Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/590b4b11b4739823708b4683/80

Oduševila i Oprah: Urnebesni video Osječanke Kristine o bolesnim mamama

Osječanka Kristina Kuzmić, koja se tijekom Domovinskog rata doselila u SAD, proslavila se kao pobjednica natjecateljskog showa Oprah Winfrey "Your OWN Show". Pobjeda joj je donijela vlastiti kulinarski show, a svoje interese talentirana 38-godišnjakinja Kristina od tada je proširila na snimanje zabavnih i poučnih video priloga o odgoju djece, kulinarstvu i životu općenito.
U novom videu kojeg je objavila na svojoj Facebook stranici Kristina, koja je majka troje djece, pozabavila se temom pod nazivom "Što se dogodi kad je mama bolesna?" Urnebesno smiješni video 11 sati od objave pregledan je preko 1,2 milijuna puta te je podijeljen gotovo 16.000 puta, a osim što je Kristini namjera bila nasmijati svoju publiku, video je i svojevrsna oda svim roditeljima koje ova Osječanka s adresom u Los Angelesu naziva – super junacima, piše zadovoljna.hr.

U videu Kristina, okružena svim mogućim pomagalima za olakšavanje prehlade, kaže:

Znate li što se dogodi kad je mama bolesna? Znate li što se promijeni kad je mama bolesna? Ništa. Ništa se ne promijeni. Moj muž i dalje je jutros morao ići na posao. Djecu i dalje treba razvoziti svuda. Pas i dalje povraća po tepihu i taj nered i dalje treba počistiti. Večeru i dalje treba napraviti. WC i dalje treba odštopati. 

Ništa se ne mijenja kad je mama bolesna. Ništa. 

Moj liječnik mi je rekao "Odmaraj se Kristina." Zatim smo se pogledali i smijali se i smijali i smijali i smijali jer on zna da sam majka i da se neću odmarati. Zatim me predraga medicinska sestra pitala trebala li potvrdu o bolovanju, a ja sam joj rekla:

"Da, da. Zašto mom dvogodišnjaku ne napišete poruku u kojoj piše: Dogodi li se nezgoda u narednih nekoliko dana i pokakaš se u hlače, morat ćeš to sam počistiti? Ili može zaposliti zamjensku mamu." 

Vidite, zato su su vaši roditelji totalni super junaci jer postoje ljudi koji se razbole i koji mogu ostati u krevetu cijeli dan. Cijeli dan. Gledaju filmove iz kreveta. Jedu pileću juhu koju čak i ne moraju napraviti sami, u svom krevetu. Nitko ih ne smeta, ne upada i ne traži ih ništa. Oni su u svojim krevetima. Ostaju u svojim krevetima i odmaraju se cijeli dan. To se smatra prihvatljivim, čak i zdravim za bolesne ljudi – koji nisu roditelji. 

Ali vi roditelji ne dobijete ni dan slobodno. Neki od vas bore se s mnogo gorim stvarima nego što je moja glupa prehlada. Neki od vas bore se s rakom, a i dalje vodite svoje kućanstvo i odgajate ljudska bića. Neki od vas nemaju nikakav sustav potpore ili se borite s depresijom ili prazan bankovni račun pa se i dalje brinete za svoju obitelj.

Zbog toga smo mi roditelji nezaustavljivi. Jači smo nego što si pripisujemo i uspijevamo izgledati ovako seksi dok sve to radimo.

Pogledajte video "Što se dogodi kad je mama bolesna?" Kristine Kuzmić i nasmijte se baš od srca:


Facebook komentari

hr Thu May 04 2017 17:40:34 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58628a631eea8f339b8b45ab/80
Foto: Ilustracija

Znanstvenici ukazuju na bogatstvo na deponijima smeća diljem Europe

Znanstvenici su završili prvu studiju o dragocjenom materijalu koji se nalazi na velikim deponijima smeća i na otpadu diljem Europe u sklopu projekta ProSUM koji se provodi na razini Europske unije.

Konzorcij 17 partnera, koji predstavljaju istraživačke institute, geološke institute i industriju, u srijedu je pokrenuo internetsku bazu podataka o "urbanim rudnicima" na kojoj su detaljno navedene dragocjene sirovine skrivene u odbačenim akumulatorima i baterijama, u elektroničkim uređajima ili na otpadima vozila diljem Europe. 

Cilj projekta ProSUM je utvrditi inovativne mogućnosti za upotrebu sekundarnih izvora kritičnih sirovina (KS) u reciklažnoj industriji te ukazati na mjesta na kojima se nalaze aluminij, bakar i zlato u vrijednosti od više milijarda dolara. 

Grupa, koja uključuje i Sveučilište UN-a, navodi da su bogat izvor spomenutih sirovina suvremena vozila, a među njima su litij iz električnih automobila te čelik i magnezij. 

Ističe da je u pametnim telefonima koncentracija zlata 25 puta veća nego u najbogatijoj podzemnoj rudi. 

Projektom ProSUM uspostavljena je europska mreža znanja o sekundarnim izvorima kritičnih sirovina koje su od vitalnog značaja za današnje visoko tehnološko društvo. Svrha projekta je koordinirati i prikupiti podatke o sekundarnim izvorima kritičnih sirovina te usporediti karte zaliha iz "urbanih rudnika". 

Projekt se financira iz programa Obzor 2020 (Horizon 2020) Europske unije za istraživanje i inovacije u razdoblju od 2014. do 2020.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 15:46:47 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a60b1c4b9e03eb64e8b4660/80

Loš zadah? Možda je zbog jezika!

Većina ljudi zna da dobra oralna higijena znači četkanje zuba i upotreba zubnog konca, ali što je s jezikom?

Neugodan zadah iz usta, medicinski nazvan halitoza, problem je s kojim se svatko od nas susreo bar nekoliko puta u životu, na vlastitom primjeru ili u svakodnevnim susretima s drugim ljudima.

U većini slučajeva rezultat je loše higijene usta i usne šupljine, no može biti znak i nekih drugih zdravstvenih problema. 

Usta su dom loših i dobrih bakterija. One se ne gomilaju samo na zubima, nego i na jeziku. Loše bakterije, osobito Helicobacter Pylori, jedan su od glavnih uzroka lošeg zadaha. 

H. Pylori uglavnom živi na jeziku, pa svaki put kada perete zube, četkicom prijeđite i preko jezika. Ako ste u mogućnosti, zube četkajte dva do tri puta dnevno. 

S obzirom na to da bakterije bujaju u suhim ustima, dodatni savjet za loš zadah je ispijanje više tekućine.

Ako ni čišćenje zuba niti jezika ne pomognu, vrijeme je za posjet liječniku.

Uzrok lošeg zadaha, naime, može biti i u dišnim putevima ili u želucu.

Najbolja prva pomoć protiv lošeg zadaha je žvakaća guma. No i tu postoji zamka. Naime, žvakaće gume koje sadrže šećer neće vam pomoći, pa treba pripaziti da kupite one bez dodatka šećera.  

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 15:46:23 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a60629fb9e03ead508b4585/80
Foto: Pixabay

Što kada strah postane fobija?

Zamislite da vas oblije znoj, drhtite i nekontrolirano brinete da ćete možda propustiti telefonski poziv zato što ste ostavili mobitel kod kuće? Zvuči apsurdno, ali to je vrlo stvarno stanje nazvano nomofobija.

Nomofobija je jedna od više od 250 poznatih fobija, vrsta tjeskobe koje su najčešće rezultat nekog osobnog dramatičnog iskustva, objašnjava profesor psihologije Juergen Margraf.

Taj dramatičan događaj pohranjen je u mozgu i neki okidači mogu izazvati i tjelesnu reakciju.

Bez obzira je li riječ o gelotofobiji, strahu od ismijavanja, ili oneirogmofobiji, strahu od "mokrih snova", osoba koja pati od fobija to teško podnosi, a može se i razboljeti.

Fobija se klasificira kao bolest nakon što se ispuni nekoliko kriterija, kaže Margraf. Primjerice, kada strah dosegne nepodnošljivu ili jedva podnošljivu razinu ili kada fobija ograničava kvalitetu života.

U tom slučaju osoba bi trebala potražiti pomoć psihoterapeuta. "Fobije se često liječe kognitivno-bihevioralnom terapijom", kaže Peter Falkai, ravnatelj sveučilišne klinike za psihijatriju i psihoterapiju Ludwiga Maximilijana.

Terapeut će s pacijentom pokušati kreirati situaciju koja izaziva tjeskobu i zatim je analizirati i pokazati moguća rješenja. Terapija se obično kombinira s odgovarajućom količinom antidepresiva, a vrsta fobije utječe na izbor terapije.

Neki ljudi fobiju uspiju prevladati sami, ali ako samoterapija ne da rezultate, rad s iskusnim terapeutom najbolji je način da ovaj psihički poremećaj postane kroničan.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 10:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a6050f8b9e03e17518b4568/80

Davor Rostuhar osvojio Južni pol i postao prvi Hrvat koji je to uspio

Ekspedicija je trajala 47 dana tijekom kojih je Davor sam, hodajući na skijama prešao 1163 km od ruba Antarktike do Južnog Pola

 Davor Rostuhar, 17.01.2018. u 19:00 sati po hrvatskom vremenu, uspješno je završio Prvu hrvatsku ekspediciju na Južni pol.

Ekspedicija je trajala 47 dana tijekom kojih je Davor sam, hodajući na skijama prešao 1163 km od ruba Antarktike do Južnog Pola, i time postao prvi Hrvat te 21. osoba u svijetu koja je to uspjela.

 Sve što mu je potrebno za život (šator, hrana, oprema i sl.) vukao je u sledu koji je na početku ekspedicije težio 135 kg. Dnevno je hodao između 10 i 12 sati te prelazio u prosjeku 25 km dnevno. Imao je ukupno tri dana pauze. Temperature su bile između -15 i -27, uz osjećaj hladnoće čak do -50.

- Presretan sam jer sam sami sebi dokazao da je moguće ostvariti snove. Postavio sam si ambiciozan cilj i putem do ostvarenja htio dokazati da se uz puno rada, vjere, truda i predanosti može ostvariti što god poželiš.Nadam se da će ova moja priča motivirati i druge ljude, kao što su drugi motivirali mene. Slijedite svoje snove. Moguće je! - kazao je Davor

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 08:47:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .