Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5823a37f1eea8f82aa8b4568/80
Foto: Screenshot YouTube

Trump ulazi u Bijelu kuću suočen s brojim krizama i lošim rejtingom

Čak i prije službene prisege novi se američki predsjednik suočava s kongresnom istragom o mogućem dosluhu njegove izborne kampanje s Rusijom
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump ulazi u Bijelu kuću praćen brojnim skandalima, suočen s povijesno niskim rejtingom, sukobom s vlastitim obavještajnim službama i medijima, polariziranim američkim društvom i svijetom prepunim kriza raznih vrsta.

Među brojnim izazovima s kojima se suočava izabrani predsjednik, koji stupa na dužnost nakon svečane inauguracije u petak, najhitniji je onaj kojim bi trebao "umiriti brod", odnosno svesti svoje razbuktale sukobe s brojnim akterima na razumnu i moguću mjeru, navodi France Presse.

Čak i prije službene prisege novi se američki predsjednik suočava s kongresnom istragom o mogućem dosluhu njegove izborne kampanje s Rusijom.

U strahu da ne bude dovedena u pitanje njegova povijesna pobjeda nad protukandidatkinjom Hillary Clinton, Trump je krenuo u ofenzivu. Tako je republikanski pobjednik u utrci na Bijelu kuću ošinuo po "ljigavim političkim operativcima", obavještajnim službama koje je usporedio s nacistima, te po medijima, čime zapravo ponavlja taktiku iz kampanje koja ga je i dovela do Ovalnog ureda.

No kad se tome dodaju ozbiljne optužbe za nepotizam, pravni problemi vezani uz njegove poslovne interese, loše pripremljene kandidature članova njegova kabineta te zbrka kojaje zavladala u redovima republikanaca nakon njegovih najava o reformi zdravstvenog sustava, slika postaje još tamnija.

Njegov imidž "Dona od teflona", koji je isplivao iz skandala koji su ga pratili u kampanji uspješnije nego itko prije njega, čini se da je počeo propuštati.

Unatoč uloženom vremenu i energiji s kojom se bori na više otvorenih bojišta, čini se da novi američki predsjednik doživljava eroziju vlastita kredibiliteta, temelja bilo kakvog predsjedničkog djelovanja.   

Po posljednjoj anketi Galllupa, samo 40 posto Amerikanaca o Trumpu ima povoljno mišljenje, što ga čini daleko najnepopularnijim izabranim predsjednikom u povijesti. Čak je dva puta manje popularan od Baracka Obame u siječnju 2009. i manje popularan od Jimmyja Cartera, Ronalda Reagana, Georgea H.W. Busha, Billa Clintona i Georgea W. Busha, kada su preuzimali dužnost,

On tvrdi da su ankete namještene. "Isti ljudi koji su vodili simulirana istraživanja prije izbora i bili su u krivu, sada vode istraživanja popularnosti. Namještana su kao i prije", komentirao je na Twitteru.

Trumpova nepopularnost ići će na ruku njegovim protivnicima. Tako republikanski predstavnici u Kongresu koji računaju na reizbor u umjerenim državama i izbornim jedinicama, neće 'stavljati ruku u vatru' za tako nepopularnog predsjednika. 

Senator Marco Rubio, bivši Trumpov rival u utrci za republikansku predsjedničku nominaciju, već je otvoreno najavio mogućnost da će se suprotstaviti Trumpovu izboru kandidata za državnog tajnika, naftaša Rexa Tillersona.

Republikanski guverneri također osporavaju planove o ukidanju Obamacarea, a među demokratima ima dužnosnika koji osporavaju legitimitet Trumpove pobjede.

U Washingtonu je pak za subotu, dan nakon inauguracije, najavljen prosvjedni "Marš žena".

Uz tako uskovitlane emocije, Trump bi mogao biti prvi predsjednik koji ulazi u Bijelu kuću prisljen na defanzivno ponašanje.

Bude li, međutim, prvih 100 dana njegove administracije popraćeno stvaranjem populističkog zakonskog okvira i odgovarajućim konkretnim aktivnostima to bi moglo pomoći "zaustaviti krvarenje" i izbjeći nepotrebne bitke.

Kako održati ekipu na okupu


Nastojeći pronaći ljude koji će mu pomoći voditi zemlju, Trump se okrenuo skupini različitih protagonista, članovima obitelji, generalima, milijarderima i etabliranim republikancima, od kojih malo tko ima iskustvo rada u Bijeloj kući.

Različite opcije koje će se naći okupljene unutar Bijele kuće mogle bi biti konstruktivne, ali bi također mogle izazvati rovovske bitke za utjecaj i potaknuti ozbiljne podjele.

Hoće li Trumpova kćer Ivanka i njezin suprug Jared Kushner biti zadnje osobe s kojima će se savjetovati novi predsjednik? Hoće li to biti konzervativci poput potpredsjednika Mikea Pencea ili ideolozi tvrde desnice poput glavnog stratega Stevea Bannona, tek će se vidjeti.

Snažni protivnici


Trump će, poput Obame, preuzeti ured u vrijeme kada suparničke regionalne sile postaju sve snažnije i ne ustručavaju se tu snagu upotrijebiti. Očuvanje američke nadmoći bit će tim izazovnije.

U Rusiji Vladimir Putin, možda najjači lider još od vremena Leonida Brežnjeva, agresivno nastoji redefinirati uvjete završetka Hladnog rata. Njegova nastojanja da obnovi utjecaj Moskve u Siriji već je sputao Obaminu administraciju. Isti takvi potezi u Afganistanu, Libiji i istočnoj Europi mogli bi stvoriti velike probleme Trumpovoj nakani zatopljenja odnosa s Rusijom.

U međuvremenu je izabrani američki predsjednik zauzeo ratobornije stajalište prema Kini, koja s druge strane sve više dobiva na samopouzdanju kada je u pitanju pozicioniranje u svijetu.   

Dok je Mao Zedong transformirao kinesko društvo, a Deng Xiaoping zemlju učinio gospodarskom silom, sadašnji čelnik Xi Jinping želi od Kine napraviti diplomatsku i vojnu silu.

Trumpovo stajalište i Xijeve ambicije mogle bi dovesti do brojnih nesuglasica, vezanih uz Tajvan, postojeće valutne stope ili plovidbu Južnim kineskom morem, koje bi mogle dosegnuti točku usijanja.  

Saveznici


Malo je tko, međutim, toliko uznemiren Trumpovim izborom koliko su to tradicionalni američki saveznici.

Trump je istodobno doveo u pitanje vrijednost NATO-a, kojeg je u nedjeljnom intervjuu njemačkom Bildu i londonskom Timesu nazvao "zastarjelim", kao i obveze koje je Washington ugovorom preuzeo vezano uz zaštitu saveznika u Aziji, što osigurava globalni poredak.

"Trump već dugo vjeruje kako saveznici iskorištavaju SAD", kaže Thomas Wright iz Brookings instituta. "On će radije zauzeti stajalište da Sjedinjene Države ne trebaju braniti druge nacije, a bude li to radile on želi da za to bude plaćen što je više moguće".

Većina saveznika, uključujući Japan i Britaniju, za sada ostaje pri strategiji približavanja Trumpu koliko god je to moguće.

'Situation room'


Svaki se predsjednik susreće s neočekivanim izazovima nacionalnoj sigurnosti, no vjerojatno najveća kriza s kojom će na vanjskom planu susresti Trump dobro je poznata, a riječ je o Sjevernoj Koreji.

Zemlja grozničavo radi na razvoju smrtonosne nuklearne tehnologije pokušavajući proizvesti balističke rakete koje mogu dosegnuti američko tlo.

Trump je s tim u svezi već podvukao crvenu crtu. "Sjeverna Koreja upravo je objavila da je u zadnjoj fazi razvoja nuklearnog oružja koje može dosegnuti američko tlo. To se neće dogoditi", poručio je Trump na Twitteru. 

Sankcije do sada uvedene Sjevernoj Koreji imale su ograničeni učinak, a Trumpovo neprijateljstvo prema Kini moglo bi zaustaviti bilo kakvu pomoć Pekinga u obuzdavanju Pjongjanga.

On bi tako mogao okrenuti puno dramatičnijoj vrsti odgovora, koja bi uključivala mogućnost cyber napada, zračnih udara ili čak invazije.

"Trump će čuti sirenski zov pokretanja preventivnog rata", smatra Leon Sigal sa Social Science Research Councila.

 "Za predsjednika koji je kao kandidat opetovano kritizirao američku vojnu intervenciju u inozemstvu i bio skeptičan u pogledu saveza, ova bi opcija mogla biti posebice neugodna", smatra Sigal.

Facebook komentari

hr Thu Jan 19 2017 07:55:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/57211e300890d20a008b4723/80
Foto: Denis Cerić / Hina

Erdogan nazvao Izrael "terorističkom državom" i "ubojicom djece"

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan nazvao je u nedjelju Izrael "terorističkom državom" koja "ubija djecu", dodavši da će se "svim sredstvima" boriti protiv američkog priznanja Jeruzalema kao prijestolnice židovske države.

"Palestina je nedužna žrtva (...) Što se tiče Izraela, on je teroristička država, da, teroristička!", istaknuo je Erdogan u vatrenom govoru u Sivasu, u središtu Turske. "Nećemo prepustiti Jeruzalem na milost i nemilost državi koja ubija djecu", dodao je.

Ove izjave dolaze nekoliko dana pošto je američki predsjednik Donald Trump priznao Jeruzalem prijestolnicom Izraela, što je Ankara oštro osudila.

Turski predsjednik koji je više puta dosad nazvao Jeruzalem "crvenom crtom za muslimane", oštro je kritizirao tu odluku, rekavši da je ona za Ankaru "nevažeća".

"Borit ćemo se do kraja svim sredstvima" protiv te odluke, dodao je turski predsjednik, podsjetivši da se u srijedu u Istanbulu održava susret na vrhu Organizacije za islamsku suradnju (OIC).

Na tom summitu ćemo "pokazati da primjena te mjere neće biti baš tako laka", ustvrdio je Erdogan.

Američka odluka je potaknula nasilje u kojemu su poginula četvorica Palestinaca a desetci su ozlijeđeni. Izraelsko zrakoplovstvo je u petak bombardiralo Gazu, odgovarajući na raketiranje.

Dok je držao govor, iza Erdogana je bila fotografija dječaka, navodno Palestinca iz Hebrona, na okupiranoj Zapadnoj obali, kojeg osobe u odori, predstavljene kao izraelski vojnici, vode zavezanih očiju.

"Pogledajte kako ti teroristi vuku ovo četrnaestogodišnje dijete", obrušio se turski predsjednik pokazujući na fotografiju čija autentičnost nije potvrđena. 

Turska i Izrael su lani normalizirali svoje veze, nakon diplomatske krize koju je 2010. potaknuo izraelski zračni napad na brod nevladine organizacije na putu u Gazu u kojemu je poginulo deset turskih aktivista.

Facebook komentari

hr Sun Dec 10 2017 14:21:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58c3d085b4739828b58b45ac/80
Foto: Ilustracija

Kalifornija: Katastrofalni požari i dalje nisu pod kontrolom

Oko 212.000 ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove

Veliki požari koji haraju na području Los Angelesa od početka tjedna i dalje su izvan kontrole a u petak su proglašena nova požarišta na području San Diega i Santa Barbare zbog čega je došlo do novih masovnih evakuacija, javljaju agencije.

Ipak, blaži vremenski uvjeti uz smanjivanje jačine vjetra pomogli su vatrogascima u njihovih naporima.

Iako su se u petak vjetrovi smanjili u odnosu na dan prije, vremenski uvjeti na jugu države i dalje su iznimno opasni jer je tlo suho a temperature abnormalno visoke.

Prema prognozama vrijeme će i dalje predstavljati izazov za oko 8700 vatrogasaca koji se bore protiv vatrene stihije. Oni već pet dana pokušavaju obuzdati požare koji se brzo šire, od područja San Diega uz pacifičku obalu do okruga Santa Barbare.

U požarima je poginula najmanje jedna osoba, 500 objekata je uništeno a ozlijeđena su četvorica vatrogasaca.

Oko 212.000 ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove.

Nalog za evakuaciju ukinut je u nekoliko područja, što su dobre vijesti za one koji čekaju u skloništima da vide jesu li im domovi preživjeli.

Američki predsjednik Donald Trump u petak je proglasio izvanredno stanje  za Kaliforniju a koordinaciju napora za ublažavanje posljedica požara vode savezna uprava za izvanredna stanja i ministarstvo domovinske sigurnosti.

Dva najopasnija požara, u okruzima Ventura i San Diego, savladani su najviše do 10 posto, objavila je agencija za praćenje požara.

Ugrožena je imovina vrijedna milijarde dolara.

Ogromni oblaci dima nad opožarenim područjima u okrugu Ventura vidljivi su na satelitskim snimkama, javlja nacionalna meteorološka služba, a astronauti su snimili fotografije oblaka dima koji su vidljivi iz svemira.

Facebook komentari

hr Sat Dec 09 2017 10:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/565a0f15b118e193368b4b9f/80

Putin: Rusija neće bojkotirati ZOI u Pjeongčangu

MOO je na zasjedanju u utorak u Lausannei ustvrdio da ruski sportaši, koji ispune kriterije i potvrde svoju nedužnost, moći nastupiti u Južnoj Koreji, ali pod olimpijskom zastavom

Dan nakon što je Međunarodni olimpijski odbor (MOO) zbog upletenosti države u doping sportaša Rusiji zabranio nastup pod svojom zastavom na Zimskim olimpijskim igrama, ruski predsjednik Vladimir Putin je izjavio da Rusija neće bojkotirati Igre u Pyeongchangu, na kojima će neki ruski sportaši ipak moći nastupiti, ali pod olimpijskom zastavom.

"Mi zasigurno nećemo bojkotirati Igre. Ukoliko naši sportaši žele nastupiti, bit će to njihov osobni izbor. Moramo dobro proučiti dokumente koji su doveli do takve odluke,ali već sada znamo da neka svjedočenja potiču od osobe čiji je moralni i psihološki profil vrlo dvojben", kazao je Putin prilikom posjeta tvornici automobila u Njižnem Novgorodu, gdje je najavio da će se ponovno kandidirati za novi predsjednički mandat u ožujku 2018.

Putin je nekoliko riječi posvetio i MOO-u.

"Odluka MOO-a je u svakom slučaju politička odluka. Svi to vidimo i meni je to posve jasno".

MOO je na zasjedanju u utorak u Lausannei ustvrdio da ruski sportaši, koji ispune kriterije i potvrde svoju nedužnost, moći nastupiti u Južnoj Koreji, ali pod olimpijskom zastavom. 

Facebook komentari

hr Wed Dec 06 2017 18:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/533c09a9179942c974313134/80

BiH: Optužnica zbog ratnih zločina u Vlasenici

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine u srijedu je podignulo optužnicu za ratne zločine protiv četvorice bivših dužnosnika i pripadnika policije bosanskih Srba koje tereti za ubojstva, zlostavljanja i progon cjelokupnog bošnjačkog stanovništva s područja općine Vlasenica u istočnoj Bosni.

Optuženi su Mane Đurić (61) koji je tijekom rata bio načelnik policijske uprave u Vlasenici, Radenko Stanić (57), ratni zapovjednik policijske postaje u tom gradu, Miroslav Kraljević (49), tadašnji zapovjednik posebne policijske postrojbe te Goran Garić (47), bivši policajac.

Optužnica ih tereti da su 1992. i 1993. godine kršili međunarodno humanitarno pravo i Ženevske konvencije o zaštiti civila tijekom ratnih sukoba sudjelujući u progonu bošnjačkog stanovništva na političkoj, nacionalnoj, kulturnoj i vjerskoj osnovi.

Optužnica se odnosi na ubojstva najmanje 22 osobe, nezakonita zatočenja i zlostavljanja, pljačke i uništavanje imovine.

Svi ti zločini doveli su do toga da je 1993. godine s područja Vlasenice prognano svo bošnjačko stanovništvo a u jeku kampanje etničkog čišćenja 1992. ubijeno je više od 1300 Bošnjaka.

U optužnici stoji kako su četvorica optuženika uz ostalo Bošnjake zatvarali u logor Sušica gdje su bili izloženi teškim zlostavljanima i ubojstvima.

Procjene su kako je kroz taj logor prošlo najmanje osam tisuća zatočenika a točan broj ubijenih nikada nije utvrđen. Međunarodni crveni križ (ICRC) raspolaže podacima o 1617 likvidiranih logoraša.

Tužiteljstvo BiH je osiguralo iskaze 140 svjedoka koji bi na suđenju trebali iznijeti činjenice o zbivanjima u Vlasenici.

Facebook komentari

hr Wed Dec 06 2017 13:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .