Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/55b141797cb23a6c1c8b457f/80

Pukne ljubav s vremenom: Hrvati se sve češće rastaju

Hrvati sve kasnije ulaze u brak i imaju djecu. Udio vjerskih brakova značajno opada. Tako se 2016., od ukupnih 20.467 brakova, u Crkvi vjenčalo 11.160 parova, a pred matičarem 9307
Državni zavod za statistiku nedavno je objavio podatke velikog istraživanja o broju rođenih i umrlih, kao i o broju sklopljenih te raskinutih brakova. Rezultati pokazuju da je 2016. u Hrvatskoj sklopljeno čak 111 brakova kod kojih su i ženik i nevjesta bili stariji od 65 godina. To je i rekordan broj takvih brakova u posljednjih 11 godina. U 2007. bilo ih je 106, a sljedećih godina je taj broj opadao. Primjerice, 2008. sklopljena su 83 braka kod kojih ženik i nevjesta imaju više od 65 godina, a 2009. njih 94. Najmanje takvih brakova sklopljeno je 2010., samo 76, pišu 24 sata.

- U budućnosti će takvih brakova vjerojatno biti još i više - smatra demograf Stjepan Šterc.     

Razlog tomu su, dodaje, prevladavajući trendovi starenja u Hrvatskoj, kao i povećanje broja samačkih domaćinstava.

- Velika starost ukupne populacije, sve manje tradicionalnih obitelji i osamljenost u starijoj dobi mogli bi biti glavni razlozi - kaže Šterc.

No unatoč tome što raste broj brakova sklopljenih nakon 66. godine, u Hrvatskoj pada broj svih brakova. Pedesetih godina bilo ih je nešto manje od 37.995 godišnje, dok se 2016. u Hrvatskoj oženilo svega 20.467 ljudi.

- Najjednostavnije bi bilo reći da se vremena mijenjaju. No najvažniji demografski faktori pada broja sklopljenih brakova vezani su za starenje stanovništva i silno iseljavanje mladih, ali oni nisu prevladavajući.

Nestala je romantika

Hrvatski društveni odnosi bitno su se promijenili pa ljudi sve kasnije stupaju u brak, dulje ostaju u obiteljima s roditeljima, slabe nam tradicijske vrijednosti i slično. Ipak, najvažniji razlozi vezani su za zaposlenost, produljenje obrazovanja i nesigurnost - objašnjava Šterc.

S obzirom na to da se Hrvati posljednjih godina sve rjeđe žene, posljedično je pao i broj onih koji u brak stupaju na Valentinovo. Prošle godine bilo ih je najmanje od 1985., svega 12. Gledajući bračnu zajednicu, DZZS je iznio podatke o broju vjerski i građanski sklopljenih brakova u RH. Vidljivo je da udio vjerskih brakova značajno opada s godinama, dok raste broj sklopljenih pred matičarem. Tako se 2016., od ukupnih 20.467 brakova, u Crkvi vjenčalo 11.160 parova, a pred matičarem 9307. Grad s najvećim udjelom crkvenih brakova, čak 83 posto, je Pazin. U Puli je, primjerice, dvostruko više građanskih nego crkvenih brakova, u omjeru 133 naspram 62, dok je u Dubrovniku situacija obrnuta, a to upućuje na liberalniji sjever i tradicionalniji jug Hrvatske.

- Formalizam i tradicionalizam polako gube korak kod nas, a Pazin mi djeluje kao oaza tradicije u unutrašnjosti Istre - kaže demograf Šterc. Prosječna dob muškaraca koji stupaju u brak u posljednjih je šezdesetak godina narasla za 5,3 kod muškaraca, odnosno 5,7 godina kod žena. Ženimo se sve stariji, pa je tako šezdesetih godina prosječna dob ženika bila 25,8, a nevjesti 22,6 godina. Taj se broj svake godine povećavao, osim 1970., kad je prosječna dob nevjesti bila 21,6 godina. Hrvatice i sve kasnije rađaju djecu. Šterc objašnjava da je to zbog sve više obrazovanih žena u ukupnoj populaciji i kasnijeg osamostaljivanja.

Rekordan broj razvoda

- Uz to, radije tražimo sigurnost nego što prihvaćamo izazove, a djeca u našem vrijednosnom sustavu više nisu najvažniji potencijal Hrvatske - smatra naš sugovornik. Iako se Hrvati sve rjeđe žene, razvode se sve češće. Broj razvoda u Hrvatskoj u 2016. je prvi put prešao psihološku granicu od 7000 i iznosio je 7036 na 20.467 sklopljenih brakova. Usporedbe radi, 1976. u Hrvatskoj je sklopljeno oko 35.000 brakova, a razvodom je završilo njih 6000.

- Posljedica je to neuređenog društva te ukupne radne, pravne i financijske nesigurnosti. U takvim se okvirima uglavnom javlja razina sebičnosti koja generira teško podnošenje zajedništva s drugima. Kad se još k tome doda politička sebičnost, životni individualizam postaje izbor - objašnjava Šterc.

U Hrvatskoj se rađa i sve manje djece, ali raste broj djece rođene izvan braka. U 2016. rođeno je 37.500 djece, najmanje u posljednjih deset godina, od toga 19% u izvanbračnoj zajednici. Sredinom devedesetih taj je broj bio od šest do sedam posto. 

'Sve manje djece je poguban problem'

U 2016. Vrlika je bila jedini hrvatski grad u kojemu ni jedno dijete nije rođeno izvan braka. Usporedbe radi, u Cresu i Bujama više je djece rođeno izvan braka, a u Visu i Novigradu je taj omjer jednak. Najmanje izvanbračne djece rodilo se u Splitsko-dalmatinskoj županiji. 

Cijeli članak pročitajte ovdje.

Facebook komentari

hr Sat Feb 03 2018 08:23:11 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a9312aa2af47fff128b4581/80
Foto: Facebook/Marita Brčić Kuljiš

Trudnici u KBC-u Split za večeru poslužili crva u riži

U bolnici čuva trudnoću, potrebna joj je posebna dijabetička prehrana, ali ne i skuhani crv

Splićanka Marita Brčić Kuljiš neugodno se iznenadila kada je sinoć u splitskoj bolnici za večeru dobila rižu s crvom. U bolnici čuva trudnoću, potrebna joj je posebna dijabetička prehrana, a skuhani crv vjerojatno je posljednje što je očekivala da će naći u tanjuru, piše index.hr.

- Znamo svi da standard ishrane u bolnici i nije nešto, no mislim da bi se na ovakve stvari trebalo pripaziti. Ne trebamo dobijati večeru iz restorana, bit će dovoljno da u njoj nema ovakvih stvari - komentirala je Brčić Kuljiš, profesorica splitskog Filozofskog fakulteta.

"Nešto je mrtvo u ovoj riži"

Reprezentativni "pijat" iz splitske bolnice sa crvom i rižom podijelila je na Facebooku uz komentar: "Nešto je mrtvo u ovoj riži."

- Požalila sam se sestrama, koje su se zgrozile. Ostalo je na tome - kazala je Brčić Kuljiš.

Novinari Indexa kontraktirali su ravnatelja splitskog KBC-a dr. Ivu Jurića.

- Žao mi je što to čujem. Ispitat ćemo odmah sutra ujutro. Dosad nismo imali primjedbi - kazao je prvi čovjek splitske bolnice.

Facebook komentari

hr Sun Feb 25 2018 20:47:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a930d932af47f22118b45e0/80
Foto: Čitatelj Indexa

Selo kod Gračaca tjedan dana odsječeno od svijeta; Šef zimske službe: "Takvo čišćenje puno košta"

Selo je već punih sedam dana potpuno odsječeno od ostatka svijeta. Doslovno je nemoguće ući i izaći iz njega. Nemaju liječnika, nemaju trgovine, nemaju interneta

Mazin je selo u Zadarskoj županiji koje upravno pripada općini Gračac. Ovo malo selo, koje je prema popisu iz 2011. godine brojilo 47 stanovnika, i inače je prometno izolirano, piše index.hr.

Međutim, posljednjih dana, dok u tom zabačenom dijelu Hrvatske bjesni ledeno nevrijeme, Mazin je zaboravljen. Selo je već punih sedam dana potpuno odsječeno od ostatka svijeta. Doslovno je nemoguće ući i izaći iz njega. Nemaju liječnika, nemaju trgovine, nemaju interneta.

Tjedan dana izolirani

Uspjeli su stupiti u kontakt s jednom stanovnicom. 52-godišnja Radmila Vojnović razgovarala je s novinarima Indexa, stojeći uz prozor jer je to jedini način da uhvati telefonski signal dovoljno kvalitetan za razumljivu komunikaciju. Od jučer pokušava dovući zimsku službu da očisti snijeg koji je zameo Mazin, kako bi stanovnici mogli koliko-toliko normalno funkcionirati.

- Sa svijetom komuniciram na način da stojim na prozoru i tako hvatam telefonski signal. Jedino nas tako netko može dobiti, jako je loš signal. Cesta je sedam dana neočišćena. Jučer sam kontaktirala službu 112 i gospodina Kneževića iz uprave cesta iz Gračaca.

On mi je ovim riječima odgovorio: 'Šaljem stroj u Mazin samo zbog javnosti i pritisaka koji se vrše na meni' - počinje svoju priču Radmila.

Put od 10 tisuća kuna i dijete bez mlijeka

- Imam četvero male unučadi u kući, a najmlađe ima samo godinu i pol dana. Ono ne smije piti mlijeko zbog zdravstvenih problema. Ne smije piti kravlje mlijeko, već ono bez laktoze. Mi ne možemo doći do tog mlijeka. Pri kraju smo s namirnicama, ne samo mi nego i ostali suseljani. 
Gospodin Knežević me upitao znam li ja da njega taj put probijanja do Mazina košta 10 tisuća kuna. Taj novac on ne daje iz svog džepa!
Mi ne možemo ništa napraviti. On je jučer poslao stroj koji je došao samo nekoliko kilometara od sela. To vam je kao doći u Rim i ne vidjeti papu. Ovo je katastrofalno - priča zabrinuta žena.

"Ovdje liječnik nikad nije bio"


- Nas u kući ima osmero. Tu smo ja i moj suprug, moja kći i zet te njihovo četvero djece. Svekrva mi je u bolnici u Gospiću. Po nju bismo trebali otići sutra jer je otpuštaju, a mi ne možemo otići po nju. Ona je nepokretna osoba i nju treba dovesti sanitet. Mi nemamo helikopter da odemo po nju - dodaje ona. 

- Kakav internet, dok zapuše malo vjetra nemamo ni struje ni telefona - odgovorila je kad su je, pomalo naivno, upitali ima li pristup internetu.

Kaže kako se griju drvima i kako su, bar što se toga tiče, dobro opskrbljeni. Međutim, Radmila je zabrinuta za ostalo troje djece u selu, kao i za starce. Kaže kako su ti ljudi bolesni i treba im liječnik. I ona sama je bolesna, operirana od karcinoma, boluje od dijabetesa i od visokog tlaka.

Upitali su ju ima li možda liječnika u blizini. 

- Joj, moj gospodine, ovdje liječnik nikad nije bio, a kamoli sada. Mi nemamo ni trgovinu - kaže Radmila.

Minus 15 i metar i pol snijega

- Jučer je stroj došao u blizinu sela, otprilike četiri kilometra od naše kuće. Ne možemo ni motornim saonicama doći do tamo. Do Gračaca imamo 25 kilometara. Lopatamo oko kuće, kud moramo i možemo prolaziti, ali ne možemo lopatati kilometrima. U Mazinu ima oko 40 ljudi, od kojih je sedmero djece. Jutros je temperatura iznosila minus 15 stupnjeva, a napadalo je oko metar i pol snijega - odgovara na upit o trenutnom stanju.

Upitali su ju zna li kakva je situacija s ostalim seljanima. 

- Njima je puno gore nego meni. Ja imam 52 godine, ali imam muža, kćer i zeta koji mi pomažu. Donose drva, čiste i lopataju snijeg. Prvi susjed do mene ima 85 godina. Boli ga noga, ne može kod liječnika. Moji ga obilaze i paze na njega, ali dokad? - retorički završava Radmila Vojnović iz zaboravljenog Mazina.

"Neću gubiti glavu zbog nekoga tko sjedi u toplom"

Razgovarali su sa Stjepanom Kneževićem, nadcestarom i voditeljem zimske službe u Gračacu. 

- Stroj je došao jučer u selo, iza Draženove kuće. Zna ona. Morao se vratiti jer je skurio rezervoar goriva. Krenuo je za Mazin ujutro u 8 sati iz Gračaca, a u Mazin je stigao u 8 navečer. Došao je do tamo i zvao. Rekao je da se ne vidi ništa i pitao što će. Rekao sam mu da se vrati natrag. Znam da mu ne može nitko dostaviti gorivo jer je opet zamelo za njim. Gospodin iz Mazina nije vjerovao da je takva situacija pa je išao za njim u svom autu. Išli su i neki lovci u džipu. Na kraju su ti lovci njega zakačili i vukli. Toliko navijava da se ne može čistiti. Onda je on probijao od 8 do 11 navečer, samo da se može vratiti nazad. Vozio je najveći utovarivač, koji ima korpu od tri i pol kubika i lance na sva četiri kotača. To je najbolji stroj kojeg imamo, a imamo četiri takva - pojašnjava Knežević.

- Dan prije, njegov kolega je išao tim istim strojem. Krenuo je u 3 popodne, a vratio se sutradan ujutro u 5 sati. On nije došao do Mazina. Zvao me i rekao kako ne zna što će. Nije znao gdje je došao jer nije vidio. Rekao sam mu da se vrati natrag jer nećemo gubiti glavu zbog nekoga tko sjedi u kući u toplom. Znam koja je gospođa zvala, ja i moja firma smo joj izašli u susret kad god je trebalo - kaže voditelj zimske službe.

Poslovna tajna

Upitali su ga je li istina da je rekao Radmili da probijanje do Mazina košta 10 tisuća kuna.

- Nisam rekao da košta 10 tisuća kuna. Svako takvo čišćenje puno košta, a ja ne mogu iznositi kolike su cifre. Cifre su poslovna tajna. To može iznositi naša uprava, to mogu iznositi Hrvatske ceste koje su vlasnik. To je poslovna tajna. Cifre su astronomske, da glava boli. To su jako skupi strojevi koji troše puno goriva. Vozač je za jedno radno vrijeme potrošio rezervoar goriva, a u njega je rezervoar 300 litara - kaže nadcestar.

Tvrtka za koju radi Stjepan Knežević zove se Ceste zadarske županije. U sudskom registru vidi se da su osnivači tvrtke, između ostalih, Hrvatske ceste i Zadarska županija. Nejasno je zašto državna tvrtka, plaćena novcem poreznih obveznika, čuva "poslovne tajne", piše index.hr.

Facebook komentari

hr Sun Feb 25 2018 20:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a92f2e32af47f58128b45a2/80

Grad se prilagodio zimskim uvjetima i novi radni tjedan može započeti po uobičajenom rasporedu

U prostorima JVP Grada Splita u nedjelju poslije podne, 25.veljče 2018.godine sastao se Stožer civilne zaštite na kojem je podneseno izvješće o stanju na terenu, poduzetim aktivnostima komunalnih službi tijekom dana te je dogovoreno daljnje postupanje u skladu s vremenskom prognozom.

Danas do kraja dana, noćas i sutra očekuju se slabi snijeg i susnježica. Ne očekuju se veće količine oborina. Temperatura će se spuštati ispod ništice (do -3), puhat će jaka i olujna bura pa će sigurno zalediti tijekom noći, a osjet hladnoće bit će oko -10. 

-Veća opasnost je od hladnoće nego padalina. Kako ne bi došlo do smrzavanja ceste, ekipe cestara preventivno su posipale ceste na području grada, posebno u brdskom predjelu. Također su posute kamene površine u pješačkoj zoni grada. 

Po sadašnjim podacima nema šteta od hladnoća, ni ozlijeđenih ljudi.

Sve službe funkcioniraju normalno i bude li potrebe djelovat će se prema dojavi. Sukladno tome i život u gradu se prilagodio zimskim uvjetima te se novi radni tjedan može započeti po uobičajenom rasporedu.

S obzirom na prognozu dogovoreno je:

- komunalne tvrtke i koncesionari će  biti i dalje u pripravnosti dok traje hladno razdoblje.

-tehničko osoblje javnih ustanova treba u ponedjeljak prije početka radnog vremena  provjeriti i pripremiti pristupe svojim ustanovama prema danim uputama.

S obzirom da je hladno vrijeme najavljeno predstojeća tri dana preporuka je starijima i osjetljivijim građanima da se ne izlažu niskim temperaturama bez potrebe  te se pozivaju građani koji imaju spoznaju da je nekim  starijima i nemoćnim osobama te  beskućnicima potrebna pomoć da se obrate žurnim službama.

 


Facebook komentari

hr Sun Feb 25 2018 18:31:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59ef6994b9e03e7e8e8b45f7/80

Plenković u Delnicama: Vlada cjelovitim paketom mjera želi omogućiti bolji razvoj Gorskog kotara

Premijer Andrej Plenković u nedjelju je, za posjeta Gorskom kotaru, kojeg je proteklih dana zahvatilo snježno nevrijeme, izjavio da Vlada cjelovitim paketom mjera želi omogućiti bolji razvoj tog kraja te je najavio da će novi zakon o brdsko-planinskim područjima u proceduru u drugom kvartalu ove godine.

Premijer se u Delnicama sastao sa županom Primorsko-goranske županije Zlatkom Komadinom i  gradonačelnikom Delnica Ivicom Kneževićem, sudjelovao na sastanku delničkog Kriznog stožera te obišao zimske službe na terenu. Uz premijera su bili ministri obrane i prometa Damir KrstičevićOleg Butković.

 Premijer je zahvalio svima koji su proteklih dana predano radili na ublažavanju posljedica snježnog nevremena u Delnicama i drugim dijelovima Gorskog kotara.

 Razvidno je, istaknuo je, da je zbog požrtvovnosti i rada svih nadležnih službi, situacija vrlo brzo normalizirana, očišćeni su prilazi školama, domu zdravlja, vrtiću, upravnim zgradama, osigurana  prohodnost cesta.

 Gorski kotar je važan za hrvatsku Vladu i državu,  naglasio je Plenković, podsjetivši  da na tom prostoru, koji čini 35 posto Primorsko-goranske županije, živi samo 23.000 ljudi. 

„Vlada, sustavno gledajući,  želi da se život naših Gorana poboljša i na temelju novoga zakona o brdsko-planinskim područjima, koji će ići u Vladinu proceduru u drugom kvartalu ove godine", najavio je premijer, tumačeći kako Vlada cjelovitim paketom mjera želi omogućiti što bolji razvoj toga kraja.

Poručio je da će se pratiti vremenske prilike te da će svi koji trebaju pomoći lokalnom stanovništvu. Gorane je pozvao na solidarnost, da brinu i, ako bude potrebno, pomognu susjedima ili starijim sugrađanima.    

Razmišlja se i o mogućim poplavama

Potvrdio je kako se već razmišlja o poplavama do kojih bi moglo doći nakon topljenja obilnog snijega. 

Cjelovitim pristupom apsolutno svih nadležnih tijela vodimo računa kako će se razvijati vremenske prilike narednih dana,  ljudi ovdje znaju puno o tome, a sve što s državne razine činimo je komplementarno lokalnim naporima, rekao je Plenković.

 Župan Zlatko Komadina rekao je kako Goranima nije problem ono čega imaju previše - snijega, nego onoga čega imaju premalo, a to su sredstva. To se mora riješiti fiskalnom pričom i posebnim zakonskim uvjetima za krajeve kao što je Gorski kotar, rekao je Komadina.  Naglasio je da su sve službe u pripravnosti, da su visine snijege rekordne, ali nema više hitnih intervencija službi. U narednim danima očekuje se zaleđivanje, a zatim topljenje snijega, pa treba voditi računa o jezerima, da ne bi došlo do poplava, istaknuo je.

 Proteklih dana u Gorskom kotaru je pao obilan snijeg, najviše, oko 1,5 metara, u Delnicama. Na terenu su bile sve dežurne službe, a u čišćenju snijega pomagala je i vojska.

Od četvrtka, 22. veljače angažirano je više od 300 pripadnika i oko 30-ak inženjerijskih strojeva i motornih vozila Oružanih snaga RH, priopćio je MORH. 

 Hrvatska vojska uključila se u otklanjanje posljedica snježnog nevremena tamo gdje je to, prema procjenama nadležnih civilnih institucija najpotrebnije, te u skladu s odlukom potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića.


Facebook komentari

hr Sun Feb 25 2018 15:43:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .