Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5aec90052af47ff6ac8b460f/80
Foto: PIXABAY

Sljedeći tjedan održava se Međunarodno natjecanje u znanju studenata farmacije i medicine

Natjecanje će se održati na Medicinskom fakultetu u Splitu 11. i 12. svibnja, a u njemu sudjeluju studenti završnih godina studija farmacije i medicine. Sastoji se od ukupno 32 natjecatelja koji dolaze s osam različitih fakulteta iz pet različitih sveučilišnih gradova - Zagreb, Sarajevo, Mostar, Novi Sad, Split.
Tema natjecanja je: “Primarna zdravstvena zaštita- suradnja liječnika i ljekarnika“, a organizatori tvrde kako su svjesni da je upravo ta grana zdravstva temelj zdravlja svakog pacijenta. Također, većina studenata nakon stjecanja diplome prvo radno mjesto odrađuje upravo u tom sektoru. 

Dosadašnja natjecanja u znanju na području biomedicine i zdravstva u Splitu su imala lokalni karakter što su potaknuti interesom odlučili promijeniti. 

Svim natjecateljima i njihovoj pratnji (studenti i profesori) osiguran je smještaj te hrana i piće, a cijeli događaj ima i humanitarni aspekt pa je u projekt uključena i humanitarna udruga „Marijini obroci“ tako će svi sudionici imati priliku donirati novac ili se prijaviti za volonterske aktivnosti.

Tim koji osvoji najviše bodova proglasit će se pobjednikom uz izdatak bogate novčane nagrade u vrijednosti od 3000kn. 

Drugi najbolji tim dobit će utješnu novčanu nagradu od 1000 kn. 

Oba finalna tima dobit će posebna priznanja u obliku diplome za 1./2. mjesto potpisane od strane stručnog povjerenstva. 

U stručnom povjerenstvu će biti:

Prof.dr.sc. Mirjana Rumboldt, dr.med- specijalistica obiteljske i školske medicine, Split 
Doc.dr.sc. Maja Ortner Hadžiabdić, mag.pharm- specijalistica kliničke farmacije, Zagreb 
Jurica Nazlić, dr.med- specijalist kliničke farmakologije KBC-a Split 
Doris Rušić, mag.pharm- asistentica na Katedri za farmaciju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu 
Josipa Bukić, mag.pharm- asistentica na Katedri za farmaciju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu 
Sanja Žužić Furlan, dr.med- specijalistica obiteljske medicine, Split 

Svi sudionici dobit će zahvalnicu za sudjelovanje uz poklon paket i bijelu kutu dugih rukava. 

Organizacijski tim se sastoji od 8 studenata te dio već ima iskustva u organizaciji dvodnevnih natjecanja u znanju. Organizacijski tim djeluje u sklopu dvije udruge studenata: CroMSIC Split (udruga studenata medicine) i Pharmaliella (udruga studenata farmacija)

hr Fri May 04 2018 18:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b712ecccb557a27688b47c7/80
Foto: PIXABAY

Ako ste sinoć propustili nebeski spektakl, ne brinite, suze sv. Lovre vidjet će se još par dana

Pravi spektakl odvijao se sinoć na nebu kojeg su prekrili sjajni tragovi 'zvijezda padalica', meteora iz porodice Perzeida, događaj u javnosti poznat pod nazivom 'suze sv. Lovre'. Meteori su se na nebu najviše vidjeli sinoć, no ako ste sinoć propustili nebeski spektakl, ne brinite, Perzeidi će se vidjeti još par dana.

Svake godine Zemlja presijeca stazu kometa Swift – Tuttle i tada se na nebu vide meteori Perzeidi. To se događa u noći 12. na 13. kolovoza. No, Perzeidi će se moći vidjeti i nekoliko dana prije i nakon tog datuma njihovog maksimuma.

Kada događaj dosegne vrhunac, u jednom satu na nebu 'padne' od 60 do 80 meteora, a ako Zemlja naleti na gušći oblak prašine, može ih biti i puno više, tada kažemo da se dogodio meteorski pljusak, piše Šibenik.in

Za promatranje meteora vam ne treba ikakva oprema, no budući je za sutra najavljena promjena vremena postoji mogućnost da Perzeidi sljedećih dana budu prekrivani oblacima.

No, ako propustite ovogodišnje Perzeide, ne brinite jer svaki period u godini ima svoj meteorski potok, pa tako osim Perzeida, postoje i, primjerice, Liridi (22. travnja), Andromedidi (14. studenoga), Leonidi (16. do 18. studenoga) te Geminidi (13. prosinca). Drugi meteorski potoci nisu, međutim, toliko popularni. Vjerojatno iz razloga što ih je zimi teže promatrati.

hr Mon Aug 13 2018 09:10:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b6bffbecb557aeb688b459a/80

Jezikoslovac i dijalektolog Galović: 'Otoci bolje čuvaju čakavske crte, kopno je podložno štokavici'

Nov i moderan način života, globalizacija, izumiranje izvornih govornika, utjecaj govora medija i niz drugih čimbenika utječe i na jezičnu sliku određenih područja. Jezikoslovac, dijalektolog te sociolingvist doc. dr. sc. Filip Galović sudjelovao je u više, nerijetko nagrađivanih, važnih jezikoslovnih projekata. Za DalmacijaNews objašnjava što je utjecalo na čakavštinu, gdje je najbolje očuvana i kako najbolje sačuvati domaći govor.

Područje Galovićeva znanstvenoga interesa je jezikoslovlje, s posebnim usmjerenjem na dijalektologiju, sociolingvistiku te hrvatsku kulturu. Nerijetko je sudjelovao na nekoliko znanstvenih skupova, i međunarodnih i domaćih. 

Objavio je dvadesetak znanstvenih radova u hrvatskim znanstvenim časopisima, desetak radova u ostalim hrvatskim časopisima, imao je nekoliko prikaza u tuzemnim i inozemnim časopisima, a uredio je i više knjiga.

Za doprinos u očuvanju kulturne baštine i čakavskih govora, nedavno je dobio priznanje Općine Šolte, a iako je svojim doprinosom uvelike utjecao na očuvanje čakavskih jezičnih materijala, skromno dodaje: "mene je veselilo da se drugi zainteresiraju i shvate vrijednost naših govora"

Za DalmacijaNews, Galović otkriva kakvo je stanje u današnjim govorima, što za njega znači kulturna vrijednost jezika, ali i koliko su ljudi koji ga okružuju zainteresirani za njegovo područje interesa.

Vi ste jezikoslovac koji se pretežno bavi dijalektologijom. Za početak ukratko kažite što je dijalektologija?

-Dijalektologija je jezikoslovna grana koja znanstveno obrađuje mjesne govore, skupine mjesnih govora, dijalekte i narječja. Među važnijim je njezinim ciljevima terenski istražiti kako se govori u pojedinim naseljima te prikupiti što više jezične građe koja se onda proučava, analizira i opisuje.

Dugo se bavite istraživanjima mjesnih govora po Dalmaciji. Što ste u tome otkrili? Kakvo je stanje danas u tim govorima?

-Mnogi čimbenici danas utječu na promjene u mjesnim govorima, pa tako na ovim prostorima nalazimo govore koji su osjetno poljuljani u svojoj strukturi, ali postoje, pak, i oni koji su dobro očuvani. 

-Uzmite, primjerice, govor Krila Jesenica pored Splita koji ima niz čakavskih osobina, ali je zasigurno nižega stupnja čakavnosti negoli koji čakavski govor na Hvaru. Uzmite, pak, govor Drvenika koji je uzdrman novijim utjecajima, za razliku od nekih govora na Braču. 

-Pogledate li i na govor grada Splita, nekoć čakavskoga grada, danas u njemu cirkuliraju čakavske i štokavske osobine, od kojih su štokavske ipak dominantne. 

-Uglavnom su otoci bolje očuvali čakavske crte, dok je kopno nešto podložnije štokavskomu utjecaju, no i tu ima zanimljivih govora sa starijim osobinama. 


Nedavno ste dobili priznanje Općine Šolte za doprinos u očuvanju kulturne baštine i čakavskih govora, koliko to priznanje znači za Vas?

-Na šoltanskim sam govorima doktorirao 2015. godine, no i dalje sam ih nastavio istraživati kako bih dobio još mnoštvo podataka i izradio cjelovitu knjigu o njima. 

-Važno je uz to spomenuti da se u suradnji s Kulturno-informativnim centrom otoka Šolte uspjelo čakavske govore otoka Šolte zaštititi i uvrstiti na Listu nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. 

-Općina Šolta, odnosno načelnik Nikola Cecić-Karuzić i općinsko Vijeće, kao i pojedini drugi, prepoznali su značaj mojega istraživanja i rad na njihovim mjesnim govorima, što mi je – dakako – na ponos, ali mi je isto tako drago da nadležni imaju sluha za nematerijalne kulturne vrijednosti ovoga otoka.

Zašto uopće treba njegovati mjesne govore? O čemu je riječ?

-To redovito govorim svojim studentima. Mnogi govornici u manjim mjestima, posebice stariji svijet, koristi jedino svoj mjesni govor koji je naučio u ranoj dobi i s kojim neodvojeno živi. Kada, primjerice, pitate takvoga govornika o starome običaju donošenja badnjaka u kuću, on će Vam svojim mjesnim govorom s nizom dijalektalnih termina dočarati cijeli običaj kojega je živio od malena i koji je dijelom njegova života. 

-Kada ribara pitate o tome kada se ide u ribarenje, opet ćete čuti niz termina za vremenske pojave, vjetrove i sl., neke događaje s mora, navike ribara, vjerovanja, dakle dio života toga ribara, a sve opet na pojedinome mjesnome govoru. 

-Dakle, govori nisu samo govori, oni su iznimno važni jer se kroz njih prenosi tradicija, običaji, kultura i brojni drugi vidovi nematerijalne kulturne baštine, pa se s pravom konstatira da su neraskidivim dijelom identiteta i hrvatske kulture.

Dakle, Vi kao dijalektolog istražujete kako se govori u određenim naseljima. Kako istražujete mjesne govore, na koji način?

-Uobičajene su dvije metode. S jedne strane postoji opsežan dijalektološki upitnik koji obuhvaća mnoge sfere (kuća i predmeti u kući, društveni život, domaće životinje, prehrana i pripremanje jela, ratarstvo, nazivi za ptice, prirodne pojave...) ili istraživač sastavi vlastiti upitnik ovisno o tome što ga zanima – jesu li to pojedini termini, primjerice, iz sfere ribarstva, pomorstva, jesu li to termini za narodne radinosti, je li to akcent određenih kategorija i sl. 

-S druge je strane česta i pogodna metoda tzv. slobodnih razgovora gdje se s govornicima priča o pojedinim odabranim temama te se na taj način spontano dolazi do vrijednoga jezičnoga materijala. Na terenu se često govor snima i zapisuje te se potom obrađuje.


Što u tim slobodnim razgovorima najčešće pitate ljude? Vole li ljudi kada ih posjetite i razgovarate?

-Najbolje je govornike pitati o temama koje su im bliske, pa se tako i dobije pouzdana građa. Ako je riječ o govornici koja je domaćica, dobro je pitati o pripremanju jela, o običajima za Božić ili Uskrs i sl.; ako je govornik zemljoradnik, razgovara se o sijanju/sadnji, poljoprivrednim kulturama i njihovu uzgoju itd. 

-Najteže je, zapravo, nekoga pridobiti za razgovor jer govornici nerijetko misle da se ispituje koješta, ali već na početku shvate da je riječ o sasvim običnim temama, o vrlo jednostavnim pitanjima. 

Osim terenskoga rada, postoji li još što čime se dijalektolozi bave?  

-Terenski je rad samo jedan od poslova dijalektologa. Mnogi od nas predaju na fakultetima, sveučilištima, pa ondje imaju odgovornu ulogu u podučavanju i drugim aktivnostima. 

-Osim toga pišu znanstvene i stručne članke, surađuju na znanstvenim projektima, sudjeluju na znanstvenim i stručnim skupovima, na brojnim radionicama, događajima, recenziraju knjige...

Spomenuli ste predavanja. Zaposleni ste na Hrvatskome katoličkome sveučilištu u Zagrebu, a predajete i kao vanjski suradnik na Filozofskome fakultetu u Zagrebu i Puli. Kakvi su Vaši studenti? Imaju li interesa za lokalne govore, za baštinu i slične teme?

-Studenti su na mojim kolegijima do sada bili veoma zainteresirani i aktivni. Osim što su usvojili važna znanja o hrvatskim narječjima, mnogi su od njih samostalno istražili svoje mjesne govore iz kojih dolaze.

-Mnogi su bili zapanjeni otkrivši koliko se bogatstvo krije u tome, a mene je veselilo da se studenti zainteresiraju i shvate vrijednost naših govora, običaja, tradicije i svekolike baštine. 


S obzirom na neizbježne promjene, postoje li neki načini da se mjesni govori održe i očuvaju?

-Jamačno je da je najbolji način očuvanja mjesnih govora upotreba govora u svakodnevnoj, neformalnoj komunikaciji – na taj se način govor spontano prenosi na mlađe naraštaje. Isto tako, govori se čuvaju i kroz pisanu riječ, pa je dobro na njima pisati i dobru književnu tvorbu publicirati. 

hr Thu Aug 09 2018 10:48:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b69b877cb557ad6648b45e6/80
Foto: PIXABAY

Sve veći problem: Perverznjaci postavljaju špijunske kamere u javne WC-e, svlačionice i garderobe

Sve više žena kada ulaze u javne WC-e prvo provjerava je li netko u njima postavio špijunske kamere.

Zahvaljujući internetu i društvenim mrežama milijuni ljudi diljem svijeta otvorili su svoje živote javnosti i putem Facebooka, Twittera i Snapchata dijele sve važne, nevažne, a često i intimne stvari iz svog života. No dok neki u tome uživaju, velik broj ljudi i dalje pokušava zaštititi svoju privatnost te pokušavaju izbjeći brojne zamke koje nosi moderan, digitalni i online život.

Jedna od tih zamki i velikih opasnosti jesu internetski predatori i hakeri koji provaljuju u mailove i profile na društvenim mrežama te se pokušavaju domoći privatnih/intimnih fotografija i poruka. Velika su opasnost, a za mnoge i najveća noćna mora, hakeri koji preuzimaju kontrolu nad kamerama prijenosnih računala i špijuniraju ljude, odnosno cijelo vrijeme prate i špijuniraju što drugi ljudi rade u svoja četiri zida, prenosi zimo.hr

Još jedan opasan trend kojim se radikalno krši privatnost ljudi – a najčešće su u opasnosti žene, jest špijuniranje i snimanje u javnim WC-ima, svlačionicama bazena i teretana te u garderobama. Taj je trend najveći zamah uzeo u Južnoj Koreji, u kojoj prije ulaska u WC žene često prvo provjeravaju postoji li negdje instalirana skrivena kamera ili rupa kroz koju perverznjaci gledaju i snimaju obavljanje nužde ili, ako je u pitanju garderoba, presvlačenje.

Snimljene slike i videozapisi, zajedno s tzv. osvetničkom pornografijom onda se objavljuju na posebnim stranicama koje posjećuju voajeri – na jednoj od najzloglasnijih takvih stranica Soranet uploadane su tisuće videozapisa snimljenih bez znanja žena, a koliko je ta stranica bila popularna prije nego što je ugašena, najbolje govori podatak o više od milijun registriranih korisnika.

"Moj život nije vaša pornografija"

Nažalost, objave takva sadržaja uništile su živote nekih žena čije su privatne i intimne fotografije i videozapise vidjeli brojni neznanci, zbog čega su neke čak počinile samoubojstvo.

Policija pokušava stati na kraj tom perverznom trendu te često provjerava javne WC-e, no takve je perverznjake teško uhvatiti – često postave kameru na 10-15 minuta i onda pobjegnu. Godišnje se u Južnoj Koreji policiji prijavi više od 6 tisuća takvih slučajeva, no prava je brojka mnogo veća jer velik broj žrtava ne prijavi kamere koje su pronašli.

Također, problem je i što jako mali broj uhićenih na kraju bude osuđen te prema podacima iz prošle godine samo dva posto uhićenih na kraju završi u zatvoru – predviđena kazna za distribuciju takva sadržaja u Koreji je do godinu dana zatvora te novčana kazna od oko 8 tisuća dolara.

Kako bi se podigla svjesnost o ovom problemu, već su organizirani marševi žena te će uskoro tisuće žena ponovno protestirati protiv perverznjaka koji uništavaju njihove živote pod parolom "moj život nije vaša pornografija".

hr Tue Aug 07 2018 17:19:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b64ab51cb557a234f8b490e/80
Foto: Pixabay

Znanstvenici na pragu rješenja zagonetke tko je sagradio Stonehenge

Najnovije znanstveno istraživanje otkriva tko je izgradio Stonehenge, ali i geografsko porijeklo neolitske zajednice koja je podigla spomenik u jugozapadnoj Engleskoj

Kako pišu britanski mediji, znanstvenici su nedavno proveli kompleksna istraživanja na kremiranim ostacima 25 osoba iz doba neolitika, a pokopane su tijekom ili nakon izgradnje Stonehengea.

Tijekom istraživanja otkriveno je kako 10 osoba nije živjelo u blizini Stonehengea, već u zapadnoj Engleskoj, dok njih pet potječe iz jugozapadnog Walesa, odakle potječe i najraniji monolit u sklopu tog spomenika.

Preostalih 15 osoba najvjerojatnije su 'lokalci' iz grofovije Wiltshire te okolice Stonehengea.

Ovo otkriće moglo bi dati konačno rješenje najvećeg britanskog misterija – toga tko je sagradio Stonehenge.

Stonehenge je građevina iz neolitika i brončanog doba, smještena u okolini Amensburyja 13 kilometara sjeverozapadno od Salisburyja. Dodan je u UNESCO-ov popis zaštićene baštine 1986. godine.

Pretpovijesni spomenik koji datira od mlađeg kamenog do starijeg brončanog doba (3000. - 1000. pr. Kr.) pripada megalitičkim spomenicima jer je građen od ogromnih kamenih blokova.

Spomenik je danas u ruševnom stanju, a nije poznato kojoj je svrsi služio, no smatra se da je izgrađen u obredne ili vjerske svrhe, piše tportal.hr

hr Fri Aug 03 2018 21:22:33 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .