Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5756adeb1e353e2f1c8b45cc/80
Foto: Ilustracija

Kritičari se obrušili na reformu kurikuluma

Stotinu stručnjaka sa sveučilišta, iz škola, znanstvenih instituta i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u kritičkom osvrtu na prijedlog Cjelovite kurikularne reforme (CKR) iznijeli su niz negativnih primjedaba na taj dokument

Recenzije stotinu istaknutih stručnjaka sa sveučilišta, iz škola, znanstvenih instituta i HAZU objavljene su u publikaciji Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU koje je i zatražilo te recenzije. Publikacija će biti predstavljena u četvrtak u Zagrebu, a predsjednik toga vijeća HAZU akademik Vladimir Paar istaknuo je u priopćenju u povodu objavljivanja publikacije da su "recenzije rezultat volonterskoga zalaganja vrhunskih eksperata, i trebalo bi ih uzeti u obzir pri donošenju odluka o daljnjemu tijeku reforme školstva". Javnost i odgovorni za odgoj i obrazovanje trebali bi imati uvid u te stručne recenzije jer se, uvjeren je akademik Paar, radi o ključnom pitanju za budućnost Hrvatske.

U izjavi povodom završetka Javnoga savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u okviru CKR-a, dosadašnja Ekspertna radna skupina za provedbu te reforme na čelu s dr. Borisom Jokićem ocijenila je "da reformu treba nastaviti na način na koji je osmišljena i vođena te da ona pruža dobru osnovu za pozitivnije perspektive sustava odgoja i obrazovanja, ali i Republike Hrvatske u cjelini". 


CKR je teško prohodan tekst, pisan zamornim metodičko-didaktičkim metajezikom

Akademik Krešimir Nemec smatra da je riječ o "teško prohodnu tekstu, pisanu zamornim metodičko-didaktičkim metajezikom prepunim birokratskih fraza i mutnih sintagmi kojima kao da je cilj prikriti pedagoške, znanstvene i stručne nedostatke projekta. Treba konstatirati da smo dobili slab, nedorečen i manjkav tekst iza kojega se krije ne samo nekompetencija nego i opasni volunatarizam". 

Doc. dr. Matko Glunčić ocijenio je kako je "kvantitativna analiza pokazala da će prijedlog gimnazijskoga kurikula dovesti do smanjenja broja studenata na prirodoslovnim, tehničkim, biomedicinskim i biotehničkim fakultetima, s dalekosežnim negativnim posljedicama na tehnološki i gospodarski razvoj Republike Hrvatske", a dr. Tihomir Engelsfeld smatra da u ekspertnoj radnoj skupini moraju biti zastupljeni i stručnjaci iz STEM područja koji će usmjeravati daljnji tijek reforme.

Profesorica Sanja Lukić istaknula je kako se "boji da će u ovoj nedorečenoj i konfuznoj zbrci ishoda, prijedloga i savjeta, mnogim učiteljima kemije, osobito početnicima, ovaj dokument predstavljati problem. Ne zato što se boje autonomije ili zato što nemaju znanje, već zato što duboko u sebi znaju da su stvari krivo i u namanju ruku nespretno postavljene."

Prof. dr. Boris Širola smatra da bi trebalo rasteretiti sadržaje poučavanja za svaki predmet zasebno, a onda i ukupan odgojno-obrazovni proces. Ocijenio je da se predloženim dokumentom to nije postiglo, te da bi se njegovom implementacijom u predloženoj formi, barem kada se radi o matematici, stvar generalno pogoršala. Istaknuo je da cjelokupnu vertikalu poučavanja matematike mogu meritorno osmisliti timovi sastavljeni od pojedinaca, gotovo isključivo iz znanstveno-nastavnih sveučilišnih zajednica, koji imaju "pogled odozgo" i koji istinski razumiju kako je matematika kao znanost strukturirana. Spomenuta činjenica, dodao je, posebno je relevantna za nastanak kurikuluma iz tzv. STEM područja (prirodne znanosti – fizika, kemija, biologija, geologija; tehnologija; inženjerstvo; matematika), za koja nema ni jednog istaknutog predstavnika u sedmeročlanoj Ekspertnoj radnoj skupini, koja je najodgovornija za nastanak CKR-a.

Akademik Dario Vretenar i prof. dr. Tamara Nikšić istaknuli su da "detaljniji opisi sadrže niz netočnih ili potpuno proizvoljnih tvrdnji koje naprosto nemaju temelja u modernoj znanosti te se stječe dojam da se svaki predmet mora uklopiti u predložak koji je zadala Ekspertna radna skupine što u konačnici dovodi do potpuno apsurdnih konstrukcija."

Prof. dr. Goran Šimić smatra da "nikakva tehnologija za sada ne može u potpunosti dokinuti presudan utjecaj nastavnika, jer ni video isječci, online predavanja niti ostali dostupni materijali ne mogu u potpunosti zamijeniti živog učitelja, baš zbog toga jer su nedovoljno životni, pa stoga i nedovoljno emocionalni".


Želimo li pretvoriti školu u lunapark i kome je to u interesu? 

Profesor emeritus Igor Čatić postavio je pak pitanje - želimo li zaista školu pretvoriti u lunapark i kome je to u interesu jer, uvjeren je, "škola nije lunapark ili plesna dvorana. Ona je jednako teški rad kao i kasnije tijekom života, a konkurencija je sve nemilosrdnija. Nažalost, kurikularna reforma ne obećava ništa dobro hrvatskome narodu."

Akademik Mladen Obad Šćitaroci predložio je rasterećenje programa jer je, kako je napisao, "teško zamisliti da su učenici osnovne škole u stanju savladati tako zahtjevan i sveobuhvatni program", a prof. dr. Hrvoj Vančik podsjetio da "svakom ponovnom oblikovanju nekog sustava (re-forma) mora prethoditi detaljna racionalna analiza postojeće što nije učinjeno, a mijenjati treba samo ono što se je pokazalo kao neprikladno, a zadržavati pozitivno iskustvo što nije vidljivo ni iz jednoga od navedenih dokumenata".

Dr. Mario Jareb ocijenio da bi "u cjelini gledano prijedlog nacionalnoga kurikuluma nastavnoga predmeta povijest u sadašnjem obliku trebalo odbaciti te pristupiti izradi novoga na posve drukčijim temeljima."

Profesorica Vesna Slaviček istaknula je da u dokumentu "nedostaju odgojne i etičke dimenzije poučavanja povijesti koje razvijaju i oblikuju etičke norme učenika, a zahtjevnost ishoda ne prati dobnu zrelost učenika za shvaćanje vrlo složenih povijesnih procesa i pojava", a prof. dr. Marko Palekčić da "CKR neprimjereno shvaća temeljne pedagogijske i didaktično-nastavne strukture."

Za prof. dr. Josipa Burušića, "prijedlog je u cijelosti neutemeljen i već je sada jasno, može imati štetne posljedice za ukupni razvoj učenika", profesorica Nela Dželalija smatra da je opis razina usvojenosti dio u kurikulumu koji je nelogičan, nepotreban, nepopravljiv i zbunjujući, a profesorica Ivana Orešić da bi nedefiniranje sadržaja u CKR-u kroz koje se ishodi ostvaruju, moglo dovesti do suprotnog efekta od onoga koji kurikulum želi postići.


Iz CKR-a može se iščitati da je termin "prirodoznanstveni svjetonazor" zapravo istoznačan "materijalističkom" svjetonazoru

Primjedbu vezano za svjetonazorsku dimenziju CKR-a iznio je dr. Mirko Ruščić i ocijenio da se "iz cjelokupnoga kurikula može iščitati da je termin 'prirodoznanstveni svjetonazor'  zapravo istoznačan 'materijalističkom' svjetonazoru koji je bio nametnut kao ideologija u prethodnome društvenom sustavu. Podrazumijeva se i nameće navodni, umjetno stvoreni sukob između prirodoznanstvenog (materijalističkog) pristupa i religijskoga (metafizičkog) pristupa, sukob koji u stvarnosti ne postoji odnosno ta se dva pristupa međusobno ne isključuju. To su dvije različite i odvojene dimenzije ljudske stvarnosti koje se međusobno ne pobijaju već nadopunjuju".

Recenzentica doc. dr. Dubravka Smajić upozorila je kako "u odgojno-obrazovnim ciljevima učenja jezično-komunikacijskoga područja kurikula nigdje nije naveden pridjev hrvatski, a napose ne sintagma hrvatski jezično-kulturni identitet. Program predmeta Hrvatski jezik po svojoj prirodi mora biti hrvatski orijentiran, što ovaj program velikim dijelom nije. Posljedice za učenike bile bi mnogo štetnije nego njihovo školovanje prema sadašnjem programu."

Učiteljica mr. Liljana Klinger postavila je pitanje - je li ovaj dokument na tragu rasterećenja ili je u pitanju opasan populistički pamflet, koji podrazumijeva improvizaciju, a ne metodički oblikovanu nastavu.


U reformu moraju nužno biti uključeni najbolji znalci i stručnjaci te nastavnici

Akademik Mislav Ježić smatra da u cjelovitu reformu obrazovanja treba - s jedne strane uključiti najbolje znalce i stručnjake za pojedina područja (nastavne predmete) koji ih izvrsno razumiju i mogu napraviti takvu novu sintezu, a s druge strane djelatnike iz prakse, učitelje i profesore koji imaju iskustva u radu s učenicima i studentima i znaju kako im treba prenositi znanje i razvijati vještine.

"U radu na prijedlogu 'cjelovite kurikularne reforme' (za razliku od rada na HNOS-u prije desetak godina, a koji nije valjano iskorišten) ovdje ne vidim da su sudjelovali takvi vrhunski znalci i stručnjaci pa se ne čini vjerojatnim da će se izraditi potrebne sinteze znanja s programom razvoja", ocijenio je akademik Ježić.

Prof. dr. Nevio Šetić uvjeren je da "Prijedlog CKR-a u ponuđenoj formi nije spreman za primjenu u praksi jer ima previše metodoloških i drugih pogrešaka", te je preporučio da se reforma treba nastaviti razvijati prije svega u skladu s hrvatskom i srednjoeuropskom školskom tradicijom", a prof. dr. Slobodan Prosperov Novak ocijenio kako se "radilo pogrešno, a pri svemu nisu konzultirani sveučilišni znalci što je strašno".

Prof. dr. Stipe Botica istaknuo je pak kako će mu "biti drago ako se usuglase Akademijini i Matičini stavovi oko ove maglovito zamišljene reforme školstva. Ali, kako stručne raščlambe i rasprave već sada pokazuju - nedorečene, nesustavne, formalističke i 'promašene' u mnogim odredbama."


Dosadašnja Ekspertna radna skupina za provođenje CKR-a: Reformu treba nastaviti na način na koji je osmišljena i vođena

Javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o 54 kurikulumska dokumenta i tri metodološka priručnika u okviru CKR-a završeno je 15. studenoga ove godine i tim povodom je dosadašnja Ekspertna radna skupina za provođenje CKR-a  u izjavi za javnost ocijenila da "reformu treba nastaviti na način na koji je osmišljena i  vođena".

Uz napomenu kako u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama javno savjetovanje u pravilu traje 30 dana, u izjavi su podsjetili da je javno savjetovanje o kurikulumskim dokumentima u organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja trajalo od 16. lipnja do sredine studenoga ove godine. Dodali su da je "javnom savjetovanju prethodila uspješno provedena stručna rasprava koja je organizirana prvi put na poticaj Ekspertne radne skupine na osnovu koje su stručne radne skupine izradile nove inačice dokumenata, a broj pristiglih komentara (pohvala, prijedloga, kritika) ukazao da su Stručne radne skupine kvalitetno i stručno izradile kurikulumske dokumente i da u široj javnosti nema većih prigovora na njihov sadržaj".

Izneseno stajalište potkrijepili su podatcima da je "na metodološki priručnik za izradu predmetnih kurikuluma stigao samo jedan komentar, kao i za kurikulume nastavnih predmeta Matematika, Engleski jezik, Njemački jezik koji se u hrvatskim školama poučavaju od prvog razreda osnovne škole do zadnjega razreda i to vezan uz pitanje naziva "kurikulum" ili "kurikul". Za važne kurikulumske dokumente poput Okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja stigla su dva komentara, Okvira za rad s učenicima s teškoćama tri te Okvira za rad s darovitima komentari samo jedne udruge, a čak i u dokumentima koji su izazvali određene prijepore u medijima i javnosti stiglo je za Biologiju osam komentara, za Informatiku pet, Povijest 12, te 19 komentara za Hrvatski jezik.

U izjavi su istaknuli i da je Europska je komisija u svom godišnjem izvješću o odgoju i obrazovanju u EU i Republici Hrvatskoj (Education and Training Monitor 2016.) iskazala vrlo pozitivnu ocjenu CKR-a.

Ustvrdili su da završeno javno savjetovanje nema zakonsko uporište, da će trebati provesti novo javno savjetovanje o kurikulumskim dokumentima ako će se reforma nastaviti, te da obrazovna politika nije jasno odgovorila stručnoj i općoj javnosti na pitanja - hoće li se poštivati Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije koju je u studenom 2014. bez glasa protiv usvojio Hrvatski sabor, a čiji je dio CKR, hoće li se osigurati zakonski preduvjeti za uvođenje kurikulumskih dokumenata, te hoće li se i iz kojih izvora osigurati financijska sredstva za nastavak reforme.

Facebook komentari

hr Wed Nov 23 2016 12:58:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a15ba47b9e03e26098b45fe/80
Foto: Index

Neviđena raskoš: Jahta ruskog naftaša stigla u Split

Vrijednost superjahte cijeni se na zastrašujućih 200 milijuna eura
Pravi ploveći grad zauzeo je Zapadnu obalu u Splitu. Superjahta Amadea, sagrađena u njemačkom Lurssenu prošle godine, plijeni neviđenom raskoši. - piše Index

Splićani ne pamte da se na njihovu obalu privezala ovakva raskoš. Brod u dužinu mjeri 106 metara, nalazi se u vlasništvu ruskog naftaša Eduarda Khudainatova. Vrijednost superjahte cijeni se na zastrašujućih 200 milijuna eura.

Amadea je jedini brod danas privezan na Zapadnoj obali. Oduševljeni prolaznici - Splićani, a i njihovi gosti - uzbuđeno komentiraju, snimaju, fotkaju. Za to vrijeme, mnogobrojna posada obavlja svakodnevne zadatke. U kuhinji u potpalublju su poprilično zaposleni. Za više fotografija kliknite ovdje.

Facebook komentari

hr Wed Nov 22 2017 18:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a01a43fb9e03e359f8b457c/80
Foto: Blog

Todorić na blogu: Vlada želi sakriti istinu o Agrokoru

Todorić navodi kako "silna želja da se kriminal sakrije samo prokazuje sve koji su u njemu ogrezli"

 Ivica Todorić u srijedu je na svom blogu ustvrdio kako je ukidanje Saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor "najzorniji dokaz kako premijer Andrej Plenković želi sakriti istinu o Agrokoru".

No, piše dalje Todorić, kriminal koji se nagomilao oko Ramljakove družine nakon što je Vlada progurala neustavni Lex Agrokor nikada neće moći sakriti, jer nezakonitosti i pljačka su poprimili epske razmjere.

Todorić navodi kako "silna želja da se kriminal sakrije samo prokazuje sve koji su u njemu ogrezli".

- Samo Saborsko istražno povjerenstvo, bez ulaska u detalje i dijelove istrage, jer to s njima nema niti veze, moglo je u najkraćem roku razotkriti zastrašujuća djelovanja Plenkovićeve Vlade koja nadgleda i podupire Ramljakove kriminalne aktivnosti i javnosti pokazati svu veličinu pljačke privatne imovine koja se mjeri milijardama. Današnje odluke o ukidanju povjerenstva koje je donijela vladajuća većina sumrak su pravne države i suspenzija svih demokratskih standarda I europskih vrijednosti. - objavio je u srijedu Todorić na blogu.

Facebook komentari

hr Wed Nov 22 2017 17:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5903040bb47398b6558b47df/80

Šeks: Grmoja "debelo laže" kada me optužuje za prikrivanje kriminala u Agrokoru

Grmoja je u srijedu na konferenciji za novinare predstavio dokumente za koje tvrdi da pokazuju odgovornost Vladimira Šeksa i govore u prilog nužnosti nastavka rada istražnog povjerenstva za Agrokor

HDZ-ov veteran i pročelnik stranačkog Savjetodavnog vijeća Vladimir Šeks odbacio je u srijedu optužbe Nikole Grmoje (Most) da je prikrivao kriminal u Agrokoru, ustvrdivši da Grmoja "debelo laže ili se radi o neznalici koja ne zna niti najosnovnije stvari", jer nije bio državni odvjetnik u vrijeme za koje ga Grmoja optužuje.

Grmoja je u srijedu na konferenciji za novinare predstavio dokumente za koje tvrdi da pokazuju odgovornost Vladimira Šeksa i govore u prilog nužnosti nastavka rada istražnog povjerenstva za Agrokor.

Grmoja je novinarima pokazao faksimil kaznene prijave koju je 1992. podigla Narodna banka Hrvatske protiv Zagrebačke banke zbog nenamjenskog trošenja kredita dodijeljenog Agrokoru i činjenice da je iz trezora HNB-a nestalo šest milijuna njemačkih maraka. Pritom je za političku odgovornost prozvao Šeksa ustvrdivši da kao tadašnji državni odvjetnik nije podigao optužni prijedlog u tom slučaju.

Šeks je Hini izjavio da u prijavi koju je Grmoja pokazao medijima stoji da je 6. veljače 1992. godine podignuta kaznena prijava protiv Zagrebačke banke i glavnog direktora Franje Lukovića jer je iz trezora nestalo šest milijuna njemačkih maraka.

U toj prijavi, rekao je Šeks, ne radi se o kaznenoj prijavi već o prijavi za privredne prijestupe. Ta je prijava za privredni prijestup 6. veljače 1992. godine upućena Okružnom javnom tužilaštvu u Zagrebu, ističe Šeks, a on je državnim tužiteljem postao sredinom travnja iste godine.

"Grmoja drsko laže ili je notorna neznalica kada mene optužuje za prikrivanje kriminala u Agrokoru. Ta kaznena prijava nije bila naslovljena na mene već na okružnog javnog tužitelja Tužilaštva u Zagrebu. Ništa nisam prikrivao i nemam nikakve veze s tim jer sam državnim tužiteljem postao sredinom travnja iste godine", rekao je.

Stoga Šeks "idiotizmom prve vrste" naziva Grmojine optužbe da nije podnio optužni prijedlog i da je prikrivao kriminal u Agrokoru.

Podsjetio je kako ga je Grmoja prije desetak dana optužio da je "u ladicu" stavio izvješće Financijske policije za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju od 15. ožujka 1994. godine.

Ustvrdivši kako se i tu radi o Grmojinoj lažnoj tvrdnji, Šeks je rekao kako nije ništa prikrio već je, nakon što je 15. ožujka 1994. od Financijske policije primio Izvješće o uočenim nepravilnostima u kontroli poslovanja Agrokora u vezi nenamjenskih kredita, odmah 22. ožujka 1994. poslao izvješće glavnom državnom odvjetniku Krunoslavu Olujiću, zatraživši pokretanje odgovarajućeg postupka i izvješće o postupkovnim radnjama.

Kako nije dobio odgovor od Olujića, isti dopis ponovio je 9. svibnja 1994. i 14. srpnja iste godine. "U tri navrata od glavnog državnog odvjetnika tražim da me izvijesti što su poduzeli u vezi s kontrolom koju je provela Financijska policija u Zagrebu", naglasio je Šeks.

Smatra da se i u tom slučaju radi o Grmojinoj "krupnoj laži kojom ga želi diskreditirati", te podsjeća kako je na zadnjoj sjednici istražnog povjerenstva za Agrokor bivši ministar financija Zoran Jašić rekao da Šeks, kao potpredsjednik Vlade 1994. godine, nije stavio u ladicu tu prijavu već ju je uputio državnom odvjetništvu.

Facebook komentari

hr Wed Nov 22 2017 16:29:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/589c27feb473987c2b8b45e7/80
Foto: Stranka Pametno

Počela sanacija Karepovca: "Trebat će istrpjeti neugodne trenutke"

Gradonačelnik Andro Krstulović Opara istaknuo kako je to veliki iskorak za Split jer se time rješava višedesetljetni problem "ekološke bombe" u Splitu

Radovi na sanaciji splitskog odlagališta Kerovac službeno su počeli u srijedu, a tim je povodom gradonačelnik Andro Krstulović Opara istaknuo kako je to veliki iskorak za Split jer se time rješava višedesetljetni problem "ekološke bombe" u Splitu.

- Početak prve faze sanacije Karepovca, koja će trajati 30 mjeseci, veliki je iskorak prema budućnosti Splita jer time završavamo opasnu priču s ekološkom bombom u srcu grada. To je važan projekt za Split i 19 gradova i općina s područja Splitsko-dalmatinske županije koji pedesetak godina odlažu otpad na Karepovac. - rekao je Krstulović Opara na konferenciji za novinare koja je organizirana na sanacijskom gradilištu odlagališta Karepovac.

Izvođači sanacijskih radova su građevinske tvrtke "Trade" iz Splita i "Eurco" iz Vinkovaca za koje je Krstulović-Opara rekao da imaju iskustva u sanacijskim poslovima u Hrvatskoj i susjednim zemljama te da vjeruje kako će i posao na sanaciji Karepovca obaviti "u skladu sa svojom reputacijom."

Krstulović Opara: Sanacija Karepovca u tri faze; bit će i neugodnih trenutaka

Krstulović Opara je pozvao građane Splita i Solina na strpljenje tijekom sanacije jer će "možda trebati istrpjeti neugodne trenutke".

S našim nadzornim inženjerima i dobro opremljenom ekipom koja će voditi radove dogovorili smo da će u trenutku kad emisija neugodnih mirisa bude najveća voditi računa i o klimatskim uvjetima te prilagoditi svoj posao, primjerice u situacijama kada bude bura ili vjetar koji bi mogli raznositi neugodan miris nastojat će učiniti emisiju neugodnih mirisa što manjom, kazao je Krstulović Opara.

Izvijestio je da su predviđeni troškovi prve faze sanacije Karepovca oko 84 milijuna kuna s PDV-om, ali da bi taj iznos mogao varirati "gore -dolje" pošto će tijekom sanacijskih radova, zbog njihove složenosti, dolaziti do, kako se izrazio, preprojektiranja.

Najavio je kako će se tijekom prve sanacijske faze odlagališta Karepovca istodobno pripremati i natječajna dokumentacija za drugu i treću fazu u kojoj će se najprije u drugoj fazi završiti poslovi na ulazu u odlagalište, a zatim u trećoj fazi pristupiti otplinjavanju odlagališta da bi se već 2021. moglo osmišljavati ozelenjivanje saniranog prostora Karepovca.

- Treća faza sanacije Karepovca je izravno povezana s gradnjom regionalnog centra za gospodarenje otpadom Lećevica za koji je nedavno stigla lokacijska dozvola. - dodao je Krstulović Opara.

Delić: Karepovac će nakon sanacije biti "zelena oaza"

Direktor splitskog komunalnog poduzeća "Čistoća" Miroslav Delić je istaknuo kako će nakon sanacije Karepovca to odlagalište postati "zelena oaza" poput sličnog primjera u Ljubljani gdje je na prostoru negdašnjeg odlagališta sada golf igralište.

Tihomir Barić iz Građanske inicijative Karepovac - drugo lice Splita istaknuo je kako su žitelji nastanjeni u blizini Karepovca u istočnom dijelu Splita sretni što je počela sanacija tog odlagališta.

- Dobit ćemo "drugi Marjan" u Splitu koji će se moći koristiti za rekreacijske i sportske aktivnosti, a mi u istočnom dijelu grada dobit ćemo kvalitetnije uvjete života. - rekao je Barić.

Na konferenciji za novinare je također više puta rečeno kako je konačno zatvaranje splitskog odlagališta Karepovac izravno povezano s izgradnjom regionalnog centra za gospodarenje otpadom Lećevica.

Facebook komentari

hr Wed Nov 22 2017 15:40:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .