Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5adf76302af47f77948b45ec/80
Foto: Screenshot / YouTube

Smiju li oni koji podržavaju Istanbulsku konvenciju na pričest?

"Crkva doista nikoga ne želi isključiti iz svog zajedništva, želi biti otvorena svima tražeći putove pomirenja, no ipak postoje neka moralna pitanja..."

Dubrovački biskup Mate Uzinić na web stranici Dubrovačke Biskupije objasnio je smiju li osobe koje su za Istanbulsku konvenciju pristupiti pričesti. Njegovo objašnjenje naziva "Istanbulska konvencija i pristupanje svetoj pričesti" prenosimo u u nastavku.

- Nadovezujući se na raspravu o pripuštanju pričesti političara koji su, suprotno naputku biskupa, glasovali za Istanbulsku konvenciju, smatram nužnim nakon svega, zbog određene nedorečenosti koja je ostala i koja dopušta različita tumačenja koja nisu nikad dobra, dati dva pojašnjenja.  

Prvo je da, iako Crkva doista nikoga ne želi isključiti iz svog zajedništva nego želi biti otvorena svima tražeći putove pomirenja, ipak postoje neka moralna pitanja, poput abortusa i eutanazije, koja ne samo subjektivno nego i objektivno isključuju iz crkvenog zajedništva, a time i pričesti, one koji ih, suprotno crkvenom naučavanju, javno odobravaju i promoviraju.

Drugo je da nisu sva moralna pitanja iste težine kao pitanja abortusa i eutanazije i da u nekim pitanjima, za primjer možemo uzeti pitanja koja regulira Istanbulska konvencija i koja su bila temelj svih naših prijepora proteklih mjeseci, i među katolicima može postojati legitimna raznolikost mišljenja.

Da bih potkrijepio ove dvije tvrdnje, a tim i objasnio zašto i dalje držim da oni koji su glasovali suprotno od naputka biskupa tim nisu objektivno prekinuli svoje crkveno zajedništvo – naravno oni se subjektivno sami trebaju u savjesti ispitati je li se to dogodilo – u nastavku donosim važan tekst na kojima ih temeljim. Riječ je o odgovoru kardinala Josepha Ratzingera, tadašnjeg prefekta Kongregacije za nauk vjere, kardinalu Theodoru E. McCarricku, tadašnjem nadbiskupu Washingtona i predstojniku povjerenstva za „unutarnju politiku” Biskupske konferencije Sjedinjenih Američkih Država, a tiče se katolika političara koji su se javno zalagali za pravo na abortus i eutanaziju i zbog čega im je bila uskraćena pričest. Ovaj odgovor je objavljen u prvom tjednu srpnja 2004., a ja ga ovdje donosim u svom prijevodu", napisao je Uzinić.  

Slijedi objašnjenje: 

"1. Pristupiti primanju svetu pričesti treba biti svjesna odluka, utemeljena na razložnoj prosudbi u odnosu na vlastito dostojanstvo za to, usklađeno s objektivnim kriterijima Crkve, postavljajući pitanja kao što su: „Jesam li u punom zajedništvu s Katoličkom Crkvom? Jesam li odgovoran za teški grijeh? Jesam li upao u kazne (npr. ekskomunikaciju, zabranu bogoslužja) koje mi zabranjuju primiti svetu pričest? Jesam li se dostojno pripremio posteći barem sat vremena?" Praksa neselektivnog pristupanja svetoj pričesti, jednostavno kao posljedica onoga biti prisutan na misi, zloupotreba je koja se mora ispraviti (usp. Instrukcija „Redemptionis Sacramentum ”, br. 81, 83).

2. Crkva uči da je pobačaj ili eutanazija teški grijeh. Enciklika „Evangelium Vitae”, s obzirom na sudske odluke ili civilne zakone koji odobravaju ili promoviraju pobačaj ili eutanaziju, kaže da postoji „teška i precizna obveza suprotstaviti im se prigovorom savjesti. [. ..] U slučaju suštinski nepravednog zakona, kao što je taj koji odobrava pobačaj ili eutanaziju, nikada mu se nije dozvoljeno pokoriti, niti sudjelovati u širenju mišljenja u korist takvog zakona, niti za njega glasovati"(br. 73). Kršćani „su pozvani, zbog teške obveze u savjesti, formalno ne surađivati u takvim činima koji su, premda dopušteni civilnim zakonodavstvom, u suprotnosti s Božjim zakonom. Doista, s moralnog stajališta, nikad nije dopušteno formalno surađivati u zlu. [...] Ta suradnja nikad ne može biti opravdana, ni pozivanjem na poštovanje slobode drugoga niti oslanjanjem na činjenicu da građanski zakon predviđa i zahtijeva“ (br. 74).

3. Nemaju sva moralna pitanja istu moralnu težinu kao pobačaj i eutanazija. Na primjer, ako se katolik ne bi slagao sa Svetim Ocem o primjeni smrtne kazne ili o odluci da se vodi rat, on se zbog tog razloga ne bi smatrao nedostojnim pristupiti svetoj pričesti. Dok Crkva potiče civilne vlasti da traže mir, a ne rat, i na vršenje diskrecije i milost u primjeni kazne na kriminalce, može svejedno biti dopušteno uzeti oružje da bi se otjeralo agresora ili pribjeći smrtnoj kazni. Može postojati legitimna raznolikost mišljenja također među katolicima o vođenju rata i primjeni smrtne kazne, ali ne može ni na koji način u odnosu na pobačaj i eutanaziju.

4. Osim prosudbe pojedinaca o njegovom vlastitom dostojanstvu za pristupanje svetoj pričesti, djelitelj svete pričesti se može naći u situaciji u kojoj on mora odbiti podijeliti svetu pričest nekome, kao u slučaju proglašenog izopćenja, proglašene zabrana bogoslužja, ili tvrdokorne ustrajnosti u očito teškom grijehu (usp. kan. 915).

5. Što se tiče teškog grijeha pobačaja ili eutanazije, kada je formalna suradnja postala očita (podrazumijeva se, u slučaju katoličkog političara, njegovog vođenja izborne promidžbe i glasovanja za zakone koji dopuštaju pobačaj i eutanaziju), njegov se pastir (župnik) treba s njim sastati, poučiti ga o naučavanju Crkve, obavijesti ga da ne smije pristupiti svetoj pričesti sve dok ne prekine objektivno stanje grijeha, upozoravajući ga da će mu u protivnom biti uskraćena euharistija.

6. Onda kad „ove mjere opreza nisu imale učinka ili nisu bile moguće”, a osoba u pitanju, s tvrdokornom ustrajnošću, pristupi svejedno da bi primila euharistiju „služitelj svete pričesti je mora odbiti podijeliti” (usp. Izjava Papinskog vijeća za tumačenje zakonodavnih tekstova: „Sveta pričesti i rastali i ponovno civilno vjenčani katolici”, 2000, br. 3-4). Ova odluka, pravo govoreći, nije sankcija ni kazna. Niti služitelj svete pričesti donosi presudu o subjektivnoj krivnji osobe; nego reagira na javnu nedostojnost te osobe primiti svetu pričest, zbog objektivne situacije grijeha.

[N.B. Katolik bi bio odgovoran za formalnu suradnju u zlu, i tako nedostojan pristupiti svetoj pričesti, ako bi namjerno glasao za kandidata zbog njegovog pozitivnog stava o dozvoljenosti pobačaja i /ili eutanazije. Kada katolik ne dijeli pozitivni stav nekog kandidata za pobačaj i/ili eutanazija, nego glasuje za tog kandidata iz drugih razloga, to se smatra daljnjom materijalnom suradnjom, koja se u prisutnosti razmjernih razloga može dopustiti.] - napisao je dubrovački biskup.

hr Tue Apr 24 2018 20:23:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5901b265b4739856558b46b0/80
Foto: Pixabay

U 88. godini preminuo Branko Lustig, istaknuti producent i dvostruki oskarovac

Branko Lustig, istaknuti filmski producent i jedini hrvatski dvostruki dobitnik Oscara, preminuo je u 88. godini.

Hrvatski producent i jedini hrvatski dobitnik Oscara Branko Lustig preminuo je u 88. godini.

Osim Oscara u svojoj bogatoj filmaškoj karijeri osvojio je niz drugih međunarodnih nagrada i priznanja kao što su Odličje Viteza reda umjetnosti i književnosti, a uvršten je među 50 najboljih svjestkih filmskih producenata svih vremena.

Oscara je osvojio za filmove "Schindlerova lista" iz 1993. godine i "Gladijator" iz 2000. godine.

Branko Lustig rodio se u Osijeku 1932. godine. Zbog židovskog podrijetla bio je tijekom Drugog svjetskog rata zatočenik zloglasnih koncentracijskih logora Auschwitz i BergenBelsen.

Dugi niz godina živio je i radio u Hollywoodu, gdje je sudjelovao i u radu Akademije filmskih umjetnosti i znanosti kao član Odbora za nominacije. Jedan je od inicijatora USC Shoah Foundation, zaklade koja je posvećena izradi audio-vizualnih intervjua s preživjelima i svjedocima holokausta.

Prije šest godina sa suprugom Mirjanom, s kojom je u braku bio od 1970. godine, vratio se živjeti u Zagreb, piše zadovoljna.hr

hr Thu Nov 14 2019 12:10:13 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dcd386029111c44e98b4629/80

Europski pučani ipak neće u Sabor; Bulj: Obranili smo Sabor od četnika Vučića i fašista Tajanija

Vodstvo Europske pučke stranke odlučilo je da neće održavati sastanke u Saboru.
Odluka predsjedništva Sabora da iznajmi dvoranu Sabora za nešto više od 70.000 kn, izazvala je brojne polemike i negodovanja.

Oporba je žestoko napala HDZ, a sada je odlučeno da ni predsjedništvo ni skupština Europske pučke stranke neće biti održani u Hrvatskom saboru.

“Pobjedu“ oporbe potvrdio je i Miro Bulj.

POBJEDA ✌️🇭🇷Obranili smo dignitet Hrvatskog sabora! Zahvaljući upornosti Mosta HDZ je morao odustati od iznajmljivanja Sabornice Europskoj pučkoj stranci u kojoj su četnik Vučić i fašist Tajani! Taj dignitet obranili smo i jučer jer su jedino zastupnici Mosta bili u Sabornici kad se raspravljalo o najvažnijem dokumentu, proračunu RH!“

hr Thu Nov 14 2019 11:49:55 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d77c9bc29111cc9738b4735/80

Prvi krug predsjedničkih izbora 22.12.

Na početku današnje sjednice Vlade najavljeno je raspisivanje izbora za Predsjednika Republike Hrvatske, a prvi krug održati će se 22. prosinca.

Premijer Andrej Plenković je na početku današnje sjednice Vlade odlučio o datumu raspisivanja izbora za Predsjednika RH. 

- Danas ćemo donijeti odluku o raspisivanju predsjedničkih izbora. Prvi krug će biti 22. prosinca. Rokovi počinju teći od 21. ili 22. studenoga, dakle, slijede prikupljanje potpisa, odluka DIP-a i kampanja koja će trajati 15-ak dana do ponoći 20. prosinca - kazao je premijer.

Svi koji žele istaknuti kandidaturu za predsjednika ili predsjednicu Republika imat će 12 dana da prikupe najmanje 10.000 potpisa.

Osim 10.000 glasova, kandidatima je potreban i novac. Zbog toga moraju otvoriti poseban bankovni račun, za što imaju rok do kraja prvog dana službenog početka izborne kampanje. Zasad je račun otvorilo 11 kandidata.

hr Thu Nov 14 2019 10:46:19 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dcd19d429111c43e98b4608/80

608 službenika odlazi iz sustava uz 97 milijuna kuna otpremnine

Dio zaposlenika zatražio je stimulativne otpremnine što će smanjiti broj zaposlenih

Prepuštanjem dijela poslova državne uprave županijama od 1. siječnja 2020. smanjit će se, barem privremeno, broj zaposlenih službenika i službenica za 608.

Vlada je u odgovoru na zastupničko pitanje Mostova Bože Petrova objavila kako je upravo toliko državnih službenika zatražilo stimulativne otpremnine, koje će državu koštati ukupno nešto više od 96,7 milijuna kuna. Također su naveli i da bi njihove plaće da su odlučili ostati u sustavu, državu u idućih pet godina koštale 238 milijuna kuna pa zaključuju da bi to zbrinjavanje državi uštedjelo 66 posto troška za njihove plaće. No Vlada također u odgovoru priznaje da ne može jamčiti da se isti ljudi koji će uzeti otpremnine neće vratiti u sustav s obzirom na Ustav.

Nadalje, država više neće imati ni utjecaj na visinu plaća službenika koji sada ulaze pod okrilje županija jer osnovicu za plaće na županijskoj razini utvrđuju župani, a koeficijente za obračun plaća županijske skupštine, uz ograničenja propisana zakonom, unutar raspona od 1,00 do 6,00.

Na te službenike ne odnosi se Zakon o plaćama u javnim službama, nego tek opći radni propisi i kolektivni ugovori, tamo gdje su propisani, pa se na njih ne bi odnosio ni davno najavljeni zakon koji je trebao osigurati napredovanje najboljih i kažnjavanje službenika koji svom poslu ne pristupaju odgovorno.

Što se tiče Zakona o plaćama državnih i javnih službenika koji Vlada najavljuje već nekoliko godina, Vlada je odgovorila da je rad na tom zakonu zastao “zbog velikih promjena u sustavu državne uprave”, odnosno zbog gašenja zavoda i agencija te osnivanja novih tijela. Zbog toga je, kažu, potrebno ažurirati registar zaposlenih.

''Dodatni problem koji utječe na cjelokupni sustav zahtjevi su sindikata državnih i javnih službi za dodatne korekcije vrijednosti koeficijenata složenosti poslova'', tvrdi Vlada 
premda nije posve jasno kako su zahtjevi sindikata o kojima se priča tek posljednjih mjesec dana uspjeli zaustaviti zakon čija je procjena učinaka u javnu proceduru bila puštena potkraj 2018. godine, podsjeća Večernji list.

hr Thu Nov 14 2019 10:09:52 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .