Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/536107ab17994220199c904a/80
Foto: D.N.

Obala prepuna cajki: "Pjevači s istoka se danas traže, klubovi bez toga propadaju!"

Dok se u nekima ljute što ih se zbog angažiranja nekolicine folkera iz Srbije karakterizira kao narodnjačke, u drugima pojašnjavaju kako ne ugošćavaju "turbo-folkere s istoka, nego tamošnje kvalitetne izvođače poput Željka Joksimovića ili Saše Matića, čija glazba nema veze sa šundom"

Kad je direktorica makarske Turističke zajednice Hloverka Novak Srzić nedavno preko statusa na Facebooku izrazila nezadovoljstvo jer iz tamošnjeg noćnog kluba “Petar Pan” non-stop trešte narodnjaci i u njemu učestalo gostuju folk zvijezde, te pritom spomenula ime Jelene Karleuše, poznata pjevačica iz Srbije, bez dlake na jeziku, odmah joj je odgovorila na Instagramu, piše Slobodna Dalmacija.

"Čitam da se neka gospođa iz turističke organizacije Makarske ljuti što sam tamo imala nastup nazivajući me 'cajkom'. Cajka je pogrdan naziv za ženu koja se bavi muzikom iz Srbije.

Trebate se malo educirati tko sam ja. Ne bruji Makarska o meni, kako kažete, nego cijeli svijet. Ne zato što sam ja 'cajka', nego što sam zvjezdetina koju vole milijuni i izvan granica Balkana. Zbog takvih kao što ste vi su u Hrvatskoj plaže poluprazne" - oštro je uzvratila Karleuša ljutitoj Hloverki zbog izjave o poplavi “glazbenog treša” u njezinu gradu, što baca sjenu na sav trud TZ-a uložen u “odličan kulturni program”, kako je napisala Novak Srzić.

"I onda privatni poduzetnici dođu na mjesec dana po profit u grad i u 'Petar Pan' dovode Karleuše svih fela i, na koncu, jedino po tome neki žele zapamtiti i 'obilježiti' naš grad."

'Zovemo kvalitetne izvođače'

Kroz diskoteku, koju je lani od suvlasnika splitske "Vanille" i još nekoliko poznatih splitskih okupljališta Gordana Boljata Goge i Marka Bralića Keta preuzeo GoranDrmić, bivši nogometaš Zagreba, Istre, Karlovca i nekoliko ruskih klubova, ovog su ljeta, uz domaće snage poput Severine i Jelene Rozge, prodefilirali i Maja BerovićMilica TodorovićAca LukasMile KitićDragana Mirković...

Do kraja sezone najavljeni su i nastupi Ace PejovićaMC StojanaKije Kockar... Narodnjačka etiketa “Petra Pana” je neupitna.

Događa li se isto i u drugim dalmatinskim klubovima, poglavito u srcu ljeta, provjerili smo na još nekoliko adresa na Jadranu. Dok se u nekima ljute što ih se zbog angažiranja nekolicine folkera iz Srbije karakterizira kao narodnjačke, u drugima pojašnjavaju kako ne ugošćavaju "turbo-folkere s istoka, nego tamošnje kvalitetne izvođače poput Željka Joksimovića ili Saše Matića, čija glazba nema veze sa šundom".

Uz Makarsku je, što se tiče narodnjaka, već odavno 'poklekao' i Split, iz čijih noćnih okupljališta tutnje stari i aktualni hitovi producenata iz Srbije, koji očito dobro znaju pogoditi čarobnu formulu, ugodnu uhu ovdašnje mladeži.

Osim kafića s folk repertoarom, u gradu pod Marjanom već godinama dobro posluju i klubovi u koje zalaze imena poput Sandre Afrike. Petanaestak narodnjačkih imena iz Srbije redovito obilazi dalmatinske adrese, pa tako i Split u koji, ovisno o veličini i popularnosti kluba, zalaze izvođači s istoka različitoga glazbenog profila i kalibra.

Tako će, primjerice, u kavanu-disco “Kauri” zaći folkeri slabijeg dometa poput Kije Kockar ili Maje Berović, a u “Vanillu” Željko Joksimović, Saša KovačevićSergejĆetković ili Saša Matić.

I u tek nešto više od tridesetak kilometara udaljenom Sinju ne bježe od angažiranja izvođača narodnjačkog zvuka. Publika ih, vele u tamošnjem klubu “Piccadilly”, traži, a na njima je da pametno doziraju i - prežive u zahtjevnom poslu.

MC Stojan je u svom obilasku Jadrana prošlog vikenda posjetio i “Piccadilly” (baš kao i primoštensku "Auroru"), a zahvaljujući sporadičnim gostovanjima s istoka u proteklom razdoblju, i Sandra Afrika, Milica Todorović, Željko SamardžićMile Kitić...

- Tema je previše kompleksna i široka da bi se u nekoliko rečenica objasnila situacija na terenu. Tko to može objasniti u dvije rečenice, svaka mu čast. Traže li te izvođače naši posjetitelji?! Traže, svaki izvođač ima svoju publiku. Kad nam dođe Petar Grašo ili Željko Bebek imat ćemo publiku od trideset do pedeset godina. Bit će i cura i momaka od dvadesetak godina.

A izvođače poput MC Stojana, Jale BrataBube Corellija i sličnih sluša publika do maksimalno trideset. Ti izvođači ne prolaze ništa bolje niti išta gore nego bilo koji hrvatski izvođač kojega dovodimo u klub.

Radimo kvalitetan posao, ne samo pola godine, nego smo otvoreni 365 dana. I moramo pametno raditi, jer kad uđete u kolotečinu i napravite više koncerata narodne glazbe u nizu, teško je iza toga ostati čvrsto na nogama ukoliko klub nije sezonski - kažu u menadžmentu sinjskog “Piccadillyja”.

Upravo na taj način posluje makarski "Petar Pan" čiji je repertoar namijenjen ciljanom profilu publike koja u gradu boravi tijekom ljeta - odradi se posao i zatvore vrata na kraju turističke sezone.

Evoluirali su, djeluju kao kolektiv

- Stoga doziramo s izvođačima narodnjačkog melosa. Djeci i mladima je to danas 'catchy', pa dovoljno je pogledati njihove spotove i produkciju u koju ulažu velike novce. Odmah vam je sve jasno. Shvatili su da neće doći do novih fanova putem televizijskih emisija, nego YouTube kanala koji je danas jedan od najmoćnijih alata.

Ako pratite evoluciju te glazbe preko DJ Shonea, koji je narodnoj dao sasvim novu dimenziju, pa preko Elitnih odreda, Sandre Afrike i današnjih nositelja te glazbe poput Jale, Bube, MC Stojana, Senide i drugih, shvatite koliko su evoluirali. Djeluju kao kolektiv.

Čim jedan izbaci veliki hit u roku pola godine imate četrdeset pjesama različitih izvođača u tom istom stilu koje pokore Balkan - objašnjavaju u “Piccadillyju”, napominjući kako je Sinj mali grad, a njihov klub velik.

- Bez obzira na sve to, borba je to velika, mi kao klub u malom mjestu ne možemo jednom godišnje ponoviti izvođača. Moramo čekati po dvije godine da ga ponovo ugostimo. I onda, koga zvati?! Uvijek imate tih nekih petnaest, dvadeset imena, neovisno s koje strane granice.

Bude razdoblja kada, po dva, tri mjeseca, niste u mogućnosti napraviti koncert. Mladi previše olako ulazi u te lake note, najviše zbog toga što hrvatska glazba nema alternativu. Imamo izvanrednu staru gardu glazbenika koji dan danas rade super posao, ali tko su ti mladi nositelji hrvatske glazbene scene koji pune klubove?

Ako danas nekome nije jasna popularnost izvođača iz susjednih zemalja onda neka te osobe traže odgovore u uzroku, a neka se ne bave posljedicama - poručuju iz “Piccadillyja”.

I u trogirskom klubu “Monaco” preferiraju narodnjake, što opet ovisi o populaciji koja živi i ljetuje na tom području. Kroz “Monaco” su prošli Tanja SavićMiaBorisavljević, Saša Matić, Sandra Afrika, Milica Todorović, Rada Manojlović, Mile Kitić..., a 24. kolovoza stiže i Cvija.

U Dalmaciji prilično zaposlena Milica Todorović 20. rujna otvorit će i koncertnu sezonu u zadarskom noćnom klubu "Podroom". U diskoteci u srcu Zadra ipak ne vole da ih se isključivo predstavlja kao narodnjački klub jer svojim posjetiteljima, ističu, nastoje ponuditi šarolik glazbeni izbor.

- “Podroom night club” radi petkom i subotom od 1 do 6 sati. Klub prima otprilike šest stotina ljudi. Što se tiče repertoara, kreće se sa stranom glazbom, nastavno s tim dolazi bend uživo od 3 do 4.30 sati (bendovi su birani s područja Splita, Zagreba i okolice,...), koji svira isključivo domaću zabavnu glazbu.

Nakon benda uživo nastavlja DJ s pokojim folk i turbo-folk hitom, te domaćom glazbom i na kraju programa, oko 6 - 6.30 sati, za završetak večeri pušta se house i techno - uputili su nam pisani odgovor iz zadarskog kluba u kojemu su posjetitelje do sada, među ostalim izvođačima, zabavljale i Učiteljice, Dara BubamaraMajaŠuput, Mile Kitić, Boban RajovićDražen ZečićRelja PopovićNives Celzijus, Sandra Afrika, tamburaški sastav "Ni 5 ni 6"...

'Hacijenda' nekad i sad

Gradovi na obali koji su odoljeli najezdi cajki na Jadran su Šibenik i Dubrovnik, kažu nam dobri poznavatelji tamošnjeg noćnog života.

- U samom središtu grada nema klubova ni kafića u kojima se vrte cajke, možda je to slučaj negdje na periferiji. U povijesti grada bio je samo jedan cajkaški klub u centru, “Cohiba” se zvao. Propao je u godinu dana - kaže Marko Podrug, poznati novinar i odličan poznavatelj šibenske glazbene ponude.

Naravno, iz te priče valja izuzeti obližnju vodičku “Hacijendu” na čijoj bini caruju narodnjaci, što se baš i ne sviđa bivšim posjetiteljima nekadašnjeg kultnog kluba na šibenskom području.

Da se to iščitati iz pojedinih komenara na Facebook profilu “Hacijende” u kojima stoji kako su "u zlatno doba 'Hacijende' u njoj gostovali David MoralesIan PooleyThe ShapeshiftersDavid GuettaAxwellSteve Angello... to je bija klub, a ne ova sramota danas... šteta što je klub prominija politiku, vrstu glazbe, a samim time i đir zabave... čisto sumnjam da će ikada više biti ona ista atmosfera i vibra kao prije desetak i više godina".

"I svejedno će bit hrpa ljudi kao i na Sandri Africi, Dari Bubamari i takvima. Koštaju puno manje od spomenutih, a to danas ekipa, nažalost, puši”, uključio se u raspravu jedan od komentatora, a posljednji je kratko i jasno zaključio riječima: "Jedna komercijala za drugu."

hr Tue Aug 13 2019 16:34:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d88565129111c658f8b4575/80
Foto: Rebeka Milanović

FOTO Tri umjetnice iz Vranjica: Oslikale su 72 klupe da bi uredile svoje misto

Mariana, Tanja i Antonia željele su nešto promijeniti u svojem mistu jer ako one ne pokažu brigu za njega, tko će drugi?

Njih točno sedamdeset, mahom u prvom redu do mora, u gotovo pa gerilskoj akciji osvanulo je u šarenom, veselom i romantičnom ruhu. Mještani guštaju, prolaznici zastaju, stranci fotografiraju i mole za prijevod.

- Kažem, bile su zapuštene pa smo nas tri krenule u akciju - govori Mariana Grubić. Po struci slikarska dizajnerica, po profesiji vlasnica krojačkog obrta, ona je nakon svog radnog vremena - i to zajebanog, dvokratnog - našla vremena igrati se vranjičkim klupama. Ona i Tanja Munivrana, od milja nazvana krijesnicom jer se brine za rasvjetu, te Antonia Jerković kao 'lakirerka', cijeli poluotok opkolile su veseljem.

Svega tu ima: od stihova Olivera, Arsena ili Tome Bebića, preko posvete tiramolima i balaturama, nestalim palmama koje su poharali nametnici ili davno uklonjenim vranjičkim spomenicima, do galeba, grdelina, tovara i Hajduka. Ideje se rađaju u hodu, na noćnom brainstormingu, pa se odmah krene i u realizaciju - kako bi se do jutra klupe barem djelomično osušile i preživjele do faze lakiranja. Usput one osvježe i poneku kantu za smeće, bitvu za vezanje brodova ili parkić te ga pretvore u 'zelenu plažu'.

- Prvih nekoliko klupa igrom slučaja bilo je u nijansi crvene, a to se valjda nije svidjelo našem popu, pa smo one uz crkvu odmah oslikali u hrvatsku zastavu i crveno-bijele kvadratiće. Nakon toga nizali smo što nam padne na pamet: klupa ispred kuće u kojoj se snimalo 'Malo misto' ima citate iz serije, tamo gdje su bile dvije skulpture našeg kipara Jure Bilića - koje su uklonjene jer su bile od azbesta - vratile smo ih barem na slici, a na mjestu koje su stari mještani nazivali 'greda' i na kojem se vječno sjedilo i raspravljalo o igrama našeg Omladinca, odali smo počast tom klubu -  govori Mariana.

Samoinicijativno oslikavanje klupa u relativno zapuštenom, ali opet silno ljupkom mjestašcu na prvi pogled nije pothvat koji će pomaknuti planine, no s druge strane baš male stvari daju prave znakove života i dokazuju da nismo svi otuđeni i nezainteresirani za svijet oko sebe. Tri junakinje ove priče vođene su upravo tim motivima - ako one ne pokažu brigu za mjesto u kojemu žive, tko će drugi?

Jedan mještanin - nadimka Beka, nedavno se polomio, pa ga je pred kućom zatekla klupa s Pink Pantherom kojemu je jedna noga u gipsu. Romantično mjesto posvećeno je Roku i Cicibeli, kvartovsko okupljalište pred trgovinom, dakako, Hajduku, a postoji i jedno koje Vranjičani mahom zaobilaze.
- Ma, jednu klupu posvetili smo dugi, a ljudi su protumačili da izgleda nekako gej, pa izbjegavaju sjesti na nju. Iako mladi baš i nisu toliko opterećeni, a stranci pogotovo -  veselo govore Vranjičanke za Tportal.

Što dalje? Ni one nemaju pojma: odvalile su sedamdeset komada i sada će se vjerojatno odmoriti, makar im se vrzmaju razne ideje.

- Eh, da je malo srediti i ove fasade… - 

hr Mon Sep 23 2019 07:26:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d49a68c29111cfd3c8b4571/80
Foto: Pixabay

Manjak ovog vitamina povezan je s kraćim životnim vijekom?

Može li manjak ovog vitamina biti odgovoran za kraći život? Znanstvenici su u velikoj studiji otkrili nešto sasvim neočekivano

Već je dobro poznato da je kvalitetan način života ključan u dugovječnosti. No, velika studija otkrila je i koji je vitamin povezans dužim životom. Istraživanje je provedeno na više od 78 tisuća odraslih osoba u Australiji, a trajalo je 20 godina. 

Znanstvenici su otkrili da su osobe s niskim razinama vitamina D u krvi imale čak tri puta veću šansu da preminu za vrijeme istraživanja. 

No, od čega bi točno ljudi mogli ranije umrijeti? Stručnjaci tvrde da je manjak vitamina D bio povezan sa smrću zbog komplikacije dijabetesa. 

Rezultate su predstavili na godišnjoj konferencije Europskog udruženja za istraživanje dijabetesa u barceloni. Ipak, naglasili su da istraživanje ne dokazuje da je sam manjak vitamina D odgovoran za kraći život.

Napomenuli su kako rezultati pokzuju da je manjak tog vitamina imao brojne posljedice na zdravlje. U pitanju nisu bile samo slabije kosti, već i povećani rizik od dijabetesa, visokog krvnog tlaka, autoimunih bolesti te tumora. 

"Uloga vitamina D izgleda nije samo da olakša apsorpciju kalcija i ojač kosti", kaže Connie Diekman koja je sudjelovala u studiji.

Naglasila je i da je potrebno više istraživanja na ovu temu, piše zivotistil.hr

hr Sun Sep 22 2019 21:37:33 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d876f1429111ca68e8b4589/80
Foto: Pixabay

Koristite mobitel dok sjedite na zahodu?: Zbog ove navike možete imati zdravstvene probleme

Nepromišljeno gledanje u telefon može biti jednako loše za vaša crijeva kao i za vaše oči, upozoravaju liječnici

Liječnica Sarah Jarvis objasnila je produljeno sjedenje na zahodu može biti štetno i da liječnici ne preporučuju korištenje telefona ili knjige tijekom obavljanja nužde. Nepromišljeno gledanje u telefon može biti jednako loše za vaša crijeva kao i za vaše oči, upozoravaju liječnici. Liječnica Jarvis rekla je da korištenje mobitela u toaletu može dovesti do hemeroida. To su nabubrene i velike venske nakupine koje mogu biti smještene u rektalnom kanalu ili na čmaru. - piše RTL

Ovaj veći rizik od hemeroida ne uzrokuje telefon nego vrijeme koje provodite dok sjedite na zahodu, u svakom slučaju se ono produljuje. Ali i naprezanje koje se događa dok se prazne crijeva stvara pritisak na donjem dijelu rektuma i povećava rizik od hemeroida. 

- Zatvor i naprezanje radi pražnjenja crijeva glavni su faktor rizika za dobivanje hemeroida. Ovo stanje češće je kod trudnica i starijih ljudi. Ali problem isto tako može biti i dugotrajno sjedenje na zahodu. - kaže dr. Sarah Jarvis za The Sun.

Iako je mnogim ljudima ovo svakodnevna navika, liječnici je svakako ne preporučuju. Hemeroidi su mnogo češći nego što ljudi misle, a to je zato što mnogi pate u tišini. Gotovo tri od četiri odrasle osobe povremeno će imati hemeroide, navodi Klinika Mayo. Liječnici preporučuju prehranu punu vlakana i puno vode kod ovakvih problema.

Simptomi hemeroida: 

  • svijetlo crvena krv u stolici
  • svrbež oko anusa
  • nakon nužde i dalje osjećate potrebu da trebate isprazniti crijeva
  • gnojna sluz na donjem rublju ili na toaletnom papiru nakon brisanja
hr Sun Sep 22 2019 14:54:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5af97b222af47f0fc98b4573/80
Foto: Pixabay

Starenje nije "najveći krivac" za sijedu kosu

Neka istraživanja povezuju prerano dobivanje sijedih s bolestima srca i gubitkom koštane mase. Pušenje cigareta također može dovesti do preranog dobivanja sijedih...
Većina ljudi dobije sijede već oko 30. godine života, a do 50. i polovina glave može biti prekrivena sijedim vlasima. Uzročnici ove pojave su mnogobrojni - od starenja, nasljednih faktora, preko stresa do raznih zdravstvenih problema.

Znanstvenici su otkrili da za sijedu kosu nije najveći krivac samo starenje, već previše stresa, koji na ovu pojavu utječe indirektno. Stanice zadužene za proizvodnju pigmenta, koji daje boju kosi, nestaju kada je tijelo previše izloženo djelovanju kortizola, hormona stresa, pokazalo je istraživanje.  

Tako je upravo dokazano da se boja dlake gubi onoga trenutka kada ste najviše izloženi stresu. Kada folikula dlake jednom prestane proizvoditi pigmentne stanice koje stvaraju melanin, kosa ostaje trajno sijeda, jer ne postoji mogućnost regeneracije tih stanica.  

Sijeda kosa u ranijoj dobi, oko 20. godine, može ukazivati na zdravstvene probleme kao što su:  

Neurofibromatoza
 
Ova bolest je poznata i kao Recklinghausenova bolest i spada u skupinu nasljednih bolesti koja izaziva rast tumora duž živaca i nenormalni razvoj kostiju i kože.  

Tuberozna skleroza  

Neuobičajeno, nasljedno stanje koje izaziva benigne tumore u više organa, uključujući mozak, srce, bubrege, oči, pluća i kožu.  

Bolesti štitne žlijezde  

Poremećaj funkcije štitne žlijezde može se manifestirati i kao vitiligo. To je autoimuna bolest koja dovodi do toga da se melanociti, stanice u korijenu folikule dlake koje proizvode pigment, izgube ili budu uništene. Uzrok tome može biti slabljenje imunološkog sustava kad on napada vlasište, a ne samu infekciju.  

Neka istraživanja povezuju prerano dobivanje sijedih s bolestima srca i gubitkom koštane mase. Pušenje cigareta također može dovesti do preranog dobivanja sijedih.  

Prehrana se može smatrati uzročnikom nastanka sijedih i povezuje se s nedostatkom vitamina B12 u tijelu. Konzumiranje ribe kao što su losos, sardine i tuna, povećana konzumacija mliječnih proizvoda, ali i mesa kao što su govedina i janjetina stvaraju spomenuti vitamin, a korisne su i iznutrice, posebice životinjska jetra.  

Čupanje sijedih dlaka nije preporučljivo. Nije u pitanju vjerovanje da će vam izrasti umjesto te jedne, dvije ili tri nove, nego se folikul dlake može oštetiti i dlaka više neće rasti. To može dovesti do znatnog prorjeđivanja kose. A i tako samo odlažete nešto do čega će neminovno doći.

Kako se na ovu pojavu ne može stopostotno utjecati, jedino što preostaje je da jednostavno prihvatite činjenicu da sijedite. Ono što je najvažnije, ako je ova pojava povezana s nekim zdravstvenim problemom, jest da je na vrijeme utvrdite. - piše N1
hr Sun Sep 22 2019 14:36:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .