Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5756adeb1e353e2f1c8b45cc/80
Foto: Ilustracija

Kritičari se obrušili na reformu kurikuluma

Stotinu stručnjaka sa sveučilišta, iz škola, znanstvenih instituta i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u kritičkom osvrtu na prijedlog Cjelovite kurikularne reforme (CKR) iznijeli su niz negativnih primjedaba na taj dokument

Recenzije stotinu istaknutih stručnjaka sa sveučilišta, iz škola, znanstvenih instituta i HAZU objavljene su u publikaciji Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU koje je i zatražilo te recenzije. Publikacija će biti predstavljena u četvrtak u Zagrebu, a predsjednik toga vijeća HAZU akademik Vladimir Paar istaknuo je u priopćenju u povodu objavljivanja publikacije da su "recenzije rezultat volonterskoga zalaganja vrhunskih eksperata, i trebalo bi ih uzeti u obzir pri donošenju odluka o daljnjemu tijeku reforme školstva". Javnost i odgovorni za odgoj i obrazovanje trebali bi imati uvid u te stručne recenzije jer se, uvjeren je akademik Paar, radi o ključnom pitanju za budućnost Hrvatske.

U izjavi povodom završetka Javnoga savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u okviru CKR-a, dosadašnja Ekspertna radna skupina za provedbu te reforme na čelu s dr. Borisom Jokićem ocijenila je "da reformu treba nastaviti na način na koji je osmišljena i vođena te da ona pruža dobru osnovu za pozitivnije perspektive sustava odgoja i obrazovanja, ali i Republike Hrvatske u cjelini". 


CKR je teško prohodan tekst, pisan zamornim metodičko-didaktičkim metajezikom

Akademik Krešimir Nemec smatra da je riječ o "teško prohodnu tekstu, pisanu zamornim metodičko-didaktičkim metajezikom prepunim birokratskih fraza i mutnih sintagmi kojima kao da je cilj prikriti pedagoške, znanstvene i stručne nedostatke projekta. Treba konstatirati da smo dobili slab, nedorečen i manjkav tekst iza kojega se krije ne samo nekompetencija nego i opasni volunatarizam". 

Doc. dr. Matko Glunčić ocijenio je kako je "kvantitativna analiza pokazala da će prijedlog gimnazijskoga kurikula dovesti do smanjenja broja studenata na prirodoslovnim, tehničkim, biomedicinskim i biotehničkim fakultetima, s dalekosežnim negativnim posljedicama na tehnološki i gospodarski razvoj Republike Hrvatske", a dr. Tihomir Engelsfeld smatra da u ekspertnoj radnoj skupini moraju biti zastupljeni i stručnjaci iz STEM područja koji će usmjeravati daljnji tijek reforme.

Profesorica Sanja Lukić istaknula je kako se "boji da će u ovoj nedorečenoj i konfuznoj zbrci ishoda, prijedloga i savjeta, mnogim učiteljima kemije, osobito početnicima, ovaj dokument predstavljati problem. Ne zato što se boje autonomije ili zato što nemaju znanje, već zato što duboko u sebi znaju da su stvari krivo i u namanju ruku nespretno postavljene."

Prof. dr. Boris Širola smatra da bi trebalo rasteretiti sadržaje poučavanja za svaki predmet zasebno, a onda i ukupan odgojno-obrazovni proces. Ocijenio je da se predloženim dokumentom to nije postiglo, te da bi se njegovom implementacijom u predloženoj formi, barem kada se radi o matematici, stvar generalno pogoršala. Istaknuo je da cjelokupnu vertikalu poučavanja matematike mogu meritorno osmisliti timovi sastavljeni od pojedinaca, gotovo isključivo iz znanstveno-nastavnih sveučilišnih zajednica, koji imaju "pogled odozgo" i koji istinski razumiju kako je matematika kao znanost strukturirana. Spomenuta činjenica, dodao je, posebno je relevantna za nastanak kurikuluma iz tzv. STEM područja (prirodne znanosti – fizika, kemija, biologija, geologija; tehnologija; inženjerstvo; matematika), za koja nema ni jednog istaknutog predstavnika u sedmeročlanoj Ekspertnoj radnoj skupini, koja je najodgovornija za nastanak CKR-a.

Akademik Dario Vretenar i prof. dr. Tamara Nikšić istaknuli su da "detaljniji opisi sadrže niz netočnih ili potpuno proizvoljnih tvrdnji koje naprosto nemaju temelja u modernoj znanosti te se stječe dojam da se svaki predmet mora uklopiti u predložak koji je zadala Ekspertna radna skupine što u konačnici dovodi do potpuno apsurdnih konstrukcija."

Prof. dr. Goran Šimić smatra da "nikakva tehnologija za sada ne može u potpunosti dokinuti presudan utjecaj nastavnika, jer ni video isječci, online predavanja niti ostali dostupni materijali ne mogu u potpunosti zamijeniti živog učitelja, baš zbog toga jer su nedovoljno životni, pa stoga i nedovoljno emocionalni".


Želimo li pretvoriti školu u lunapark i kome je to u interesu? 

Profesor emeritus Igor Čatić postavio je pak pitanje - želimo li zaista školu pretvoriti u lunapark i kome je to u interesu jer, uvjeren je, "škola nije lunapark ili plesna dvorana. Ona je jednako teški rad kao i kasnije tijekom života, a konkurencija je sve nemilosrdnija. Nažalost, kurikularna reforma ne obećava ništa dobro hrvatskome narodu."

Akademik Mladen Obad Šćitaroci predložio je rasterećenje programa jer je, kako je napisao, "teško zamisliti da su učenici osnovne škole u stanju savladati tako zahtjevan i sveobuhvatni program", a prof. dr. Hrvoj Vančik podsjetio da "svakom ponovnom oblikovanju nekog sustava (re-forma) mora prethoditi detaljna racionalna analiza postojeće što nije učinjeno, a mijenjati treba samo ono što se je pokazalo kao neprikladno, a zadržavati pozitivno iskustvo što nije vidljivo ni iz jednoga od navedenih dokumenata".

Dr. Mario Jareb ocijenio da bi "u cjelini gledano prijedlog nacionalnoga kurikuluma nastavnoga predmeta povijest u sadašnjem obliku trebalo odbaciti te pristupiti izradi novoga na posve drukčijim temeljima."

Profesorica Vesna Slaviček istaknula je da u dokumentu "nedostaju odgojne i etičke dimenzije poučavanja povijesti koje razvijaju i oblikuju etičke norme učenika, a zahtjevnost ishoda ne prati dobnu zrelost učenika za shvaćanje vrlo složenih povijesnih procesa i pojava", a prof. dr. Marko Palekčić da "CKR neprimjereno shvaća temeljne pedagogijske i didaktično-nastavne strukture."

Za prof. dr. Josipa Burušića, "prijedlog je u cijelosti neutemeljen i već je sada jasno, može imati štetne posljedice za ukupni razvoj učenika", profesorica Nela Dželalija smatra da je opis razina usvojenosti dio u kurikulumu koji je nelogičan, nepotreban, nepopravljiv i zbunjujući, a profesorica Ivana Orešić da bi nedefiniranje sadržaja u CKR-u kroz koje se ishodi ostvaruju, moglo dovesti do suprotnog efekta od onoga koji kurikulum želi postići.


Iz CKR-a može se iščitati da je termin "prirodoznanstveni svjetonazor" zapravo istoznačan "materijalističkom" svjetonazoru

Primjedbu vezano za svjetonazorsku dimenziju CKR-a iznio je dr. Mirko Ruščić i ocijenio da se "iz cjelokupnoga kurikula može iščitati da je termin 'prirodoznanstveni svjetonazor'  zapravo istoznačan 'materijalističkom' svjetonazoru koji je bio nametnut kao ideologija u prethodnome društvenom sustavu. Podrazumijeva se i nameće navodni, umjetno stvoreni sukob između prirodoznanstvenog (materijalističkog) pristupa i religijskoga (metafizičkog) pristupa, sukob koji u stvarnosti ne postoji odnosno ta se dva pristupa međusobno ne isključuju. To su dvije različite i odvojene dimenzije ljudske stvarnosti koje se međusobno ne pobijaju već nadopunjuju".

Recenzentica doc. dr. Dubravka Smajić upozorila je kako "u odgojno-obrazovnim ciljevima učenja jezično-komunikacijskoga područja kurikula nigdje nije naveden pridjev hrvatski, a napose ne sintagma hrvatski jezično-kulturni identitet. Program predmeta Hrvatski jezik po svojoj prirodi mora biti hrvatski orijentiran, što ovaj program velikim dijelom nije. Posljedice za učenike bile bi mnogo štetnije nego njihovo školovanje prema sadašnjem programu."

Učiteljica mr. Liljana Klinger postavila je pitanje - je li ovaj dokument na tragu rasterećenja ili je u pitanju opasan populistički pamflet, koji podrazumijeva improvizaciju, a ne metodički oblikovanu nastavu.


U reformu moraju nužno biti uključeni najbolji znalci i stručnjaci te nastavnici

Akademik Mislav Ježić smatra da u cjelovitu reformu obrazovanja treba - s jedne strane uključiti najbolje znalce i stručnjake za pojedina područja (nastavne predmete) koji ih izvrsno razumiju i mogu napraviti takvu novu sintezu, a s druge strane djelatnike iz prakse, učitelje i profesore koji imaju iskustva u radu s učenicima i studentima i znaju kako im treba prenositi znanje i razvijati vještine.

"U radu na prijedlogu 'cjelovite kurikularne reforme' (za razliku od rada na HNOS-u prije desetak godina, a koji nije valjano iskorišten) ovdje ne vidim da su sudjelovali takvi vrhunski znalci i stručnjaci pa se ne čini vjerojatnim da će se izraditi potrebne sinteze znanja s programom razvoja", ocijenio je akademik Ježić.

Prof. dr. Nevio Šetić uvjeren je da "Prijedlog CKR-a u ponuđenoj formi nije spreman za primjenu u praksi jer ima previše metodoloških i drugih pogrešaka", te je preporučio da se reforma treba nastaviti razvijati prije svega u skladu s hrvatskom i srednjoeuropskom školskom tradicijom", a prof. dr. Slobodan Prosperov Novak ocijenio kako se "radilo pogrešno, a pri svemu nisu konzultirani sveučilišni znalci što je strašno".

Prof. dr. Stipe Botica istaknuo je pak kako će mu "biti drago ako se usuglase Akademijini i Matičini stavovi oko ove maglovito zamišljene reforme školstva. Ali, kako stručne raščlambe i rasprave već sada pokazuju - nedorečene, nesustavne, formalističke i 'promašene' u mnogim odredbama."


Dosadašnja Ekspertna radna skupina za provođenje CKR-a: Reformu treba nastaviti na način na koji je osmišljena i vođena

Javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o 54 kurikulumska dokumenta i tri metodološka priručnika u okviru CKR-a završeno je 15. studenoga ove godine i tim povodom je dosadašnja Ekspertna radna skupina za provođenje CKR-a  u izjavi za javnost ocijenila da "reformu treba nastaviti na način na koji je osmišljena i  vođena".

Uz napomenu kako u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama javno savjetovanje u pravilu traje 30 dana, u izjavi su podsjetili da je javno savjetovanje o kurikulumskim dokumentima u organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja trajalo od 16. lipnja do sredine studenoga ove godine. Dodali su da je "javnom savjetovanju prethodila uspješno provedena stručna rasprava koja je organizirana prvi put na poticaj Ekspertne radne skupine na osnovu koje su stručne radne skupine izradile nove inačice dokumenata, a broj pristiglih komentara (pohvala, prijedloga, kritika) ukazao da su Stručne radne skupine kvalitetno i stručno izradile kurikulumske dokumente i da u široj javnosti nema većih prigovora na njihov sadržaj".

Izneseno stajalište potkrijepili su podatcima da je "na metodološki priručnik za izradu predmetnih kurikuluma stigao samo jedan komentar, kao i za kurikulume nastavnih predmeta Matematika, Engleski jezik, Njemački jezik koji se u hrvatskim školama poučavaju od prvog razreda osnovne škole do zadnjega razreda i to vezan uz pitanje naziva "kurikulum" ili "kurikul". Za važne kurikulumske dokumente poput Okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja stigla su dva komentara, Okvira za rad s učenicima s teškoćama tri te Okvira za rad s darovitima komentari samo jedne udruge, a čak i u dokumentima koji su izazvali određene prijepore u medijima i javnosti stiglo je za Biologiju osam komentara, za Informatiku pet, Povijest 12, te 19 komentara za Hrvatski jezik.

U izjavi su istaknuli i da je Europska je komisija u svom godišnjem izvješću o odgoju i obrazovanju u EU i Republici Hrvatskoj (Education and Training Monitor 2016.) iskazala vrlo pozitivnu ocjenu CKR-a.

Ustvrdili su da završeno javno savjetovanje nema zakonsko uporište, da će trebati provesti novo javno savjetovanje o kurikulumskim dokumentima ako će se reforma nastaviti, te da obrazovna politika nije jasno odgovorila stručnoj i općoj javnosti na pitanja - hoće li se poštivati Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije koju je u studenom 2014. bez glasa protiv usvojio Hrvatski sabor, a čiji je dio CKR, hoće li se osigurati zakonski preduvjeti za uvođenje kurikulumskih dokumenata, te hoće li se i iz kojih izvora osigurati financijska sredstva za nastavak reforme.

Facebook komentari

hr Wed Nov 23 2016 12:58:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58482e871eea8f172f8b4575/80
Foto: Facebook Milan Kujundžić

Evo što Kujundžić osigurava liječnicima da bi ih zadržao u Hrvatskoj

Do kraja godine bit će donesen novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti koji bi trebao omogućiti da liječnici koji više rade budu bolje plaćeni, što će biti najbolji način da se u Hrvatskoj zadrže najbolji liječnici, koji više neće imati potrebu odlaziti u Irsku, Dansku i druge zemlje, izjavio je ministar zdravstva Milan Kujundžić na tematskoj raspravi saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku posvećenom utjecaju manjka liječnika na funkcioniranje zdravstvenog sustava

Milan Kujundžić je rekao kako je odlazak liječnika ozbiljan problem jer su hrvatski liječnici kvalitetni pa njihova znanja i vještine trebaju cijeloj Europi, zato im nude puno bolje uvjete nego što im sada financijski može ponuditi Hrvatska.  

- Na razini Ministarstva i Vlade pokušavamo s lokalnom upravom dogovoriti određene materijalne beneficije u smislu zaposlenja supruge ili supruga, dobivanja povoljnih kredita, možda i stanova i kuća, zemljišta - rekao je dodavši kako neke lokalne samouprave već sada nude stanove liječnicima da dođu raditi kod njih.

Predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK) Trpimir Goluža poručio je kako je cilj HLK-a omogućiti liječnicima ostvarivanje njihovih profesionalnih ambicija i pravno siguran okvir za kvalitetan rad u Hrvatskoj, prenosi tportal.

- HLK je do danas izdala 1301 potvrdu za odlazak iz Hrvatske, a u tri i pol godine otišao je i nije se vratio 551 liječnik. To je pitanje od nacionalnog interesa pa treba osmisliti kvalitetnu državnu politiku koja u sinergiji s lokalnom politikom jedina može naći rješenje za taj problem - rekao je Goluža.

Među onima koji su otišli 83 posto su liječnici u dobi od 24 do 47 godina. Prosječna dob liječnika u Hrvatskoj je 50 godina, a u idućih 10 godina u mirovinu će otići oko 3700 liječnika.


Hrvatskoj nedostaje 2125 liječnika

Hrvatska ima manje liječnika od EU-ovog prosjeka, pa joj trenutno nedostaje 2125 liječnika, a na burzi se nalazi njih 14, kaže Goluža.

Odlasku liječnika pridonose niska cijena rada, koja iznosi 64 kune po satu, i veliki broj prekovremenih sati koje moraju odraditi, a godišnje po liječniku dosežu 180 dana, dodao je.  

Bivši ministar zdravstva Siniša Varga (SDP) podsjetio je da su prije izbora sve stranke obećavale niz mjera za ostanak liječnika u Hrvatskoj, pa tako i stranke koje su sada na vlasti.

- Prošlo je 200 dana od dolaska nove Vlade i vrijeme je za konkretne poteze prema liječnicima. Mi kao oporba ćemo podržati svaki prijedlog za poboljšanje položaja liječnika u hrvatskom društvu, uključujući i strukovni kolektivni ugovor, koji je obećao Most - rekao je Varga.

Predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine Vikica Krolo ističe da primarna zdravstvena zaštita može pridonijeti ostanku liječnika u Hrvatskoj ali im treba omogućiti bolje uvjete rada, a jedan od pomaka bila bi davanje koncesija svima liječnicima koji to žele. To bi bio motiv mladim liječnicima da ostanu u obiteljskoj medicini, kaže.

- Jedan od uvjeta koji je propisao EU jest specijalizacija za liječnike obiteljske medicine od 2020. godine. Stoga je već 'minuta do podneva' za raspisivanje natječaja za specijalizacije, kako bi hrvatski liječnici mogli ispuniti taj uvjet EU-a - rekla je Krolo.

Facebook komentari

hr Wed Mar 29 2017 22:15:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58da8239b473983bde8b45df/80
Foto: D.N.

Nagrade za životno djelo Splitsko-dalmatinske županije D. Rudolfu, I. Šimunoviću i B. Uglešiću

Dobitnici ovogodišnjih nagrada Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ) za životno djelo su akademik Davorin Rudolf (83), povratnik iz iseljeništva Ivan Šimunović (83) i psihijatar Borben Uglešić (91), odlučila je Županijska skupština na sjednici u srijedu.
Davorin Rudolf je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), jedan od utemeljitelja Pravnog fakulteta u Splitu, gdje je bio dekan i dugogodišnji profesor, te ravnatelj prvoga i u nas jedinoga Poslijediplomskog studija prava mora.
 Autor je12 knjiga i više od 100 znanstvenih radova, predavač na mnogim međunarodnim skupovima u Manili, Napulju, Helsinkiju, Budimpešti i New Delhiju.
 Rudolf je bio ministar vanjskih poslova i ministar pomorstva u trima vladama suvremene Republike Hrvatske, veleposlanik u Italiji, Malti, Cipru i San Marinu, veleposlanik u organizaciji UN-a, predsjednik Kulturno-prosvjetnog vijeća splitske Skupštine općine od 1968. do 1971. i član uže uprave Hajduka, navodi se u obrazloženju.
 U obrazloženju se podsjeća da je i počasni građanin Dubrovačko-neretvanske županije zbog doprinosa Domovinskom ratu i doživotni počasni predsjednik Foruma hrvatske sloge.
 Akademik Rudolf svojim djelovanjem dao je izniman doprinos znanosti, politici i društvenim djelatnostima, ističe se u obrazloženju nagrade za životno djelo.
 Ivan Šimunović rodio se u Dračevici na otoku Braču, odakle je s 23 godine otišao "trbuhom za kruhom" u daleki Novi Zeland. Svojim zalaganjem i mukotrpnim radom stječe bogatstvo i poslovni ugled te nadimak Kralj škampa kao vlasnik flote od 25 ribarskih brodova i prvi koji je počeo loviti škampe na dubini od 400 metara. Vlasnik je tvornica, restorana, radionica i trgovina ribarske opreme, navodi se u obrazloženju.
 Šimunović je, kako je obrazloženo, izdašno pomagao obrani Domovine te ga je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman za zasluge odlikovao Redom hrvatskog trolista, Redom Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića i Spomenicom domovinske zahvalnosti.
 U svibnju 1994. kupuje pogon tvornice "Sardina" u Milni, obnavlja ga i nastavlja proizvodnju. Kupuje i turističko naselje "Velaris" u Supetru i u njegovu sklopu podiže Simulacijski centar za obuku pomoraca, koji je jedan od najmodernijih u Europi.
 Od 2011. Ivan Šimunović vraća se rodnom Braču i Dračevici, o kojoj se uvijek brinuo te pomogao izgradnju kapelice na mjesnom groblju i obnovu mjesne crkve.
 Iako je napunio 83 godine, Ivan Šimunović još aktivno pridonosi svekolikom napretku rodnog Brača i županije, navodi se u obrazloženju.
 Prof. dr. Borben Uglešić rodio se 1926. u Makarskoj, u psihijatrijskoj struci aktivan je 40 godina, a uz mnoge dužnosti u splitskome KBC-u, osnivač je i prvi voditelj Jedinice za znanstveni rad. Od 1962. vodio je Neurološko-psihijatrijski odjel splitske Opće bolnice, a nakon odvajanja neurologije i psihijatrije 1980. vodio je Psihijatrijski odjel koji 1986. postaje Klinika Medicinskog fakulteta čiji je bio predstojnik.
 Objavio je više od 200 znanstvenih i stručnih radova i tri monografije te je vodio nekoliko međunarodnih znanstveno-istraživačkih projekata.
 Osnovna znanstvena orijentacija mu je psihijatrijska epidemiologija i s tog područja mu je i doktorat znanosti. Izniman je njegov doprinos kad je riječ o psihofarmakologiji, alkohologiji i ovisnosti, a zbog svojih radova iz biologijske psihijatrije, uvršten je u Indeks Svjetske zdravstvene organizacije. Odgojio je mnoge liječnike specijaliste, a pod njegovim mentorstvom stupanj magistra znanosti steklo je deset kandidata i četiri kandidata doktorat znanosti.
 Uvaženi je stručnjak iz forenzičke psihijatrije, a godinama radi kao sudski vještak.
 Redoviti je član Medicinske akademije Hrvatske, počasni član Češkoga liječničkog društva i Slovačkoga psihijatrijskog društva.
 Dobitnik je nagrade za životno djelo Hrvatskoga psihijatrijskog društva, stoji u obrazloženju.

Facebook komentari

hr Wed Mar 29 2017 21:43:01 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dbf951b47398e7008b45ed/80
Foto: HRT

Dani ponosa: Na današnji dan 1991. održan je prvi sastanak predsjednika u Splitu

U splitskoj vili Dalmacija 28. ožujka 1991. održan je prvi od šest sastanaka predsjednika jugoslavenskih republika

Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman bio je domaćin predsjednicima Srbije: Slobodanu Miloševiću, Bosne i Hercegovine, Aliji Izetbegoviću, Slovenije, Milanu Kučanu, Crne Gore, Momiru Bulatoviću i Makedonije, Kiri Gligorovu.

Predsjednici su razgovarali o rješavanju državne krize. Razmatrale su se mogućnosti ostajanja ili razlaza u labavom savezu republika. Slovenija i Hrvatska predložile su stvaranje konfederacije, odnosno saveza suverenih država, što su kao dobro rješenje brzo prihvatile Makedonija i BiH, a čemu su se protivile Srbija i Crna Gora.

U zajedničkom priopćenju istaknuta je zajednička želja da se nastavi s pregovorima. No bilo je to samo kupovanje vremena Slovenije i Hrvatske, koje će vrlo brzo samostalnost morati braniti oružjem. Sve što se događalo u prva tri mjeseca 1991., napose tijekom ožujka, jasno je upućivalo da Hrvatsku očekuje krvavi rat zbog velikosrpskih pretenzija, prenosi HRT. Početkom ožujka u Pakracu je izbila srpska oružana pobuna koju su pripadnici hrvatske policije učinkovito svladali. Istovremeno je područje Slavonije i Baranje postajalo poprištem velikih mitinga na kojima se histerično prijetilo ratom.

Vrh Jugoslavenske narodne armije pokušao je preko Predsjedništva SFRJ donijeti odluku o uvođenju izvanrednog stanja, a predsjednik SFRJ Borisav Jović demagoški je podnio, pa opozvao ostavku zbog toga što se izvanredno stanje nije uvelo. Vrhunac krize u ožujku 1991. dogodio se upravo u vrijeme sastanka šestorice predsjednika u Splitu.

Na sam dan održavanja sastanka u Splitu pobunjenici su okupirali Plitvice. Tuđman je zamolio Miloševića da u svrhu uspostave normalnih odnosa za razgovore uskrati terorističkim skupinama bilo kakvu potporu, što Milošević naravno nije napravio. Bila je to jasna poruka da pobunjeni Srbi i službeni Beograd neće dopustiti Hrvatskoj da na miran način ostvari pravo na neovisnost, objavio je HRT.

Facebook komentari

hr Wed Mar 29 2017 20:19:57 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dbe90eb473980a008b45f8/80
Foto: 24 sata

Tuga u Čistoj Velikoj: Pokopani okrutno ubijeni Marin i Silvana

Na groblju u Čistoj Velikoj okupio se velik broj ljudi koji su se htjeli posljednji put oprostiti od Marina i Silvane Šunjerge, koje je u subotu hicima iz pištolja ubio njihov sin Tin
Marin (45) i Silvana Šunjerga (46) pokopani su u srijedu poslijepodne na mjesnom groblju u Čistoj Velikoj. U 16 sati počelo okupljanje, a u 17 sati je počeo ispraćaj. Marina i Silvanu je, podsjetimo, u subotu ubio njihov sin Tin Šunjerga (19). Oboje ih je ubio hicima iz pištolja u potiljak. Tin je priznao krivnju i trenutno se nalazi u pritvoru. Na groblju u Čistoj Velikoj okupile su se tisuće ljudi koji su se posljednji put oprostiti od Marina i Silvane. Zbog velike gužve koja je nastala u mjestu, promet je morala regulirati policija, prenosi portal 24sata.

Marin je pokopan uz sve vojne počasti budući da je u Domovinskom ratu bio pripadnik oklopne bojne 113. brigade, a inače je bio član Specijalne policije u Splitu. Mnogi mještani Čiste Velike i dalje ne vjeruju da se ovakav zločin dogodio u njihovu mjestu, te govore kako Marin i Silvana nisu zaslužili takav kraj.

Facebook komentari

hr Wed Mar 29 2017 19:05:06 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .