavanje u određene kategorije obavlja HALMED te da HZZO svojim internim aktima 'svrstava medicinske proizvode u pojedine kategorije u svrhu definiranja i načina propisivanja istih'. Zaključuju da 'način na koji Zavod različito klasificira inzulinske pumpe nema utjecaja na dostupnost medicinskih proizvoda pacijentima koji boluju od šećerne bolesti zato što se sredstva za nabavu inzulinskih pumpi kontinuirano osiguravaju svake godine u financijskom planu Zavoda te je isto predviđeno i u projekciji za 2017. i 2018. godinu'. 

Činjenica je, međutim, da bi inzulinska pumpa bila dostupna svima onima kojima bi mogla olakšati život kada se ne bi klasificirala kao ugradbeno pomagalo. 

Inzulinska pumpa zasada samo najugroženijima

S jedne strane takva klasifikacija jest postavljena zbog ušteda, no to je i način da primjena bude pod strogom kontrolom, da ne dolazi do krivih poteza koji bi mogli ugroziti život bolesnika. Važno je da se inzulinske pumpe dodjeljuju onim osobama u kojih je to indicirano. Također, te osobe moraju biti pod stalnom kontrolom liječnika subspecijalista i cijelog medicinskog tima koji vodi brigu i o primjeni inzulinske pumpe i o samom bolesniku', kaže dr. Prašek, dodajući da bi trebalo uspostaviti referentni centar za inzulinske pumpe koji bi obučavao bolesnike i bio im 24 sata na raspolaganju. Sada se to svodi na entuzijazam pojedinih liječnika dijabetologa

- Moramo napomenuti da postoji 24-satna služba za korisnike inzulinskih pumpi te u slučaju kvara ili problema s njima u svakom trenutku oni mogu dobiti usmenu pomoć, informaciju o tome što učiniti ili, u slučaju kvara, zamjenu - objašnjava dr. Prašek. 

Inzulinsku pumpu u Hrvatskoj na račun HZZO-a zasad dobivaju najugroženiji dijabetičari, a postepeno će se u primjenu uključivati ostali bolesnici kod kojih je indicirana takva terapija. 

 - Današnja inzulinska terapija, s novim inzulinima, u 99 posto slučajeva itekako je dobra, a terapija pumpom najbolja je za manji dio ljudi koji imaju poteškoća pri toj terapiji i koji su razvili kronične komplikacije. Još uvijek možemo relativno dobro kontrolirati većinu dijabetičara tipa 1, a kod onih kod kojih to ne ide prelazi se na inzulinsku pumpu. Iako potrebe u ovom trenutku nisu povećane, sve bi bilo jednostavnije kad bi inzulinska pumpa bila na listi pomagala i kad bi se moglo jednostavnije doći do nje - zaključila je za tportal dr. Prašek.

Facebook komentari

hr Mon Feb 20 2017 07:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .