Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5877397b1eea8f82e88b458f/80
Foto: Vlada RH

Ministar Barišić sastao se s ravnateljima javnih znanstvenih instituta

Posebno je istaknuo centre znanstvene izvrsnosti s 380 milijuna kuna, zatim infrastrukturu s oko 800 milijuna kuna i druge projekte

Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić sa suradnicima sastao se u utorak s ravnateljicama i ravnateljima javnih znanstvenih instituta, s kojima je razgovarao o financiranju znanosti novcem koji je na raspolaganju iz državnog proračuna i europskih fondova te o pripremama za promjene zakona.

Najviše smo razgovarali o ulaganju u znanstvenu infrastrukturu, obnovu znanstvene opreme i infrastrukture, o financiranju znanstvenih novaka i mladih istraživača te o velikim strukturnim projektima koje imaju veliki instituti kao što su 'Ruđer Bošković' i Institut za fiziku, rekao je nakon sastanka Barišić, dodajući da je rasprava bila sadržajna.

 Druga tema je bila zakonski okvir financiranja znanosti, ponajprije izmjene i dopune Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Povjerenstvo za izmjene i dopune zakona prihvatilo je prijedloge koje ćemo uskoro uputiti u javnu raspravu, najavio je.

 Ravnatelj Instituta "Ruđer Bošković" Tome Antičić istaknuo je veliki projekt O-ZIP, koji bi trebao početi krajem sljedeće godine i trajati do 2021., a čija je vrijednost 60 milijuna eura. "Taj projekt bi preporodio 'Ruđer', postao bi 'Ruđer na kvadrat' ili 'Ruđer 2' u kojem bi se koncentrirali isključivo na dijelove u kojima smo najbolji u Hrvatskoj i čitavoj regiji, i koji imaju velike potencijale za gospodarstvo, i od čega bi gospodarstvo dugoročno profitiralo", istaknuo je Antičić.

 "O-ZIP je u operativnom programu Hrvatske i financirat će se sto posto iz tog dijela, što je iznimno veliki iskorak za hrvatsku znanost", rekao je, ističući kako će kroza nj "Ruđer" imati moderniji akcelerator koji će omogućiti mnogo preciznije istraživanje materijala, omogućiti važnu komponentu za okoliš, što je vrlo važno za Hrvatsku i zbog ekologije mora i zahtjeva Europske unije, te za medicinu kroz novu opremu za istraživanje lijekova.

 "Uz taj projekt veže nas niz promjena u aktima 'Ruđera', da sve više bude orijentiran prema izvrsnosti i potrebama gospodarstva, tako da ćemo uz projekt dobiti jednu moderniju instituciju koju nastojimo prilagoditi sustavu koji funkcionira u zapadnoj Europi koliko je to moguće u hrvatskim prilikama i s hrvatskim financijama", rekao je Antičić.

 Državni tajnik Matko Glunčić rekao je da je jedan od tih strukturnih projekata strateški projekt Ministarstva znanosti koji se bavi znanstvenim predviđanjem potreba hrvatske znanosti. Radi se o bazi podataka koja će se sastojati od baze znanstvenika, instituta, sveučilišta, novih znanstvenika koji ulaze u sustav i bazi članaka i znanstvene opreme. Na temelju te baze će se pokušati napraviti program koji će predviđati što je hrvatskoj znanosti potrebno da bi što bolje napredovala, istaknuo je Glunčić.

 Ministar Barišić je istaknuo da je Hrvatska povećala udio nacionalnog financiranja iz državnog proračuna, čime se još više otvorila mogućnost financiranja iz europskih strukturnih fondova. U ovoj kalendarskoj godini u državnom proračunu predviđeno je povećanje od 53 milijuna kuna za nacionalnu komponentu u tim projektima. Budući da nacionalna komponenta u pravilu iznosi 15 posto, računamo na 85 posto sredstava iz europskih strukturnih fondova, tako da u razdoblju od 2014. - ali su faktički počeli realizirati ta sredstva od ove godine - do 2021. godine imamo na raspolaganju oko 12 milijarda kuna za resor znanosti i obrazovanja. To je iznos koji je veći nego što smo ikad imali dosad na raspolaganju, rekao je Barišić.

Posebno je istaknuo centre znanstvene izvrsnosti s 380 milijuna kuna, zatim infrastrukturu s oko 800 milijuna kuna i druge projekte.

 Pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta Jelena Budak poduprla je to što je ministar Barišić okupio predstavnike znanstvenih instituta kao savjetodavnu platformu te je izrazila zadovoljstvo "promjenama koje će nastupiti oko zakonskog okvira kako bi normativni akti podupirali znanstvenu izvrsnost i zadržali mlade znanstvenike u sustavu znanosti".

Zahvalni smo što je ministarstvo prepoznalo manjkavosti i zauzelo se za njihovo uklanjanje. Vjerujemo da ćemo kroz ovu suradnju u godinu-dvije uspješno izvršiti planirano, rekla je Jelena Budak.

 Pomoćnik ministra Tomislav Sokol upoznao je novinare s promjenama zakonskog okvira koje se ponajprije odnose na promjenu za izbor u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja koja su se u praksi pokazala manjkavima i kojima je cilj motivirati znanstvenika da nastave raditi kad budu izabrani u zvanja, pisati radove i slično. Smisao je pojednostavniti neke procedure da bi institucije mogle lakše provesti te postupke izbora, rekao je.

 Rečeno je da će se olakšati uvjeti za produljenje rada znanstvenicima i profesorima nakon 65. godine života, za koje znanstveno-nastavne ustanove ocijene da su im potrebni. Te ustanove bi same mogle određivati kriterije i potrebe za produljenje rada do 70. godine života pod uvjetom da se radi o osobama koji su izabrane u trajno znanstveno zvanje.

Facebook komentari

hr Tue Apr 18 2017 21:12:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e4cd5cb9e03e14838b4600/80

SDP za referendum o gradnji crkve u četvrti Split 3

SDP gradskog kotara Split 3 u četvrtak je predložio referendum o gradnji crkve u toj gradskoj četvrti, u blizini raskrižja Ulice Brune Bušić i Poljičke ceste, kao najbolje rješenje na dobrobit svih stanovnika.

"Referendum, uz kvalitetnu javnu raspravu, a bez neprihvatljivog etiketiranja sudionika rasprave zbog izrečenih stavova, bio bi najbolje rješenje za raspravu oko Detaljnog plana uređenja (DPU) na lokaciji sjeveroistočno od raskrižja Ulice Bruna Bušića i Poljičke ceste", istaknula je koordinatorica SDP-a za kotar Split 3 Sara Paligorić.

Naglasila je kako bi o razvoju kotara Split 3 trebali odlučivati svi njegovi stanovnici, a ne donositi odluke "na zboru političara" i kasnije ih prezentirati kao stajalište građana.

Paligorić osobno smatra da na lokaciji uz raskrižje Ulice Bruna Bušića i Poljičke ceste ne treba graditi crkvu, već da ondje treba smjestiti tržnicu i povećati obuhvat zelenih površina i garažno-parkirališnih mjesta.

"Želim da Split 3 ostane primjer kvarta koji je urbanistički uspješno uređen, što je poznato širom Europe i svijeta, na dobrobit njegovih stanovnika," istaknula je Paligorić te dodala kako je upravo na tom primjeru "legitimna i potrebna" kritika nekvalitetnog sustava planiranja prostora i razvoja Splita, o čemu svjedoče brojne devastacije.

Rekla je i da su mediji prenijeli da se većina prisutnih na zboru građana u prostorijama Gradskog kotara Split 3, u srijedu izjasnila da podržava izgradnju crkve, a mnogobrojni građani uopće nisu ni mogli ući na skup pa ni izreći svoje mišljenje.

"Građani kotara Splita 3 teško su mogli doći do izražaja od političara i njihovih pratitelja koji su govorili na zboru, a žive u drugim gradskim kotarima poput Žnjana, Ravnih njiva, Gripa, Visoke, Mertojaka...Zbog neadekvatnosti prostora mnogobrojni građani našeg kotara, uključujući i moju malenkost, nisu uopće došli u mogućnost ući u prostorije Gradskog kotara Split 3, a kamoli sudjelovati u raspravi. Žalosno je da je u raspravi puno važnija bila snaga decibela nego snaga argumenata," ustvrdila je Paligorić komentirajući zbor građana u srijedu na večer u prostorijama Gradskog kotara Split 3.

Na tom zboru građana, kojeg je organizirala stranka Pametno, vodila se žučna polemika između pristaša i protivnika planirane gradnje crkve u toj splitskoj četvrti, u župi Blatine- Škrape.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 16:03:04 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58f86cabb473982b3b8b45c1/80

Grabar-Kitarović: Počast žrtvama najprimjerenije je odati u tišini

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kazala je u četvrtak kako je odlučila u tišini pokloniti se žrtvama ratnih zločina u Ahmićima i Križančevu selu u središnjoj Bosni jer je to, po njezinu sudu, najbolji način da se oda počast nedužno stradalima.
"Vjerujem da ste već primijetili da na takva mjesta pijeteta volim odlaziti u tišini i jednostavno pokloniti se žrtvama, razmišljati o prošlosti no prije svega s nakanom da se ta prošlost nikada ne ponovi", kazala je Grabar-Kitarović novinarima u Vitezu nakon nenajavljenog posjeta Ahmićima i Križančevu selu gdje je odala počast žrtvama i položila cvijeće na spomen obilježja.

Predsjednica je u Ahmićima odala počast Bošnjacima ubijenima u travnju 1993. godine u napadu HVO-a, a u Križančevu selu žrtvama napada Armije BiH u prosincu 1993. godine u kojemu su ubijena 44 Hrvata.

Predsjedničina je poruka kako bi nakon svega trebalo gledati ka budućnosti odnosno jačanju dobrih odnosa, ne samo između Hrvata i Bošnjaka nego i svih građana središnje Bosne i BiH.

Hrvatska se predsjednica nakon obilaska Nove Bile i posjeta tamošnjoj bolnici, gdje se gradi novo krilo uz financijsku potporu Hrvatske od 1,5 milijuna kuna, u Vitezu sastala s predstavnicima tijela vlasti u općinama središnje Bosne a nakon toga novinarima je kazala kako je zadovoljna jer vidi napredak u tom dijelu BiH.

"To je način da ljudima pomognemo kako bi ovdje ostali živjeti", kazala je predsjednica. Kazala je i kako Hrvatska mora nastaviti ulagati u ta područja te kako se nada da će gospodarski oporavak u Hrvatskoj omogućiti da ta ulaganja budu sve veća.

Istaknula je kako je njena temeljna poruka Hrvatima u tom ali i svim drugim krajevima BiH da je Hrvatska uz njih i to ne samo u smislu očuvanja njihovih političkih prava odnosno konstitutivnosti kao naroda nego i ravnopravnosti s drugim narodima.

Ocijenila je da je gospodarsko i socijalno stanje jamac opstojnosti Hrvata u BiH, ali da je važna je i politička dimenzija, odnosno reforme koje bi omogućile pravnu sigurnost hrvatskom narodu da bi se očuvala njegova konstitutivnost i ravnopravnost s drugim narodima a istodobno osigurao napredak BiH na putu ka članstvu u Europskoj uniji, u čemu je Hrvatska "apsolutno spremna pomoći".

Ulazak BiH  u EU je bitan, rekla je Grabar-Kitarović, jer će i to pomoći opstanku Hrvata u toj zemlji.

Iznoseći ukupni dojam o posjetu BiH predsjednica je kazala kako je ishodom veoma zadovoljna jer je dijalog ključni način rješavanja problema, posebice među zemljama koje su toliko vezane jedna za drugu. Potvrdila je kako je i na radnoj večeri s bosanskohercegovačkim dužnosnicima u srijedu u Sarajevu nastavila dijalog o otvorenim međudržavnim pitanjima.

"Nastavili smo prijateljski razgovor. Dogovorili smo se oko nekih otvorenih pitanja kako ćemo krenuti dalje", kazala je predsjednica no nije iznosila potankosti razgovora vođenih u srijedu navečer.

Dodala je kako je iznimno važno održati kontinuitet razgovora kako na političkoj tako i na tehničkoj razini.

"Važno je da ne šaljemo jedni drugima poruke preko medija nego da iskreno i otvoreno razgovaramo", istaknula je hrvatska predsjednica.

Ponovila je kako projekt Pelješkog mosta nije upitan.

"On će se graditi i on nije uperen protiv interesa BiH", kazala je.

Hrvatska je predsjednica nakon posjeta Vitezu otputovala u Žepče, Usoru i Derventu. U Derventi će se oko 17.30 sati sastati s predstavnicima HKD-a Napredak i razgovarati o položaju Hrvata u Republici Srpskoj.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 15:45:34 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a426870b9e03e65398b457f/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

"Zima se predomislila": Najavili snijeg pa promijenili prognozu

Nije Dunja jedina dala krivu prognozu jer istu je prekjučer objavio Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), norveški Yr.no i brojni drugi meteorološki servisi koji su za vikend prognozirali snijeg, a za idući tjedan velike hladnoće

Nakon što je najavila da će ovoga vikenda Hrvatsku napokon zabijeliti snijeg, RTL-ova meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar ubrzo je objavila da je prognoza bila kriva. - javlja 24sata

Uz hashtag #krivaprognoza, Dunja je napisala: "Zima se ipak predomislila. Moj bed. Pucajte, slobodno."

Umjesto snijega i velikih hladnoća, stići će nam tek nešto kiše, a iako će se jutarnje temperature kretati oko nule, one dnevne bit će u plusu, ponegdje čak i do 10 stupnjeva.

Nije Dunja jedina dala krivu prognozu jer istu je prekjučer objavio Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), norveški Yr.no i brojni drugi meteorološki servisi koji su za vikend prognozirali snijeg, a za idući tjedan velike hladnoće.

Situacija se promijenila jučer. Tijekom dana Yr.no je promijenio prognozu, a jutros je to učinila i većina drugih meteo servisa. - piše 24sata

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 14:17:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59faf29db9e03e649a8b459b/80
Foto: Vlada RH

Počinje kampanja protiv rada na crno

Trenutne procjene EU-a navode da oko 16 posto BDP-a otpada na neprijavljeni rad, a to nije samo rad na crno

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić najavio je u četvrtak da počinje dvotjedna kampanja protiv rada na crno, u sklopu EU projekta "Stop radu na crno" vrijednog milijun eura, a cilj je osvijestiti građane i poslodavce o svim negativnim aspektima takvog rada.

- Ideja nam je u slijedeća dva tjedna osvijestiti građane i poslodavce o svim negativnim aspektima rada na crno. Tim sredstvima se ojačala radna inspekcija, a s kampanjom završava projekt u kojem Hrvatska sudjeluje zajedno s partnerima iz Njemačke i Slovačke. - rekao je Pavić novinarima ispred Banskih dvora.

Hrvatska je, ističe, malo iznad EU prosjeka po udjelu rada na crno. "Ne trebamo time biti zadovoljni, posebice jer nam se poslodavci u sezoni, pogotovo u građevinskom sektoru, javljaju da ima dosta rada na crno i da ta nelojalna konkurencija utječe na njihovo poslovanje", kaže Pavić.

Trenutne procjene EU-a navode da oko 16 posto BDP-a otpada na neprijavljeni rad, a to nije samo rad na crno, dodao je ministar.

Pojasnio je kako postoji pet oblika rada na crno - da se radnik uopće ne prijavi, da se prijavi na pola radnog vremena, a radi puno radno vrijeme, da se radnik prijavi na puno radno vrijeme, ali na minimalnu plaću, nezakonito zapošljavanje stranaca i neisplata dodatnog rada.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 13:22:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .