Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5368f6bf179942e730868d4d/80
Foto: D.N.

HAZU u petak obilježava 400. obljetnicu smrti Fausta Vrančića

Na dan Vrančićeve smrti 20. siječnja u 11 sati u Knjižnici HAZU održat će se edukativna multimedijalna radionica "Faust Vrančić – Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu". Riječ je o nastavku događanja kojima je HAZU 2016. sudjelovala u obilježavanju 400. obljetnice Vrančićeva djela "Novi strojevi"

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prigodnim će programima u petak, 20. siječnja obilježiti 400. godišnjicu smrti hrvatskoga polihistora, izumitelja, leksikografa, diplomata i biskupa Fausta Vrančića.

- Faust Vrančić jedna je od najistaknutijih osoba cjelokupne hrvatske kulturne i znanstvene povijesti, pravi renesansni čovjek koji se ostvarivao u različitim područjima i čiji nam život i djelo i danas mogu biti nadahnuće. Poput Ruđera Boškovića i Nikole Tesle, i Vrančić je bio veliki vizionar, čovjek ispred svoga vremena - rekao je u povodu 400. obljetnice Vrančićeve smrti predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić.

Vrančić nam daje primjer, dodao je, kako se humanističke i tehničke znanosti mogu skladno povezivati i prožimati s ciljem izgradnje boljeg i naprednijeg svijeta.

- Bio je jedan od onih hrvatskih humanista koji su na različite načine pridonosili kulturnom i znanstvenom razvoju Europe, a istovremeno i afirmaciji hrvatskog jezika i kulture. Iako je veći dio života, kao i mnogi hrvatski znanstvenici, proveo izvan Hrvatske, kao pravi domoljub trajno je ostao povezano s njom - istaknuo je Kusić.

- U današnje vrijeme ubrzanog tehnološkog napretka Vrančić nam šalje poruku koliko je važno biti u toku sa suvremenim znanstvenim i tehničkim dostignućima, ne zaboravljajući istovremeno niti osnovne vrednote na kojima počiva ljudska civilizacija - zaključio je predsjednik HAZU.

Na dan Vrančićeve smrti 20. siječnja u 11 sati u Knjižnici HAZU održat će se edukativna multimedijalna radionica "Faust Vrančić – Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu". Riječ je o nastavku događanja kojima je HAZU 2016. sudjelovala u obilježavanju 400. obljetnice Vrančićeva djela "Novi strojevi".

Projekt "Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu", čija je voditeljica dr. sc. Marijana Borić iz Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU osmišljen je radi afirmacije hrvatskoga znanstvenog nasljeđa, a u sklopu projekta aktivnosti se održavaju i izvan Hrvatske kako bi se naglasila univerzalnost znanstvene baštine.

U sklopu obilježavanja obljetnice Marijana Borić će 2. veljače u Knjižnici HAZU održati predavanje "Faust Vrančić – 400. godina poslije".

Faust Vrančić rodio se u Šibeniku 1. siječnja 1551. Na njegov je život osobito je utjecao stric Antun Vrančić, ostrogonski nadbiskup koji mu je omogućio studij u Padovi i Veneciji. Ondje je Vrančić pokazao iznimno zanimanje za filozofiju, fiziku i matematiku.

Nakon studija, vratio se u Šibenik 1571., ali je ubrzo ponovno otišao stricu u Ugarsku, gdje se bavio znanstvenim radom. Bio je u službi rimsko-njemačkog cara i hrvatskog kralja Rudolfa II. na njegovom dvoru u Pragu i bio jedan od najutjecajnijih ljudi tadašnje Europe. Bio je naslovni biskup Csanáda u Transilvaniji, a posljednjih desetak godina života potpuno je napustio svjetovni život, pristupio je redu svetog Pavla u Rimu te se posvetio pisanju djela.

Faust Vrančić dao je značajan doprinos različitim područjima te je napisao više djela trajne vrijednosti. Među njima se posebno ističu petojezični leksikon "Dictionarium" (Venecija, 1595.), prvi cjeloviti hrvatski rječnik, u koji je uvrstio "dalmatinski" (hrvatski) jezik u društvo "pet najizvrsnijih europskih jezika". Rječnik sadrži oko 3800 hrvatskih riječi.

Najpoznatije Vrančićevo djelo su "Machinae novae" (Venecija, 1615./1616.), kapitalno djelo renesansne tehnike u kojem kroz svoje vizionarske projekte anticipira daljnji razvoj tehnike. Pojedini izumi koji su prvi put zaživjeli u tiskanom obliku upravo u ovom njegovu djelu koriste se i danas: padobran, most od metala, most ovješen o lance i žičara, modificirani u skladu sa suvremenim razvojem tehnike.

Napisao je i knjižicu na hrvatskom jeziku "Život nikoliko izabranih divic" (1606.), o 12 ranokršćanskih mučenica, a posvetio ju je benediktinkama samostana svetog Spasa u Šibeniku.

Faust Vrančić umro je 20. siječnja 1617. u Veneciji, te je prema vlastitoj želji prenesen i pokopan u crkvi svete Marije u Prvić Luci gdje mu je do danas sačuvan grob. Od 1992. ime Fausta Vrančića nosi Državna nagrada tehničke kulture.



Facebook komentari

hr Thu Jan 19 2017 16:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58af27cbb4739826738b4592/80
Foto: Darko Dragojević

Obrana od meteo tsunamija: U Starome Gradu bit će postavljen mareograf

Meteotsunami ima istu frekvenciju i prostorne skale kao tsunami valovi, s tom razlikom što ne ovisi o seizmičkim aktivnostima, vulkanskim erupcijama ili podmorskim klizištima. Na meteotsunami utječu atmosferske prilike poput tlaka zraka, fronte, vjetar i slično

Na Institutu za oceanografiju i ribarstvo (Split) u tijeku je realizacija dvaju projekata vezanih uz istraživanje meteoroloskih tsunamija (poznatih i kao šćige). Ovi projekti su:

(1) MESSI - Meteotsunamis, destructive long ocean waves in the tsunami frequency band: from observations and simulations towards a warning system (http://www.izor.hr/messi) - međunarodni projekt financiran od strane fonda Jedinstvo uz pomoc znanja (Hrvatska zaklada za znanost).

(2) POZOR - Praćenje potencijalno opasnih oscilacija razine mora i njihov doprinos poplavama obalnih područja u budućoj klimi (http://iadran.izor.hr/~sepic/POZOR) - nacionalni projekt financiran od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Meteorološki tsunamiji su razorne oscilacije razine mora koje periodički pogadaju odredene lokacije na Jadranskom moru. Posebno su ugroženi Stari Grad na otoku Hvaru i Vela Luka na Korčuli. Najrazorniji jadranski meteorološki tsunami pogodio je Velu Luku 21. lipnja 1978. godine. Tijekom dogadaja, more se višekratno dizalo i spuštalo do 3 m iznad (ispod) svoje uobičajene razine pri čemu je nanesena velika materijalna šteta (srećom bez ljudskih žrtava). Velolučki meteotosunami ujedno je i najsnažniji poznati svjetski meteotsunami te je kao takav i predmet iznimnog interesa međunarodne znanstvene zajednice. Osim Vele Luke, meteorološki tsunamiji pogaaju i druge lokacije na Jadranu. Popis svih poznatih jadranskih meteoroloskih tsunamija nalazi se na web stranici http://www.izor.hr/meteotsunami.

Osnovni ciljevi projekata MESSI i POZOR su:

(1) Znanstveno istraživanje meteoroloških tsunamija
(2) Izrada prototipa sustava za upozorenje na opasnost od meteoroloških tsunamija
U svrhu ostvarivanja navedenih ciljeva, potrebno je postaviti uređaje za mjerenje razine mora (mareografe) te uređaje za mjerenje tlaka zraka (mikrobarografe) na pažljivo odabrane lokacije. Odabrane lokacije za mareografe su Vela Luka (otok Korčula), Stari Grad (otok Hvar) i Sobra (otok Mljet).

Za postavu mareogarfa na trajektnom pristaništu u Starome Gradu Institut je ishodio prethodnu suglasnost Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Uprave sugurnosti plovidbe, Lučke kapetanije Split.

Facebook komentari

hr Thu Feb 23 2017 19:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58adeaaab47398c1688b46eb/80
Foto: Screenshot YouTube

NASA: Astronomi otkrilisustav 7 planeta, na nekima je vjerojatno moguć život

Astronomi su otkrili sustav sa sedam planeta veličine Zemlje koje kruže oko jedne zvijezde, koji nam je relativno blizu i u kojem je možda moguć život, objavila je NASA u srijedu

Od tih planeta tri se nalaze u nastanjivoj zoni, području oko matične zvijezde koja je klasificirana kao ultrahladni patuljak, a najveća je vjerojatnost da upravo njih tri imaju i tekuću vodu, ključnu za život kakav poznajemo.

Zbog toga što se nalaze izvan našeg Sunčevog sustava, ti se planeti nazivaju egzoplanetima.

Ovaj sustav egzoplaneta nazvan je TRAPPIST-1, prema teleskopu, nalazi se u konstelaciji Vodenjaka i relativno nam je blizu. Udaljen je od Zemlje oko 40 svjetlosnih godina.

Svih sedam planetarnih orbita bliže je svojoj matičnoj zvijezdi nego što je planet Merkur našem Suncu. Planeti su također vrlo blizu jedni drugima.

Pomoću teleskopa Spitzer precizno su izmjerene veličine sedam planeta i donesene prve procjene mase šest od njih, što je omogućilo i procjenu njihove gustoće.

Na temelju gustoće, svi ti planeti su vjerojatno stjenoviti. Daljnje proučavanje ne samo da će pomoći da se utvrdi jesu li bogati vodom nego bi se moglo i otkriti ima li tekuće vode na površini nekoga od njih.

Masa sedmog i najudaljenijeg planeta još nije procijenjena i znanstvenici vjeruju da bi to mogao biti ledeni svijet, ali su potrebna daljnja promatranja.


"Sedam čuda sustava TRAPPIST-1 prvi su planeti veličine Zemlje za koje je otkriveno da kruže oko ove vrste zvijezde", rekao je Michael Gillon, vodeći istraživač sa Sveučilištza u Liegeu.

"Mislim da smo napravili ključan korak prema tome da otkrijemo ima li tamo života", rekao je novinarima Amaury Triaud, astronom sa Sveučilišta u Cambridegu.

Ovo otkriće objavljeno je u srijedu u časopisu Nature i na tiskovnoj konferenciji u sjedištu NASA-e u Washingtonu.

Ono "bi moglo biti važan dio slagalice u nalaženju nastanjivih okruženja, mjesta koja su pogodna za život", izjavio je Thomas Zurbuchen iz NASA-ine Uprave za znanstvenu misiju u Washingtonu.

"Odgovor na pitanje 'jesmo li sami' glavni je znanstveni prioritet i otkriće tako puno planeta i prvi put u nastanjivoj zoni predstavlja izuzetan korak naprijed prema tom cilju".



Facebook komentari

hr Wed Feb 22 2017 20:31:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58acb442b47398ee698b45a1/80
Foto: Mijo Jaredić / CROMETEO

Zanimljiva optička pojava na nebu iznad Kaštela: Znate li što je 22° halo?

Pojavu je snimio član Crometeo tima, Mijo Jaredić
Posljednjih dana nije bilo većih meteorloških uzbuđenja u Dalmaciji, no jedna je pojava na kaštelanskom nebu plijenila pozornost. Na tankim oblacima, koji u meteorologiji nose naziv cirostratusi, stvorio se pravilna kružnica oko Sunca. Optička je to pojava koja se zove halo.

22° halo je relativno česta optička pojava koja nastaje na kristalićima leda visoko u troposferi. Stvara ga lom svjetlosti na šesterokutnim ledenim kristalićima koji su uglavnom nasumično orijentirani u cirusima. Ta je pojava zato i najčešća – nije potrebna neka posebna i rijetka orijentacija kristala.

Teoretičari zavjere vjerojatno će ostati potpuno razočarani činjenicom da je pojava potpuno prirodna i da nakon nje vrlo vjerojanto neće uslijediti kakav potres, pomor ptica ili povećan broj oboljelih ljudi.

Donosimo vam foto galeriju i video zanimljive pojave.

 

Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 22:45:54 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/585befc11eea8f987f8b45ed/80
Foto: Pixabay

Pametni telefoni donose revoluciju u medicini: Mjere hemoglobin u krvi, mogu dijagnosticirati astmu ali i anemiju,...

Pametni telefoni donose revoluciju u dijagnosticiranju i liječenju kroničnih bolesti zahvaljujući aplikacijama u medicinske svrhe, rekli su znanstvenici okupljeni na godišnjoj konferenciji u Bostonu

- Kamera, flash, mikrofon, GPS, pametnih telefona sve su učinkovitiji, objasnio je na skupu Shwetak Patel, profesor informatike i inženjerstva sveučilišta Washington u Seattleu. 

Pametni telefoni već mogu brojati korake, izračunati potrošene kalorije i mjeriti srčani ritam, rečeno je u petak na konferenciji Američke udruge za unapređenje znanosti (American Association for the Advancement of Science).

- No mobiteli i tableti mogu postati učinkovite dijagnostičke sprave ako se izmijeni uporaba njihovih senzora. Tako bi mobiteli mogli mjeriti kapacitet pluća i dijagnosticirati astmu ili bronhopneumoniju - rekao je profesor Patel.

Također je moguće poslužiti se kamerom i flashom za mjerenje, na prstu i uz odgovarajuću aplikaciju, hemoglobin u krvi i dijagnosticirati anemiju.

Za te aplikacije već su zatražene autorizacije pri Američkoj agenciji za hranu i lijekove (FDA), rečeno je.

Senzor za pokret u pametnim telefonim može se koristiti za otkrivanje osteopozore, smanjenje gustoće kostiju koja se za sada dijagnosticira skenerom. Dovoljno je držati mobitel u ruci i ukucati šifru kako bi se stvorili valovi koje detektira senzor pokreta u kameri. Smanjenje gustoće kostije otkriva se promjenom frekvencije valova.

- Moguće je također stvoriti oruđe za dijagnostiku i screening, što prije nije bilo moguće i to donosi revoluciju u dijagnostiku, liječenje i upravljanje kroničnim bolestima - kaže Patel.

Izuzetan učinak pametni telefoni mogli bi postići u zemljama u razvoju kjima nedostaje dijagnostičkih odjela.

U razvijenim zemljama, individualizirani medicinski instrumenti mijenjaju odnos između pacijenta i liječnika pružajući bolesnicima mogućnost da često sami dobiju medicinske podatke za koje su ranije morali poći u ordinaciju. 

Prijenosni telefoni već pomažu oboljelima od šećerne bolesti i raka da bolje nadziru svoju bolest, kaže Elizabeth Mynatt, profesorica interaktivne informatike na Institutu za tehnologiju u Georgiji. 

Znanstvenici su već opskrbili tabletima žene iz skromnijih sredina koje su se liječile od raka dojke kako bi one u realnom vremenu dobile sve informacije za dijagnostiku, tretman i nuspojave. 

Aplikacija je učinkovita i za pacijente koji nemaju novca da plate put do liječnika.

Sve je više znanstvenika i liječnika na sveučilištu Johns Hopkins koji u pametnim telefonima vide sredstvo za prikupljane velikih količina medicinskih podataka dovoljnih za provedbu kliničkih ispitivanja.

Sadašnja klinička ispitivanja stoje najmanje 12 milijuna dolara. Pomoću smartphona moguće je je izvesti "mnogo učinkovitija mikroispitivanja" u realnom vremenu, kojih će podaci biti bliži stvarnosti, a cijena daleko manja. 

Facebook komentari

hr Mon Feb 20 2017 16:05:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .