Iz Porezne uprave poručuju kako promjena u odnosu na prošlu godinu nema, pa stoga podsjećamo kako je obveza poreznika izgledala prošle godine.

Većina građana više ne mora podnositi godišnju poreznu prijavu, jer će njihove porezne obaveze obračunavati sama Porezna uprava na temelju prikupljenih podataka iz sustava, prenosi Poslovni dnevnik.

Porezna uprava prošle je godine objavila upute i objašnjenja o načinu podnošenja godišnje porezne prijave na dohodak. Glavna je novost bila je uvođenje posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza čijom primjenom većina građana ne mora više podnositi porezne prijave

Većina građana od prošle godine više ne treba podnositi poreznu prijavu, a obračun porezne obveze obavljat će se automatski u Poreznoj upravi na temelju prikupljanih podataka.

Prema novim pravilima, prijavu više ne trebaju ispunjavati i samostalno podnositi sljedeće kategorije građana:

1. zaposleni koji su primali plaću od više poslodavaca istodobno

2. građani koji su primili dohodak iz inozemstva, a nisu platili porez tijekom godine

3. umirovljenici s inozemnom mirovinom za koju su dužni platiti porez u Hrvatskoj, a nisu to učinili tijekom godine

4. porezni obveznici koji su imali pravo dobrovoljno podnijeti poreznu prijavu radi povrata poreza,pod uvjetom da Porezna uprava raspolaže svim podacima potrebnim za utvrđenje iznosa ukupnog godišnjeg dohotka te iznosa poreznih olakšica na temelju kojih mogu ostvariti pravo na umanjenje poreznih obveza.

Za prve tri navedene skupine Porezna uprava u tzv. posebnom postupku temeljem prikupljenih podataka izvršit će godišnji obračun i do 30. lipnja te dostaviti rješenje s utvrđenim porezom za uplatu ili za povrat poreza.

Isto će učiniti i za porezne obveznike koji su imali pravo dobrovoljno podnijeti poreznu prijavu. Međutim, u takvim slučajevima porezno rješenje dostavljat će se samo onima koji ostvare pravo na povrat poreza.

Građani koji su obuhvaćeni posebnim postupkom povrat preplaćenog poreza mogu očekivati u prvoj polovici kolovoza, najavljuju iz Porezne uprave.

Tko i dalje podnosi poreznu prijavu?

Poreznu prijavu podnose četiri kategorije poreznih obveznika:

1. građani koji su ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti (obrtnici, slobodna zanimanja i ostali obveznici koji dohodak utvrđuju na temelju poslovnih knjiga), osim onih koji plaćaju porez na dohodak u paušalnom iznosu

2. pomorci (članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi koji su ostvarili dohodak od nesamostalnog rada

3. građani za koje Porezna uprava ne raspolaže podacima o njihovom ostvarenom dohotku odnosno porezni obveznici koji su u 2015. ostvarili oporeziv dohodak o kojem poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije izvijestio Poreznu upravu

4. porezni obveznici koji mogu ostvariti povrat poreza na temelju poreznih olakšica koje nisu prijavljene Poreznoj upravi.

Treba naglasiti da su građani iz prve tri kategorije dužni podnijeti prijavu dok oni iz četvrte kategorije mogu dobrovoljno podnijeti prijavu kako bi ostvarili povrat poreza.

Simović je izjavio kako u gašenju požara sudjeluje 70 vatrogasaca i dva kanadera, koji gase vrhove brda poviše mjesta kako se požar ne bi proširio.

"Riječ je o grubom terenu na ogromnoj površini, a puše i vjetar. Najveći problem nam je istočni vrh. Situacija se čini tek naoko boljom, ali još nije gotovo, intervencija će potrajati," rekao je Simović.

Simović je izjavio kako su angažirane vatrogasne postrojbe s područja od Prevlake do Stona.

"Kanaderi će gasiti požar dok im uvjeti leta i gašenja budu dovoljno dobri. Nastojat ćemo zaokružiti požar," rekao je Simović.

Dva kanadera CL-415 angažirana su na lokaciji Marina kod Trogira a nakon gašenja tog požara bit će upućeni na požarište u Konavlima, dok dva airtractora AT-802 gase požar na prostoru Zapužana kod Benkovca.

Ovo je prvi angažman Protupožarnih zračnih snaga nakon završetka protupožarne sezone 18. rujna, priopćila je Samostalna služba za odnose s javnošću i izdavaštvo MORH-a.

Kampanju protiv korištenja mobitela u prometu pokrenula je Hrvatska udruga menadžera sigurnosti (HUMS) jer se, po rezultatima istraživanjam, tada vjerojatnost nesreće povećava devet puta. Na zagrebačkom Cvjetnom trgu potporu su joj dali predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, izaslanik Vlade ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, zagrebački  gradonačelnik Milan Bandić, državna tajnica za promet u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Nikolina Brnjac te glavni ravnatelj policije Nikola Milina.

Ministar Božinović kazao je da je cilj akcije da se 21. listopada inaugurira kao Dan bez mobitela u prometu kako bi se podigla svijest o tome da je korištenje mobitela u vožnji opasno. Istaknuo je i da se rezultati istraživanja MUP-a poklapaju s europskim i rekao kako će ova akcija vjerojatno biti sastavni dio europske borbe protiv toga "neprimjerenog ponašanja tijekom vožnje".

 "Moramo svi raditi na podizanju kulture prometa kako bi se smanjio broj nesreća i kako bi se smanjio gubitak ljudskih života zbog korištenja mobitela tijekom vožnje", poručio je. Naglasio je i da je Vlada prepoznala taj problem, kojem će se od danas sustavno posvetiti.

Represivni sustav nije dovoljan kako bi se s tim problemom izašlo na kraj, potrebna je šira društvena akcija, stvaranje nove kulture od roditeljskog doma, škole, do svih drugih institucija koje se bave pitanjima sigurnosti prometa, rekao je.

Telefonirajne u vožnji isto je kao vožnja s jednim promilom alkohola u krvi

Predsjednik HUMS-a Alen Ostojić naveo je kako istraživanja pokazuju da 91 posto vozača koristi mobitel tijekom vožnje pri čemu je njih 78 posto svjesno te opasnosti u prometu. Upozorio je i da je korištenje mobitela tijekom vožnje, po rezultatima istraživanja europske mreže prometnih policija, postao "novi ubojica" na europskim cestama.

Samo slanje ili čitanje SMS poruka vozaču oduzimaju pažnju i ostavljaju automobil bez nadzora 70 metara u brzini od 60 km na sat, upozorio je. 

Istraživanja ometanja pažnje pokazuju i da se za vrijeme korištenja mobitela u vožnji vjerojatnost nesreće povećava za devet puta, a vozač koji telefonira ima smanjenu pažnju kao da je pod utjecajem alkohola od jedan promil u krvi, istaknuo je.

Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa u Ravnateljstvu policije Josip Mataija rekao je kako sudionici u prometu korištenje mobitela ne smatraju velikom opasnošću, ali i upozorio da nisu svjesni činjenice koliko je trenutku razgovora mobitelom, posebice pisanja poruka, njihova pozornost skrenuta sa situacije u prometu.

Istaknuo je kako su istraživanja pokazala da korištenje mobitela spada na četvrto mjesto razloga pogibije u prometu, iza brzine, alkohola i nekorištenja sigurnosnog pojasa. "Treba podići svijest ljudi da shvate koliko mobitel doprinosi nastanku prometnih nesreća pa i onih najtežih", rekao je. 

Tužiteljstvo je raspisalo tjeralicu protiv osumnjičenika slijedom rješenja Županijskog suda u Zagrebu, izvijestio je u subotu poslijepodne DORH, navodeći da daljnje radnje po izdanoj tjeralici provodi policija.

Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo je zbog nezakonitog pribavljanja milijardu i 142 milijuna kuna pokrenulo istragu protiv Ivice Todorića, njegovih sinova Ivana i Ante Todorića, i 12-oro Agrokorovih menadžera te revizora.

Zagrebački Županijski sud odredio je istražni zatvor samo za Ivicu Todorića, a ostali su u srijedu, 18. listopada pušteni da se brane sa slobode.

Ukupnoj šteti tužiteljstvo pribraja i nepripadnu korist od dodatnih 320 milijuna kuna pribavljenih za "jednu pravnu osobu" krivotvorenjem isprava i nezakonitim vođenjem poslovnih knjiga.