Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5756adeb1e353e2f1c8b45cc/80
Foto: Ilustracija

Kritičari se obrušili na reformu kurikuluma

Stotinu stručnjaka sa sveučilišta, iz škola, znanstvenih instituta i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u kritičkom osvrtu na prijedlog Cjelovite kurikularne reforme (CKR) iznijeli su niz negativnih primjedaba na taj dokument

Recenzije stotinu istaknutih stručnjaka sa sveučilišta, iz škola, znanstvenih instituta i HAZU objavljene su u publikaciji Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU koje je i zatražilo te recenzije. Publikacija će biti predstavljena u četvrtak u Zagrebu, a predsjednik toga vijeća HAZU akademik Vladimir Paar istaknuo je u priopćenju u povodu objavljivanja publikacije da su "recenzije rezultat volonterskoga zalaganja vrhunskih eksperata, i trebalo bi ih uzeti u obzir pri donošenju odluka o daljnjemu tijeku reforme školstva". Javnost i odgovorni za odgoj i obrazovanje trebali bi imati uvid u te stručne recenzije jer se, uvjeren je akademik Paar, radi o ključnom pitanju za budućnost Hrvatske.

U izjavi povodom završetka Javnoga savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u okviru CKR-a, dosadašnja Ekspertna radna skupina za provedbu te reforme na čelu s dr. Borisom Jokićem ocijenila je "da reformu treba nastaviti na način na koji je osmišljena i vođena te da ona pruža dobru osnovu za pozitivnije perspektive sustava odgoja i obrazovanja, ali i Republike Hrvatske u cjelini". 


CKR je teško prohodan tekst, pisan zamornim metodičko-didaktičkim metajezikom

Akademik Krešimir Nemec smatra da je riječ o "teško prohodnu tekstu, pisanu zamornim metodičko-didaktičkim metajezikom prepunim birokratskih fraza i mutnih sintagmi kojima kao da je cilj prikriti pedagoške, znanstvene i stručne nedostatke projekta. Treba konstatirati da smo dobili slab, nedorečen i manjkav tekst iza kojega se krije ne samo nekompetencija nego i opasni volunatarizam". 

Doc. dr. Matko Glunčić ocijenio je kako je "kvantitativna analiza pokazala da će prijedlog gimnazijskoga kurikula dovesti do smanjenja broja studenata na prirodoslovnim, tehničkim, biomedicinskim i biotehničkim fakultetima, s dalekosežnim negativnim posljedicama na tehnološki i gospodarski razvoj Republike Hrvatske", a dr. Tihomir Engelsfeld smatra da u ekspertnoj radnoj skupini moraju biti zastupljeni i stručnjaci iz STEM područja koji će usmjeravati daljnji tijek reforme.

Profesorica Sanja Lukić istaknula je kako se "boji da će u ovoj nedorečenoj i konfuznoj zbrci ishoda, prijedloga i savjeta, mnogim učiteljima kemije, osobito početnicima, ovaj dokument predstavljati problem. Ne zato što se boje autonomije ili zato što nemaju znanje, već zato što duboko u sebi znaju da su stvari krivo i u namanju ruku nespretno postavljene."

Prof. dr. Boris Širola smatra da bi trebalo rasteretiti sadržaje poučavanja za svaki predmet zasebno, a onda i ukupan odgojno-obrazovni proces. Ocijenio je da se predloženim dokumentom to nije postiglo, te da bi se njegovom implementacijom u predloženoj formi, barem kada se radi o matematici, stvar generalno pogoršala. Istaknuo je da cjelokupnu vertikalu poučavanja matematike mogu meritorno osmisliti timovi sastavljeni od pojedinaca, gotovo isključivo iz znanstveno-nastavnih sveučilišnih zajednica, koji imaju "pogled odozgo" i koji istinski razumiju kako je matematika kao znanost strukturirana. Spomenuta činjenica, dodao je, posebno je relevantna za nastanak kurikuluma iz tzv. STEM područja (prirodne znanosti – fizika, kemija, biologija, geologija; tehnologija; inženjerstvo; matematika), za koja nema ni jednog istaknutog predstavnika u sedmeročlanoj Ekspertnoj radnoj skupini, koja je najodgovornija za nastanak CKR-a.

Akademik Dario Vretenar i prof. dr. Tamara Nikšić istaknuli su da "detaljniji opisi sadrže niz netočnih ili potpuno proizvoljnih tvrdnji koje naprosto nemaju temelja u modernoj znanosti te se stječe dojam da se svaki predmet mora uklopiti u predložak koji je zadala Ekspertna radna skupine što u konačnici dovodi do potpuno apsurdnih konstrukcija."

Prof. dr. Goran Šimić smatra da "nikakva tehnologija za sada ne može u potpunosti dokinuti presudan utjecaj nastavnika, jer ni video isječci, online predavanja niti ostali dostupni materijali ne mogu u potpunosti zamijeniti živog učitelja, baš zbog toga jer su nedovoljno životni, pa stoga i nedovoljno emocionalni".


Želimo li pretvoriti školu u lunapark i kome je to u interesu? 

Profesor emeritus Igor Čatić postavio je pak pitanje - želimo li zaista školu pretvoriti u lunapark i kome je to u interesu jer, uvjeren je, "škola nije lunapark ili plesna dvorana. Ona je jednako teški rad kao i kasnije tijekom života, a konkurencija je sve nemilosrdnija. Nažalost, kurikularna reforma ne obećava ništa dobro hrvatskome narodu."

Akademik Mladen Obad Šćitaroci predložio je rasterećenje programa jer je, kako je napisao, "teško zamisliti da su učenici osnovne škole u stanju savladati tako zahtjevan i sveobuhvatni program", a prof. dr. Hrvoj Vančik podsjetio da "svakom ponovnom oblikovanju nekog sustava (re-forma) mora prethoditi detaljna racionalna analiza postojeće što nije učinjeno, a mijenjati treba samo ono što se je pokazalo kao neprikladno, a zadržavati pozitivno iskustvo što nije vidljivo ni iz jednoga od navedenih dokumenata".

Dr. Mario Jareb ocijenio da bi "u cjelini gledano prijedlog nacionalnoga kurikuluma nastavnoga predmeta povijest u sadašnjem obliku trebalo odbaciti te pristupiti izradi novoga na posve drukčijim temeljima."

Profesorica Vesna Slaviček istaknula je da u dokumentu "nedostaju odgojne i etičke dimenzije poučavanja povijesti koje razvijaju i oblikuju etičke norme učenika, a zahtjevnost ishoda ne prati dobnu zrelost učenika za shvaćanje vrlo složenih povijesnih procesa i pojava", a prof. dr. Marko Palekčić da "CKR neprimjereno shvaća temeljne pedagogijske i didaktično-nastavne strukture."

Za prof. dr. Josipa Burušića, "prijedlog je u cijelosti neutemeljen i već je sada jasno, može imati štetne posljedice za ukupni razvoj učenika", profesorica Nela Dželalija smatra da je opis razina usvojenosti dio u kurikulumu koji je nelogičan, nepotreban, nepopravljiv i zbunjujući, a profesorica Ivana Orešić da bi nedefiniranje sadržaja u CKR-u kroz koje se ishodi ostvaruju, moglo dovesti do suprotnog efekta od onoga koji kurikulum želi postići.


Iz CKR-a može se iščitati da je termin "prirodoznanstveni svjetonazor" zapravo istoznačan "materijalističkom" svjetonazoru

Primjedbu vezano za svjetonazorsku dimenziju CKR-a iznio je dr. Mirko Ruščić i ocijenio da se "iz cjelokupnoga kurikula može iščitati da je termin 'prirodoznanstveni svjetonazor'  zapravo istoznačan 'materijalističkom' svjetonazoru koji je bio nametnut kao ideologija u prethodnome društvenom sustavu. Podrazumijeva se i nameće navodni, umjetno stvoreni sukob između prirodoznanstvenog (materijalističkog) pristupa i religijskoga (metafizičkog) pristupa, sukob koji u stvarnosti ne postoji odnosno ta se dva pristupa međusobno ne isključuju. To su dvije različite i odvojene dimenzije ljudske stvarnosti koje se međusobno ne pobijaju već nadopunjuju".

Recenzentica doc. dr. Dubravka Smajić upozorila je kako "u odgojno-obrazovnim ciljevima učenja jezično-komunikacijskoga područja kurikula nigdje nije naveden pridjev hrvatski, a napose ne sintagma hrvatski jezično-kulturni identitet. Program predmeta Hrvatski jezik po svojoj prirodi mora biti hrvatski orijentiran, što ovaj program velikim dijelom nije. Posljedice za učenike bile bi mnogo štetnije nego njihovo školovanje prema sadašnjem programu."

Učiteljica mr. Liljana Klinger postavila je pitanje - je li ovaj dokument na tragu rasterećenja ili je u pitanju opasan populistički pamflet, koji podrazumijeva improvizaciju, a ne metodički oblikovanu nastavu.


U reformu moraju nužno biti uključeni najbolji znalci i stručnjaci te nastavnici

Akademik Mislav Ježić smatra da u cjelovitu reformu obrazovanja treba - s jedne strane uključiti najbolje znalce i stručnjake za pojedina područja (nastavne predmete) koji ih izvrsno razumiju i mogu napraviti takvu novu sintezu, a s druge strane djelatnike iz prakse, učitelje i profesore koji imaju iskustva u radu s učenicima i studentima i znaju kako im treba prenositi znanje i razvijati vještine.

"U radu na prijedlogu 'cjelovite kurikularne reforme' (za razliku od rada na HNOS-u prije desetak godina, a koji nije valjano iskorišten) ovdje ne vidim da su sudjelovali takvi vrhunski znalci i stručnjaci pa se ne čini vjerojatnim da će se izraditi potrebne sinteze znanja s programom razvoja", ocijenio je akademik Ježić.

Prof. dr. Nevio Šetić uvjeren je da "Prijedlog CKR-a u ponuđenoj formi nije spreman za primjenu u praksi jer ima previše metodoloških i drugih pogrešaka", te je preporučio da se reforma treba nastaviti razvijati prije svega u skladu s hrvatskom i srednjoeuropskom školskom tradicijom", a prof. dr. Slobodan Prosperov Novak ocijenio kako se "radilo pogrešno, a pri svemu nisu konzultirani sveučilišni znalci što je strašno".

Prof. dr. Stipe Botica istaknuo je pak kako će mu "biti drago ako se usuglase Akademijini i Matičini stavovi oko ove maglovito zamišljene reforme školstva. Ali, kako stručne raščlambe i rasprave već sada pokazuju - nedorečene, nesustavne, formalističke i 'promašene' u mnogim odredbama."


Dosadašnja Ekspertna radna skupina za provođenje CKR-a: Reformu treba nastaviti na način na koji je osmišljena i vođena

Javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o 54 kurikulumska dokumenta i tri metodološka priručnika u okviru CKR-a završeno je 15. studenoga ove godine i tim povodom je dosadašnja Ekspertna radna skupina za provođenje CKR-a  u izjavi za javnost ocijenila da "reformu treba nastaviti na način na koji je osmišljena i  vođena".

Uz napomenu kako u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama javno savjetovanje u pravilu traje 30 dana, u izjavi su podsjetili da je javno savjetovanje o kurikulumskim dokumentima u organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja trajalo od 16. lipnja do sredine studenoga ove godine. Dodali su da je "javnom savjetovanju prethodila uspješno provedena stručna rasprava koja je organizirana prvi put na poticaj Ekspertne radne skupine na osnovu koje su stručne radne skupine izradile nove inačice dokumenata, a broj pristiglih komentara (pohvala, prijedloga, kritika) ukazao da su Stručne radne skupine kvalitetno i stručno izradile kurikulumske dokumente i da u široj javnosti nema većih prigovora na njihov sadržaj".

Izneseno stajalište potkrijepili su podatcima da je "na metodološki priručnik za izradu predmetnih kurikuluma stigao samo jedan komentar, kao i za kurikulume nastavnih predmeta Matematika, Engleski jezik, Njemački jezik koji se u hrvatskim školama poučavaju od prvog razreda osnovne škole do zadnjega razreda i to vezan uz pitanje naziva "kurikulum" ili "kurikul". Za važne kurikulumske dokumente poput Okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja stigla su dva komentara, Okvira za rad s učenicima s teškoćama tri te Okvira za rad s darovitima komentari samo jedne udruge, a čak i u dokumentima koji su izazvali određene prijepore u medijima i javnosti stiglo je za Biologiju osam komentara, za Informatiku pet, Povijest 12, te 19 komentara za Hrvatski jezik.

U izjavi su istaknuli i da je Europska je komisija u svom godišnjem izvješću o odgoju i obrazovanju u EU i Republici Hrvatskoj (Education and Training Monitor 2016.) iskazala vrlo pozitivnu ocjenu CKR-a.

Ustvrdili su da završeno javno savjetovanje nema zakonsko uporište, da će trebati provesti novo javno savjetovanje o kurikulumskim dokumentima ako će se reforma nastaviti, te da obrazovna politika nije jasno odgovorila stručnoj i općoj javnosti na pitanja - hoće li se poštivati Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije koju je u studenom 2014. bez glasa protiv usvojio Hrvatski sabor, a čiji je dio CKR, hoće li se osigurati zakonski preduvjeti za uvođenje kurikulumskih dokumenata, te hoće li se i iz kojih izvora osigurati financijska sredstva za nastavak reforme.

Facebook komentari

hr Wed Nov 23 2016 12:58:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58a98770b47398f75d8b4587/80
Foto: Facebook

"Žalost! Jad!": Netko nije znao cijeniti rad planinara pa je odlučio uništiti stazu u koju je uloženo mnogo truda i vremena

Staza je napravljena s ciljem da se olakša planinarenje svima onima koji to vole
Puno je truda i vremena uloženo kako bi se napravila staza Amižići Dom, a samo s jednim ciljem da se olakša planinarenje svima onima koji to vole. No, netko na zaista okrutan način to nije znao cijeniti pa je odlučio uništiti trud ekipe koja je provela sate i sate radeći je. 

- Uništena staza Amižići Dom! Netko je uništio naš rad na ovoj stazi. Ne mogu vam opisat kakav je osjećaj kad ovo vidite nakon što sate izgubite na njenom radu. Sprej je radio i po našim markacijama i po okolnom kamenju. Žalost! Jad! A ti, koji si ovo napravio znaj da ne bi znao ni kročit gore s tim sprejom da ti nije napravljen put od strane planinara. - napisala je ogorčena članica HPD "Mosor" uz fotografije koje je objavila na Facebook.  

Facebook komentari

hr Sun Feb 19 2017 12:54:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/583db1621eea8f6b048b45bb/80
Foto: Screenshot / YouTube

Cappelli: Hoteli Plat u Župi dubrovačkoj važan investicijski projekt

Hoteli Plat, investitora Hoteli Plat d.d., su jedan od 10 turističkih projekata koji se nalaze na listi investicijskih projekata Republike Hrvatske

 Ministar turizma Gari Cappelli u nedjelju je u sklopu službenog posjeta Dubrovačko-neretvanskoj županiji, sudjelovao na predstavljanju projekta obnove Hotela Plat, nakon čega je obilašao Hotele Plat u Općini Župa dubrovačka, koji bi Vlada RH uskoro trebala proglasiti i strateškim investicijskim projektom.

 Hoteli Plat, investitora Hoteli Plat d.d., su jedan od 10 turističkih projekata koji se nalaze na listi investicijskih projekata Republike Hrvatske. Za dva projekta s navedene liste - autokamp Puna Nova i Hotel Park u Rovinju, hrvatska Vlada je 2016. godine već donijela odluku o proglašenju projekata strateškima. 

 Ministar Cappelli je prilikom obilaska Hotela Plat istaknuo važnost investicija za turizam, posebice kada je riječ o smještajnim objektima visoke kategorije koji Hrvatskoj nedostaju, a itekako su potrebni jer imaju najbolju popunjenost tijekom godine, što je ključno za cjelogodišnje zapošljavanje.

 Osim toga, hoteli visoke kategorije podižu sveukupnu konkurentnost destinacije, ali i cijele Hrvatske jer turistima pružaju visoku razinu usluge i ponude. 

- Posebno mi je drago da obilazimo još jednu investiciju koja će biti vrlo važna za lokalni, ali i turizam cijele Hrvatske. Ova je investicija vrlo važna i zato jer je tvrtka Plat d.d. od tvrtke pred stečajem postala tvrtka koja je pronašla investitora te će uskoro cijeli projekt biti proglašen strateški za turizam Republike Hrvatske - rekao je ministar turizma Cappelli.

 Naglasio je kako je interes Vlade RH da se ovaj projekt realizira u što je moguće kraćem roku i da novo obnovljeni Hotel Plat nastavi primati goste kao hotel visoke kategorije.

 Dubrovačko-neretvanska županija trenutno u hotelskim kapacitetima raspolaže sa 22 tisuće kreveta, što je tek oko 25 posto ukupnih kapacitete, a  nakana je da se taj udio poveća, posebice u segmentu hotela s 4 i 5 zvjezdica, dodao je Cappelli.

 Projekt Hoteli Plat vrijedan 428 milijuna kuna

 Trenutno u Hotelu Plat posluje jedan hotel i sedam samostalnih vila, kategorije 3 zvijezdice s ukupno 236 smještajnih jedinica, dok su ostali objekti (hotel i paviljoni) izvan funkcije jer su devastirani u srpsko-crnogorskoj agresiji tijekom Domovinskog rata.

 Projektom Investitor planira kompletno obnoviti sve postojeće smještajne kapacitete, i one koji su trenutno u funkciji i one izvan funkcije. Navedeni projekt ukupne vrijednosti 428 milijuna kuna odnosi se na rekonstrukciju hotelskog kompleksa Hoteli Plat u hotelski resort s 5 zvijezdica, kapaciteta od oko 550 smještajnih jedinica uz otvaranje više od 400 radnih mjesta, dok se završetak projekta planira za turističku sezonu 2019. godine. 

- Nakon završetka planiranog investicijskog ciklusa vrijednog više od 428 milijuna kuna u rekonstrukciju i izgradnju novih kapaciteta, hoteli Plat na tržištu će zasjati pod TUI-jevim najluksuznijim i najprestižnijim brandom SENSATORI, što će za hrvatsku  turističku ponudu značiti dodatnu kvalitetu i još višu razinu usluge - istaknuo je Pero Matić, direktor Hotela Plat d.d.

 TUI Group, dodao je, "jedna je od vodećih svjetskih turističkih grupacija koja godišnje opslužuje više od 30 milijuna klijenata na preko 30 baznih tržišta.  Poslovni model Karisma Hotels Adriatic dodatno ističe i vrijedna suradnja temeljem dugogodišnjih ugovora s TUI Grupom, koji garantira visoku zauzetost kapaciteta i dodatnu uspješnost poslovanja, a što će uz ovaj luksuzan brand zasigurno doprinijeti podizanju standarda hotela Plat, ali i hotelskih standarda u Republici Hrvatskoj u cijelosti. Jednak tako sve navedeno osigurat će veću popunjenost te stvoriti uvjete za stvarni produžetak sezone“, rekao je direktor Hotela Plat d.d. Matić.

 Privatizacija društva Hoteli Plat d.d. provedena je u lipnju 2015. godine, prodajom većinskog paketa dionica u vlasništvu Republike Hrvatske trgovačkom društvu KHA četiri d.o.o.

Facebook komentari

hr Sun Feb 19 2017 12:44:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58694f271eea8f00b28b45b0/80
Foto: Pixabay

Splitsko-dalmatinska županija druga s najviše rođene djece u prošloj godini

Najviše brakova sklopljeno je u Zagrebu, njih 3727, zatim u Splitsko-dalmatinskoj županiji (2350)
Lani je u maticu rođenih upisano 36.372 djece, najviše ih je rođeno u Zagrebu, najpopularnije ime za djevojčice bilo je Mia, a za dječake Luka, navodi se u statističkom prikazu Ministarstva uprave za prošlu godinu, objavljenom na njihovim internetskim stranicama. - piše klokanica.hr

Od 36.372 upisanih u maticu rođenih, 18.474 je novorođenih dječaka i 17.898 djevojčica. Najviše djece rođeno je u gradu Zagrebu, njih 11.630, potom u Splitsko-dalmatinskoj županiji (4200), a potom u Primorsko-goranskoj (2548), te u Osječko-baranjskoj (2383).

Najpopularnija imena koja su roditelji davali dječacima bilo je Luka (906), a slijede David, Ivan, Jakov, Marko, Petar, Matej, Filip, Leon i Ivano. Najviše curica dobilo je ime Mia (611), a slijede Lucija, Ema, Petra, Sara, Lana, Ana, Nika, Marta i Iva, navodi se u podacima Ministarstva uprave. U maticu vjenčanih upisano je 20.544 brakova sklopljenih u Hrvatskoj, od čega je 10.979 sklopljeno pred službenikom vjerske zajednice, dok ih je 9565 sklopljeno pred matičarom.

U 13 županija više je bilo vjerskih brakova pri čemu prednjači Splitsko-dalmatinska sa 1454 vjerska naspram 896 građanska braka. U preostalih osam županija više je mladenaca sklapalo građanske brakove nego vjerske, a predvode ih Primorsko-goranska (691 : 522), Istarska (592 : 421) i Grad Zagreb (1912 građanska naspram 1815 vjerska).

Brak je sklopilo 18.671 hrvatskih državljana, 479 stranaca, a mješovitih brakova (hrvatski državljanin i stranac) sklopljeno je 1394. Najviše brakova sklopljeno je u Zagrebu, njih 3727, zatim u Splitsko-dalmatinskoj županiji (2350).  Najviše brakova stranaca sklopljeno je u Dubrovniku (207). Životno partnerstvo sklopilo je ukupno 66 parova istog spola, najviše u Zagrebu - 39 te Istarskoj županiji - osam. U maticu umrlih u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca upisane su 52.034 osobe, od čega 25.717 muškog spola i 26.317 ženskog spola. - piše klokanica.hr


Facebook komentari

hr Sun Feb 19 2017 11:42:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/583bf52d1eea8f72fd8b4569/80
Foto: Rade Popadić

HAK: Jaka bura otežava promet

Večeras će trajekt na liniji Split- Vis isploviti iz luke Split u 19,30 (umjesto 19 sati)

 Na Jadranskoj magistrali (DC8) između Karlobaga i Svete Marije Magdalene promet je zabranjen za I. skupinu vozila - autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle. Na autocesti A1 između južnog dijela tunela Sveti Rok i mosta Maslenica vozi se uz ograničenje brzine od 80 km sat zbog jakih, bočnih udara bure, izvijestio je u nedjelju Hrvatski autoklub (HAK).

 Magla smanjuje vidljivost mjestimice u unutrašnjosti, a ima je i na autocestama: A3 Bregana-Lipovac između Nove Gradiške i Lipovca te na A5 Osijek-Sredanci.

 Zimski su uvjeti, zabrana je prometa za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama dok ostala vozila moraju imati zimsku opremu, na cestama u Lici i dijelu  Zadarske županije: DC42 u mjestu Poljanak, DC218 GP Užljebić-Dobroselo-Mazin-Bruvno, ŽC5169 Bjelopolje-Donji Lapac.

Kolnici su mokri ili vlažni i skliski u Lici, Gorskom kotaru te dijelu središnje Hrvatske, Dalmacije i Slavonije.

 Ugaženog snijega ima mjestimice na cestama u Lici. Mogući su odroni zemlje i kamenja duž Jadranske (DC8) i Ličke (DC1) magistrale te na ostalim cestama u gorju. 

 Na izlaznom kraku čvora Rujevica u smjeru GP Rupa, zbog rekonstrukcije raskrižja na državnoj cesti D427- čvor Rujevica (riječka obilaznica), vozi se usporeno suženim kolnikom.

 Danas se održava biciklistička utrka Grand prix Laguna Poreč sa startom u 11 sati na slijedećoj relaciji: Funtana-Poreč-Žbandaj-Baderna-Tićan-Vižinada-Ponte Porton-Bužinija-Novigrad-Dajla-Umag-Juricani-Buje-Krasica-Ponte Porton-skretanje za Motovun-Karojba-Katun Trviški-Kičer-Tinjan-Baderna-vrh Limskog kanala-Vrsar-Funtana-Zelena laguna.

 Vozače se upozorava da poštuju privremenu regulaciju prometa, upute organizatora i prometne policije te koriste obilazne pravce.

  Na graničnim prijelazima nema dužih čekanja

 Zbog radova na graničnom prijelazu Županja, u oba se smjera povremeno vozi usporeno, a teretna vozila dodatno otežavaju protočnost putničkog prometa.

 Radovi su i na graničnom prijelazu Slavonski Brod, smanjen je broj ulaza i izlaza, pa se savjetuje korištenje susjednih graničnih  prijelaza.

Trajekti i katamarani plove prema redu plovidbe.

Večeras će trajekt na liniji Split- Vis isploviti iz luke Split u 19,30 (umjesto 19 sati).

Facebook komentari

hr Sun Feb 19 2017 10:04:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .