Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5bb0a390cb557a0ec88b460a/80
Foto: PIXABAY

Strani mediji se raspisali o Dubrovniku kao o 'mračnoj strani turizma': Zarada ispred normalnog života

‘Ljepota grada na Jadranu prijeti postati njegova propast’, pišu strani mediji navodeći kako je Dubrovnik zaradu stavio ispred normalnog života svojih građana što bi mogao skupo platiti
Već neko vrijeme strani mediji pišu o problemu Dubrovnika i Venecije navodeći kako su to gradovi koji zbog broja turista koje primaju pucaju po šavovima.

“Primjeri poput Venecije i Dubrovnika pokazuju što se događa kada se interesi turista postave ispred potreba stanovnika: gradovi izumiru i postaju nenaseljeni zabavni parkovi. U povijesnoj jezgri Dubrovnika još jedva da tko živi, stari grad je postao kulisa kojoj se dnevno dive tisuće turista s kruzera”, jedan je od komentara objavljen prošlog mjeseca u Standardu, dok njemački mediji pišu kako je Dubrovnik na pretrpanost upozorio i UNESCO, javlja net.hr.

Minhenski dnevni list Süddeutsche Zeitung (SZ) ovog je četvrtka, pak, objavio veliku reportažu pod naslovom “Sloboda za Dubrovnik” i podnaslovom “Ljepota grada na Jadranu prijeti postati njegova propast. Sada političari i građani žele nešto poduzeti protiv toga.”

Žrtva vlastitog uspjeha

Autor teksta je konstatirao kako ponekad male stvari ukazuju na velike probleme, a njegov sugovornik član građanske inicijative “Dajmo ruke” i predsjednik Gradskog kotara Grad Marin Krstulović navodi kako se u Dubrovniku za one koji imaju biznis radi sve, dok za one koji u gradu žive više nema mjesta. Navode se nadalje i svake godine sve veće brojke turista, a autor teksta je izračunao i da u starom gradu, “na površini od oko 10 nogometnih igrališta živi još samo 1000 Dubrovčana, a na svakoga od njih dolazi 2000 posjetitelja.”

Deutsche Welle piše, pozivajući se na njemački list, kako se, kada je riječ o destinacijama zagušenim turizmom, u medijima koristi pojam “overturism”, a da u tim gradovima omiljeni ciljevi postaju nužno žrtve vlastitog uspjeha. “Zato Dubrovnik može biti model: ako se ovdje nađe razumno rješenje, ono bi moglo funkcionirati i drugdje”, piše njeački medij.

Nužna zaštita od pohlepnih biznismena

Ono što Dubrovniku treba, ističu sugovornici novinara SZ-a, je bolji menadžment turizma, kontrola njegove ekspanzije, kojom bi se zaštitilo lokalno stanovništvo – od stranih ulagača, pohlepnih biznismena, kapitalističkog zgrtanja novca od kojeg Dubrovčani na kraju nemaju gotovo ništa. “Novac odlazi negdje drugdje, a problemi ostaju”, kaže Krstulović, a prenosi SZ.

Njemački dnevnik, kojeg prenosi Deutsche Welle, piše i kako aktualni dubrovački gradonačelnik Mato Franković, u budućnosti planira ograničiti broj turista koji se istovremeno zadržavaju u starom gradu na maksimalno 5000 te poduzeti mjere kao što su smanjenje broja stolica, stolova i štandova na javnom prostoru, smanjenje broja kruzera i njihovu bolju koordinaciju, “usmjeravanje” turista na druge izletničke destinacije u okolici, te sustav bolje kontrole parkinga turističkih autobusa. “Moramo se odlučiti između novca i ljudi. Ja sam se odlučio za ljude”, citira Frankovića SZ. Zvuči dobro, postavlja se samo pitanje hoće li ove riječi doista popratiti i odgovarajuća djela.

Ta rješenja su na tragu onoga što savjetuje i predsjednik Saveznog ureda njemačkog turizma (BTW) Michael Frenzel. Načelno je, međutim, naglašava on, problem prevelikog broja turista na jednom mjestu iznimka, a ne pravilo. Ali iznimka koju treba što prije obuzdati, prije nego što Dubrovnik postane potamnjeli biser Jadrana.

hr Sat Nov 17 2018 09:01:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c62b2ee0e4938dda38b46fc/80

Poljoprivrednicima ove godine na raspolaganju 360 milijuna eura za projekte ruralnog razvoja

Prošlu godinu zaključili su sa 150% (preko 4,1 milijarde kuna) ostvarenja ciljane vrijednosti ovjeravanja za 2018. i već ostvarenih 69% ciljane vrijednosti ovjeravanja za 2019. godinu

Program ruralnog razvoja 2014.-2020. bilježi odlična postignuća u apsorpciji. Ministarstvo poljoprivrede ovu godinu započelo je s 87% programske alokacije u već pokrenutim postupcima dodjele sredstava, a više od 15,7 milijardi kuna stavljeno je na raspolaganje korisnicima, od čega je gotovo 66%, odnosno 10,3 milijardi kuna već ugovoreno. 

Korisnicima je isplaćeno preko 30%, odnosno 5,5 milijardi kuna. Prošlu godinu zaključili su sa 150% (preko 4,1 milijarde kuna) ostvarenja ciljane vrijednosti ovjeravanja za 2018. i već ostvarenih 69% ciljane vrijednosti ovjeravanja za 2019. godinu. Tijekom 2019. na raspolaganje će staviti ostatak alokacije kroz 30-ak natječaja ukupne vrijednosti oko 2,7 milijardi kuna, što znači da će cjelokupna programska sredstva biti aktivirana.

U 2019. MPS nastavlja s podrškom rastu i razvoju poljoprivrednog, prerađivačkog i šumarskog sektora putem financijskih instrumenata – novog oblik financiranja uvedenog prošle godine. Financijski instrumenti namijenjeni su subjektima malog gospodarstva u poljoprivrednom, prerađivačkom i šumarskom sektoru, za čije se održive investicije doprinosom iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj omogućavaju povoljniji uvjeti financiranja (niže kamatne stope, niže naknade, duži rokovi otplate i veća mogućnost počeka) uz smanjenje zahtjeva prema korisnicima financijskih instrumenata (manje instrumenata osiguranja).

Od jeseni 2018. započelo je podnošenje zahtjeva za Mikro i Male zajmove za ruralni razvoj, a do kraja siječnja 2019. odobreno je više od 80 zajmova ukupne vrijednosti 24 milijuna kuna. Tijekom cijele 2019. HAMAG-BICRO nastavlja zaprimati i obrađivati zahtjeve za zajmove za ruralni razvoj, a do kraja prvog tromjesečja 2019. bit će dostupna i Pojedinačna jamstva za ruralni razvoj, kojima se osigurava pokriće glavnice kredita ili leasinga do najvišeg iznosa od 1,3 milijuna eura i to sa stopama jamstva od 70%, odnosno do čak 80% za projekte mladih poljoprivrednika i za ulaganja u mljekarski sektor. Navedena jamstva također omogućavaju financiranje obrtnih sredstava do 200.000 eura, odnosno do 30% ukupnog iznosa prihvatljivih troškova kredita (ovisno koji iznos je viši tj. povoljniji za krajnjeg primatelja).

Informacije o natječajima iz Programa ruralnog razvoja za 2019., kao i o detaljima provedbe financijskih instrumenata za ruralni razvoj, možete pronaći  OVDJE.

hr Tue Feb 19 2019 10:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c6319160e4938b7a78b460b/80
Foto: Facebook

Mladi solinski poduzetnik Ivan Mrvoš uvršten na Forbesovu listu '30 Under 30'

Mladi solinski poduzetnik i izumitelj prve pametne klupe u Europi, uvršten je na Forbesovu listu 30 Under 30 u Manufacturing & Industry kategoriji za 2019. godinu u Europi.
- Svaki put kad pomislim: 'Ok, osvojili smo sva priznanja koja su se mogla osvojiti. život kaže: Wroooooong!, napisao je Ivan Mrvoš na svojem Facebook profilu.

- Manufacturing & Industry kategoriji za 2019. godinu u Europi. Koliko vidim - najmlađi na gotovo svim listama i jedini iz Hrvatske (ako je još netko na listi - moje isprike). Apsolutno ogromno priznanje, ne samo za moj rad, nego i za rad cijelog tima u Include. Svaka čast ekipa.“

hr Tue Feb 12 2019 20:06:28 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c6141830e4938b7a78b4571/80

Potrošnja ususret Valentinovu u Hrvatskoj rasla za 55% od 2016. – sve više trošimo na restorane, hotele, cvijeće i nakit

Istraživanje Mastercard Love Index koje se godišnje provodi od 11. do 14. veljače donosi analizu i trendove potrošačkih navika uoči i za vrijeme Valentinova u tri uzastopne godine (2016.-2018.)
Bez obzira radi li se o cvijeću, nakitu ili nekom nematerijalnom poklonu kao što je nezaboravno iskustvo, čini se da Hrvati za Dan zaljubljenih troše više nego ikad.

To pokazuju i rezultati istraživanja Mastercard Love Index prema kojem se potrošnja za kupnju poklona uoči i za vrijeme Valentinova povećala od 2016. do 2018. za 55%, dok je u istom razdoblju potrošnja za kupnju cvijeća porasla 72% te nakita za čak 76%.

Osim toga, sve su popularniji i nematerijalni pokloni u obliku iskustava, kao što su primjerice večera u restoranu ili odmor u hotelu. Tako se u tri godine uoči Dana zaljubljenih ukupna potrošnja u restoranima povećala za 34%, a u hotelima za 48%. Uz to, dosta se troši i na prijevoz koji čini 19% ukupne potrošnje u tom razdoblju.

Kupnja u zadnji čas

Pouzdajući se u stalnu dostupnost raznoraznih proizvoda i usluga, Hrvati sve češće poklone kupuju u zadnji trenutak. Podaci za 2017. i 2018. pokazuju da se najveći broj kupnji poklona (trećina) obavi tri dana unaprijed, odnosno 11. veljače. 

Još jedna zanimljivost je da je online kupnja poklona uoči Dana zaljubljenih, usprkos iznimno velikom povećanju od 202% u protekle tri godine, još uvijek puno manje zastupljena od one u klasičnim trgovinama. Tako se čak 95% transakcija uoči Valentinova obavlja na fizičkim prodajnim mjestima, a svega 5% online. Slična je situacija i na samo Valentinovo, kada se 96% poklona kupuje u trgovinama, a samo 3% online.

Sve češće plaćanje karticama

Još jedan trend koji je zabilježen je sve češće plaćanje poklona karticama. Općenito, broj kartičnih plaćanja oko Valentinova je u tri uzastopne godine porastao za 45%, dok se njihov broj značajno povećao i u restoranima (38%), hotelima (20%) te prilikom plaćanja prijevoza (159%) i kupnje cvijeća (57%).

- Štoviše, jedan od najuočljivijih trendova prilikom kupnje poklona uoči Valentinova je višestruko povećanje broja beskontaktnih transakcija, ali i povećanje ukupnog iznosa kupnje poklona plaćenih beskontaktnim karticama od čak 1453% u tri uzastopne godine. Među kartičnim plaćanjima, udio beskonatktnih transakcija oko Valentinova 2016. iznosio je 5%, a 2018. se popeo na 16%“, rekla je Gea Kariž iz Mastercarda.
hr Mon Feb 11 2019 10:34:27 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c613fe70e4938b7a78b456a/80
Foto: Screenshot/HRT

Slovenska radna mjesta Hrvatima dostupnija nego ikad prije: Dovedi novog radnika i dobiješ 250 eura

Godinama su Slovenci gubili bitku za strane investicije. Slovaci, Česi i Mađari u tome su bili uspješniji, pa je jedan od najvažnijih ciljeva bivše Cerarove vlade bio privući strane ulagače. I u tome Slovenija uspijeva. Usto, njihovo rastuće gospodarstvo počiva na izvozu koji čini 80% BDP-a. No i njih muči nedostatak radnika. Ukidanjem radnih dozvola, slovenska radna mjesta i Hrvatima su dostupnija nego ikad prije.
Jedan od najvećih svjetskih proizvođača ispušnih sustava, nedostatak zavarivača riješio je stimulacijom svojih zaposlenika. Tko preporuči ili dovede novog radnika, dobije 250 eura stimulacije. Tako je na preporuku stigao i 33-godišnji Daniel Matijević iz Karlovca. Uz njega, u Črnomelj na posao svaki dan putuje 46 hrvatskih radnika.

U posljednje četiri godine iznos stranih investicija veći je za 4,5 milijarde eura. Posebno u manjim, nerazvijenim sredinama. Pokraj Maribora tako niče tvornica najvećeg proizvođača autodijelova Magna, a u Kočevju i Logatcu dvije japanske investicije - proizvodnja robota i dijelova medicinske opreme. To je oko 1000 novih radnih mjesta u zemlji s 5% nezaposlenih. 

Zakonom o pripravništvu već se srednjoškolcima omogućuje učenje i ostanak kod potencijalnog poslodavca. A da bi Marjan Šarec dobio potporu Ljevice, pristao je na zahtjev da se poveća minimalna plaća koja je sada oko 640 eura.

Kako piše HRT, do 2021. godine minimalna plaća bit će povećana na oko 730 eura. I dok sindikalisti pozdravljaju ovu odluku, poslodavci se plaše da će to smanjiti konkurentnost pa traže od Vlade da smanji poreze. 

Ipak, nastave li privlačiti investitore koji nude iznadprosječne plaće, rast će i životni standard. Ne samo Slovencima nego i susjedima koji svaki dan trbuhom za kruhom prelaze zajedničke granice.
hr Mon Feb 11 2019 10:27:56 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .