Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5756adeb1e353e2f1c8b45cc/80
Foto: Ilustracija

Kritičari se obrušili na reformu kurikuluma

Stotinu stručnjaka sa sveučilišta, iz škola, znanstvenih instituta i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u kritičkom osvrtu na prijedlog Cjelovite kurikularne reforme (CKR) iznijeli su niz negativnih primjedaba na taj dokument

Recenzije stotinu istaknutih stručnjaka sa sveučilišta, iz škola, znanstvenih instituta i HAZU objavljene su u publikaciji Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU koje je i zatražilo te recenzije. Publikacija će biti predstavljena u četvrtak u Zagrebu, a predsjednik toga vijeća HAZU akademik Vladimir Paar istaknuo je u priopćenju u povodu objavljivanja publikacije da su "recenzije rezultat volonterskoga zalaganja vrhunskih eksperata, i trebalo bi ih uzeti u obzir pri donošenju odluka o daljnjemu tijeku reforme školstva". Javnost i odgovorni za odgoj i obrazovanje trebali bi imati uvid u te stručne recenzije jer se, uvjeren je akademik Paar, radi o ključnom pitanju za budućnost Hrvatske.

U izjavi povodom završetka Javnoga savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u okviru CKR-a, dosadašnja Ekspertna radna skupina za provedbu te reforme na čelu s dr. Borisom Jokićem ocijenila je "da reformu treba nastaviti na način na koji je osmišljena i vođena te da ona pruža dobru osnovu za pozitivnije perspektive sustava odgoja i obrazovanja, ali i Republike Hrvatske u cjelini". 


CKR je teško prohodan tekst, pisan zamornim metodičko-didaktičkim metajezikom

Akademik Krešimir Nemec smatra da je riječ o "teško prohodnu tekstu, pisanu zamornim metodičko-didaktičkim metajezikom prepunim birokratskih fraza i mutnih sintagmi kojima kao da je cilj prikriti pedagoške, znanstvene i stručne nedostatke projekta. Treba konstatirati da smo dobili slab, nedorečen i manjkav tekst iza kojega se krije ne samo nekompetencija nego i opasni volunatarizam". 

Doc. dr. Matko Glunčić ocijenio je kako je "kvantitativna analiza pokazala da će prijedlog gimnazijskoga kurikula dovesti do smanjenja broja studenata na prirodoslovnim, tehničkim, biomedicinskim i biotehničkim fakultetima, s dalekosežnim negativnim posljedicama na tehnološki i gospodarski razvoj Republike Hrvatske", a dr. Tihomir Engelsfeld smatra da u ekspertnoj radnoj skupini moraju biti zastupljeni i stručnjaci iz STEM područja koji će usmjeravati daljnji tijek reforme.

Profesorica Sanja Lukić istaknula je kako se "boji da će u ovoj nedorečenoj i konfuznoj zbrci ishoda, prijedloga i savjeta, mnogim učiteljima kemije, osobito početnicima, ovaj dokument predstavljati problem. Ne zato što se boje autonomije ili zato što nemaju znanje, već zato što duboko u sebi znaju da su stvari krivo i u namanju ruku nespretno postavljene."

Prof. dr. Boris Širola smatra da bi trebalo rasteretiti sadržaje poučavanja za svaki predmet zasebno, a onda i ukupan odgojno-obrazovni proces. Ocijenio je da se predloženim dokumentom to nije postiglo, te da bi se njegovom implementacijom u predloženoj formi, barem kada se radi o matematici, stvar generalno pogoršala. Istaknuo je da cjelokupnu vertikalu poučavanja matematike mogu meritorno osmisliti timovi sastavljeni od pojedinaca, gotovo isključivo iz znanstveno-nastavnih sveučilišnih zajednica, koji imaju "pogled odozgo" i koji istinski razumiju kako je matematika kao znanost strukturirana. Spomenuta činjenica, dodao je, posebno je relevantna za nastanak kurikuluma iz tzv. STEM područja (prirodne znanosti – fizika, kemija, biologija, geologija; tehnologija; inženjerstvo; matematika), za koja nema ni jednog istaknutog predstavnika u sedmeročlanoj Ekspertnoj radnoj skupini, koja je najodgovornija za nastanak CKR-a.

Akademik Dario Vretenar i prof. dr. Tamara Nikšić istaknuli su da "detaljniji opisi sadrže niz netočnih ili potpuno proizvoljnih tvrdnji koje naprosto nemaju temelja u modernoj znanosti te se stječe dojam da se svaki predmet mora uklopiti u predložak koji je zadala Ekspertna radna skupine što u konačnici dovodi do potpuno apsurdnih konstrukcija."

Prof. dr. Goran Šimić smatra da "nikakva tehnologija za sada ne može u potpunosti dokinuti presudan utjecaj nastavnika, jer ni video isječci, online predavanja niti ostali dostupni materijali ne mogu u potpunosti zamijeniti živog učitelja, baš zbog toga jer su nedovoljno životni, pa stoga i nedovoljno emocionalni".


Želimo li pretvoriti školu u lunapark i kome je to u interesu? 

Profesor emeritus Igor Čatić postavio je pak pitanje - želimo li zaista školu pretvoriti u lunapark i kome je to u interesu jer, uvjeren je, "škola nije lunapark ili plesna dvorana. Ona je jednako teški rad kao i kasnije tijekom života, a konkurencija je sve nemilosrdnija. Nažalost, kurikularna reforma ne obećava ništa dobro hrvatskome narodu."

Akademik Mladen Obad Šćitaroci predložio je rasterećenje programa jer je, kako je napisao, "teško zamisliti da su učenici osnovne škole u stanju savladati tako zahtjevan i sveobuhvatni program", a prof. dr. Hrvoj Vančik podsjetio da "svakom ponovnom oblikovanju nekog sustava (re-forma) mora prethoditi detaljna racionalna analiza postojeće što nije učinjeno, a mijenjati treba samo ono što se je pokazalo kao neprikladno, a zadržavati pozitivno iskustvo što nije vidljivo ni iz jednoga od navedenih dokumenata".

Dr. Mario Jareb ocijenio da bi "u cjelini gledano prijedlog nacionalnoga kurikuluma nastavnoga predmeta povijest u sadašnjem obliku trebalo odbaciti te pristupiti izradi novoga na posve drukčijim temeljima."

Profesorica Vesna Slaviček istaknula je da u dokumentu "nedostaju odgojne i etičke dimenzije poučavanja povijesti koje razvijaju i oblikuju etičke norme učenika, a zahtjevnost ishoda ne prati dobnu zrelost učenika za shvaćanje vrlo složenih povijesnih procesa i pojava", a prof. dr. Marko Palekčić da "CKR neprimjereno shvaća temeljne pedagogijske i didaktično-nastavne strukture."

Za prof. dr. Josipa Burušića, "prijedlog je u cijelosti neutemeljen i već je sada jasno, može imati štetne posljedice za ukupni razvoj učenika", profesorica Nela Dželalija smatra da je opis razina usvojenosti dio u kurikulumu koji je nelogičan, nepotreban, nepopravljiv i zbunjujući, a profesorica Ivana Orešić da bi nedefiniranje sadržaja u CKR-u kroz koje se ishodi ostvaruju, moglo dovesti do suprotnog efekta od onoga koji kurikulum želi postići.


Iz CKR-a može se iščitati da je termin "prirodoznanstveni svjetonazor" zapravo istoznačan "materijalističkom" svjetonazoru

Primjedbu vezano za svjetonazorsku dimenziju CKR-a iznio je dr. Mirko Ruščić i ocijenio da se "iz cjelokupnoga kurikula može iščitati da je termin 'prirodoznanstveni svjetonazor'  zapravo istoznačan 'materijalističkom' svjetonazoru koji je bio nametnut kao ideologija u prethodnome društvenom sustavu. Podrazumijeva se i nameće navodni, umjetno stvoreni sukob između prirodoznanstvenog (materijalističkog) pristupa i religijskoga (metafizičkog) pristupa, sukob koji u stvarnosti ne postoji odnosno ta se dva pristupa međusobno ne isključuju. To su dvije različite i odvojene dimenzije ljudske stvarnosti koje se međusobno ne pobijaju već nadopunjuju".

Recenzentica doc. dr. Dubravka Smajić upozorila je kako "u odgojno-obrazovnim ciljevima učenja jezično-komunikacijskoga područja kurikula nigdje nije naveden pridjev hrvatski, a napose ne sintagma hrvatski jezično-kulturni identitet. Program predmeta Hrvatski jezik po svojoj prirodi mora biti hrvatski orijentiran, što ovaj program velikim dijelom nije. Posljedice za učenike bile bi mnogo štetnije nego njihovo školovanje prema sadašnjem programu."

Učiteljica mr. Liljana Klinger postavila je pitanje - je li ovaj dokument na tragu rasterećenja ili je u pitanju opasan populistički pamflet, koji podrazumijeva improvizaciju, a ne metodički oblikovanu nastavu.


U reformu moraju nužno biti uključeni najbolji znalci i stručnjaci te nastavnici

Akademik Mislav Ježić smatra da u cjelovitu reformu obrazovanja treba - s jedne strane uključiti najbolje znalce i stručnjake za pojedina područja (nastavne predmete) koji ih izvrsno razumiju i mogu napraviti takvu novu sintezu, a s druge strane djelatnike iz prakse, učitelje i profesore koji imaju iskustva u radu s učenicima i studentima i znaju kako im treba prenositi znanje i razvijati vještine.

"U radu na prijedlogu 'cjelovite kurikularne reforme' (za razliku od rada na HNOS-u prije desetak godina, a koji nije valjano iskorišten) ovdje ne vidim da su sudjelovali takvi vrhunski znalci i stručnjaci pa se ne čini vjerojatnim da će se izraditi potrebne sinteze znanja s programom razvoja", ocijenio je akademik Ježić.

Prof. dr. Nevio Šetić uvjeren je da "Prijedlog CKR-a u ponuđenoj formi nije spreman za primjenu u praksi jer ima previše metodoloških i drugih pogrešaka", te je preporučio da se reforma treba nastaviti razvijati prije svega u skladu s hrvatskom i srednjoeuropskom školskom tradicijom", a prof. dr. Slobodan Prosperov Novak ocijenio kako se "radilo pogrešno, a pri svemu nisu konzultirani sveučilišni znalci što je strašno".

Prof. dr. Stipe Botica istaknuo je pak kako će mu "biti drago ako se usuglase Akademijini i Matičini stavovi oko ove maglovito zamišljene reforme školstva. Ali, kako stručne raščlambe i rasprave već sada pokazuju - nedorečene, nesustavne, formalističke i 'promašene' u mnogim odredbama."


Dosadašnja Ekspertna radna skupina za provođenje CKR-a: Reformu treba nastaviti na način na koji je osmišljena i vođena

Javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o 54 kurikulumska dokumenta i tri metodološka priručnika u okviru CKR-a završeno je 15. studenoga ove godine i tim povodom je dosadašnja Ekspertna radna skupina za provođenje CKR-a  u izjavi za javnost ocijenila da "reformu treba nastaviti na način na koji je osmišljena i  vođena".

Uz napomenu kako u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama javno savjetovanje u pravilu traje 30 dana, u izjavi su podsjetili da je javno savjetovanje o kurikulumskim dokumentima u organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja trajalo od 16. lipnja do sredine studenoga ove godine. Dodali su da je "javnom savjetovanju prethodila uspješno provedena stručna rasprava koja je organizirana prvi put na poticaj Ekspertne radne skupine na osnovu koje su stručne radne skupine izradile nove inačice dokumenata, a broj pristiglih komentara (pohvala, prijedloga, kritika) ukazao da su Stručne radne skupine kvalitetno i stručno izradile kurikulumske dokumente i da u široj javnosti nema većih prigovora na njihov sadržaj".

Izneseno stajalište potkrijepili su podatcima da je "na metodološki priručnik za izradu predmetnih kurikuluma stigao samo jedan komentar, kao i za kurikulume nastavnih predmeta Matematika, Engleski jezik, Njemački jezik koji se u hrvatskim školama poučavaju od prvog razreda osnovne škole do zadnjega razreda i to vezan uz pitanje naziva "kurikulum" ili "kurikul". Za važne kurikulumske dokumente poput Okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja stigla su dva komentara, Okvira za rad s učenicima s teškoćama tri te Okvira za rad s darovitima komentari samo jedne udruge, a čak i u dokumentima koji su izazvali određene prijepore u medijima i javnosti stiglo je za Biologiju osam komentara, za Informatiku pet, Povijest 12, te 19 komentara za Hrvatski jezik.

U izjavi su istaknuli i da je Europska je komisija u svom godišnjem izvješću o odgoju i obrazovanju u EU i Republici Hrvatskoj (Education and Training Monitor 2016.) iskazala vrlo pozitivnu ocjenu CKR-a.

Ustvrdili su da završeno javno savjetovanje nema zakonsko uporište, da će trebati provesti novo javno savjetovanje o kurikulumskim dokumentima ako će se reforma nastaviti, te da obrazovna politika nije jasno odgovorila stručnoj i općoj javnosti na pitanja - hoće li se poštivati Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije koju je u studenom 2014. bez glasa protiv usvojio Hrvatski sabor, a čiji je dio CKR, hoće li se osigurati zakonski preduvjeti za uvođenje kurikulumskih dokumenata, te hoće li se i iz kojih izvora osigurati financijska sredstva za nastavak reforme.

Facebook komentari

hr Wed Nov 23 2016 12:58:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59214e41b9e03e96158b4582/80
Foto: Wikipedija

Redatelj filma "Gazda'"želi kupiti Todorićev helikopter u zamjenu za dvije kutije dokumenata

Nakon što je izvanredna uprava Agrokora na čelu s Antom Ramljakom na internetskim stranicama koncerna objavila poziv na kupnju jahte i helikoptera s kojima se donedavno dičio vlasnik Agrokora Ivica Todorić, stigla je i prva ponuda - ona redatelja filma Gazda
Dario Juričanredatelj filma Gazda, kako je napisao u pismu Agrokoru, zainteresiran je za kupnju helikoptera. 'Dostavljam Vam najbolju ponudu koja, u maniri donedavnog predsjednika uprave Agrokora, ne sadrži novac, već prepune dvije kutije dokumenata o nastanku te korporacije i Ivici Todoriću. Kutije sadrže materijale mog trogodišnjeg istraživačkog rada i daju odgovore na pitanja koja izvanrednu Upravu i javnost  najviše muče, a to su: tko je sudjelovao u udruženom poduhvatu nastanka monstrumkoncerna te - gdje su pare? Materijale se, ukoliko ta institucija napokon pokaže interes, može posuditi i DORH-u.  Iako vrijednost tih dviju kutija uvelike nadilazi vrijednost helikoptera, spreman sam razliku pokloniti domovini', napisao je Juričan, piše tportal.

Materijal je, dodaje, prikupljao tri godine. 'Stoga sam danas ponosan čovjek jer sve što sam sakupio mogu predati hrvatskoj državi. Sa zanimanjem ću pratiti daljnju sudbinu mojih kutija.vKad preuzmem helikopter, postavit ću ga ispred ulaza u koncern Agrokor, Trg Dražena Petrovića 3, Zagreb, kao prvi eksponat Muzeja korupcije čiji sam jedan od kustosa, te mu tako dati dodatnu, javnu i umjetničku vrijednost. Helikopter ću po potrebi staviti na raspolaganje službama Hitne medicinske pomoći. Naravno, i zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću, kako bi iz visine imao bolji pogled na sve ono čime je zadužio Zagreb i neke od njegovih stanovnika, od kulturno-umjetničkog centra Superkonzum Sesvete pa do Superkonzuma Črnomerec i dvorca u Šestinama, čijoj je legalizaciji uvelike kumovao, bez suvišnih birokratskih komplikacija', zaključuje ironično Juričan.

Podsjetimo, Agrokor prodaje helikopter Bell 427, proizveden 2006., s 2920 sati leta. Za pretpostaviti je da je održavan redovito, a razni internetski portali za prodaju luksuzne robe helikopter procjenjuju na oko dva i pol milijuna dolara. 

Osim crvenog helikoptera prodaje se i jahta Riva dužine 23,86 metara. Jahta je proizvedena 2006. godine. Na internetskim portalima za prodaju jahti, ova se 'pila' može nabaviti za nešto manje od tri milijuna dolara. 

Facebook komentari

hr Sat May 27 2017 09:51:40 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58efafabb47398c0208b4581/80

Ledo krajem prošle godine izdao jamstva Agrokoru od 18,9 milijardi kuna

Ledo je izvijestio da je krajem prošle godine izdao jamstva u korist Agrokora u iznosu od 18,9 milijardi kuna.
Ta je tvrtka iz sastava Agrokora u petak objavila odgovore na pitanja postavljena tijekom održavanja glavne skupštine 15. svibnja ove godine. Jedno od pitanja ticalo se iznosa ukupnih Ledovih obveza s osnova izdanih jamstava u korist Agrokora na dan 31. prosinca 2016. godine, a u odgovoru se navodi da je na taj dan Ledo izdao garancije u korist Agrokora u iznosu od 18,9 milijardi kuna (18.910.930.232,00 kuna).  

Na skupštini je bilo postavljeno i pitanje o iznosu ukupnih Ledovih obveza s osnova izdanih zadužnica te mjenica izdanih za obveze Agrokora i drugih povezanih društva, ako su mjenice ili zadužnice izdane i za takva povezana društva na dan 31. prosinca 2016. godine. Uprava Leda smatra da je za odgovor na to pitanje valja pričekati predaju revidiranih financijskih izvješća za 2016 godinu.

Što se tiče stava Uprave oko točnosti i pouzdanosti nerevidiranih financijskih izvješća Leda za 2016. godinu, navodi se kako Uprava Leda nema saznanja o netočnosti tih izvješća, a nije bilo ni primjedbi revizorske kuće koja je obavila prethodne provjere i predreviziju.

U pogledu stava Uprave Leda o potencijalnim pogreškama u financijskim izvješćima Agrokora, u kontekstu jamstava koje je Ledo izdao za obaveze Agrokora, kaže se kako Uprava Leda za sada nema nikakvih konkretnih saznanja koja bi se odnosila na potencijalne pogreške u tim izvješćima.

Ako se te pogreške utvrde, Uprava Leda poduzet će sve raspoložive pravne mjere u isključivom interesu zaštite interesa Leda, dodaje se.

Facebook komentari

hr Fri May 26 2017 18:51:51 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/57c41b210234c32fe68b4572/80

Bulj: Izborit ću se da Makarska ima samostalni dom zdravlja

Mostov kandidat za splitsko-dalmatinskog župana Miro Bulj u petak se u Makarskoj susreo s građanima, a na konferenciji za novinare je ocijenio kako je taj grad pod vlašću Splitsko-dalmatinske županije izgubio atribute grada, posebno što se tiče zdravstvenih usluga, a on će se izboriti da Makarska ima samostalni dom zdravlja.

Bulj je u Makarskoj bio s kandidatima za zamjenike župana Ivanom Kovačićem i Matom Rebićem. 

 Makarska kao turistička destinacija danas nema apsolutno nikakve zdravstvene usluge, ustvrdio je Bulj.  "U turističkoj sezoni kada na Makarskoj rivijeri boravi 70-ak tisuća gostiju i još 30-ak tisuća stanovnika to predstavlja golemi problem koji se nastavlja i izvan turističke sezone, ocijenio je Mostov kandidat za župana.  Spomenuo je kako je ukinuto rodilište, ograničen rad laboratorija, te kako je Makarska daleko od Splita, a nema hitnu  pomoć koja je dobro organizirana

Kako je rekao Bulj, on će o tome voditi brigu kao narodni župan, "a ne kao zamjenski župan poput gospodina Bobana  (Blaženko Boban kandidat HDZ-a za župana)  koji je lutka na koncu Zagreba".  Izborit ću se da Makarska ima samostalni Dom zdravlja, jer mi smo jedina županija koja ima samo jedan Dom zdravlja dok brojne manje županije imaju po četiri ili pet domova. 

 "Makarska i Makarsko primorje koje ima 30 tisuće stanovnika, a Makarska 16.000  zaslužuje da djeca imaju osnovnu kao i srednju školu u jednoj smjeni, da makarska djeca kao i djeca iz cijele županije imaju iste uvjete - osnovnoškolci besplatne knjige, besplatan obrok kao i besplatan prijevoz, jer ako to može biti u Zagrebu izborit ću se da tako bude i u Splitsko-dalmatinskoj županiji i u Makarskoj," rekao je Bulj.
 Istaknuo je da će Makarska gospodariti svojim obalama, svojim plažama i svojim lukama i da se obala neće betonizirati.

 "Na pomorskom dobru nema granice .Županija nije dala lokalnoj samoupravi da upravlja svojim dobrom i da taj novac koji je golemi utroši lokalna samouprava, posebno u koncesijama, jer od njih proračuni priobalnih gradova mogu biti duplo veći", rekao Miro Bulj. Poručio je da je vrijeme  za Dalmaciju, da se probudi, a da njemu, kao čovjeku iz naroda, županija neće biti paradna pista u turističko vrijeme.

"Kao čovjek iz naroda očekujem od Makarana i stanovnika Makarskog primorja da mi daju  potporu, ja ću biti njihov župan, izborit ću se za dom zdravlja koji će imati sve potrebne usluge kao i za školu te brinuti o školskoj djeci. Decentralizirat će sve funkcije prema lokalnoj samoupravi, a poglavito upravljanje javnim dobrom kao što je pomorsko dobro", zaključio je Bulj.

Facebook komentari

hr Fri May 26 2017 18:51:26 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5877397b1eea8f82e88b458f/80
Foto: Vlada RH

Barišić: Ne razmišljam o ostavci

Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić otklonio je u petak mogućnost davanja ostavke, poručivši predsjedniku SDP-ova Savjeta za obrazovanje, znanost i tehnologiju Nevenu Budaku, koji je ustvrdio da bi Vlada trebala smijeniti Barišića, da je imao priliku pokazati svoju provedbu strategije "koja dosad nije polučila neke rezultate", pa neka "prepusti sad onima koji imaju ovlasti da pokažu kako se to dobro može napraviti".

Budak je oštro kritizirao vlast zbog neprovođenja kurikularne reforme, te ocijenio da bi sadašnjim tempom njezino eksperimentalno uvođenje moglo početi tek školske godine 2019./2020., zbog čega će gotovo četiri generacije učenika biti izgubljene za "novu i bolju školu".

Zbog toga bi Vlada trebala smijeniti resornog ministra Barišića i Posebno stručno povjerenstvo, rekao je Budak na konferenciji za novinare održanoj uoči godišnjice skupova potpore kurikularnoj reformi, na kojima se 1. lipnja prošle godine okupilo oko 50.000 ljudi.

"Nema potrebe razgovarati o bilo kakvoj ostavci, ne razmišljam o tome", rekao je Barišić novinarima na Trgu bana Jelačića, gdje je posjetio program "Umijeće darivanja" u povodu obilježavanja Nacionalnog dana darivanja i presađivanja organa i tkiva i desete obljetnice članstva Hrvatske u Eurotransplantu.

"Gospodin Budak imao je priliku pokazati svoju provedbu strategije koja dosad nije polučila neke rezultate. Neka prepusti sad onima koji imaju ovlasti da pokažu kako se to dobro može napraviti. Kada oni budu provodili reformu, a vidjeli smo kako su je neuspješno proveli, neka onda govore o tome koga će postavljati. Dotad neka nas puste da radimo transparentno kao što radimo", kazao je Barišić.  

Ustvrdio je da se usporedbom načina na koji je imenovan prošli sastav ekspertne skupine za provedbu kurikularne reforme može vidjeti da se prekršila procedura u svim elementima. Ponovio je da nije bio raspisan javni natječaj nego poziv, a Budak se, kazao je, tada nije žalio na proceduru.

Facebook komentari

hr Fri May 26 2017 17:44:22 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .