Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57f4c3e91eea8f0f3c8b4568/80
Foto: Bruno Konjević / CROPIX

Vlada Andreja Plenkovića najavljuje reformu obrazovanja

Najavljuje se uvođenje modela dualnog strukovnog obrazovanja u kojem poslodavci postaju partneri obrazovnim institucijama te zajedno odlučuju o programu i upisnim kvotama, a nastavlja se s provedbom kurikularne reforme, te će se omogućiti fleksibilnost strukovnih kurikuluma i njihovo povezivanje s obrazovanjem odraslih i cjeloživotnim učenjem

Reforma obrazovnog sustava s nastavkom provedbe kurikularne reforme, uspostava Nacionalnog inovacijskog vijeća i Središnjeg državnog ureda za šport, povećanje izdvajanja za kulturu, izrada Strategije kulturnog razvoja i medijske strategije, novog zakona o Hini, te izmjene Zakona o HRT-u, najavljuju se u programu Vlade koji će mandatar Andrej Plenković u srijedu predstaviti u Hrvatskom saboru.

Plenkovićeva Vlada želi provesti reformu obrazovnog sustava polazeći od temeljne zadaće naobrazbe kao oblikovanja i izgradnje cjelovite i slobodne osobe, s nastojanjem da ga osuvremeni kako bi odgovorio na potrebe društva i gospodarstva. Ta će reforma biti provedena u skladu s najboljom europskom praksom kako bi se obrazovni sustav razvijao u povezanosti s gospodarstvom.

Najavljuje se uvođenje modela dualnog strukovnog obrazovanja u kojem poslodavci postaju partneri obrazovnim institucijama te zajedno odlučuju o programu i upisnim kvotama, a nastavlja se s provedbom kurikularne reforme, te će se omogućiti fleksibilnost strukovnih kurikuluma i njihovo povezivanje s obrazovanjem odraslih i cjeloživotnim učenjem.

Uspostava Nacionalnog inovacijskog vijeća

Vlada će uspostaviti programsko financiranje visokoškolskih institucija, unaprijediti Bolonjski proces, poticati razvoj sveučilišnih i stručnih studijskih programa u STEM (science, technology, engineering, mathematics) i drugim područjima te omogućiti organiziranje poduzetničkih inkubatora na visokim učilištima koji će poticati mlade da se povezuju u timove i interdisciplinarnim pristupima osmišljavaju ideje te osnivaju tvrtke pridonoseći bržem zapošljavanju i samozapošljavanju.

Kako bi zadržala najbolje mlade znanstvenike u Hrvatskoj, Vlada će unaprijediti program znanstvenih novaka, a najavljuje i veća ulaganja u istraživanje i razvoj, prema 2 posto BDP-a, kroz kontinuirano povećavanje izdvajanja iz proračuna, poticanje financiranja znanstvenih projekata te obnovu i unaprjeđenje istraživačke infrastrukture iz EU fondova, kao i putem mjera usmjerenih na poticanje privatnog sektora na ulaganje u istraživanje i razvoj.

Upravo ulaganje u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije Vlada vidi kao ključni generator koji će pokrenuti hrvatsko gospodarstvo i biti čimbenik u podizanju dodane vrijednosti, povećanju produktivnosti i konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva.

Stoga će, najavljuje, uspostaviti jasan institucionalni okvir za definiranje, provedbu i praćenje nacionalne politike poticanja inovacija, što uključuje uspostavu Nacionalnog inovacijskog vijeća, Inovacijskog vijeća za industriju, kao i formiranje pet tematskih inovacijskih vijeća.

Kako bi stvorila učinkovit financijski sustav za poticanje inovacija, najavljuje uspostavu Hrvatskog fonda za istraživanje, razvoj i inovacije, kao i razvoj fondova rizičnog kapitala, te omogućavanje daljnjeg razvoja istraživačke infrastrukture s naglaskom na centre kompetencija.

Osnivanje Središnjeg državnog ureda za šport

Vlada će osnovati Središnji državni ured za šport radi održanja kvalitete i unaprjeđenja hrvatskoga športa, kao i poboljšanja uvjeta za bavljenje športom i športskim djelatnostima.

Cilj je donošenje dugoročne strategije razvoja športa, ulaganje u veći broj malih športskih objekata, poticanje športa u službi zdravlja, redefiniranje položaja profesionalnih i amaterskih športskih klubova, osiguranje primjerenih tehničkih i financijskih uvjeta vrhunskim športašima te provođenje mjera za suzbijanje nasilja na športskim terenima.

Izmjenom zakonske regulative Vlada će, najavljuje se, ojačati financijsku odgovornost športskih klubova i saveza, te učinkovitije urediti nadzor nad njima.

Donošenje Strategije kulturnog razvoja

Kroz četiri godine Vlada će postupno povećavati udjel financiranja kulture iz državnoga proračuna, te će donijeti Strategiju kulturnog razvoja koja će utvrditi srednjoročne i dugoročne ciljeve razvoja kulture, a specifični ciljevi su promocija kulture i poticanje kulturnog stvaralaštva, poticanje zapošljavanja u sektoru kulture, unaprjeđenje statusa umjetnika te sudjelovanje građana u kulturnom životu.

Tako će se razvijati postojeći i pokrenuti novi programi za poticanje sudjelovanja u kulturi, a posebno će se poticati poduzetništvo u kulturi kako bi se iskoristili potencijali kulture u gospodarskom razvoju.

U skladu s proračunskim mogućnostima, te vodeći računa o ravnopravnom razvoju svih hrvatskih regija, Vlada će značajnu pozornost posvetiti započetim i novim investicijskim projektima, poticati razvoj projekata obnove i revitalizacije kulturne baštine te stavljanje u funkciju kulturno-povijesnih spomenika, kako u velikim središtima tako i u manjim sredinama izvan velikih gradova.

Posebno će podupirati rad Hrvatskoga memorijalnog dokumentacijskog centra Domovinskog rata, potaknuti osnivanje Muzeja domovinskog rata i dovršiti proces povratka kulturnih dobara odnesenih u vrijeme Domovinskog rata.

Vlada najavljuje proglašenje Vukovara područjem posebnoga pijeteta prema žrtvama, donošenje Jedinstvenoga zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja hrvatskih branitelja, uključujući društveno poduzetništvo, te poduzimanje mjera u cilju stambenog zbrinjavanja branitelja i članova njihovih obitelji.

Vlada nastavlja unaprjeđivati postojeću razinu zaštite prava nacionalnih manjina u suradnji s predstavnicima nacionalnih manjina i njihovim saborskim zastupnicima, imajući u vidu doprinos nacionalnih manjina razvoju hrvatskog društva te najavljuje da će u prvih 60 dana, u suradnji s predstavnicima nacionalnih manjina, pripremiti Operativne programe za pojedine nacionalne manjine, a prema prethodno usuglašenim prioritetima.

Svakih šest mjeseci zastupnici nacionalnih manjina održavat će konzultacije s premijerom o provedbi odredbi Programa Vlade vezano uz prava nacionalnih manjina te Operativne programe za pojedine nacionalne manjine.

Odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina provodit će se uz dosljednu primjenu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Zakona o odgoju i obrazovanju pripadnika nacionalnih manjina, a Vlada će osigurati i primjenu odredbi Ustava, Ustavnog zakona i Zakona o pravu manjina na službenu uporabu jezika i pisma.

Donošenje Medijske strategije

Vlada ističe i transparentan, demokratski i potpuno slobodan rad medija koji, naglašava se u programu, omogućuju kritičnost i preispitivanje svih oblika vlasti, uvjetuje njezinu veću odgovornost, jamči otvoreniju praksu vladanja te posljedično djelotvorniju demokraciju.

Stoga će se, navodi, zalagati za medijsku politiku koje će poticati pluralizam, profesionalnost i raznolikost medija i inzistirati na poštivanju medijskih sloboda te najavljuje donošenje sveobuhvatne Medijske strategije koja će uključiti zakonodavne, medijske, društvene i kulturološke nužnosti jednoga zrelog demokratskog društva, uvažavajući u svakom trenutku nespornu važnost i ulogu medija, te na temelju nje aktualizirati paket medijskih zakona.

Pokrenut će donošenje novog Zakona o Hini čime će, kako se navodi, pridonijeti očuvanju neovisnosti jedine novinske agencije u Hrvatskoj, a izmjenama Zakona o HRT-u želi ojačati neovisnost javnoga radiotelevizijskog servisa koji financiraju građani.

Najavljuje i da će u okviru svojih nadležnosti poduzeti mjere kako bi se stekli uvjeti za postupno smanjenje RTV pristojbe, te će inzistirati na procesu restrukturiranja HRT-a sukladno Ugovoru između Vlade i HRT-a.

hr Wed Oct 19 2016 12:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adf86912af47f658c8b47f0/80
Foto: HGSS

Počinje akcija „Očistimo zajedno stazu Sv Ciprijana“

Cilj akcije je podizanje svijesti o stvaranju i odlaganju otpada te važnosti očuvanja okoliša

Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Split organizator je ekološke akcije „Očistimo zajedno stazu sv. Ciprijana“ koja je za taj projekt dobila financijsku podršku Ininog programa „Zeleni pojas“.

Ekološka akcija sastoji se od nekoliko faza podizanja svijesti lokalnog stanovništva o stvaranju i odlaganju otpada, a glavna aktivnost je uređenje staze sv. Ciprijana koja prolazi kroz nelegalno odlagalište otpada blizu crkve Sv Ciprijana u Gatima.

Cilj akcije je podizanje svijesti o stvaranju i odlaganju otpada te važnosti očuvanja okoliša kroz okupljanje što većeg broja mjerodavnih institucija i volontera u čišćenju dijela područja od krupnoga i sitnog otpada (guma, olupina, bijele tehnike…) kroz koji prolazi tematska staza sv. Ciprijana. Akcija će se održati 26.04.2018. u vremenu od 08.00 – 16.00 sati.

U akciju će se, uz volontere HGSS-a stanice Split, uključiti Čistoća d.o.o. Split, Hrvatske šume d.o.o., Grad Omiš, TZ Grada Omiša, DIP CZ- odsjek Split, Javna ustanova „More i krš“, PEU Gata, Peovica d.o.o., DVD Gata, DVD Omiš, DVD Kučiće, Turistička agencija „Adriatic.hr“, PD Imber, PD Perun, PU Dinaridi, PK Gojzerice, NEIR d.o.o., Udruga B-4 i Srednja škola „Braća Radić“ Kaštel Štafilić.

Staza Sv Ciprijana je zapravo put kojim su nekada ljudi iz Gata i Ostrvica, sa svojim mazgama i tovarima, dolazili u Omiš. Početak sraze je pored crkve Sv Ciprijana koja je sagrađena oko 1750. Od crkve do spoja sa stazom Leopolda Mandića ima 2,5 km, na početku borove šume počinje markirana pješačka staza koja vodi kroz nelegalno odlagalište otpada što ne pruža niti malo lijep prizor turistima i posjetiteljima. Otpad se nalazi na površini oko 1 km 2 (auto gume, građevinski materijal, bijela tehnika, namještaj, plastična ambalaža…). Ovo smetlište, uz neugodan smrad, predstavlja i potencijalnu opasnost od nastanka požara, a naročito zbog toga što se nalazi u staroj šumi bijelog i crnog bora.

hr Tue Apr 24 2018 21:34:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adf76302af47f77948b45ec/80
Foto: Screenshot / YouTube

Smiju li oni koji podržavaju Istanbulsku konvenciju na pričest?

"Crkva doista nikoga ne želi isključiti iz svog zajedništva, želi biti otvorena svima tražeći putove pomirenja, no ipak postoje neka moralna pitanja..."

Dubrovački biskup Mate Uzinić na web stranici Dubrovačke Biskupije objasnio je smiju li osobe koje su za Istanbulsku konvenciju pristupiti pričesti. Njegovo objašnjenje naziva "Istanbulska konvencija i pristupanje svetoj pričesti" prenosimo u u nastavku.

- Nadovezujući se na raspravu o pripuštanju pričesti političara koji su, suprotno naputku biskupa, glasovali za Istanbulsku konvenciju, smatram nužnim nakon svega, zbog određene nedorečenosti koja je ostala i koja dopušta različita tumačenja koja nisu nikad dobra, dati dva pojašnjenja.  

Prvo je da, iako Crkva doista nikoga ne želi isključiti iz svog zajedništva nego želi biti otvorena svima tražeći putove pomirenja, ipak postoje neka moralna pitanja, poput abortusa i eutanazije, koja ne samo subjektivno nego i objektivno isključuju iz crkvenog zajedništva, a time i pričesti, one koji ih, suprotno crkvenom naučavanju, javno odobravaju i promoviraju.

Drugo je da nisu sva moralna pitanja iste težine kao pitanja abortusa i eutanazije i da u nekim pitanjima, za primjer možemo uzeti pitanja koja regulira Istanbulska konvencija i koja su bila temelj svih naših prijepora proteklih mjeseci, i među katolicima može postojati legitimna raznolikost mišljenja.

Da bih potkrijepio ove dvije tvrdnje, a tim i objasnio zašto i dalje držim da oni koji su glasovali suprotno od naputka biskupa tim nisu objektivno prekinuli svoje crkveno zajedništvo – naravno oni se subjektivno sami trebaju u savjesti ispitati je li se to dogodilo – u nastavku donosim važan tekst na kojima ih temeljim. Riječ je o odgovoru kardinala Josepha Ratzingera, tadašnjeg prefekta Kongregacije za nauk vjere, kardinalu Theodoru E. McCarricku, tadašnjem nadbiskupu Washingtona i predstojniku povjerenstva za „unutarnju politiku” Biskupske konferencije Sjedinjenih Američkih Država, a tiče se katolika političara koji su se javno zalagali za pravo na abortus i eutanaziju i zbog čega im je bila uskraćena pričest. Ovaj odgovor je objavljen u prvom tjednu srpnja 2004., a ja ga ovdje donosim u svom prijevodu", napisao je Uzinić.  

Slijedi objašnjenje: 

"1. Pristupiti primanju svetu pričesti treba biti svjesna odluka, utemeljena na razložnoj prosudbi u odnosu na vlastito dostojanstvo za to, usklađeno s objektivnim kriterijima Crkve, postavljajući pitanja kao što su: „Jesam li u punom zajedništvu s Katoličkom Crkvom? Jesam li odgovoran za teški grijeh? Jesam li upao u kazne (npr. ekskomunikaciju, zabranu bogoslužja) koje mi zabranjuju primiti svetu pričest? Jesam li se dostojno pripremio posteći barem sat vremena?" Praksa neselektivnog pristupanja svetoj pričesti, jednostavno kao posljedica onoga biti prisutan na misi, zloupotreba je koja se mora ispraviti (usp. Instrukcija „Redemptionis Sacramentum ”, br. 81, 83).

2. Crkva uči da je pobačaj ili eutanazija teški grijeh. Enciklika „Evangelium Vitae”, s obzirom na sudske odluke ili civilne zakone koji odobravaju ili promoviraju pobačaj ili eutanaziju, kaže da postoji „teška i precizna obveza suprotstaviti im se prigovorom savjesti. [. ..] U slučaju suštinski nepravednog zakona, kao što je taj koji odobrava pobačaj ili eutanaziju, nikada mu se nije dozvoljeno pokoriti, niti sudjelovati u širenju mišljenja u korist takvog zakona, niti za njega glasovati"(br. 73). Kršćani „su pozvani, zbog teške obveze u savjesti, formalno ne surađivati u takvim činima koji su, premda dopušteni civilnim zakonodavstvom, u suprotnosti s Božjim zakonom. Doista, s moralnog stajališta, nikad nije dopušteno formalno surađivati u zlu. [...] Ta suradnja nikad ne može biti opravdana, ni pozivanjem na poštovanje slobode drugoga niti oslanjanjem na činjenicu da građanski zakon predviđa i zahtijeva“ (br. 74).

3. Nemaju sva moralna pitanja istu moralnu težinu kao pobačaj i eutanazija. Na primjer, ako se katolik ne bi slagao sa Svetim Ocem o primjeni smrtne kazne ili o odluci da se vodi rat, on se zbog tog razloga ne bi smatrao nedostojnim pristupiti svetoj pričesti. Dok Crkva potiče civilne vlasti da traže mir, a ne rat, i na vršenje diskrecije i milost u primjeni kazne na kriminalce, može svejedno biti dopušteno uzeti oružje da bi se otjeralo agresora ili pribjeći smrtnoj kazni. Može postojati legitimna raznolikost mišljenja također među katolicima o vođenju rata i primjeni smrtne kazne, ali ne može ni na koji način u odnosu na pobačaj i eutanaziju.

4. Osim prosudbe pojedinaca o njegovom vlastitom dostojanstvu za pristupanje svetoj pričesti, djelitelj svete pričesti se može naći u situaciji u kojoj on mora odbiti podijeliti svetu pričest nekome, kao u slučaju proglašenog izopćenja, proglašene zabrana bogoslužja, ili tvrdokorne ustrajnosti u očito teškom grijehu (usp. kan. 915).

5. Što se tiče teškog grijeha pobačaja ili eutanazije, kada je formalna suradnja postala očita (podrazumijeva se, u slučaju katoličkog političara, njegovog vođenja izborne promidžbe i glasovanja za zakone koji dopuštaju pobačaj i eutanaziju), njegov se pastir (župnik) treba s njim sastati, poučiti ga o naučavanju Crkve, obavijesti ga da ne smije pristupiti svetoj pričesti sve dok ne prekine objektivno stanje grijeha, upozoravajući ga da će mu u protivnom biti uskraćena euharistija.

6. Onda kad „ove mjere opreza nisu imale učinka ili nisu bile moguće”, a osoba u pitanju, s tvrdokornom ustrajnošću, pristupi svejedno da bi primila euharistiju „služitelj svete pričesti je mora odbiti podijeliti” (usp. Izjava Papinskog vijeća za tumačenje zakonodavnih tekstova: „Sveta pričesti i rastali i ponovno civilno vjenčani katolici”, 2000, br. 3-4). Ova odluka, pravo govoreći, nije sankcija ni kazna. Niti služitelj svete pričesti donosi presudu o subjektivnoj krivnji osobe; nego reagira na javnu nedostojnost te osobe primiti svetu pričest, zbog objektivne situacije grijeha.

[N.B. Katolik bi bio odgovoran za formalnu suradnju u zlu, i tako nedostojan pristupiti svetoj pričesti, ako bi namjerno glasao za kandidata zbog njegovog pozitivnog stava o dozvoljenosti pobačaja i /ili eutanazije. Kada katolik ne dijeli pozitivni stav nekog kandidata za pobačaj i/ili eutanazija, nego glasuje za tog kandidata iz drugih razloga, to se smatra daljnjom materijalnom suradnjom, koja se u prisutnosti razmjernih razloga može dopustiti.] - napisao je dubrovački biskup.

hr Tue Apr 24 2018 20:23:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adf6c432af47f658c8b47df/80
Foto: Dora Crnko / 24sata

Turistkinja hodala po samom rubu zvonika katedrale sv. Duje

Danas je poželjno opaliti selfie sa samog ruba zvonika visokog 57 metara...

Popularnost ekstremnih selfieja nezaustavljivo raste. Više nije dovoljno fotografirati se unutar zvonika katedrale sv. Dujma u Splitu. Kamene kolone smetaju pogledu, danas je poželjno opaliti selfie sa samog ruba zvonika visokog 57 metara.

Turistkinja u ponedjeljak popodne nije bila na vrhu, ali pad i s tih 40-ak metara završio bi kobno. Župnik župe sv. Dujma nije bio u uredu za komentar, a momci koji reguliraju ulazak na zvonik nemoćno su slegnuli ramenima.

Očigledno znaju da se ovakvi izleti događaju. Znaju to i Splićani. Iz splitske policije kažu kako poziva zbog avanturista koji šetaju vanjskom stranom zvonika nije bilo. Na takvu dojavu bi intervenirali. - pišu 24sata

hr Tue Apr 24 2018 19:41:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adf45cc2af47fb68c8b47bb/80
Foto: Grad Split

Splitski gradonačelnik s ministrom Krstičevićem: "Vojska je uvijek u potpori razvoja Grada Splita"

Jedna od tema sastanka bio je i bogat program obilježavanja 27. obljetnice osnutka 4. gardijske brigade Hrvatske vojske „Pauci“ koji će se u subotu, 28. travnja održati u Splitu

Gradonačelnik Andro Krstulović Opara sa suradnicima sastao se danas s potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Republike Hrvatske Damirom Krstičevićem u kontekstu suradnje Grada Splita s ministarstvom i Hrvatskom vojskom.

Ministar je rekao kako je sustav domovinske sigurnosti od velike važnosti, a kako je vojska uvijek u potpori razvoja Grada Splita i kroz Hrvatsku ratnu mornaricu, ali i u iznenadnim situacijama kao pomoć u slučaju požara prošle godine. Dodao je i kako ministarstvo obrane s njim na čelu intenzivno radi na gradnji brenda „Hrvatska vojska“ i vraćanju kontakta hrvatskog vojnika s građanima.

Gradonačelnik Krstulović Opara zamolio je ministra Krstičevića za suradnju prilikom obilježavanja Dana hrvatskih branitelja grada Splita 30. svibnja uz prigodni program Hrvatske vojske i Hrvatske ratne mornarice te mu zahvalio na potpori u svim zajedničkim projektima. 

Jedna od tema sastanka bio je i bogat  program obilježavanja 27. obljetnice osnutka 4. gardijske brigade Hrvatske vojske „Pauci“ koji će se u subotu, 28. travnja održati u Splitu.  

hr Tue Apr 24 2018 17:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .