Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5756adeb1e353e2f1c8b45cc/80
Foto: Ilustracija

Kritičari se obrušili na reformu kurikuluma

Stotinu stručnjaka sa sveučilišta, iz škola, znanstvenih instituta i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u kritičkom osvrtu na prijedlog Cjelovite kurikularne reforme (CKR) iznijeli su niz negativnih primjedaba na taj dokument

Recenzije stotinu istaknutih stručnjaka sa sveučilišta, iz škola, znanstvenih instituta i HAZU objavljene su u publikaciji Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU koje je i zatražilo te recenzije. Publikacija će biti predstavljena u četvrtak u Zagrebu, a predsjednik toga vijeća HAZU akademik Vladimir Paar istaknuo je u priopćenju u povodu objavljivanja publikacije da su "recenzije rezultat volonterskoga zalaganja vrhunskih eksperata, i trebalo bi ih uzeti u obzir pri donošenju odluka o daljnjemu tijeku reforme školstva". Javnost i odgovorni za odgoj i obrazovanje trebali bi imati uvid u te stručne recenzije jer se, uvjeren je akademik Paar, radi o ključnom pitanju za budućnost Hrvatske.

U izjavi povodom završetka Javnoga savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u okviru CKR-a, dosadašnja Ekspertna radna skupina za provedbu te reforme na čelu s dr. Borisom Jokićem ocijenila je "da reformu treba nastaviti na način na koji je osmišljena i vođena te da ona pruža dobru osnovu za pozitivnije perspektive sustava odgoja i obrazovanja, ali i Republike Hrvatske u cjelini". 


CKR je teško prohodan tekst, pisan zamornim metodičko-didaktičkim metajezikom

Akademik Krešimir Nemec smatra da je riječ o "teško prohodnu tekstu, pisanu zamornim metodičko-didaktičkim metajezikom prepunim birokratskih fraza i mutnih sintagmi kojima kao da je cilj prikriti pedagoške, znanstvene i stručne nedostatke projekta. Treba konstatirati da smo dobili slab, nedorečen i manjkav tekst iza kojega se krije ne samo nekompetencija nego i opasni volunatarizam". 

Doc. dr. Matko Glunčić ocijenio je kako je "kvantitativna analiza pokazala da će prijedlog gimnazijskoga kurikula dovesti do smanjenja broja studenata na prirodoslovnim, tehničkim, biomedicinskim i biotehničkim fakultetima, s dalekosežnim negativnim posljedicama na tehnološki i gospodarski razvoj Republike Hrvatske", a dr. Tihomir Engelsfeld smatra da u ekspertnoj radnoj skupini moraju biti zastupljeni i stručnjaci iz STEM područja koji će usmjeravati daljnji tijek reforme.

Profesorica Sanja Lukić istaknula je kako se "boji da će u ovoj nedorečenoj i konfuznoj zbrci ishoda, prijedloga i savjeta, mnogim učiteljima kemije, osobito početnicima, ovaj dokument predstavljati problem. Ne zato što se boje autonomije ili zato što nemaju znanje, već zato što duboko u sebi znaju da su stvari krivo i u namanju ruku nespretno postavljene."

Prof. dr. Boris Širola smatra da bi trebalo rasteretiti sadržaje poučavanja za svaki predmet zasebno, a onda i ukupan odgojno-obrazovni proces. Ocijenio je da se predloženim dokumentom to nije postiglo, te da bi se njegovom implementacijom u predloženoj formi, barem kada se radi o matematici, stvar generalno pogoršala. Istaknuo je da cjelokupnu vertikalu poučavanja matematike mogu meritorno osmisliti timovi sastavljeni od pojedinaca, gotovo isključivo iz znanstveno-nastavnih sveučilišnih zajednica, koji imaju "pogled odozgo" i koji istinski razumiju kako je matematika kao znanost strukturirana. Spomenuta činjenica, dodao je, posebno je relevantna za nastanak kurikuluma iz tzv. STEM područja (prirodne znanosti – fizika, kemija, biologija, geologija; tehnologija; inženjerstvo; matematika), za koja nema ni jednog istaknutog predstavnika u sedmeročlanoj Ekspertnoj radnoj skupini, koja je najodgovornija za nastanak CKR-a.

Akademik Dario Vretenar i prof. dr. Tamara Nikšić istaknuli su da "detaljniji opisi sadrže niz netočnih ili potpuno proizvoljnih tvrdnji koje naprosto nemaju temelja u modernoj znanosti te se stječe dojam da se svaki predmet mora uklopiti u predložak koji je zadala Ekspertna radna skupine što u konačnici dovodi do potpuno apsurdnih konstrukcija."

Prof. dr. Goran Šimić smatra da "nikakva tehnologija za sada ne može u potpunosti dokinuti presudan utjecaj nastavnika, jer ni video isječci, online predavanja niti ostali dostupni materijali ne mogu u potpunosti zamijeniti živog učitelja, baš zbog toga jer su nedovoljno životni, pa stoga i nedovoljno emocionalni".


Želimo li pretvoriti školu u lunapark i kome je to u interesu? 

Profesor emeritus Igor Čatić postavio je pak pitanje - želimo li zaista školu pretvoriti u lunapark i kome je to u interesu jer, uvjeren je, "škola nije lunapark ili plesna dvorana. Ona je jednako teški rad kao i kasnije tijekom života, a konkurencija je sve nemilosrdnija. Nažalost, kurikularna reforma ne obećava ništa dobro hrvatskome narodu."

Akademik Mladen Obad Šćitaroci predložio je rasterećenje programa jer je, kako je napisao, "teško zamisliti da su učenici osnovne škole u stanju savladati tako zahtjevan i sveobuhvatni program", a prof. dr. Hrvoj Vančik podsjetio da "svakom ponovnom oblikovanju nekog sustava (re-forma) mora prethoditi detaljna racionalna analiza postojeće što nije učinjeno, a mijenjati treba samo ono što se je pokazalo kao neprikladno, a zadržavati pozitivno iskustvo što nije vidljivo ni iz jednoga od navedenih dokumenata".

Dr. Mario Jareb ocijenio da bi "u cjelini gledano prijedlog nacionalnoga kurikuluma nastavnoga predmeta povijest u sadašnjem obliku trebalo odbaciti te pristupiti izradi novoga na posve drukčijim temeljima."

Profesorica Vesna Slaviček istaknula je da u dokumentu "nedostaju odgojne i etičke dimenzije poučavanja povijesti koje razvijaju i oblikuju etičke norme učenika, a zahtjevnost ishoda ne prati dobnu zrelost učenika za shvaćanje vrlo složenih povijesnih procesa i pojava", a prof. dr. Marko Palekčić da "CKR neprimjereno shvaća temeljne pedagogijske i didaktično-nastavne strukture."

Za prof. dr. Josipa Burušića, "prijedlog je u cijelosti neutemeljen i već je sada jasno, može imati štetne posljedice za ukupni razvoj učenika", profesorica Nela Dželalija smatra da je opis razina usvojenosti dio u kurikulumu koji je nelogičan, nepotreban, nepopravljiv i zbunjujući, a profesorica Ivana Orešić da bi nedefiniranje sadržaja u CKR-u kroz koje se ishodi ostvaruju, moglo dovesti do suprotnog efekta od onoga koji kurikulum želi postići.


Iz CKR-a može se iščitati da je termin "prirodoznanstveni svjetonazor" zapravo istoznačan "materijalističkom" svjetonazoru

Primjedbu vezano za svjetonazorsku dimenziju CKR-a iznio je dr. Mirko Ruščić i ocijenio da se "iz cjelokupnoga kurikula može iščitati da je termin 'prirodoznanstveni svjetonazor'  zapravo istoznačan 'materijalističkom' svjetonazoru koji je bio nametnut kao ideologija u prethodnome društvenom sustavu. Podrazumijeva se i nameće navodni, umjetno stvoreni sukob između prirodoznanstvenog (materijalističkog) pristupa i religijskoga (metafizičkog) pristupa, sukob koji u stvarnosti ne postoji odnosno ta se dva pristupa međusobno ne isključuju. To su dvije različite i odvojene dimenzije ljudske stvarnosti koje se međusobno ne pobijaju već nadopunjuju".

Recenzentica doc. dr. Dubravka Smajić upozorila je kako "u odgojno-obrazovnim ciljevima učenja jezično-komunikacijskoga područja kurikula nigdje nije naveden pridjev hrvatski, a napose ne sintagma hrvatski jezično-kulturni identitet. Program predmeta Hrvatski jezik po svojoj prirodi mora biti hrvatski orijentiran, što ovaj program velikim dijelom nije. Posljedice za učenike bile bi mnogo štetnije nego njihovo školovanje prema sadašnjem programu."

Učiteljica mr. Liljana Klinger postavila je pitanje - je li ovaj dokument na tragu rasterećenja ili je u pitanju opasan populistički pamflet, koji podrazumijeva improvizaciju, a ne metodički oblikovanu nastavu.


U reformu moraju nužno biti uključeni najbolji znalci i stručnjaci te nastavnici

Akademik Mislav Ježić smatra da u cjelovitu reformu obrazovanja treba - s jedne strane uključiti najbolje znalce i stručnjake za pojedina područja (nastavne predmete) koji ih izvrsno razumiju i mogu napraviti takvu novu sintezu, a s druge strane djelatnike iz prakse, učitelje i profesore koji imaju iskustva u radu s učenicima i studentima i znaju kako im treba prenositi znanje i razvijati vještine.

"U radu na prijedlogu 'cjelovite kurikularne reforme' (za razliku od rada na HNOS-u prije desetak godina, a koji nije valjano iskorišten) ovdje ne vidim da su sudjelovali takvi vrhunski znalci i stručnjaci pa se ne čini vjerojatnim da će se izraditi potrebne sinteze znanja s programom razvoja", ocijenio je akademik Ježić.

Prof. dr. Nevio Šetić uvjeren je da "Prijedlog CKR-a u ponuđenoj formi nije spreman za primjenu u praksi jer ima previše metodoloških i drugih pogrešaka", te je preporučio da se reforma treba nastaviti razvijati prije svega u skladu s hrvatskom i srednjoeuropskom školskom tradicijom", a prof. dr. Slobodan Prosperov Novak ocijenio kako se "radilo pogrešno, a pri svemu nisu konzultirani sveučilišni znalci što je strašno".

Prof. dr. Stipe Botica istaknuo je pak kako će mu "biti drago ako se usuglase Akademijini i Matičini stavovi oko ove maglovito zamišljene reforme školstva. Ali, kako stručne raščlambe i rasprave već sada pokazuju - nedorečene, nesustavne, formalističke i 'promašene' u mnogim odredbama."


Dosadašnja Ekspertna radna skupina za provođenje CKR-a: Reformu treba nastaviti na način na koji je osmišljena i vođena

Javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o 54 kurikulumska dokumenta i tri metodološka priručnika u okviru CKR-a završeno je 15. studenoga ove godine i tim povodom je dosadašnja Ekspertna radna skupina za provođenje CKR-a  u izjavi za javnost ocijenila da "reformu treba nastaviti na način na koji je osmišljena i  vođena".

Uz napomenu kako u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama javno savjetovanje u pravilu traje 30 dana, u izjavi su podsjetili da je javno savjetovanje o kurikulumskim dokumentima u organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja trajalo od 16. lipnja do sredine studenoga ove godine. Dodali su da je "javnom savjetovanju prethodila uspješno provedena stručna rasprava koja je organizirana prvi put na poticaj Ekspertne radne skupine na osnovu koje su stručne radne skupine izradile nove inačice dokumenata, a broj pristiglih komentara (pohvala, prijedloga, kritika) ukazao da su Stručne radne skupine kvalitetno i stručno izradile kurikulumske dokumente i da u široj javnosti nema većih prigovora na njihov sadržaj".

Izneseno stajalište potkrijepili su podatcima da je "na metodološki priručnik za izradu predmetnih kurikuluma stigao samo jedan komentar, kao i za kurikulume nastavnih predmeta Matematika, Engleski jezik, Njemački jezik koji se u hrvatskim školama poučavaju od prvog razreda osnovne škole do zadnjega razreda i to vezan uz pitanje naziva "kurikulum" ili "kurikul". Za važne kurikulumske dokumente poput Okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja stigla su dva komentara, Okvira za rad s učenicima s teškoćama tri te Okvira za rad s darovitima komentari samo jedne udruge, a čak i u dokumentima koji su izazvali određene prijepore u medijima i javnosti stiglo je za Biologiju osam komentara, za Informatiku pet, Povijest 12, te 19 komentara za Hrvatski jezik.

U izjavi su istaknuli i da je Europska je komisija u svom godišnjem izvješću o odgoju i obrazovanju u EU i Republici Hrvatskoj (Education and Training Monitor 2016.) iskazala vrlo pozitivnu ocjenu CKR-a.

Ustvrdili su da završeno javno savjetovanje nema zakonsko uporište, da će trebati provesti novo javno savjetovanje o kurikulumskim dokumentima ako će se reforma nastaviti, te da obrazovna politika nije jasno odgovorila stručnoj i općoj javnosti na pitanja - hoće li se poštivati Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije koju je u studenom 2014. bez glasa protiv usvojio Hrvatski sabor, a čiji je dio CKR, hoće li se osigurati zakonski preduvjeti za uvođenje kurikulumskih dokumenata, te hoće li se i iz kojih izvora osigurati financijska sredstva za nastavak reforme.

hr Wed Nov 23 2016 12:58:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b27f8462af47f783c8b462e/80

Dječak Cesare uoči najavljene ovrhe pušten na kućnu njegu iz splitskog KBC-a

Devetogodišnji Cesare Avenati, nad kojim je u utorak zakazana ovrha, pušten je u ponedjeljak poslijepodne iz splitskog KBC na kućnu njegu, doznaje se od njegove tete Vanje Kuluz.

Cesareovi roditelji, majka Nina Kuluz i otac Allesandro Avenati jedno su vrijeme imali zajedničko skrbništvo nad dječakom u Italiji, ali majka je s njim otišla iz Italije te se prvo skrivala u BiH, a zatim se vratila u Split. Nakon toga dječakov otac Alessandro pokušava ga ovrhom vratiti u Italiju.

"Cesare je hospitaliziran u KBC Split prošlog petka, a kod njega su ustanovljeni psihosomatski simptomi zbog stresa kojem je izvrgnut uoči zakazane ovrhe u utorak. Psihijatar nam je rekao kako dječak treba biti pošteđen daljnjeg stresa te da bi njegovo eventualno ovršno odvajanje od majke i dobjeljivanje ocu koji živi u Italiji bilo pogubno za Cesarea," rekla je Kuluz za Hinu.

Potvrdila je kako će se najavljeni prosvjed protiv ovrhe nad Cesareom održati u utorak u splitskom naselju Pujanke, blizu stana u kojem živi s majkom i u kojem je zakazan ovrha.
Kuluz je ranije u ponedjeljak u splitski Općinski sud u Dračevcu donijela peticiju s 10.600 potpisa građana kojom se traži obustava ovrhe nad dječakom, ali je predsjednica suda Marina Boko odbila primiti peticiju.

hr Mon Jun 18 2018 20:22:41 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/533402f7179942b91c7b23f8/80

Sutkinja odbila primiti prijatelje i obitelj Cesarea, ovrha zakazana za sutra

Cesare je završio u bolnici, a sutkinji su htjeli predati i potrebnu medicinsku dokumentaciju kako bi se ovrha odgodila
Ispred zgrade Općinskog suda danas su se okupili prijatelji i rodbina devetogodišnjeg Cesarea Avenatija kako bi predali peticiju s 10.000 potpisa što bi značilo odgodu ovrhe koja je zakazana sutra u 9 sati na Pujankama. 

Predsjednica općinskog suda, Marina Boko odbila ih je primiti. 

Cesareova teta, Vanja Kuluz izjavila je kako je sutkinja poručila da dođu u srijedu zajedno s odvjetnikom. 

-Događa se ono na što psihijatar upćuje već dvije godine. Psihijatar koji prati dijete već je izjavio nebrojno puta da će ova ovrha dijetetu prouzročiti traume, kazala je Vanja Kuluz.  

Anđela Šuštić, obiteljska prijateljica kazala je kako su tražili razgovor sa sutkinjom kako bi joj predali dokumente koje imaju i koji su više nego dovoljni da se ovrha odgodi, no ona ih je odbila. 

Vanja Kuluz pozvala je sve da ljude da se pridruže na prosvjedu sutra u blizini njihove zgrade na Pujankama. 

Cesare bi trebao biti oduzet majci i odveden ocu u Italiju, no završio je u bolnici pa se još ne zna cjelokupni ishod ovrhe. 
hr Mon Jun 18 2018 12:42:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/532f69681799424f067b24bf/80

Izlaznost na kotarskim izborima 11,5 posto

Manja je za dva posto u odnosu na kotarske izbore prije četiri godine
U Split su jučer održani kotarski i mjesni izbori. Od ukupno 17,5 tisuća upisanih birača ove godine izašlo je 11,5 posto građana. Prije četiri godine izašlo je 13, 5 posto građana. 

Najviše mandata je osvojio HDZ, a na Pujankama će se ponoviti izbori 24. lipnja. 

Izborno povjerenstvo ustanovilo je  da je broj glasačkih listića na tom mjestu za 5 komada veći od broja birača koji su glasovali.

HDZ u gradskom vijeću za sada ima 120 vijećnika, SDP sa svojim koalicijskim partnerima ima 41 vijećnički mandat. Most je osvojio 14 vijećnika, Pametno 11 vijećnika, HNS 3 vijećnika, a po dva vijećnika imaju 
 HSP, HSLS, HSS i HSU. 
hr Mon Jun 18 2018 12:18:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ad716282af47f217f8b477a/80
Foto: MUP

Akcija u prometu "Faktori rizika": Policija u lovu na neodgovorne vozače

Sve sudionike u prometu podsjeća se na obvezu poštivanja odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama

U utorak,19. lipnja 2018. od 16 do 20 sati na području Policijske uprave splitsko-dalmatinske provesti će se ciljna akcija u prometu „Faktori rizika“, u kojoj će se prvenstveno zahvaćati prekršaji prekoračenja brzine, upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola, nekorištenja pojasa u vozilu i zaštitne kacige na motociklima i mopedima, te  korištenja mobitela za vrijeme vožnje.

Sve sudionike u prometu podsjeća se na obvezu poštivanja odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama kako svojim ponašanjem ne bi doveli u opasnost vlastitu, ali i sigurnost ostalih sudionika u prometu, te kako bi izbjegli moguće sankcije.

hr Mon Jun 18 2018 10:27:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .