Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/55b141797cb23a6c1c8b457f/80

Pukne ljubav s vremenom: Hrvati se sve češće rastaju

Hrvati sve kasnije ulaze u brak i imaju djecu. Udio vjerskih brakova značajno opada. Tako se 2016., od ukupnih 20.467 brakova, u Crkvi vjenčalo 11.160 parova, a pred matičarem 9307
Državni zavod za statistiku nedavno je objavio podatke velikog istraživanja o broju rođenih i umrlih, kao i o broju sklopljenih te raskinutih brakova. Rezultati pokazuju da je 2016. u Hrvatskoj sklopljeno čak 111 brakova kod kojih su i ženik i nevjesta bili stariji od 65 godina. To je i rekordan broj takvih brakova u posljednjih 11 godina. U 2007. bilo ih je 106, a sljedećih godina je taj broj opadao. Primjerice, 2008. sklopljena su 83 braka kod kojih ženik i nevjesta imaju više od 65 godina, a 2009. njih 94. Najmanje takvih brakova sklopljeno je 2010., samo 76, pišu 24 sata.

- U budućnosti će takvih brakova vjerojatno biti još i više - smatra demograf Stjepan Šterc.     

Razlog tomu su, dodaje, prevladavajući trendovi starenja u Hrvatskoj, kao i povećanje broja samačkih domaćinstava.

- Velika starost ukupne populacije, sve manje tradicionalnih obitelji i osamljenost u starijoj dobi mogli bi biti glavni razlozi - kaže Šterc.

No unatoč tome što raste broj brakova sklopljenih nakon 66. godine, u Hrvatskoj pada broj svih brakova. Pedesetih godina bilo ih je nešto manje od 37.995 godišnje, dok se 2016. u Hrvatskoj oženilo svega 20.467 ljudi.

- Najjednostavnije bi bilo reći da se vremena mijenjaju. No najvažniji demografski faktori pada broja sklopljenih brakova vezani su za starenje stanovništva i silno iseljavanje mladih, ali oni nisu prevladavajući.

Nestala je romantika

Hrvatski društveni odnosi bitno su se promijenili pa ljudi sve kasnije stupaju u brak, dulje ostaju u obiteljima s roditeljima, slabe nam tradicijske vrijednosti i slično. Ipak, najvažniji razlozi vezani su za zaposlenost, produljenje obrazovanja i nesigurnost - objašnjava Šterc.

S obzirom na to da se Hrvati posljednjih godina sve rjeđe žene, posljedično je pao i broj onih koji u brak stupaju na Valentinovo. Prošle godine bilo ih je najmanje od 1985., svega 12. Gledajući bračnu zajednicu, DZZS je iznio podatke o broju vjerski i građanski sklopljenih brakova u RH. Vidljivo je da udio vjerskih brakova značajno opada s godinama, dok raste broj sklopljenih pred matičarem. Tako se 2016., od ukupnih 20.467 brakova, u Crkvi vjenčalo 11.160 parova, a pred matičarem 9307. Grad s najvećim udjelom crkvenih brakova, čak 83 posto, je Pazin. U Puli je, primjerice, dvostruko više građanskih nego crkvenih brakova, u omjeru 133 naspram 62, dok je u Dubrovniku situacija obrnuta, a to upućuje na liberalniji sjever i tradicionalniji jug Hrvatske.

- Formalizam i tradicionalizam polako gube korak kod nas, a Pazin mi djeluje kao oaza tradicije u unutrašnjosti Istre - kaže demograf Šterc. Prosječna dob muškaraca koji stupaju u brak u posljednjih je šezdesetak godina narasla za 5,3 kod muškaraca, odnosno 5,7 godina kod žena. Ženimo se sve stariji, pa je tako šezdesetih godina prosječna dob ženika bila 25,8, a nevjesti 22,6 godina. Taj se broj svake godine povećavao, osim 1970., kad je prosječna dob nevjesti bila 21,6 godina. Hrvatice i sve kasnije rađaju djecu. Šterc objašnjava da je to zbog sve više obrazovanih žena u ukupnoj populaciji i kasnijeg osamostaljivanja.

Rekordan broj razvoda

- Uz to, radije tražimo sigurnost nego što prihvaćamo izazove, a djeca u našem vrijednosnom sustavu više nisu najvažniji potencijal Hrvatske - smatra naš sugovornik. Iako se Hrvati sve rjeđe žene, razvode se sve češće. Broj razvoda u Hrvatskoj u 2016. je prvi put prešao psihološku granicu od 7000 i iznosio je 7036 na 20.467 sklopljenih brakova. Usporedbe radi, 1976. u Hrvatskoj je sklopljeno oko 35.000 brakova, a razvodom je završilo njih 6000.

- Posljedica je to neuređenog društva te ukupne radne, pravne i financijske nesigurnosti. U takvim se okvirima uglavnom javlja razina sebičnosti koja generira teško podnošenje zajedništva s drugima. Kad se još k tome doda politička sebičnost, životni individualizam postaje izbor - objašnjava Šterc.

U Hrvatskoj se rađa i sve manje djece, ali raste broj djece rođene izvan braka. U 2016. rođeno je 37.500 djece, najmanje u posljednjih deset godina, od toga 19% u izvanbračnoj zajednici. Sredinom devedesetih taj je broj bio od šest do sedam posto. 

'Sve manje djece je poguban problem'

U 2016. Vrlika je bila jedini hrvatski grad u kojemu ni jedno dijete nije rođeno izvan braka. Usporedbe radi, u Cresu i Bujama više je djece rođeno izvan braka, a u Visu i Novigradu je taj omjer jednak. Najmanje izvanbračne djece rodilo se u Splitsko-dalmatinskoj županiji. 

Cijeli članak pročitajte ovdje.

hr Sat Feb 03 2018 08:23:11 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b75d51ccb557ad6648b4a35/80
Foto: HRT

Kujundžić: "Kad bi medicina mogla sve, nitko ne bi umirao"

Ministar Kujundžić je gostujući u Temi dana HRT-a ponovio kako sustav u ovom slučaju nije zakazao i te ponovio da je procedura poštovana
Izvješće zdravstvene inspekcije vezano uz tragični slučaj mladića Ružića u Zaprešiću pokazuje kako je sustav funkcionirao i kako je postupano prema pravilima struke. No ovaj slučaj ponovno je aktualizirao problem neefikasne organizacije hitne službe u cijeloj državi. I pokrenuo pitanje odgovornosti, među ostalim i ministra zdravstva Milana Kujundžića.  

Ministar Kujundžić je gostujući u Temi dana HRT-a ponovio kako sustav u ovom slučaju nije zakazao i te ponovio da je procedura poštovana. Ponovio je kako stvari ne bi bile drukčije da je liječnik bio u timu koji je prvi došao do pacijenta. Nalaz obdukcije, najavio je očekuje početkom idućeg tjedna. Tada će se sa sigurnošću znati zbog čega je kod mladića, astmatičara nastupila 'nagla smrt'. 

- Sustav treba mijenjati, iako je već mijenjan, a i mijenjat će se. Prije osam godina zagrebačka županija imala je 11 timova Hitne medicine, a od 2016. ih ima 45. Ponovio je da iz Zagrebačke županije nije bilo zahtjeva za povećanjem", rekao je Kujundžić. Dodao je kako nema preklapanja nadležnosti. "Hitna služba je u nadležnosti županije. Brojne županije same dodatno plaćaju timove kako bi dale nadstandard svojim građanima. - dodao je.

Poručio je da se intenzivno radi na mijenjanju Zakona o hitnoj pomoći.

- Nikada nije dovoljno timova. Međutim, Hrvatska u EU-u ima najviše liječnika u Hitnoj medicini po broju stanovnika, a mi pripremamo sustav paramedikusa, educiranih ljudi s licencom i u hitnim situacijama naprave ono što bi napravio liječnik. - najavio je. Dodao je kako u tom slučaju postoji određeni otpor Komore i sestara.  


Izvijestio je kako je u tijeku natječaj za 65 specijalizanata hitne medicinske pomoći - na koji se javilo se tek 18 kanditata, a da se i na 'atraktivnim lokacijama kao što je primjerice Split nitko nije javio'. Komentirajući problem u malim mjestima, posebno na otocima gdje mnogi ne žele raditi - kazao je kako je u tijeku natječaj za nabavku 6 brodica za žurno zbrinjavanje koje bi se financirale sredstvima iz EU-a. U tijeku je, dodao je i nabavka 6 aparata koji trenutačno naprave analizu iz jedne kapi krvi.

- Oporba uvijek koristi prilike za populističke bodove. To je jedna 'bijedna kategorija'. Doseg i rezultati Bože Petrova Ines Strenje Linić u medicini su toliko skromni da o tome ne mogu s njima razgovarati. Konstruktivne kritike uvijek ću uvažiti. S populistima treba razgovarati na drugoj frekvenciji. - kazao je Kujundžić komentirajući prozivke iz HNS-a i najave Mosta o pokretanju pitanja njegova opoziva. 

- Premijer je pokazao veliki interes za ovaj slučaj. Detaljno smo to analizirali i slučaj i što možemo učiniti da bi sustav bio bolji. Kad bi medicina mogla sve, nitko ne bi umirao", rekao je. Iznio je podatak da je od 2800 hitnih intervencija s reanimacijom u Hrvatskoj - uspješno završeno njih oko 14 posto, što je u prosjeku rezultat i europskih zamalja. Njemačka, koja je puno investirala u helilikoptersku službu je na oko 20 posto, a o jačanju te službe razgovaramo i mi u Vladi. - dodao je. - piše HRT


hr Thu Aug 16 2018 21:48:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a29a539b9e03ed81f8b4577/80
Foto: Pixabay

Udomljavanje djece: "Nemoguća misija" za istospolne parove

Postojeći zakoni ne omogućavaju jednaka prava formalnim i neformalnim partnerima

Udomiti dijete u Hrvatskoj težak je posao za bračne i izvanbračne partnere, a za one životne ili neformalne gotovo je nemoguće.

Preciznije, istospolne parove u zakonu se ne spominje. Iako javnost ovih dana raspravlja o novom prijedlogu zakona o udomiteljstvu, promjene zasada nema. Istospolni parovi tvrde da se osjećaju diskriminiranima. - piše N1

Postojeći zakoni ne omogućavaju jednaka prava formalnim i neformalnim partnerima. Iz Zagreb Pridea poručuju kako Vlada Republike Hrvatske time uzgaja neefikasnu pravnu državu.

I dok političari tvrde da predstavljaju sve građane, jasno je da ti isti političari ne pišu zakone koji vrijede za sve građane isto. Udomljavanje je samo jedan u nizu problema gdje se borbi za jednakost ne nazire kraj.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je zbog novog prijedloga zakona o udomiteljstvu ministrici Murganić poslala pismo u kojem joj ukazuje na problematične dijelove Zakona.

- Isključivanje životnih i neformalnih životnih partnera iz definicije obitelji, koje u konačnici proizvodi nepovoljne učinke za iste onemogućavajući im jednaki status i jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, nije u skladu s načelom ravnopravnosti spolova. - stoji u priopćenju pravobraniteljice. 

Zamjerila je i to što postoji definicija obitelji, ali ne i definicija udomiteljske obitelji. Iz Ministarstva šturo odgovaraju.

- Razmotrit ćemo sve prijedloge upućene ovom ministarstvu od strane saborskih zastupnika kao i svih drugih dionika javne rasprave kako bi Konačni prijedlog Zakona svojim sadržajem obuhvatio sve potrebe korisnika ove usluge u njihovom najboljem interesu.

Prijedlog zakona o udomiteljstvu u prvom čitanju nije naišao na odobravanja oporbe i nevladinih udruga. Zakonodavce pozivaju da do drugog čitanja promijene zakon.

hr Thu Aug 16 2018 21:16:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b75b564cb557ac1718b46b4/80

Kamen temeljac sinjskih Alkarskih dvora stavljan dva puta? Mira Bulja ploča "koštala glave" u četi alkarskih momaka

Svega nekoliko dana otkako je prošla 303. Sinjska Alka, na koplje slavodobitnički plamenac ponio alkar Josip Čačija ekipa dnevnih novina Večernji list u svom broju donijela je veliki razgovor s arambašom Ivom Vukasovićem-Parinom. Uz brojne teme novinar se dotakao i nelogičnosti oko postavljanja ploče kamena temeljca Alkarskih dvora na koju je ukazao današnji saborski zastupnik Bulj pa zbog toga dobio "nogu" iz čete alkarskih momaka...

Uz teme održane 303. Alke, teme iz osobnog života, novinar je upitao Vukasovića i oko sinjskog političara, saborskog zastupnika MOST-a Mira Bulja koji je 2007. godine izbačen iz alkarske povorke. Kako kaže Ivo Vukasović razlog je bio taj što se, nakon što je iz VAD-a odlučeno kako se za polaganje kamena temeljca Alkarskih dvora svi obuku u narodne nošnje, Bulj to nije učinio, točnije usprotivio se zapovijedi, što kako kaže Vukasović, on kao zapovijednik nije dopustio.


Odmah nakon što je objavljen dio teksta o izbacivanju Bulja on je odgovorio objavom na Facebook-u.

Objavu pod nazivom „Zašto mi je zabranjeno sudjelovanje na Sinjskoj Alci“  donosimo u  cjelosti:

Alkarski arabambaša Ivo Vukasović Parin u Večernjaku govori o tome kako sam izbačen iz Alke i kako mi je 2007. zabranjeno sudjelovanje, a kao razlog navodi činjenicu da se nisam htio obući. Ali ne objašnjava pozadinu cijelog slučaja.

Naime, u proljeće 2007. u Sinj dolazi predsjednik Vlade Ivo Sanader radi postavljanja temeljnog kamena za izgradnju Alkarskih dvora. U svečane odore oblači se cijela alkarska povorka. Odbio sam se obući jer je bilo predviđeno da Sanader postavi kamen temeljac za Alkarske dvore iako je temeljni kamen za Dvore još 1999. postavio general Ante Gotovina, u to vrijeme uznik u Haagu. Sakrili su ploču kojeg je postavio Gotovina da bi Sanader postavio novi kamen temeljac, pa sam se odbio obući i u civilu na prepunoj Sinjskoj pijaci Sanaderu rekao: "Doći će i tebi kraj, nećeš naše generale locirati, identificirati, uhićivati i transferirati."

Časni sud VAD-a sankcionirao me je ukorom, mjerom pred isključenje, a zabranjeno mi je sudjelovanje u alkarskoj povorci. Dakle, zbog toga što se nisam odrekao progonjenog generala Ante Gotovine i zbog sramotnog dodvoravanja uprave VAD-a premijeru Ivi Sanaderu zabranjeno mi je sudjelovanje u Sinjskoj Alci. Isti ti koji su mi zabranili sudjelovanje generala Gotovinu su nakon oslobađajuće presude i povratka u Domovinu proglasili počasnim članom VAD-a., stoji u objavi Mira Bulja.

Pogledamo li u prošlost predsjednik Hrvatske, Franjo Tuđman kao izaslanika na 284. Sinjskoj Alci poslao je generala Antu Gotovina koji je prije polaska na Alkarsko trkalište postavio kamen temeljac za izgradnju Alkarskih dvora te natpis na kojem je pisalo: „Dana 1. kolovoza 1999. u povodu 284. alke počinju radovi na izgradnji Alkarskih dvora” (o čemu svjedoči i priložena slika) da bi 18. ožujka 2007. godine istu stvar, ali osam godina kasnije učinio i tadašnji premijer Ivo Sanader koji je ponovno položio, čini se, drugi kamen temeljac za nove Alkarske dvore kad već s prvim nije krenulo.

Važno je istaknuti kako je bez prevelike medijske pažnje 4. travnja 2016. godine ponovno na pročelje Alkarskih dvora vraćena ploča Ante Gotovine koji je još davne 1999. godine otvorio gradnju Alkarskih dvora.


hr Thu Aug 16 2018 19:33:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58482e871eea8f172f8b4575/80
Foto: Facebook Milan Kujundžić

Kujundžić iznio rezultate inspekcije nakon tragedije u Zaprešiću: "Sustav je funkcionirao, postupljeno je bilo prema hrvatskoj regulativi i standardima"

. Rekao je i da ne vidi razloga zašto bi dao ostavku ako se pokazalo da je sustav u ovom slučaju funkcionirao

Sustav je funkcionirao, postupljeno je bilo prema hrvatskoj regulativi i standardima, rekao je u četvrtak ministar zdravstva Milan Kujundžić na konferenciji za novinare. 

- Slučaj u Zaprešiću je izazvao veliku tugu i s druge strane veliki interes medija i javnosti. U roku od tri minute od poziva medicinska sestra i vozač bili su s opremom kod pacijenta. Medicinska sestra u prolazu je počela reanimaciju. Prema njezinoj izjavi pacijent nije imao puls i nije bilo disanja. Isto zatiče i medicinska sestra iz doma zdravlja u Zaprešiću koja radi reanimaciju srca. Nakon  20 minuta stigao je tim jedan s liječnikom i konstatirao da je smrt nastupila. To je bila nagla smrt u vrlo kratkom vremenu. Pacijent je imao astmu, a mi znamo da se od astme ne umire naglom smrću te je vjerojatno u podlozi bila još neka bolest pričekajmo nalaz obdukcije - rekao je ministar. - prenose 24sata

Dodao je kako će slučaj opet komentirati u ponedjeljak kada se dobiju nalazi obdukcije. Rekao je i da ne vidi razloga zašto bi dao ostavku ako se pokazalo da je sustav u ovom slučaju funkcionirao. 

Kujundžić se osvrnuo na zahtjev Mosta za njegovim opozivom. Kazao je da doktori iz Mosta Ines Strenja Linić i Božo Petrov više znaju o poljoprivredi nego o medicini i da je bijedno koristiti smrt mladog čovjeka za dnevno-političke svrhe.

- Ja mislim da je većina Hrvata zadovoljna sustavom zdravstva kakve imamo. Vidite da je hrvatski zdravstveni sustav uistinu na zavidnoj razini, ali da ga treba popraviti - rekao je ministar. Na primjedbu novinara da sada građani ako pozovu Hitnu moraju biti spremni na to da neće biti spašeni, ministar je odgovorio: ‘U većini europskih zemalja, kad dođe ovakav poziv, pacijent neće preživjeti. To je realnost postojanja i nestajanja s ovoga svijeta’.

- Glede promjene regulative, mi razmatramo to. Zakoni i promjene se ne donose brzo, bit će i to regulirano. Mi nismo ni imali razlog za neke žurne izmjene jer je sustav, u usporedbi s ostalim u Europi, na zavidnoj razini. Nitko nema liječnika u Hitnoj koliko ima u Hrvatskoj - izjavio je ministar.

Osvrnuo se na poruku koju mu je majka Mattea Ružića poslala. ‘Mogu razumjeti jadnicu u svoj svojoj boli…’, rekao je i ponovio da izražava svoju sućut zbog smrti Mattea. Rekao je i da gospođi još nije odgovorio na poruku. - pišu 24sata

hr Thu Aug 16 2018 18:22:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .