Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5823a37f1eea8f82aa8b4568/80
Foto: Screenshot YouTube

Trump ulazi u Bijelu kuću suočen s brojim krizama i lošim rejtingom

Čak i prije službene prisege novi se američki predsjednik suočava s kongresnom istragom o mogućem dosluhu njegove izborne kampanje s Rusijom
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump ulazi u Bijelu kuću praćen brojnim skandalima, suočen s povijesno niskim rejtingom, sukobom s vlastitim obavještajnim službama i medijima, polariziranim američkim društvom i svijetom prepunim kriza raznih vrsta.

Među brojnim izazovima s kojima se suočava izabrani predsjednik, koji stupa na dužnost nakon svečane inauguracije u petak, najhitniji je onaj kojim bi trebao "umiriti brod", odnosno svesti svoje razbuktale sukobe s brojnim akterima na razumnu i moguću mjeru, navodi France Presse.

Čak i prije službene prisege novi se američki predsjednik suočava s kongresnom istragom o mogućem dosluhu njegove izborne kampanje s Rusijom.

U strahu da ne bude dovedena u pitanje njegova povijesna pobjeda nad protukandidatkinjom Hillary Clinton, Trump je krenuo u ofenzivu. Tako je republikanski pobjednik u utrci na Bijelu kuću ošinuo po "ljigavim političkim operativcima", obavještajnim službama koje je usporedio s nacistima, te po medijima, čime zapravo ponavlja taktiku iz kampanje koja ga je i dovela do Ovalnog ureda.

No kad se tome dodaju ozbiljne optužbe za nepotizam, pravni problemi vezani uz njegove poslovne interese, loše pripremljene kandidature članova njegova kabineta te zbrka kojaje zavladala u redovima republikanaca nakon njegovih najava o reformi zdravstvenog sustava, slika postaje još tamnija.

Njegov imidž "Dona od teflona", koji je isplivao iz skandala koji su ga pratili u kampanji uspješnije nego itko prije njega, čini se da je počeo propuštati.

Unatoč uloženom vremenu i energiji s kojom se bori na više otvorenih bojišta, čini se da novi američki predsjednik doživljava eroziju vlastita kredibiliteta, temelja bilo kakvog predsjedničkog djelovanja.   

Po posljednjoj anketi Galllupa, samo 40 posto Amerikanaca o Trumpu ima povoljno mišljenje, što ga čini daleko najnepopularnijim izabranim predsjednikom u povijesti. Čak je dva puta manje popularan od Baracka Obame u siječnju 2009. i manje popularan od Jimmyja Cartera, Ronalda Reagana, Georgea H.W. Busha, Billa Clintona i Georgea W. Busha, kada su preuzimali dužnost,

On tvrdi da su ankete namještene. "Isti ljudi koji su vodili simulirana istraživanja prije izbora i bili su u krivu, sada vode istraživanja popularnosti. Namještana su kao i prije", komentirao je na Twitteru.

Trumpova nepopularnost ići će na ruku njegovim protivnicima. Tako republikanski predstavnici u Kongresu koji računaju na reizbor u umjerenim državama i izbornim jedinicama, neće 'stavljati ruku u vatru' za tako nepopularnog predsjednika. 

Senator Marco Rubio, bivši Trumpov rival u utrci za republikansku predsjedničku nominaciju, već je otvoreno najavio mogućnost da će se suprotstaviti Trumpovu izboru kandidata za državnog tajnika, naftaša Rexa Tillersona.

Republikanski guverneri također osporavaju planove o ukidanju Obamacarea, a među demokratima ima dužnosnika koji osporavaju legitimitet Trumpove pobjede.

U Washingtonu je pak za subotu, dan nakon inauguracije, najavljen prosvjedni "Marš žena".

Uz tako uskovitlane emocije, Trump bi mogao biti prvi predsjednik koji ulazi u Bijelu kuću prisljen na defanzivno ponašanje.

Bude li, međutim, prvih 100 dana njegove administracije popraćeno stvaranjem populističkog zakonskog okvira i odgovarajućim konkretnim aktivnostima to bi moglo pomoći "zaustaviti krvarenje" i izbjeći nepotrebne bitke.

Kako održati ekipu na okupu


Nastojeći pronaći ljude koji će mu pomoći voditi zemlju, Trump se okrenuo skupini različitih protagonista, članovima obitelji, generalima, milijarderima i etabliranim republikancima, od kojih malo tko ima iskustvo rada u Bijeloj kući.

Različite opcije koje će se naći okupljene unutar Bijele kuće mogle bi biti konstruktivne, ali bi također mogle izazvati rovovske bitke za utjecaj i potaknuti ozbiljne podjele.

Hoće li Trumpova kćer Ivanka i njezin suprug Jared Kushner biti zadnje osobe s kojima će se savjetovati novi predsjednik? Hoće li to biti konzervativci poput potpredsjednika Mikea Pencea ili ideolozi tvrde desnice poput glavnog stratega Stevea Bannona, tek će se vidjeti.

Snažni protivnici


Trump će, poput Obame, preuzeti ured u vrijeme kada suparničke regionalne sile postaju sve snažnije i ne ustručavaju se tu snagu upotrijebiti. Očuvanje američke nadmoći bit će tim izazovnije.

U Rusiji Vladimir Putin, možda najjači lider još od vremena Leonida Brežnjeva, agresivno nastoji redefinirati uvjete završetka Hladnog rata. Njegova nastojanja da obnovi utjecaj Moskve u Siriji već je sputao Obaminu administraciju. Isti takvi potezi u Afganistanu, Libiji i istočnoj Europi mogli bi stvoriti velike probleme Trumpovoj nakani zatopljenja odnosa s Rusijom.

U međuvremenu je izabrani američki predsjednik zauzeo ratobornije stajalište prema Kini, koja s druge strane sve više dobiva na samopouzdanju kada je u pitanju pozicioniranje u svijetu.   

Dok je Mao Zedong transformirao kinesko društvo, a Deng Xiaoping zemlju učinio gospodarskom silom, sadašnji čelnik Xi Jinping želi od Kine napraviti diplomatsku i vojnu silu.

Trumpovo stajalište i Xijeve ambicije mogle bi dovesti do brojnih nesuglasica, vezanih uz Tajvan, postojeće valutne stope ili plovidbu Južnim kineskom morem, koje bi mogle dosegnuti točku usijanja.  

Saveznici


Malo je tko, međutim, toliko uznemiren Trumpovim izborom koliko su to tradicionalni američki saveznici.

Trump je istodobno doveo u pitanje vrijednost NATO-a, kojeg je u nedjeljnom intervjuu njemačkom Bildu i londonskom Timesu nazvao "zastarjelim", kao i obveze koje je Washington ugovorom preuzeo vezano uz zaštitu saveznika u Aziji, što osigurava globalni poredak.

"Trump već dugo vjeruje kako saveznici iskorištavaju SAD", kaže Thomas Wright iz Brookings instituta. "On će radije zauzeti stajalište da Sjedinjene Države ne trebaju braniti druge nacije, a bude li to radile on želi da za to bude plaćen što je više moguće".

Većina saveznika, uključujući Japan i Britaniju, za sada ostaje pri strategiji približavanja Trumpu koliko god je to moguće.

'Situation room'


Svaki se predsjednik susreće s neočekivanim izazovima nacionalnoj sigurnosti, no vjerojatno najveća kriza s kojom će na vanjskom planu susresti Trump dobro je poznata, a riječ je o Sjevernoj Koreji.

Zemlja grozničavo radi na razvoju smrtonosne nuklearne tehnologije pokušavajući proizvesti balističke rakete koje mogu dosegnuti američko tlo.

Trump je s tim u svezi već podvukao crvenu crtu. "Sjeverna Koreja upravo je objavila da je u zadnjoj fazi razvoja nuklearnog oružja koje može dosegnuti američko tlo. To se neće dogoditi", poručio je Trump na Twitteru. 

Sankcije do sada uvedene Sjevernoj Koreji imale su ograničeni učinak, a Trumpovo neprijateljstvo prema Kini moglo bi zaustaviti bilo kakvu pomoć Pekinga u obuzdavanju Pjongjanga.

On bi tako mogao okrenuti puno dramatičnijoj vrsti odgovora, koja bi uključivala mogućnost cyber napada, zračnih udara ili čak invazije.

"Trump će čuti sirenski zov pokretanja preventivnog rata", smatra Leon Sigal sa Social Science Research Councila.

 "Za predsjednika koji je kao kandidat opetovano kritizirao američku vojnu intervenciju u inozemstvu i bio skeptičan u pogledu saveza, ova bi opcija mogla biti posebice neugodna", smatra Sigal.

Facebook komentari

hr Thu Jan 19 2017 07:55:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/53382001179942722a312e22/80

Erdogan: Tursku neće zastrašiti prijetnje vezane za pristupni proces s EU-om

Erdogan ponovno nije birao riječi unatoč upozorenjima njemačke kancelarke

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je u utorak da Tursku neće zastrašiti prijetnje vezane uz njezin pristupni proces s EU-om i ponovno je nazvao Europsku uniju "fašističkom". 

"Oni nam time više ne mogu prijetiti. Sada je gotovo", rekao je Erdogan u Ankari. Pritom je mislio na pristupni proces i migrantski sporazum.

Također je dodao da Turska više neće dopustiti Europljanima da na turskom teritoriju "špijuniraju" pod različitim izgovorima.

Pritom je mislio na Deniza Yucela, uhićenog novinara njemačkog lista Die Welta, koji ima dvojno njemačko-tursko državljanstvo. On je rekao za Yucela da je "teroristički agent" koji se skirvao u konzulatu.

Turski predsjednik je kazao da bi nakon referenduma u travnju Turska mogla razmotriti odnose s Europom."Ova Europa je Europa od prije Drugog svjetskog rata. Rasistička, fašistička i okrutna Europa", kazao je Erdogan optuživši EU da je neprijateljski nastrojena prema Turcima i muslimanima.

Erdogan ponovno nije birao riječi unatoč upozorenjima njemačke kancelarke Angele Merkel da prestane uspoređivati njemačku vladu s nacističkim režimom. 

Turski predsjednik u više je navrata usporedio njemačku i nizozemsku vladu s nacističkim režimom jer nisu dopustile da na skupovima turske dijaspore u znak potpore referendumu za proširivanje Erdoganovih ovlasti sudjeluju turski ministri.

Povjerenik Europske komisije za pregovore o proširenju Johannes Hahn rekao je u razgovoru za njemački dnevnik Bild od utorka da je članstvo Turske u Europskoj uniji svakim danom sve manje realistično.

"Turska se već dulje vrijeme udaljava od Europske unije i ako brzo ne dođe do promjene pravca, članstvo postaje sve manje i manje realistično", rekao je Hahn u razgovoru za Bild.

On je planiranu promjenu turskog Ustava, koja bi sadašnjem predsjedniku dala još veće ovlasti, nazvao "jasnim odmakom od Europe" i otvorio mogućnost da članice EU-a uskoro raspravljaju o potpunom prekidu pregovora s Turskom.
 

Facebook komentari

hr Tue Mar 21 2017 14:44:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/583000801eea8fc4d08b4597/80
Foto: Facebook Kolinda Grabar-Kitarović

Predsjednica poručila Hrvatima u Švedskoj da trebaju domovini koja "stari i umire"

Predsjednica je višednevni posjet Švedskoj počela susretom s tamošnjim Hrvatima

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poručila je u ponedjeljak Hrvatima u Švedskoj da su potrebni Hrvatskoj koja "stari i umire", a na vlastima u Zagrebu je da osiguraju njihov povratak i kvalitetu života kakvu imaju u toj bogatoj skandinavskoj zemlji.

Predsjednica je višednevni posjet Švedskoj počela susretom s tamošnjim Hrvatima kojih je, prema hrvatskim izvorima, između 35.000 i 40.000.

Oni su u prošlom stoljeću stigli u tri vala - 60-tih godina kao ekonomski a 70-tih kao politički emigranti te 90-tih bježeći pred ratom u BiH.

Upozorivši na lošu demografsku sliku Hrvatske, Grabar-Kitarović je rekla da zemlji "koja stari i umire" trebaju ljudi, uključujući i povratnike iz dijaspore.

"Vaša očekivanja su velika, u smislu izgradnje bilateralnih osnosa, prilika za suradnju s Hrvatskom, a nadam se za mnoge od vas i u smislu perspektive povratka u Hrvatsku", rekla je predsjednica na susretu s Hrvatima u švedskoj prijestolnici.

"Na nama je da osiguramo vaš povratak, integraciju u život u domovini i onu vrstu ispunjenja kakvu imate u Švedskoj", istaknula je.

Visoka državna odlikovanja dodijelila je svećeniku Stjepanu Biletiću koji 40 godina vodi Hrvatsku katoličku misiju u Stockholmu i Diani Vukušić, predsjednici Saveza hrvatskih udruga u Švedskoj.

Četiri generacije Hrvata već gotovo 60 godina sudjeluju u izgradnji svoje nove domovine, uz stalno njegovanje hrvatskog identiteta, rekla je Vukušić.

"Ostali smo ono što jesmo, pazeći da poželjna integracija ne postane nepoželjna asimilacija", dodala je.

Biletić je rekao da je ponosan što je "sa svojim ljudima bio u žalosnim i radosnim trenucima". "Ponosan sam što sam toliko godina proveo s Hrvatima, sa svojim ljudima dijelio i dobro i zlo", naglasio je.

Grabar-Kitarović u utorak počinje službeni dio državnog posjeta Švedskoj, bogatoj i naprednoj zemlji na sjeveru Euroe s kojom Hrvatska želi osnažiti zanemarene političke i gospodarske odnose.

Sastat će se s kraljem Gustafom XVI. i kraljicom Silvijom, premijerom Stefanom Lovfenom, predsjednikom parlamenta Urbanom Ahlinom, a u vojnom centru u Kungsangenu s ministrom obrane Peterom Hultqvistom.

Obići će i švedski tehnološki div, tvrtku Ericsson, vlasnika najuspješnije hrvatske ICT kompanije Ericsson Nikola Tesla.

Facebook komentari

hr Tue Mar 21 2017 08:19:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/588fa325d454d82c028b45e3/80
Foto: National Rewiev

Trump nije odbio stisnuti ruku Angeli Merkel - glasnogovornik

List Bild u nedjelju kaže da je nevjerojatno da Trump ne bi čuo kancelarkin prijedlog

Glasnogovornik Donalda Trumpa odbacio je u nedjelju napise po kojima je američki predsjednik navodno odbio stisnuti ruku Angeli Merkel pred kamerama u petak tijekom njihova susreta u Washingtonu.

 

"Mislim da nije čuo pitanje" njemačke kancelarke kada mu je predložila da se još jednom rukuju na zamolbu fotografa, rekao je Sean Spicer za list Spiegel.

Merkel i Trump sjedili su blizu jedno drugom na foteljama u Ovalnom uredu Bijele kuće.

Činjenica da američki predsjednik ili nije čuo kancelarku ili je ignorirao njezin prijedlog za još jedno rukovanje govori o općoj atmosferi razgovora, ocjenjuju njemački mediji jer je, kako pišu, jasno da se Trump i Merkel nisu složili ni oko imigracije, ni trgovine niti vojnih izdavanja za NATO.

List Bild u nedjelju kaže da je nevjerojatno da Trump ne bi čuo kancelarkin prijedlog jer je ona sjedila odmah do njega te podsjeća da za trajanja čitave te scene on njoj nije uputio nijedan pogled.

Facebook komentari

hr Sun Mar 19 2017 11:38:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5853ba8e1eea8f6b5d8b456a/80
Foto: Wikipedija

Hrvatski državljanin uhićen u Sarajevu zbog oštećenja spomenika žrtvama genocida u Srebrenici

Skulptura koja je rađena od betona i mješavine drugih materijala prelomljena je na pola a ona predstavlja jednog od ubijenih srebreničkih Bošnjaka Ramu Osmanovića.

Hrvatski državljanin uhićen je u subotu u Sarajevu nakon što je oštetio skulpturu postavljenu u gradu u znak sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici što su ga vojska i policija bosanskih Srba počinile u srpnju 1995., potvrdila je tijekom dana lokalna policija.

"Osoba inicijala K. L. (22), državljanin Republike Hrvatske, uhićena je zbog sumnje da je počinila kazneno djelo oštećenje tuđe stvari", stoji u policijskom priopćenju.

Policija je obavijest o tome da je polomljena skulptura postavljena u Velikom parku u samom središtu Sarajeva dobila nešto iza 1 sat a malo kasnije počinitelj je idetificiran i uhićen.

Skulptura koja je rađena od betona i mješavine drugih materijala prelomljena je na pola a ona predstavlja jednog od ubijenih srebreničkih Bošnjaka Ramu Osmanovića.

Spomenik je nastao po prizoru dokumentiranom autentičnim televizijskim snimkama iz srpnja 1995. Osmanovića su u pokušaju proboja iz Srebrenice zarobili srpski vojnici i potom ga natjerali da glasno doziva sina Nermina i nagovara ga da se i on preda.

Nermin je poslušao očev poziv, a obojica su nakon toga likvidirani zajedno s ostalim zarobljenicima.

Facebook komentari

hr Sat Mar 18 2017 17:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .