Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5756adeb1e353e2f1c8b45cc/80
Foto: Ilustracija

Kritičari se obrušili na reformu kurikuluma

Stotinu stručnjaka sa sveučilišta, iz škola, znanstvenih instituta i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u kritičkom osvrtu na prijedlog Cjelovite kurikularne reforme (CKR) iznijeli su niz negativnih primjedaba na taj dokument

Recenzije stotinu istaknutih stručnjaka sa sveučilišta, iz škola, znanstvenih instituta i HAZU objavljene su u publikaciji Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU koje je i zatražilo te recenzije. Publikacija će biti predstavljena u četvrtak u Zagrebu, a predsjednik toga vijeća HAZU akademik Vladimir Paar istaknuo je u priopćenju u povodu objavljivanja publikacije da su "recenzije rezultat volonterskoga zalaganja vrhunskih eksperata, i trebalo bi ih uzeti u obzir pri donošenju odluka o daljnjemu tijeku reforme školstva". Javnost i odgovorni za odgoj i obrazovanje trebali bi imati uvid u te stručne recenzije jer se, uvjeren je akademik Paar, radi o ključnom pitanju za budućnost Hrvatske.

U izjavi povodom završetka Javnoga savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u okviru CKR-a, dosadašnja Ekspertna radna skupina za provedbu te reforme na čelu s dr. Borisom Jokićem ocijenila je "da reformu treba nastaviti na način na koji je osmišljena i vođena te da ona pruža dobru osnovu za pozitivnije perspektive sustava odgoja i obrazovanja, ali i Republike Hrvatske u cjelini". 


CKR je teško prohodan tekst, pisan zamornim metodičko-didaktičkim metajezikom

Akademik Krešimir Nemec smatra da je riječ o "teško prohodnu tekstu, pisanu zamornim metodičko-didaktičkim metajezikom prepunim birokratskih fraza i mutnih sintagmi kojima kao da je cilj prikriti pedagoške, znanstvene i stručne nedostatke projekta. Treba konstatirati da smo dobili slab, nedorečen i manjkav tekst iza kojega se krije ne samo nekompetencija nego i opasni volunatarizam". 

Doc. dr. Matko Glunčić ocijenio je kako je "kvantitativna analiza pokazala da će prijedlog gimnazijskoga kurikula dovesti do smanjenja broja studenata na prirodoslovnim, tehničkim, biomedicinskim i biotehničkim fakultetima, s dalekosežnim negativnim posljedicama na tehnološki i gospodarski razvoj Republike Hrvatske", a dr. Tihomir Engelsfeld smatra da u ekspertnoj radnoj skupini moraju biti zastupljeni i stručnjaci iz STEM područja koji će usmjeravati daljnji tijek reforme.

Profesorica Sanja Lukić istaknula je kako se "boji da će u ovoj nedorečenoj i konfuznoj zbrci ishoda, prijedloga i savjeta, mnogim učiteljima kemije, osobito početnicima, ovaj dokument predstavljati problem. Ne zato što se boje autonomije ili zato što nemaju znanje, već zato što duboko u sebi znaju da su stvari krivo i u namanju ruku nespretno postavljene."

Prof. dr. Boris Širola smatra da bi trebalo rasteretiti sadržaje poučavanja za svaki predmet zasebno, a onda i ukupan odgojno-obrazovni proces. Ocijenio je da se predloženim dokumentom to nije postiglo, te da bi se njegovom implementacijom u predloženoj formi, barem kada se radi o matematici, stvar generalno pogoršala. Istaknuo je da cjelokupnu vertikalu poučavanja matematike mogu meritorno osmisliti timovi sastavljeni od pojedinaca, gotovo isključivo iz znanstveno-nastavnih sveučilišnih zajednica, koji imaju "pogled odozgo" i koji istinski razumiju kako je matematika kao znanost strukturirana. Spomenuta činjenica, dodao je, posebno je relevantna za nastanak kurikuluma iz tzv. STEM područja (prirodne znanosti – fizika, kemija, biologija, geologija; tehnologija; inženjerstvo; matematika), za koja nema ni jednog istaknutog predstavnika u sedmeročlanoj Ekspertnoj radnoj skupini, koja je najodgovornija za nastanak CKR-a.

Akademik Dario Vretenar i prof. dr. Tamara Nikšić istaknuli su da "detaljniji opisi sadrže niz netočnih ili potpuno proizvoljnih tvrdnji koje naprosto nemaju temelja u modernoj znanosti te se stječe dojam da se svaki predmet mora uklopiti u predložak koji je zadala Ekspertna radna skupine što u konačnici dovodi do potpuno apsurdnih konstrukcija."

Prof. dr. Goran Šimić smatra da "nikakva tehnologija za sada ne može u potpunosti dokinuti presudan utjecaj nastavnika, jer ni video isječci, online predavanja niti ostali dostupni materijali ne mogu u potpunosti zamijeniti živog učitelja, baš zbog toga jer su nedovoljno životni, pa stoga i nedovoljno emocionalni".


Želimo li pretvoriti školu u lunapark i kome je to u interesu? 

Profesor emeritus Igor Čatić postavio je pak pitanje - želimo li zaista školu pretvoriti u lunapark i kome je to u interesu jer, uvjeren je, "škola nije lunapark ili plesna dvorana. Ona je jednako teški rad kao i kasnije tijekom života, a konkurencija je sve nemilosrdnija. Nažalost, kurikularna reforma ne obećava ništa dobro hrvatskome narodu."

Akademik Mladen Obad Šćitaroci predložio je rasterećenje programa jer je, kako je napisao, "teško zamisliti da su učenici osnovne škole u stanju savladati tako zahtjevan i sveobuhvatni program", a prof. dr. Hrvoj Vančik podsjetio da "svakom ponovnom oblikovanju nekog sustava (re-forma) mora prethoditi detaljna racionalna analiza postojeće što nije učinjeno, a mijenjati treba samo ono što se je pokazalo kao neprikladno, a zadržavati pozitivno iskustvo što nije vidljivo ni iz jednoga od navedenih dokumenata".

Dr. Mario Jareb ocijenio da bi "u cjelini gledano prijedlog nacionalnoga kurikuluma nastavnoga predmeta povijest u sadašnjem obliku trebalo odbaciti te pristupiti izradi novoga na posve drukčijim temeljima."

Profesorica Vesna Slaviček istaknula je da u dokumentu "nedostaju odgojne i etičke dimenzije poučavanja povijesti koje razvijaju i oblikuju etičke norme učenika, a zahtjevnost ishoda ne prati dobnu zrelost učenika za shvaćanje vrlo složenih povijesnih procesa i pojava", a prof. dr. Marko Palekčić da "CKR neprimjereno shvaća temeljne pedagogijske i didaktično-nastavne strukture."

Za prof. dr. Josipa Burušića, "prijedlog je u cijelosti neutemeljen i već je sada jasno, može imati štetne posljedice za ukupni razvoj učenika", profesorica Nela Dželalija smatra da je opis razina usvojenosti dio u kurikulumu koji je nelogičan, nepotreban, nepopravljiv i zbunjujući, a profesorica Ivana Orešić da bi nedefiniranje sadržaja u CKR-u kroz koje se ishodi ostvaruju, moglo dovesti do suprotnog efekta od onoga koji kurikulum želi postići.


Iz CKR-a može se iščitati da je termin "prirodoznanstveni svjetonazor" zapravo istoznačan "materijalističkom" svjetonazoru

Primjedbu vezano za svjetonazorsku dimenziju CKR-a iznio je dr. Mirko Ruščić i ocijenio da se "iz cjelokupnoga kurikula može iščitati da je termin 'prirodoznanstveni svjetonazor'  zapravo istoznačan 'materijalističkom' svjetonazoru koji je bio nametnut kao ideologija u prethodnome društvenom sustavu. Podrazumijeva se i nameće navodni, umjetno stvoreni sukob između prirodoznanstvenog (materijalističkog) pristupa i religijskoga (metafizičkog) pristupa, sukob koji u stvarnosti ne postoji odnosno ta se dva pristupa međusobno ne isključuju. To su dvije različite i odvojene dimenzije ljudske stvarnosti koje se međusobno ne pobijaju već nadopunjuju".

Recenzentica doc. dr. Dubravka Smajić upozorila je kako "u odgojno-obrazovnim ciljevima učenja jezično-komunikacijskoga područja kurikula nigdje nije naveden pridjev hrvatski, a napose ne sintagma hrvatski jezično-kulturni identitet. Program predmeta Hrvatski jezik po svojoj prirodi mora biti hrvatski orijentiran, što ovaj program velikim dijelom nije. Posljedice za učenike bile bi mnogo štetnije nego njihovo školovanje prema sadašnjem programu."

Učiteljica mr. Liljana Klinger postavila je pitanje - je li ovaj dokument na tragu rasterećenja ili je u pitanju opasan populistički pamflet, koji podrazumijeva improvizaciju, a ne metodički oblikovanu nastavu.


U reformu moraju nužno biti uključeni najbolji znalci i stručnjaci te nastavnici

Akademik Mislav Ježić smatra da u cjelovitu reformu obrazovanja treba - s jedne strane uključiti najbolje znalce i stručnjake za pojedina područja (nastavne predmete) koji ih izvrsno razumiju i mogu napraviti takvu novu sintezu, a s druge strane djelatnike iz prakse, učitelje i profesore koji imaju iskustva u radu s učenicima i studentima i znaju kako im treba prenositi znanje i razvijati vještine.

"U radu na prijedlogu 'cjelovite kurikularne reforme' (za razliku od rada na HNOS-u prije desetak godina, a koji nije valjano iskorišten) ovdje ne vidim da su sudjelovali takvi vrhunski znalci i stručnjaci pa se ne čini vjerojatnim da će se izraditi potrebne sinteze znanja s programom razvoja", ocijenio je akademik Ježić.

Prof. dr. Nevio Šetić uvjeren je da "Prijedlog CKR-a u ponuđenoj formi nije spreman za primjenu u praksi jer ima previše metodoloških i drugih pogrešaka", te je preporučio da se reforma treba nastaviti razvijati prije svega u skladu s hrvatskom i srednjoeuropskom školskom tradicijom", a prof. dr. Slobodan Prosperov Novak ocijenio kako se "radilo pogrešno, a pri svemu nisu konzultirani sveučilišni znalci što je strašno".

Prof. dr. Stipe Botica istaknuo je pak kako će mu "biti drago ako se usuglase Akademijini i Matičini stavovi oko ove maglovito zamišljene reforme školstva. Ali, kako stručne raščlambe i rasprave već sada pokazuju - nedorečene, nesustavne, formalističke i 'promašene' u mnogim odredbama."


Dosadašnja Ekspertna radna skupina za provođenje CKR-a: Reformu treba nastaviti na način na koji je osmišljena i vođena

Javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o 54 kurikulumska dokumenta i tri metodološka priručnika u okviru CKR-a završeno je 15. studenoga ove godine i tim povodom je dosadašnja Ekspertna radna skupina za provođenje CKR-a  u izjavi za javnost ocijenila da "reformu treba nastaviti na način na koji je osmišljena i  vođena".

Uz napomenu kako u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama javno savjetovanje u pravilu traje 30 dana, u izjavi su podsjetili da je javno savjetovanje o kurikulumskim dokumentima u organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja trajalo od 16. lipnja do sredine studenoga ove godine. Dodali su da je "javnom savjetovanju prethodila uspješno provedena stručna rasprava koja je organizirana prvi put na poticaj Ekspertne radne skupine na osnovu koje su stručne radne skupine izradile nove inačice dokumenata, a broj pristiglih komentara (pohvala, prijedloga, kritika) ukazao da su Stručne radne skupine kvalitetno i stručno izradile kurikulumske dokumente i da u široj javnosti nema većih prigovora na njihov sadržaj".

Izneseno stajalište potkrijepili su podatcima da je "na metodološki priručnik za izradu predmetnih kurikuluma stigao samo jedan komentar, kao i za kurikulume nastavnih predmeta Matematika, Engleski jezik, Njemački jezik koji se u hrvatskim školama poučavaju od prvog razreda osnovne škole do zadnjega razreda i to vezan uz pitanje naziva "kurikulum" ili "kurikul". Za važne kurikulumske dokumente poput Okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja stigla su dva komentara, Okvira za rad s učenicima s teškoćama tri te Okvira za rad s darovitima komentari samo jedne udruge, a čak i u dokumentima koji su izazvali određene prijepore u medijima i javnosti stiglo je za Biologiju osam komentara, za Informatiku pet, Povijest 12, te 19 komentara za Hrvatski jezik.

U izjavi su istaknuli i da je Europska je komisija u svom godišnjem izvješću o odgoju i obrazovanju u EU i Republici Hrvatskoj (Education and Training Monitor 2016.) iskazala vrlo pozitivnu ocjenu CKR-a.

Ustvrdili su da završeno javno savjetovanje nema zakonsko uporište, da će trebati provesti novo javno savjetovanje o kurikulumskim dokumentima ako će se reforma nastaviti, te da obrazovna politika nije jasno odgovorila stručnoj i općoj javnosti na pitanja - hoće li se poštivati Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije koju je u studenom 2014. bez glasa protiv usvojio Hrvatski sabor, a čiji je dio CKR, hoće li se osigurati zakonski preduvjeti za uvođenje kurikulumskih dokumenata, te hoće li se i iz kojih izvora osigurati financijska sredstva za nastavak reforme.

Facebook komentari

hr Wed Nov 23 2016 12:58:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8c24712af47f97068b45f6/80
Foto: Pixabay

Alarmantni podatci: Prošle godine čak 17.614 više umrlih nego rođenih

Po privremenim podacima DZS-a u 2017. godini je srušen negativni rekord iz 2015., kada je negativni prirodni prirast dosegao brojku od -16.050

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je privremene podatke o prirodnom kretanju stanovništva u Hrvatskoj u 2017., po kojima je lani bilo 17.614 više umrlih nego rođenih, što je rekordni negativni prirodni prirast u posljednjih sedam godina.

Po privremenim podacima DZS-a u 2017. godini je srušen negativni rekord iz 2015., kada je negativni prirodni prirast dosegao brojku od -16.050.  

Izraženo u apsolutnim brojkama lani je rođeno 36.647 djece, dok je umrlo 54.261 stanovnika Hrvatske.

Po negativnom prirodnom prirastu prošle je godine prednjačio siječanj, u kojemu je rođeno 3.232 stanovnika, a umrlo ih čak 6.441.

"Najbolji" mjesec bio je rujan kada je zabilježeno tek 805 više umrlih od rođenih - 3902 prema 3097.

Po alarmantnim podacima Državnog zavoda za statistiku, u zadnjih sedam godina negativni prirodni prirast u Hrvatskoj stalno raste. Tako je 2011. godine iznosio - 9.822 da bi prošle godine dosegao rekordnih -17.614.

U Državnom zavodu za statistiku ističu da su objavljeni podaci o prirodnom kretanju stanovništva za prošlu godinu privremeni, a konačni podaci za 2017. bit će objavljeni u srpnju ove godine.

Facebook komentari

hr Tue Feb 20 2018 14:37:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8c083d2af47fba058b4612/80
Foto: Wikipedija

Šokirana Zadranka: "Vozač autobusa prijetio je da će prditi, a suvozač se hvalio svojom veličinom"

Ponašanje dvojice vozača koje je Zadranka opisala krajnje je neprimjereno i za kućnu atmosferu, a kamoli za radno mjesto.

Zadranka Stanka Vitlov toliko se razočarala u ponašanje Autotransovih vozača da je uputila prigovor i fotodokumentaciju mailom na brojne institucije, ali i društvene mreže i medije, u želji da upozori putnike da, kako je kazala, Autotransom ne putuju ako ne žele biti izvrgnuti uvredama i prijetnjama od strane njihovih vozača i službenog osoblja. A imala je i zašto. - piše Novi list

Ponašanje dvojice vozača koje je Zadranka Stanka Vitlov opisala krajnje je neprimjereno i za kućnu atmosferu, a kamoli za radno mjesto.

- Dana 17. veljače u 10 i 30 sati trebala sam putovati iz Zagreba u Zadar busom Autotransa, registracijskih oznaka RI 783-TV. Dan prije sam na kolodvoru rezervirala sjedalo (6 kn ) i dobila broj 3. Oko 10,15 sati ušla sam u bus, potražila sjedalo broj 3, odmah iza suvozača, i stavila torbicu i jaknu na to sjedalo, odmah iza suvozača.

Istog trenutka me vozač grubim tonom upozorio da se maknem od tamo i da odem iza u kabinu. Nisam imala ništa protiv, mjesta je bilo, ali sam upitala zašto. Odgovor vozača ulazi u anale Autotrans pristojnosti: 'Zato jer ja mogu prdnuti, pa to vama može smrditi, a možete prisluškivati moje privatne razgovore'.

Zapanjena, pokupila sam stvari, maknula se tri reda niže, a dok sam ustajala u mom neposrednom prisustvu vozač je rekao suvozaču: 'to su one babe koje nisu dobile jednu stvar, pa se sad iživljavaju. Ali, ja sam sad iznerviran, ne mogu i neću voziti, vozit ću vam osmice po cesti i sad izvlačim karticu. Ni ja, niti moj suvozač vas neće voziti'. Na to je stvarno izvukao karticu iz volana i napustio bus. Dok sam razmišljala hoće li me možda i na silu izbaciti (mladi momak, a ja imam 65 godina) te da li da zovem policiju, on se vratio i krenuo.

Suvozač je pri sakupljanju karata dao i neke reklamne letke, a na moje pitanje ima li na njima kontakt telefon firme odgovorio da ima tu njegova veličina cipela i još jedne druge stvari.

Nemajući povjerenja u ovu i ovakvu firmu za suvisao odgovor i traženu ispriku i sankcije, ovo upućujem na sve medije i Ministarstvo prometa i tražim da se ovakvog prijevoznika i osoblje makne s ceste – stoji u obraćanju putnice Stanke Vitlov.

Autotrans najavio ispriku putnici i sankcije vozačima 

Iako je razočarana putnica kazala da je uputila reklamaciju i upravi ovoga prijevoznika i iskazala nepovjerenje da će bilo tko "iz te i takve tvrtke reagirati", uprava Autotransa joj se ipak javila. Na upit Novog lista, iz uprave ovog prijevoznika poručili su da su u kontaktu sa Stankom Vitlov i da će učiniti sve da joj se ispričaju, da joj nadoknade štetu, te da vozače sankcioniraju.

– Istražit ćemo cijeli slučaj, još ćemo sutra detaljnije porazgovarati s ovom gospođom, kazali su nam jučer u upravi Autotransa i dodali da u njihovoj tvrtki radi 1.200 zaposlenika te da je ponekad teško kontrolirati svačiji pojedinačni vokabular i ponašanje, ali da im u tome, nažalost, ali i na sreću, mogu pomoći putnici.

– Izuzetno nam je neugodno da se ovo dogodilo, svima je jasno da nam ovakvo nešto nikad ne bi moglo biti u interesu; ovakav način komunikacije i ponašanja naših djelatnika je i više nego prihvatljiv. Budući da nam je gospođa priložila dokumentaciju, znamo identitet obojice vozača i oni će biti sankcionirani, i to sasvim sigurno adekvatno. Zbog nas i naše tvrtke, ali prvenstveno zbog naših putnika kojima uvijek izlazimo u susret i razmatramo sve njihove reklamacije. - poručuju iz Autotransa. - piše Novi list

Facebook komentari

hr Tue Feb 20 2018 12:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8c05992af47fa8068b45b1/80
Foto: Facebook / HGSS

HGSS poslao upozorenje: "Pazite na sebe i druge, a u slučaju potrebe nazovite 112"

S obzirom na najavljenu nepovoljnu vremensku prognozu, HGSS je poslao upozorenje
HGSS preko svoje Facebook stranice poslao je upozorenje s obzirom na najavljenu nepovoljnu vremensku prognozu i značajne količine snježnih oborina u narednim danima.

Dragi naši! S obzirom na najavljenu nepovoljnu vremensku prognozu i značajne količine snježnih oborina u narednim danima, molimo da ne planirate boravak u planini, već u toplom domu čekajte proljepšanje. Posebno obratite pozornost na starije članove obitelji kao i kronične bolesnike. Pazite na sebe i druge, a u slučaju potrebe nazovite 112. - napisali su. 

Facebook komentari

hr Tue Feb 20 2018 12:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/542aa0ff1899423b2a000028/80

U Hrvatskoj svaki peti stanovnik izložen riziku od siromaštva

Problem siromaštva u Hrvatskoj je vrlo rasprostranjen i treba nam pametna socijalna politika i mjere koje će doskočiti tom problemu

Svaki peti stanovnik Hrvatske izložen je riziku od siromaštva te je potrebno da se u resornom ministarstvu pristupi preispitivanju postojećeg modela i ukupnog izdvajanja za socijalnu politiku, rečeno je u utorak na konferenciji o minimalnom dohotku, povodom obilježavanja 20. veljače - Svjetskog dana socijalne pravde.

Predsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva (HMPS), organizatora skupa, Nino Žganec upozorio je kako je linija siromaštva relativno niska i za samca iznosi 25.000 kuna godišnje i ne omogućava dostojno preživljavanje. Problem siromaštva u Hrvatskoj je vrlo rasprostranjen i treba nam pametna socijalna politika i mjere koje će doskočiti tom problemu.

Smatramo kako je dokidanje siromaštva prvenstveno političko pitanje i da je Hrvatska dosegla određeni stupanja razvoja koji omogućava da se pametnom preraspodjelom javnog novca u Hrvatskoj svakome omogući dostojan život, istaknuo je Žganec.

Po njegovim riječima činjenica je da se vrlo često u javnom diskursu ističe netočan podatak da Hrvatska izdvaja jako puno za socijalnu zaštitu, no stvarnost pokazuje suprotno da se izdvaja daleko ispod prosjeka Europske unije. U javnom diskursu se vrlo često pogrešno ističe kako je to nepotrebna potrošnja, umjesto da se to shvaća kao investicija u ljude i ljudski kapital i da se pametnim programima može spriječiti apsolutno siromaštvo, a onda i pomoći ljudima koji uđu u svijet siromaštva da što prije iz njega izađu.

Nažalost, podaci pokazuju da oni koji uđu u svijet siromaštva gotovo nemoguće ili jako teško izlaze iz njega, rekao je Žganec.

Za Hrvatsku su karakteristične regionalne nejednakosti, starije i osobe s invaliditetom, nezaposleni i djeca koji gotovo da nemaju šanse izaći iz svijeta siromaštva. Imamo veliki disbalans između Zagreba i županija kao što su Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska, dok s druge strane imamo Istarsku i Međimursku pri vrhu.

HMPS nastoji utjecati na politiku koja će se boriti protiv siromaštva iniciranjem promjene zakonodavstva, drugačijim politikama i percepcijama prema svijetu siromašnih. Skupom želimo potaknuti da se još jednom preispita model i shema socijalnih naknada koji su u Hrvatskoj po svim parametrima i pokazateljima vrlo neprimjerene i ne omogućavaju dostojno preživljavanje, naglasio je Žganec .

Ustvrdio je kako se forsira pristup da je kriterij društvenog razvoja ekonomski prosperitet. Naravno da je visina BDP-a važan pokazatelj, no što će nam visoki rast, ako nam isto tako raste i siromaštvo i ako su nam socijalni izdaci "zabetonirani" na postojećoj razini daleko ispod prosjeka EU, upitao je Žganec.

Pokazatelj razvijenosti nekog društva trebala bi biti socijalna sigurnost građana odnosno visoko razvijena socijalna svijest u društvu i tu se vodimo primjerima skandinavskih zemalja koje pokazuju kako se mogu balansirati ekonomski razvoj i socijalna politika, poručio je.

Naglasio je kako kod određivanja socijalnih naknada treba voditi računa da budu dostojne, ali i poticajne za rad radno sposobnom stanovništvu. Trenutno Vlada donosi odluku o visini osnovice za socijalne naknade koja se ne bazira ni na jednom čvrstom pokazatelju, rekao je Žganec dodavši da bi ona trebala ovisiti o rastu ili padu standarda. S postojećom socijalnom politikom stojimo na mjestu, a u nekim aspektima i nazadujemo, upozorio je Žganec.

Državna tajnica Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Marija Pletikosa rekla je kako je ono uključeno u projekte EMIN 2 (European minimum income network) i želi primjenjivati njegove pozitivne ishode i da se kroz donošenje novog zakona o socijalnoj skrbi razmotri sve mogućnosti i cilj nam je građanima omogućiti bolju budućnost i životne uvjete.

Slažemo se da je osnovica socijalne naknade od 800 kuna premalo, no putem brojnih socijalnih naknada želimo svim sugrađanima omogućiti bolji život  u okviru budućnosti. U tijeku je izrada novog zakona o socijalnoj skrbi i razmotrit ćemo mogućnost povećanja socijalnih naknada, rekla je Pletikosa.  Upitana o iznosu najviše socijalne naknade Pletikosa je rekla kako one u slučaju kumuliranja za određene skupine zbog starosti, ovisnosti, primjerice jednokratne pomoći u iznimnim slučajevima kao što su elementarne nepogode mogu doći i do 10.000 kuna.

Nacionalni koordinator EMIN Zdenko Babić upozorio je kako je Hrvatska u vrhu europskih zemalja po izloženosti stanovništva riziku siromaštva i oskudijevaju u osnovnim materijalnim dobrima, ne mogu platiti režije i žive u hladnim i vlažnim stanovima, ako ih uopće i imaju.

Facebook komentari

hr Tue Feb 20 2018 12:17:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .