Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5900fe9db4739866558b4637/80

Stručnjak o pomorskoj nesreći kod Šipana: Preživjeli nije mogao vidjeti jesu li svjetla upaljena!

Ako je ostavio uključena bočna svjetla, pravilnim vizualnim motrenjem gumenjak bi bio uočen. No, ako je imao sva svjetla pogašena, teško da bi i pozornim motrenjem bio uočen

O teškoj pomorskoj nesreći, koja se dogodila u Koločepskom kanalu 25. travnja, u medijima smo već mogli pročitati i neke pretpostavke kako je došlo do tragičnog sudara. Stručnjaci koji su iznijeli svoja mišljenja zaključuju da je gumenjak plovio neosvijetljen te nude tumačenje zašto ni radarskim motrenjem nije bio uočen. Razumljivo je da Ministarstvo sa sebe i svojih službenika nastoji otkloniti svaku odgovornost, ali radi istine, radi žrtava i pouka koje bi iz ove tragedije trebalo izvući, usuđujem se javnosti ponuditi jedno drukčije mišljenje, napisao je za Jutarnji mr. sc. Mladen Russo, kapetan duge plovidbe.

1. Pretpostavka da gumenjak nije bio osvijetljen temelji se na izjavi preživjelog putnika. On je sjedio s lijeve strane, bliže krmi, dakle izvan sektora vidljivosti bočnog svjetla te nije mogao znati jesu li bočna svjetla (ostala) uključena.

2. No, zašto bi preživjeli rekao da je njihov gumenjak bio neosvijetljen. Pa, on je vjerojatno zaključio da je skiper pogasio sva svjetla kad je nedugo nakon isplovljenja isključio bijelo kružno svjetlo (koje pokriva sektor jarbolnog i krmenog svjetla), što je preživjeli i jedino mogao vidjeti. Zašto pretpostavljam da je bijelo svjetlo isključeno? Dva su razloga tome. Pri lijepom vremenu i mrkloj noći bijelo svjetlo zasljepljuje skipera te mu umanjuje sposobnost uočavanja drugih brodova. U ovom je slučaju imao dodatni razlog da ga isključi jer je, s obzirom na valovitost mora, morao vješto izbjegavati velike kreste valova koje bi teško razabirao s uključenim bijelim svjetlom. Da bi isključio i bočna svjetla, nije imao baš nikakva razloga. (Nadam se da će sigurnosna istraga prepoznati problem zasljepljivanja te sugerirati promjenu tehničkih pravila.)

3. Stručnjaci su javnosti protumačili kako je mogućnost radarskog detektiranja gumenjaka pri valovima na moru znatno reducirana i tako su, vjerojatno nehotice, opravdali jednu jako lošu praksu da se zanemaruje vizualno motrenje koje bi prema dobroj pomorskoj praksi moralo biti primarno. Neprihvatljivo je vođenje broda svesti samo na motrenje radarske slike, tim više što je zbog valovitosti mora korišten "sea clutter", što "briše" smetnje od valova, ali i slabije jeke. (Nadam se da bi sigurnosna istraga mogla sugerirati nametanje obveze postavljanja radarskog reflektora na gumenjake.)

4. Ako je ostavio uključena bočna svjetla, pravilnim vizualnim motrenjem gumenjak bi bio uočen. No, ako je imao sva svjetla pogašena, teško da bi i pozornim motrenjem bio uočen. Ali, u svakom slučaju nameće nam se pitanje kako to da gumenjak nije uočio SAR plovilo Danče?

A gumenjak je, birajući najprikladniji put između valova, morao pozorno motriti "da prova", s jednom rukom na "timunu" i s drugom na "manici". Da ga je uočio barem četiri-pet sekundi prije sudara, bilo bi dovoljno da se samo manevrom gumenjaka izbjegne sudar (zaustavljanjem propelera gliser se "ukopava"). Kad se nađe u neposrednoj opasnosti, svaki čovjek spontano reagira, nastojeći izbjeći pogibelj, odnosno sudar. U ovom slučaju nikakve reakcije nije bilo, čuo se samo vapaj iznenađenja (i nemoći). Baš ovaj izostanak manevra "in extremis" upućuje na zaključak da unatoč pozornom motrenju brod Danče uopće nije bio uočen.

5. I profesionalcima se može dogoditi da zaborave upaliti navigacijska svjetla. Baš zato mnogi trgovački brodovi nikad ih i ne gase, tj. ostaju upaljena i u luci. Plovila ove vrste predugo ostaju u luci da bi im svjetla bila stalno uključena i zato je pretpostavka da Danče nije imao "upaljenu navigaciju" moguća, a izostanak manevra "in extremis" ovu pretpostavku čini vrlo vjerojatnom.

hr Fri May 05 2017 20:06:57 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a074387b9e03e1da68b458d/80
Foto: Screenshot Nova TV

Crobarometar: Izbori dolaze, a brojke pokazuju da Kolinda Grabar-Kitarović ima razloga za zabrinutost

Dnevnik Nove TV donosi drugi dio istraživanja o raspoloženju građana prema političarima, ali i radu predsjednice

Predsjednica i Vlada u lipnju su razmijenili niz teških riječi. Predsjednica je kao nikada do sada Vladu optužila da ne provodi reforme. Jesu li tu kritiku građani prepoznali kao njezinu želju da se neke stvari promijene ili kao skupljanje političkih bodova za drugi mandat?

Dnevnik Nove TV donosi drugi dio istraživanja o raspoloženju građana prema političarima, ali i radu predsjednice.

Predsjednica Republike je izgubila u srazu s Vladom, sudeći prema raspoloženju građana. Sada njezin rad podupire 46 posto, a ne podupire 45 posto. Ne zna njih 9 posto. 

Gdje se istopila potpora predsjednici? Ona je gubi već 5 mjeseci. Izgubila je točno 10 posto potpore. Kod HDZ-a ne, ondje i dalje uživa potporu od 80 posto. Što se tiče ostalih stranaka, njezin rad podupire 25 posto SDP-ovih birača, 53 posto birača Mosta i 40 posto birača Živog zida.

TREBA LI SE PREDSJEDNICA ZABRINUTI? DA!

Predsjednica gubi potporu među biračima, a izbori dolaze. I ima razloga za zabrinutost. A kada se vidi kako je u istom mandatu stajao njezin prethodnik, a gdje je sada, mogla bi nešto i promijeniti. Ivo Josipović je u istom razdoblju svojeg mandata imao 71 posto građana koji su odobravali njegov rad. Kada je popularnost u pitanju, 81 posto građana imalo je o njemu 2013. pozitivan dojam.

TKO SU NAJPOPULARNIJI, A TKO NAJNEPOPULARNIJI POLITIČARI?

Predsjednica je i dalje najpopularnija pa o njoj pozitivan dojam ima 59 posto, a negativan 33 posto. No i tu se topi potpora. 

Na drugom je mjestu Ivan Vilibor Sinčić. O njemu pozitivan dojam ima 46 posto, negativan njih 39 posto, ali i on već peti mjesec gubi popularnost. 
Božo Petrov i dalje dijeli građane. Tako o njemu 44 posto ima pozitivan dojam, a negativan njih 42 posto.

Andrej Plenković trenutačno može računati da o njemu pozitivan dojam ima 35 posto, a negativan njih 54 posto. To je njegov najlošiji rejting. 

Davor Bernardić, isto tako, nije popularan, kao ni premijer. O njemu negativan dojam ima 54 posto građana, a pozitivan 25 posto. Njemu je ovo drugi najlošiji rezultat koji ima kod građana.

TKO SU NAJPOPULARNIJI POLITIČARI U 4 VELIKE STRANKE

Kod HDZ-ovih birača nema promjene i ondje je i dalje Kolinda Grabar-Kitarović najpopularnija, s potporom od 88 posto, odmah iz nje Andrej Plenković, s potporom od 87 posto, a na kraju postojani Milan Bandić, koji je za 64 posto HDZ-ovih birača prvi izbor.

SDP-ovi birači, ako ih se pita, odabrali bi Anku Mrak Taritaš, s potporom od 75 posto. Potom je tu Davor Bernardić, s potporom od 55 posto, a na kraju Ivan Vilibor Sinčić, kojeg 49 posto birača SDP-a smatra pozitivnim.

Biračima Živog zida nema pitanja i lider im je Ivan Vilibor Sinčić, s potporom od 81 posto, potom Kolinda Grabar-Kitarović, s potporom od 55 posto, a na trećem mjestu, s istom potporom od 47 posto, su Bandić i Petrov.

Božo Petrov je lider kod birača Mosta. O njemu pozitivan dojam ima 88 posto birača, zatim je tu Kolinda Grabar-Kitarović, s potporom od 74 posto, a na kraju Ivan Vilibor Sinčić, s potporom od 53 posto birača. - piše Dnevnik

hr Sat Jun 23 2018 20:10:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2e7d872af47f53428b475e/80
Foto: D.N.

Gotov Split Pride 2018.: U povorci sudjelovalo više stotina ljudi

Okupljanje je počelo u 17, a službeni program u 18 sati
Danas, 23. lipnja 2018. godine u Splitu održao se osmi Split Pride pod nazivom "Hod za ljubav" koji je tradicionalno u Đardinu počeo okupljanjem u 17 sati, a službeni program u 18 sati  formiranjem Povorke ponosa koja je prošetala kroz Grad. U povorci je hodalo preko 200 ljude te nije zabilježen niti jedan incident. 

18,51 - Gotov je splitski Pride. Sudjelovalo je nekoliko stotina ljudi i sve je prošlo bez incidenata.

18,37 - Povorka se vratila u Đardin, odnosno u ograđeni dio jer je tu i Fan zona gdje se gleda Svjetsko prvenstvo. Za govornicom je stala Mirta Barić i obratila se okupljenima. 

- Važno je prihvaćati ne samo našu zajednicu, već sve diskriminirane manjine u cijeloj državi. Želimo reći onima koji su protiv nas da ih razumijemo jer na stvari koje su nam nepoznate, nekako ćemo ih instinktivno odbaciti, ali treba nam samo malo volje za educiranje i onda možemo svi skupa doći do prihvaćanja. Mi smo tu svaki dan, i unutar i izvan svoja četiri zida i spremni smo se boriti da nas se prihvati. - rekla je Mirta između ostalog te pozvala sve na after party u Kocki.

18,25 - Povorka se zaustavila kod Stare gradske vijećnice na Narodnom trgu. 



18,22 -  Ugledali smo Josipa Milata u povorci Hod za ljubav. I Splićani Juricu Pavičića i Feđu Klarića svojim sudjelovanjem pružili su podršku.

18,17 - Povorka u kojoj se nalazi nekoliko stotina ljudi je upravo na Rivi gdje sve protječe mirno. 



18,11 - Povorka je stigla do Marmontove. Jedan od promatrača pokazivao je sudionicima srednji prst, policija je odmah reagirala te ga upozorila. 

18,00 - Povorka ponosa je krenula.



17,40 - U Đardin je stigao predsjednik splitskog SDP-a Goran Kotur. 

- Splitski SDP podržava ljudska prava. Nadam se da će gradonačelnik i župan prihvatiti našu sugestiju da dođu na Pride i pokažu da je Split grad za sve. - rekao je Kotur.

Ranije objavljeno:

Dio sudionika povorke već je stigao u Đardin, a na samom početku koordinatorica ovogodišnjeg Pride-a Nikolina Bajić obratila se medijma.

- Očekujem da će biti oko 200, 300 sudionika, no to nije pokazatelj vrijednosti. Očekujem da neće biti nereda, a kasnije spremamo i odličan tulum. - rekla je.

Na pitanje je li porasla tolerancija LGBTQ zajednice u Splitu kazala je da jest. 

- Ljudi se privikavaju. Pride-ovi se rade zbog LGBTQ zajednice jednom godišnje, ali i zbog šire društvene zajednice kako bi porasla svijest. 

Porazgovarali smo i s nekima od sudionika... 

- Došla sam danas na Pride jer podržavam sve te ljude i cijenim. Svi smo mi ljudi i od svega je najbitnija ljubav. - rekla nam je 20-godišnja sudionica.

- Jako mi je drago što se Pride održava u Splitu. Znam da su neki ljudi u dilemi treba li se to održavati ili ne, ali smatram da je Split pravi grad gdje se Povorka ponosa treba održavati. - rekla je druga sudionica koja je također željela ostati anonimna. 

Split Pride 2018. možete uživo pratiti na našem portalu od 18 sati. 
hr Sat Jun 23 2018 18:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2e759f2af47f53428b474d/80
Foto: HRT

Prvo što turisti vide u Slatinama je - glomazni otpad!

Sa splitskih ulica mjesečno se pokupi čak 500 kamiona glomaznoga otpada! Točno se zna kojega se dana u mjesecu odvozi iz kojega kvarta. No, plan je jedno, a stvarnost drugo...
Splitska Čistoća jedva izlazi na kraj s odvozom glomaznoga otpada. Zbog renoviranja stanova i apartmana takvog je otpada sve više; svakoga dana gradski komunalci primaju na desetke poziva da ga uklone s ulica. Posebno su nezadovoljni mještani Slatina na Čiovu. - javlja HRT

Sa splitskih ulica mjesečno se pokupi čak 500 kamiona glomaznoga otpada! Točno se zna kojega se dana u mjesecu odvozi iz kojega kvarta. No, plan je jedno, a stvarnost drugo. To vrijedi i za Slatine.

Direktor Čistoće Split Miroslav Delić kaže kako su u protekla tri mjeseca u Slatine prema planu trebali ići tri puta, a bili su 37 puta.  I to nije dovoljno jer "svakodnevno netko nešto izbaci, onako kad se sjeti i kad mu odgovara". Dlić moli da se glomazni otpad ne ostavlja sthijski i pokraj običnih kontejnera. Vrijeme je, kaže, i da komunalni redari odrade svoj dio posla. Razmišlja o kaznama za neodgovorne, i podsjeća građane kako je njihova obveza da takav otpad odvezu na Karepovac.

Split je od Slatina udaljen 30 kilometara. Ako je udaljenost problem, bolje se organizirajte, poručuju mještani Slatina. Kažu kako se zimi smeće odvozi i češće nego što je potrebno, a ljeti se, zbog otpada koji ostane nakon obnove apartmana, moraju crvenjeti pred gostima. 

Poseban je problem građevinski otpad. Grad za njegovo uklanjanje daje godišnju koncesiju privatnoj tvrtki i ne smije ga preuzimati. - piše HRT
hr Sat Jun 23 2018 18:30:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58167f521eea8fb08b8b4581/80
Foto: wiseGEEK

Od sljedećeg tjedna redovi kod obiteljskih liječnika

Prikriva se nedostatak liječnika. Nisu se raspisivale specijalizacije pa nedostaje 32% obiteljskih liječnika, 40% ginekologa i 46 % pedijatara

Od sljedećeg tjedna čekanje u ordinacijama obiteljskih doktora moglo bi ne samo potrajati duže no što smo navikli, već mnogi pacijenti i neće doći na red. Jer, liječnici okupljeni u Hrvatskoj udruzi koncesionara primarne zdravstvene zaštite najavili su da će od utorka 26. lipnja raditi, ali samo unutar limita koji im HZZO plaća, a plaća im, kažu, tek trećinu odrađenog posla.

- To znači da ćemo raditi prema smjernicama, koje predviđaju 20 minuta po svakom pacijentu – potvrdila je Večernjem listu dr. Josipa Rodić, predsjednica Udruge. Tim tempom mogu primiti 40-ak pacijenata dnevno, što će se pokazati kao problem u ambulantama gdje ih, zbog manjka liječnika, dnevno bude i više od stotinu. Razlog revoltu liječnika primaraca leži u odustajanju resornog ministra od privatizacije ordinacija, kako su to prvo dogovorili na zajedničkoj radnoj skupini za izradu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti (ZOZZ). 

Zakon koji 27. lipnja ide na Vladu predviđa da 25 posto liječnika ostaje u domovima zdravlja, iako se za ostanak, prema nekim anketama, izjasnilo desetak posto domskih liječnika, i premda su primarci smatrali gotovom stvari da se ide u potpunu privatizaciju. Osjećaju se izigrani pa sad istupaju iz druge radne skupine, pred kojom je izrada Zakona o zdravstvenom osiguranju (ZOZO). 

Povratak u nju uvjetuju vraćanjem prvotnog prijedloga, a u protivnom će poduzeti neke korake, od kojih će pacijenti najviše osjetiti upravo ovaj rad strogo prema smjernicama, 20 minuta po pacijentu, jer će to produljiti redove u čekaonicama. Liječnici koncesionari najavili su i ustavnu tužbu jer smatraju da su oni koji žele biti privatnici a to ne mogu – diskriminirani. Cijeli članak pogledajte ovdje

hr Sat Jun 23 2018 17:55:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .