Prepuštanjem dijela poslova državne uprave županijama od 1. siječnja 2020. smanjit će se, barem privremeno, broj zaposlenih službenika i službenica za 608.
Vlada je u odgovoru na zastupničko pitanje Mostova Bože Petrova objavila kako je upravo toliko državnih službenika zatražilo stimulativne otpremnine, koje će državu koštati ukupno nešto više od 96,7 milijuna kuna. Također su naveli i da bi njihove plaće da su odlučili ostati u sustavu, državu u idućih pet godina koštale 238 milijuna kuna pa zaključuju da bi to zbrinjavanje državi uštedjelo 66 posto troška za njihove plaće. No Vlada također u odgovoru priznaje da ne može jamčiti da se isti ljudi koji će uzeti otpremnine neće vratiti u sustav s obzirom na Ustav.
Nadalje, država više neće imati ni utjecaj na visinu plaća službenika koji sada ulaze pod okrilje županija jer osnovicu za plaće na županijskoj razini utvrđuju župani, a koeficijente za obračun plaća županijske skupštine, uz ograničenja propisana zakonom, unutar raspona od 1,00 do 6,00.
Na te službenike ne odnosi se Zakon o plaćama u javnim službama, nego tek opći radni propisi i kolektivni ugovori, tamo gdje su propisani, pa se na njih ne bi odnosio ni davno najavljeni zakon koji je trebao osigurati napredovanje najboljih i kažnjavanje službenika koji svom poslu ne pristupaju odgovorno.
Što se tiče Zakona o plaćama državnih i javnih službenika koji Vlada najavljuje već nekoliko godina, Vlada je odgovorila da je rad na tom zakonu zastao “zbog velikih promjena u sustavu državne uprave”, odnosno zbog gašenja zavoda i agencija te osnivanja novih tijela. Zbog toga je, kažu, potrebno ažurirati registar zaposlenih.
”Dodatni problem koji utječe na cjelokupni sustav zahtjevi su sindikata državnih i javnih službi za dodatne korekcije vrijednosti koeficijenata složenosti poslova”, tvrdi Vlada
premda nije posve jasno kako su zahtjevi sindikata o kojima se priča tek posljednjih mjesec dana uspjeli zaustaviti zakon čija je procjena učinaka u javnu proceduru bila puštena potkraj 2018. godine, podsjeća Večernji list.