Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5368f6bf179942e730868d4d/80
Foto: D.N.

HAZU u petak obilježava 400. obljetnicu smrti Fausta Vrančića

Na dan Vrančićeve smrti 20. siječnja u 11 sati u Knjižnici HAZU održat će se edukativna multimedijalna radionica "Faust Vrančić – Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu". Riječ je o nastavku događanja kojima je HAZU 2016. sudjelovala u obilježavanju 400. obljetnice Vrančićeva djela "Novi strojevi"

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prigodnim će programima u petak, 20. siječnja obilježiti 400. godišnjicu smrti hrvatskoga polihistora, izumitelja, leksikografa, diplomata i biskupa Fausta Vrančića.

- Faust Vrančić jedna je od najistaknutijih osoba cjelokupne hrvatske kulturne i znanstvene povijesti, pravi renesansni čovjek koji se ostvarivao u različitim područjima i čiji nam život i djelo i danas mogu biti nadahnuće. Poput Ruđera Boškovića i Nikole Tesle, i Vrančić je bio veliki vizionar, čovjek ispred svoga vremena - rekao je u povodu 400. obljetnice Vrančićeve smrti predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić.

Vrančić nam daje primjer, dodao je, kako se humanističke i tehničke znanosti mogu skladno povezivati i prožimati s ciljem izgradnje boljeg i naprednijeg svijeta.

- Bio je jedan od onih hrvatskih humanista koji su na različite načine pridonosili kulturnom i znanstvenom razvoju Europe, a istovremeno i afirmaciji hrvatskog jezika i kulture. Iako je veći dio života, kao i mnogi hrvatski znanstvenici, proveo izvan Hrvatske, kao pravi domoljub trajno je ostao povezano s njom - istaknuo je Kusić.

- U današnje vrijeme ubrzanog tehnološkog napretka Vrančić nam šalje poruku koliko je važno biti u toku sa suvremenim znanstvenim i tehničkim dostignućima, ne zaboravljajući istovremeno niti osnovne vrednote na kojima počiva ljudska civilizacija - zaključio je predsjednik HAZU.

Na dan Vrančićeve smrti 20. siječnja u 11 sati u Knjižnici HAZU održat će se edukativna multimedijalna radionica "Faust Vrančić – Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu". Riječ je o nastavku događanja kojima je HAZU 2016. sudjelovala u obilježavanju 400. obljetnice Vrančićeva djela "Novi strojevi".

Projekt "Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu", čija je voditeljica dr. sc. Marijana Borić iz Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU osmišljen je radi afirmacije hrvatskoga znanstvenog nasljeđa, a u sklopu projekta aktivnosti se održavaju i izvan Hrvatske kako bi se naglasila univerzalnost znanstvene baštine.

U sklopu obilježavanja obljetnice Marijana Borić će 2. veljače u Knjižnici HAZU održati predavanje "Faust Vrančić – 400. godina poslije".

Faust Vrančić rodio se u Šibeniku 1. siječnja 1551. Na njegov je život osobito je utjecao stric Antun Vrančić, ostrogonski nadbiskup koji mu je omogućio studij u Padovi i Veneciji. Ondje je Vrančić pokazao iznimno zanimanje za filozofiju, fiziku i matematiku.

Nakon studija, vratio se u Šibenik 1571., ali je ubrzo ponovno otišao stricu u Ugarsku, gdje se bavio znanstvenim radom. Bio je u službi rimsko-njemačkog cara i hrvatskog kralja Rudolfa II. na njegovom dvoru u Pragu i bio jedan od najutjecajnijih ljudi tadašnje Europe. Bio je naslovni biskup Csanáda u Transilvaniji, a posljednjih desetak godina života potpuno je napustio svjetovni život, pristupio je redu svetog Pavla u Rimu te se posvetio pisanju djela.

Faust Vrančić dao je značajan doprinos različitim područjima te je napisao više djela trajne vrijednosti. Među njima se posebno ističu petojezični leksikon "Dictionarium" (Venecija, 1595.), prvi cjeloviti hrvatski rječnik, u koji je uvrstio "dalmatinski" (hrvatski) jezik u društvo "pet najizvrsnijih europskih jezika". Rječnik sadrži oko 3800 hrvatskih riječi.

Najpoznatije Vrančićevo djelo su "Machinae novae" (Venecija, 1615./1616.), kapitalno djelo renesansne tehnike u kojem kroz svoje vizionarske projekte anticipira daljnji razvoj tehnike. Pojedini izumi koji su prvi put zaživjeli u tiskanom obliku upravo u ovom njegovu djelu koriste se i danas: padobran, most od metala, most ovješen o lance i žičara, modificirani u skladu sa suvremenim razvojem tehnike.

Napisao je i knjižicu na hrvatskom jeziku "Život nikoliko izabranih divic" (1606.), o 12 ranokršćanskih mučenica, a posvetio ju je benediktinkama samostana svetog Spasa u Šibeniku.

Faust Vrančić umro je 20. siječnja 1617. u Veneciji, te je prema vlastitoj želji prenesen i pokopan u crkvi svete Marije u Prvić Luci gdje mu je do danas sačuvan grob. Od 1992. ime Fausta Vrančića nosi Državna nagrada tehničke kulture.



Facebook komentari

hr Thu Jan 19 2017 16:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58763d481eea8f88e58b4572/80
Foto: Pixabay

Dojenje dugoročno ne utječe na inteligenciju djeteta

Nije znanstveno dokazano da dojenje utječe na poboljšan rječnik i ostale sposobnosti u starijoj životnoj dobi djeteta

Kognitivni razvoj petogodišnjaka koji su kao novorođenčad hranjeni majčinim mlijekom i onih koji su konzumirali adaptirano mlijeko je jednak, pokazalo je nedavno irsko istraživanje.

Znanstvenici su evidentirali i analizirali općenito ponašanje, bogatstvo vokabulara i spoznajne sposobnosti 7478 irske djece u dobi od tri i pet godina, bilježeći usto i podatak o tome jesu li kao novorođenčad dojeni, prenosi Independent.

Rezultati studije dojenje su povezali s boljim rješavanjem nekih problema i zadaća te sa smanjenom hiperaktivnošću kod trogodišnjaka, no stanje nije bilo isto kad su navršili pet. 

Nije znanstveno dokazano da dojenje utječe na poboljšan rječnik i ostale sposobnosti u starijoj životnoj dobi djeteta. 

Autorica studije Lisa-Christine Girar s Dublinskog sveučilišta smatra da su na ranija istraživanja, koja su ukazivala na dugoročnu dobrobit kod djece koju su majke dojile, možda utjecali društveno-ekonomski faktori poput majčina stupnja obrazovanja ili financijskih prihoda. 

- U razvijenim zemljama postoji određeni profil majki koje smatraju da je dojenje iznimno važno. Majke višeg stupnja obrazovanja, boljeg financijskog stanja, koje u prenatalnoj fazi paze da ne narušavaju zdravlje, primjerice alkoholom i duhanom jer mogu utjecati na fetus, po statističkim podacima češće doje svoju novorođenčad. - rekla je dr. Girard. 

No nakon što su podaci randomizirani "nismo otkrili nijednu statistički značajnu razliku između djece koju su majke dojile i one koja su hranjena adaptiranom hranom, kad su posrijedi bile kognitivne sposobnosti i vokabular", rekla je dr. Girard. 

- Nismo pronašli ni izravan učinak dojenja na smanjenje hiperaktivnosti kod trogodišnjaka, a jednak je rezultat bio i kod petogodišnjaka, što upućuje na to da vjerojatno ima i drugih faktora koji značajnije utječu na razvoj djeteta. - smatra Girard. 

O dugoročnoj dobrobiti majčina mlijeka i dojenja u prvih nekoliko mjeseci života već godinama se lome koplja. No dr. Girard kaže da je takvo istraživanje teško provesti jer nije moguće jednoj grupi žena kazati da ne doje djecu, a drugoj suprotno. 

Facebook komentari

hr Tue Mar 28 2017 17:15:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5821aad51eea8f2ca08b4630/80
Foto: Wikipedija

Znanstvenici list špinata pretvorili u mišićno tkivo

Znanstvenici su pronašli način kako koristiti špinat za izgradnju funkcionalnog ljudskog srčanog mišića. Krajnji cilj istraživanja je mogućnost zamjene oštećenog tkiva kod pacijenata koji su imali srčani udar.

Istraživanje koje su znanstvenici objavili u časopisu Biomaterials , nudi novi način da se uzgoji vaskularni sustav, što je bilo ogromna prepreka u ovoj grani medicine, prenosi zimo.dnevnik.hr.

Znanstvenici su već uspjeli napraviti veće komade tkiva ljudskog tijela metodama poput 3D printanja, ali problem je bio upravo u tome što je vrlo teško rekreirati i li uzgojiti male, delikatne žile koje su vitalne za za zdravlje tkiva. "Bez vaskularnog sustava -tkivo odumire", napominje Joshua Gershlak, student politehničkog instituta Worchester.

Jedna od definirajućih odlika lista je grananje mreže tankih žila što dostavljaju vodu i hranjive tvari ćelijama. Sada su znanstvenici iskoristili biljne žile kako bi replicirali način na koji se krv kreće kroz ljudsko tkivo.

Proces se bazira na modificiranju lista špinata koji odstrani njegove biljne stanice te ostavi okvir od celuloze. "Razvoj metode decelularizacije, svojevrsnog 'pranja stanica' biljaka utire put novoj znanstvenoj grani koja će proučavati mimikriju između biljaka i životinja", smatraju britanski znanstvenici.

Celuloza je biokompatibilna te se već koristi u raznim regenerativnim postupcima u medicini.

Sljedeći korak je "kupanje" celuloznog okvira u ljudskim stanicama, tak oda tkivo naraste i okruži žilice. Kada se list špinata pretvori u neku vrstu mini srca, puštaju tekućinu i mikrogranule da utvrde kako krvne stanice mogu efikasno putovati ovim sistemom.

Krajnji cilj je mogućnost zamjene oštećenog tkiva kod pacijenata koji su imali srčani udar, tako da im srce nastavi kucati. Baš kao i krvne žile, vene u modificiranom lišću bi dostavljale kisik i hranjive tvari čitavom komadu zamjenskog tkiva, što je presudno kod stvaranja novog srca.

"Imamo još puno posla, ali za sada je ovo vrlo obećavajuće", iznio je profesor Glenn Gaudette u izjavi za medije. "Prilagođavanje biljki koje farmeri uzgajaju već stotinama godina u svrhu uzgoja ljudskog tkiva će pomoći u rješavanju velikog broja problema koji ograničavaju ovo područje."

Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 17:22:27 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d765ebb4739845d78b4570/80
Foto: Dnevnik.hr

Sredonjoškolac s Hvara svaki vikend putuje 1000 kilometara kako bi učio - o robotici!

Vožnja trajektom, presjedanje, pa učenje u autobusu ipak su se isplatili. Petar je sa svojom zagrebačkom ekipom na svjetskom robotičkom vrhu, a na europskim natjecanjima zauzimaju prva mjesta

Trud srednjoškolca Petra Slavičeka već je urodio plodom. Svaki vikend putuje 1000 kilometara, od Jelse do Zagreba kako bi učio o robotici. - piše Dnevnik.hr

Srednjoškolac Petar Slaviček dio je tima koji niže svjetske uspjehe, a nije ga spriječilo ni to što u školi ne uči informatiku.

Petar, 17-godišnjak s Jelse, svaki vikend putuje 1000 kilometara u Zagreb. 

- Teško je. Naučio sam ubijati vrijeme na autobusima, pa mi pet sati u autobusu prođe jako brzo. - kaže Petar.

Vožnja trajektom, presjedanje, pa učenje u autobusu ipak su se isplatili. Petar je sa svojom zagrebačkom ekipom na svjetskom robotičkom vrhu, a na europskim natjecanjima zauzimaju prva mjesta. 

- Nigdje drugdje nisam našao ni mentora ni ekipu s kojom mogu raditi i napraviti nešto kvalitetno, nego tu. - kaže Petar. 

U podrumu obiteljske kuće uspješni tim svaku subotu brusi nova robotička rješenja. 

U srednjoj školi ne uči informatiku jer u njegovoj generaciji nije bilo dovoljno zainteresiranih učenika. 

- Moja generacija nije imala interesa. Nemamo informatiku, imamo dodatni sat engleskoj i biologije, ali generacija ispred mene ima informatiku redovno. Izborna je, ali je redovni sat. - kaže Petar. 

U državi u kojoj je informatika izborni predmet, Petrovi uspjesi još su veći. 

- Super da sustav koji mu to nije omogućio da se bori protiv njega i toliko je toga napravio. - kaže Zoran Pribičević iz Hrvatskog robotičkog saveza, Petrov mentor. 

Petar kaže da se preko interneta može naučiti bilo što, ali iz nekog razloga to jako malo ljudi zna. 

Da je internetska veza, uz puno truda, jača od svih prepreka pokazao je najbolje na vlastitom primjeru. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Sun Mar 26 2017 08:55:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d58b36b4739847d18b4607/80

Spasite goli život!: Što napraviti ako se gušite, a nikoga nema u blizini?

Kada Heimlichov zahvat zakaže ili se ne može pravilno izvesti, jedan drugi potez može osloboditi dišne putove i spasiti život osobi koja se guši.
Većina ljudi čula je za Heimlichov zahvat i zna kako se može pomoći osobi kojoj je u dišnim putovima zapeo komadić hrane ili neki predmet. Međutim, što napraviti ako ste vi ta osoba i u blizini nema nikoga tko bi vam mogao pomoći?
U tom slučaju izvođenje Heimlicha je otežano i u panici se često napravi nepravilno pa je Jeff Rehman, bolničar i vatrogasac s 22 godine iskustva, u suradnji sa svojim kolegama osmislio alternativnu tom zahvatu. 

1. Kleknite na pod i ruke stavite u položaj kao da ćete napraviti sklek. 

2. Izmaknite ruke i padnite torzom na pod. Udarac će naglo istjerati veliku količinu zraka iz vaših pluća i tako odstraniti komadić hrane ili predmet koji ometa vaše dišne putove.

3. Ako ne uspijete iz prve, pokušajte opet. Nemojte se bojati osjećaja pada jer je u pitanju nekoliko sekundi neugode koje nisu ništa naspram činjenice da možete spasiti vlastiti život, prenosi zadovoljna.hr

Obavezno pogledajte i video u kojem je potez objašnjen. 




Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 22:22:02 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .