Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5852a01a1eea8f5c558b45cc/80
Foto: Grad Split

Baldasar: Spaladium arenu kupujemo od banaka za jednu kunu!

Izvrsno nam je pravno kompliciran predmet, točnije pravorijek u arbitraži, komentirao gradonačelnik

Godinu i pol dana nakon pokretanja arbitražnog postupka pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u slučaju Spaladium arene, donesen je pravorijek arbitara: u Banovini su u četvrtak ujutro komentirali odluku, koju su nakon nekoliko poziva prema HGK dobili u elektronskom obliku. A u pitanju je tužba Erste group i i UniCredit, austrijskih banaka, koje su financirale izgradnju Spaladium arene za Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009. godine. Dale su novac firmi "Sportski grad TPN", koju je osnovao konzorcij izvođača (Konstruktor, Dalekovod i IGH), prethodno je "Sportski grad TPN" potpisao ugovor s Gradom Splitom o javno-privatnom partnerstvu. No, građevinske tvrtke nisu dovršile cijeli projekt (pored dvorane, trebao je niknuti i poslovni toranj, garaže i ostali sadržaji) pa je grad (ali i Vlada RH) prestao plaćati najam, iz kojeg se de facto plaćao kredit bankama. Smatrala je vlast u doba Željka Keruma da plaćaju projekt koji nije dovršen. Kako je potom "Sportski grad TPN" završio u stečaju, tako su banke krenule u potragu za novcima, i to 53 milijuna eura plus kamate, a prva meta je bio upravo Grad Split.

Izvrsno nam je pravno kompliciran predmet, točnije pravorijek u arbitraži, komentirao gradonačelnik Ivo Baldasar.

-  U suštini pravorijeka je poruka: sjednite i dogovorite se ili se parničite, sudite se do kraja svijeta! Njima je odbijane ključna stvar, trenutna isplata, dakle grad ima blagu prednost. Ali ne želim sukob s bankama, zato nisam prekinuo komunikaciju s njima, mi nikad nismo prestali razgovarati s bankama. - rekao nam je splitski poteštat nedugo nakon što je završila konferencija za predstavnike medija na kojoj je detaljnije elaborirao stav gradske uprave.

- Kad smo sve skupa pregledali, mi smo na novom početku, rezultat ovoga je ipak 0:0.

Pravorijek je tako napravljeno da u jednom dijelu daju za pravo bankama temeljem tužbe, a s druge strane "odbacuje se zahtjev za naplatu". Odvjetnik koji je jučer govorio da je grad izgubio, to je potpuna besmislica i zlonamjerno tumačenje. Jer je potpuno jasno napisano "odbacuje se", nema govora o direktnoj naplati svojih potraživanja. Sve ostalo je stvar daljnjega pravnog postupka, daljnje pravne bitke. Nismo ni očekivali da će to biti jednostavno riješeno, u ovakvim slučajevima je nemoguće jednostavno rješenje. Ovo je početak jedne potpuno nove situacije jer su ovim pravorijekom izmijenjeni odnosi, stvoreni su kompletno novi odnosi. Mi sa svoje strane nismo zadovoljni jednim dijelom i idemo s tužbenim zahtjevom prema Trgovačkom sudu da se odbaci ovaj pravorijek jer smo od samog početka smatrali da arbitražni postupak nije zakonit, odnosno nije nadležan. Ni banke ne mogu biti zadovoljne, jasno i jednostavno im se kaže "odbacuje se zahtjev za naplatu". Ali im se daje pravo da se obveze prenose na Grad Split, s time se mi ne slažemo. Daljnji ishod je potpuno neizvjestan, ne znamo što će se događati u mogućim, a sigurno dugotrajnim, tužbama. - pohvalio je ujedno gradonačelnik Odvjetnički ured Primorac i partneri, preciznije odvjetnika Krunu Peronju "koji je učinio sve da nas spasi".

- Ne slažem se sa stavom kolege koji zastupa banke, jer njima je odbačen zahtjev za naplatom. Od početka smo imali dva osnovna, elementarna prigovora, prvi na samu nadležnost arbitražnog sudišta. Banke su sva svoja prava vukle iz ugovora o kreditu i njihova je osnovna namjera bila naplatiti potraživanja od grada. Na žalost po njih to nisu uspjeli, to je u ovom slučaju pobjeda Grada Splita. Što se tiče raskida ugovora, to su zapravo osnove prava. Banke nisu bile stranke ugovornog odnosa o javno-privatnom partnerstvu između TPN-a i Grada Splita pa tako nisu bile aktivno legitimirane da traže raskid ugovora. Međutim, ovo arbitražno sudište nije tako odlučilo. No u ovom dijelu smo vrlo optimistični da ako podnesemo tužbu za poništaj ovog pravorijeka pred Trgovačkim sudom u Zagrebu da imamo realne šanse uspjeti u tom postupku. - komentirao je odvjetnik Peronja.

Komentirajući "političku odluku" o gradnji dvorane Baldasar je dodao i kako je "zaista razočaran u odnos vlade Zorana Milanovića prema ovom problemu jer se tada, uz pomoć države, možda ovo moglo riješiti, a sad je kasno." Zanimljiv je bio odgovor na posljednje pitanje, jer kontakt s bankama nikad nije izgubio, koja cijena bi ga zadovoljila, odnosno po kojoj cijeni bi Grad Split pristao "kupiti" dvoranu i platiti bankama (dio) isklične cijene...

- Inače se dobro cjenkam, ja sam školovan za cjenkanje. U bivšem poslu, kad se trebalo ozbiljno cjenkati, s najboljim pregovaračima u branši, slali bi mene. Dakle moja cijena je: jedna kuna! - obješenjački se nasmiješio gradonačelnik, dodajući "naravno, neće to ići tako, ali stvar je pregovora"...

Facebook komentari

hr Thu Dec 15 2016 14:53:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59c66f71b9e03e986d8b45b9/80
Foto: Vijesti.hr

Zaklada "Hrvatska za djecu" u Splitu predstavila slikovnice "Učinimo mali korak velikim"

Na splitskim Prokurativama u subotu je druženjem s građanima zaklada "Hrvatska za djecu" predstavila svoje slikovnice "Učini mali korak velikim", kojima djeca bez roditeljske skrbi i djeca s posebnim potrebama izražavaju svoje želje, a ispunjavaju ih oni koji dragovoljno preuzmu slikovnicu.

 Slikovnice su prvi na splitskim Prokurativama preuzeli župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban i splitski dogradonačelnik Nino Vela.
 

"U slikovnici koju sam preuzeo, 11-godišnji Alen izražava želju da mu se kupe tri lopte, jedna za njega, a dvije za njegova dva brata," rekao je novinarima župan Boban.  Dodao je kako ga je posebice ganula Alenova skromna želja da i njegova braća imaju loptu jer se time izražava briga za drugoga.
 "Mi odrasli, poglavito koji obnašamo političke i javne dužnosti trebamo učiti od Alena kako biti skroman i brinuti o drugomu. Hvala Alenu što me obogatio malim korakom koji je zapravo velik i koji mi se usadio u srce," poručio je župan Boban.
 

Splitsko-dalmatinski župan ocijenio je važnim što je Vlada utemeljila zakladu "Hrvatska za djecu" koja brine o djeci bez roditeljske skrbi i o djeci s posebnim potrebama.
 Splitski dogradonačelnik Vela preuzeo je slikovnicu u kojoj 16-godišnja Ines izražava želju da joj se kupi pernica i šarena lopta.
 

"Ova Inesina želja me raznježila jer se radi o skromnoj želji, ali za nju je to velika sreća što će joj se ispuniti želja, a ovim malim činom pridonosimo njenoj sreći koju dijelimo s Ines," kazao je Vela.
 Župan Boban i dogradonačelnik Vela su na Prokurativama odmah i kupili igračke za kojima je izražena dječja želja u slikovnicama koje su preuzeli, i te su igračke predali upraviteljici zaklade "Hrvatska za djecu," Ivani Kristić-Buntić koja će ih uručiti jedanaestogodišnjem Alenu i šesnaestogodišnjoj Ines.

 Kristić-Buntić je objasnila da svatko tko dragovoljno preuzme neku od slikovnica može ispuniti dječju želju izraženu u njoj tako što će željeni dar dostaviti zakladi "Hrvatska za djecu", a ona će ga proslijediti djetetu.

"To su skromne želje, primjerice jedno dijete je zaželjelo probati janjetinu, a drugo je željelo da se za njega i prijatelje nabave ulaznice za kino. Dosadašnji odziv građana na ovu našu akciju je jako dobar i nadamo se da ćemo do kraja ove godine ispuniti oko 1.000 želja evidentiranih u slikovnicama," rekla je Kristić-Buntić
 Podsjetila je da je  prije današnjeg splitskog predstavljanja slikovnica "Učini mali korak velikim" nedavno predstavljena u Zadru, a uslijedit će predstavljanje u Osijeku i Rijeci

"Krajem ove godine organizirat ćemo u Zagrebu veliki događaj u vezi s ovom našom akcijom," kazala je Kristić-Buntić.

Facebook komentari

hr Sat Sep 23 2017 16:29:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/585befc11eea8f987f8b45ed/80
Foto: Pixabay

Cigarete i impulsi i 15% skuplji

Umjesto 72,8 milijardi kuna, građani bi od iduće godine, prema prijedlogu ministra zdravlja Milana Kujundžića, godišnje trebali plaćati 75,8 milijardi kuna poreza! Tri milijarde kuna više oporezivali bi se alkohol, cigarete, igre na sreću i korištenje mobitela.
Nove tri milijarde kuna poreza proizvele bi dodatni porezni udar, kao da, na primjer, PDV skoči s 25 na 27 posto ili da se porez na dobit tvrtki poveća 40 posto. Svi su se proteklih tjedana digli na noge zbog najave da će porez na nekretnine dodatno opteretiti građane za 300 milijuna kuna u odnosu na sadašnju komunalnu naknadu, a na pomolu je deset puta veći udar koji vjerojatno neće proći bez velikih lomova.

Ogromne porezne presije Ministar Kujundžić čudi se što su odjednom svi skočili na modele novih nameta kojima bi se prikupio novac za zdravstvo jer on to najavljuje već mjesecima.

 – Već šest mjeseci pozivam sve na dijalog i nuđenje mogućeg rješenja kao modela koji najmanje dotiče većinu građana kad je standard u pitanju, a riješio bi probleme u zdravstvu. Pitajte udruge oboljelih što misle o tome, ljude koji čekaju skupe lijekove. Kad obolimo, svi želimo najbolje liječenje i najskuplje lijekove, što je razumljivo. Na kraju, ovo je i preventivno po pitanju alkohola, cigareta i kocke, manje će biti potrebe za liječenje bolesti koje izazivaju – kaže Kujundžić.

– Apsolutno podržavamo nove poreze jer i sami zagovaramo Zdravi fond – kaže dr. Dražen Jurković, predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu, i objašnjava: – Zdravstveni fond košta 24 milijarde kuna, a kako Ministarstvo financija ne uplaćuje svojih zakonom propisanih 4,2 milijarde obveza, moramo se okrenuti drugim izvorima. Duhan, alkohol i kocka neprijeporno su štetni. Što se mobitela tiče, problem je u tome što standard Hrvata nije onakav kakav bismo trebali imati, porezne presije su ogromne i normalno da se uvijek javlja otpor. No, s aspekta zdravstvenog sustava, ovo nije sporno – kaže Jurković.



Sada se od alkohola skupi 257 milijuna kuna trošarina pa nije jasno gdje iz alkohola iscijediti, kako se planira, dodatnih 100-150 milijuna a da mu cijena ne odleti u nebo ili da svi počnu kupovati u susjednim državama. Glavni izvor mogućeg novog poreza mogle bi biti samo cigarete, od kojih se godišnje prikupi 4,47 milijardi kuna trošarina, te telefoniranje mobitelima, na što odlazi oko 4,4 milijarde kuna.

Ministar Kujundžić računa da bi mobilne usluge mogle poskupjeti deset posto, no po našoj računici, za dodatnih 550-600 milijuna kuna, kako on planira, cijene mobilnih usluga trebale bi rasti 15 posto ili bi porez uključivao i internet!

U Vladi se nije mogla dobiti službena reakcija, a neslužbeno na Markovu trgu kažu da nisu upućeni u računicu ministra Kujundžića o povećanju poreza te čekaju njegove planove za smanjenje rashoda.

Javio se i koalicijski partner HNS kroz usta saborskog zastupnika stranke Stjepana Čuraja. Iz njegove izjave može se zaključiti da je HNS izričito jedino protiv poreza na mobitele.

– HNS će biti i apsolutno jest protiv bilo kakvih novih poreznih nameta na mobitele. Poreze na alkohol, kocku i duhan, što spada u porez na luksuz, podržavamo, no mobitelima ovdje nema mjesta – kazao je Čuraj.

Nemalo su, kažu, iznenađeni najavom oporezivanja mobitela u Tele 2 jer misle da bi opterećenje mobilnih operatora trebalo smanjivati jer smo na začelju po ulaganjima u infrastrukturu.

‘Nadamo se da je nesmotren’ – Iz dostupnih izjava nije jasno što bi se to točno oporezivalo te se nadamo da se, ustvari, radi o nesmotrenoj izjavi koja neće dovesti do promjena koje bi mogle negativno utjecati na našu industriju – kažu u Tele 2.

Svako novo opterećenje zaustavit će planirane investicije i usporiti dolazak najnaprednijih usluga do krajnjih korisnika, a time i razvoj digitalne Hrvatske, kažu u VIP-u i Hrvatskom telekomu.

HZZO sa svoje strane procjenjuje da 33 posto građana puši kutiju na dan koja bi poskupjela tri kune (oko 15%), popije se 10 do 12 milijuna boca žestice (svaka bi bila 10 kuna skuplja), a od igara na sreću prikupi 10 milijardi kuna, na što bi uveli 10 posto poreza, javlja Večernji.hr


Facebook komentari

hr Fri Sep 22 2017 14:31:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/589a1023b473981e248b45cd/80
Foto: Rade Popadić

SDP predstavio prijedlog dopune Zakona o dodatku na mirovine

Saborski zastupnik SDP-a Mirando Mrsić predstavio je u petak SDP-ov prijedlog dopuna Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema zakonu o mirovinskom osiguranju kojim se, kaže, nastoji ispraviti nepravdu i diskriminaciju prema rođenima nakon 1962. godine.

"'SDP će u proceduru uputiti dopunu Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Predloženim zakonom dodatak na mirovinu koji se do sada isplaćivao samo onima koji se do sada isplaćivao samo onima koji su bili u prvom stupu, odlazili u mirovinu iz prvog stupa, sa usvajanjem ovog zakona će biti  proširen na sve one koji će primati mirovine iz prvog i drugog mirovinskog stupa, a to su svi oni rođeni od 1962. na ovamo", rekao je.

Ako to ne učinimo sada, ti će građani biti diskriminirani, bit će njihova mirovina manja nego da su otišli u mirovinu samo iz prvog mirovinskog stupa. 

Dodatak na mirovine uveden je zbog neodrživosti sustava međugeneracijske solidarnosti i na njega imaju pravo svi rođeni do 1961. i koji su otišli ili će otići u mirovinu. Bez tog dodatka, svi rođeni od 1962. kada odu u mirovinu njihova mirovina će biti manja od 500 do 700 kuna.

"To je nepravda i diskriminacija, a Vlada očito ništa ne radi po tom pitanju", rekao je Mrsić.

Kaže i kako je od 1. siječnja dio građana otišao u mirovine i ima manje mirovine.

"Godine 2019. će u mirovinu moći i žene i njihova prijevremena mirovina će biti 22 posto manja nego njihove kolegice rođene rođene '61, a otišla u mirovinu samo iz prvog stupa. Stoga ovaj zakon ispravlja nepravdu i neće biti diskriminacije prema rođenima nakon 1962.", poručio je.

Zakon se, kaže, tiče svih građana i nema razloga da dio njih bude kažnjen jer je mirovinu zaslužio između 1 i 2 mirovinskog stupa. "Nadam se da će vladajuća stranka stati iza zakona", rekao je Mrsić.

Facebook komentari

hr Fri Sep 22 2017 14:22:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d76e88b4739847d78b4575/80
Foto: Pixabay

Tehnički pregled će se moći uvjetno proći i s manjim kvarovima vozila koji će moći otkloniti naknadno

Iako raste i uvoz novih automobila, broj rabljenih je nesrazmjerno veći pa je, primjerice, 2012. u Hrvatskoj registrirano 32.000 novih i 11.000 rabljenih osobnih automobila, a lani 45.000 novih i 60.000 rabljenih.

Centar za vozila Hrvatske (CVH) je stručna organizacija u području tehničkih pregledi vozila u Hrvatskoj. U svjetlu europskih ekoloških direktiva i planova nekih zemalja, posebice Njemačke, da zabrani dizel vozila na svojem području, u razgovoru s Davorinom Pavlovićem, predsjednikom Uprave CVH-a, željeli smo doznati o implikacijama tog procesa na Hrvatsku te problemima starog voznog parka u našoj zemlji, ali i o samoj tvrtki CVH.

Kako procjenjujete vozni park u Hrvatskoj te, posljedično, i sigurnost sudionika u prometu u Hrvatskoj?
Tijekom 2016. u stanicama za tehničke preglede vozila redovni tehnički pregled je obavljen na 2.010.172 vozila. Tehnička neispravnost utvrđena je na 442.267 vozila. Po svakom neispravnom vozilu utvrđeno je u prosjeku 3,5 različitih nedostataka, odnosno 1,53 milijuna različitih nedostataka. Od ukupnog broja utvrđenih nedostataka najviše otpada  na uređaj za kočenje (28%), svjetlosno signalne uređaje (24%), na osovine, kotače i pneumatike (11%), eko-test (8,5 %), pogonski motor (5%) itd. Dakle, nedostaci se najčešće  pojavljuju na uređaju za kočenje i svjetlosno signalnim uređajima. Ti uređaji imaju izravan utjecaj na siguran promet vozilima, te nam je zadaća i u buduće posebnu pozornost posvetiti kontroli ispravnosti upravo ovih sklopova vozila. Glavni uzroci ovako velikom broju nedostataka na pregledanim vozilima su prije svega starost i pomalo loše navike kvalitetnom održavanju vozila. Naime, prosječna starost pregledanih vozila je gotovo 14 godina što, uz svima poznatu činjenicu da se poveći broj vozila održava izvan sustava ovlaštenih, za to osposobljenih,  servisa, izravno utječe na ovakvo stanje tehničke pouzdanosti našeg voznog parka.

Što možemo očekivati u Hrvatskoj nakon što u Njemačkoj padnu cijene starih dizelaša? Kako će pretpostavljeni unos jeftinijih vozila utjecati na sigurnost prometa te na okoliš?
Kad je u pitanju zanavljanje našeg voznog parka jasni su trendovi povećanog unosa rabljenih vozila od 2013., odnosno od našeg ulaska u EU. Do ulaska Hrvatske u EU broj prvo registriranih novih vozila je bio značajno veći u odnosu na broj prvo registriranih rabljenih vozila. Ilustracije radi, 2012. u Hrvatskoj je registrirano oko 32.000 novih i 11.000 rabljenih osobnih automobila, prošle 2016. pak 45.000 novih i 60.000 rabljenih. Brojke govore da se odnos promijenio u korist rabljenih vozila. To ne bi bio problem da prosječna starost rabljenih vozila koja se unose u našu zemlju nije cca 9,6 godina. Kada je u pitanju vrsta pogonskog motora, više od 65% unesenih rabljenih vozila je s dizel motorom čija kvaliteta ispušnih plinova je najčešće ispod EURO IV razine. Nažalost, spomenuto stanje na njemačkom tržištu doprinijet će nastavku ovakvog trenda unosa rabljenih automobila i u bližoj budućnosti.

Koliko su Hrvati uopće osjetljivi na pitanja zaštite okoliša? Koliki je udio benzinsko-električnih hibrida i električnih automobila u ukupnom broju vozila koja pristupaju tehničkom pregledu?
Klasičan pogon, motor s unutarnjim izgaranjem, još uvijek je dominantan na globalnom tržištu, pa tako kod naših  motornih vozila. Gotovo  da je zanemariv broj vozila na električni ili hibridni pogon, ako isključimo vozila s pregrađenim pogonom na plin, što je neka vrsta hibridnog pogona. Od oko 1,5 milijuna osobnih automobila, tijekom 2016. je tehničkom pregledu pristupilo oko 2000 automobila s hibridnim i oko 300 automobila s čistim električnim pogonom. Kada su u pitanju automobili s klasičnim pogonom, 52% otpada na dizelske a 48% na benzinske motore.

9,6 godina

prosječna je starost rabljenog vozila koje se nakon 2013. godine uvozi u Hrvatsku

Kako se CVH prilagođava tim novim tehnologijama i zakonskim odredbama povezanima uz karakteristike vozila?
U normativnom smislu, tržište i proizvodnja vozila su poprilično kompleksni. Naime, danas postoje stotine tehničkih propisa koji reguliraju proizvodnju i stavljanje automobila na tržište. Svima je dobro poznata zadnja afera oko tzv. prijevare u iskazu emisije ispušnih plinova kod automobila s dizelskim motorima. Izravna posljedica ove afere je i promjena u načinu ispitivanja ispušnih plinova u postupku homologacije vozila, što će biti regulirano posebnim homologacijskim propisom. Da bi mogao pratiti razvoj novih tehnologija i odgovarajućih tehničkih propisa, koji na neki način usmjeravaju primjenu tih tehnologija, CVH u svom sustavu zapošljava više od 80 visokoobrazovanih stručnjaka koji prate odgovarajuća područja i stečena znanja dalje prenose u sustav tehničkih pregleda vozila sve do razine nadzornika tehničke ispravnost koji su operativni dio sustava.

Hrvatska je, u vašoj organizaciji, ove godine bila domaćim globalne konferencije tvrtki iz ovog sektora (CITA). Koji je fokus daljnjeg razvoja takvih tvrtki i institucija na globalnoj razini?
Kako su moderna vozila opremljena mnoštvom elektro regulacijskih i elektroničkih komponenti za čiju su uspješnu dijagnostiku presudne informacije dobivene od proizvođača vozila, primarni fokus razvoja tvrtki i institucija koje se bave tehničkim pregledima vozila je suradnja s europskim i svjetskim zakonodavnim tijelima te s proizvođačima vozila na području razmjene tehničkih značajki potrebnih za uspješan tehnički pregled vozila. Ovdje CITA, kao međunarodna organizacija priznata od strane Europske komisije i Gospodarske komisije UN-a za Europu kao stručno tijelo iz područja obaveznih tehničkih pregleda vozila, igra vrlo važnu ulogu u ostvarivanju kontakata, pregovorima, lobiranju i istraživanjima u smjeru povećavanja osviještenosti o važnosti obaveznih tehničkih pregleda vozila.

Postoji li neki međunarodni uzor čiju strategiju CVH može  iskoristiti u svom radu?
CVH ima svoj vrlo dugi razvojni put u poslovima provjere tehničke ispravnosti i registracije vozila. Naša tradicija je duga više od 45 godina. U tih 45 godina smo koristili znanje, iskustva  i dostignuća sličnih tvrtki iz svijeta, kao što su njemački TUV, GTU, KUSS i Dekra ili švedski Bilprovningen, ali i drugi. Kako u prošlosti tako i sada, s ovim i drugim sličnim tvrtkama imamo vrlo kvalitetnu suradnju, i da se malo pohvalim ne rijetko kolege iz ovih kompanija naša iskustva implementirali u svoje radne procese.

Koliko CVH može utjecati na eventualnu promjenu propisa vezanih uz tehničke preglede i vozila?
Najvažniji propisi o tehničkim pregledima i vozilima sadržani su u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama i podzakonskim aktima koje donosi Ministarstvo unutarnjih poslova. Pored toga, materiju o vozilima regulira više od stotinu pravnih akata donesenih na razini Europske unije. CVH ne može utjecati na rad europskih i nacionalnih zakonodavnih i izvršnih tijela, već tim tijelima jedino može pružiti stručno-tehničke informacije, ako su takve informacije nužne za donošenje pojedinog propisa. Naše poslovanje je organizirano tako da sustavno i kontinuirano pratimo sve promjene u tehnologiji vozila i tehničkih pregleda, a u tim poslovima imamo i dugogodišnje iskustvo.

Koliko vas vozači, vlasnici vozila, doživljavaju kao partnere koji ima pomažu da budu sigurniji u prometu, a koliko kao "poreznike" kojima moraju redovito plaćati namete na svoj automobil?
Tehnički pregled je doista usluga s benefitom za vozače i to pogotovo one koji nemaju naviku ili vremena za povremeno održavanje vozila. Tehničkim pregledom provjerava se sigurnost vozila u kojem vozimo svoje obitelji ili kojim obavljamo svakodnevne poslove. Zaposlenici stanica za tehnički pregled su u izravnom doticaju s vlasnicima i vozačima vozila, i oni prenose vlasnicima vozila važnost tehničke sigurnosti njihovog vozila. Međutim, to nije dovoljno s obzirom na to da vlasnici na tehnički pregled dolaze najčešće jednom godišnje. Stoga su mediji vrlo važan alat u pogledu informiranja i podizanja osviještenosti vlasnika vozila. Osim toga, prilikom prijave tehničkog pregleda, kroz informacijski sustav u svim stanicama za tehnički pregled u Hrvatskoj, vlasnici vozila mogu dobiti obavijesti o besplatnim servisnim akcijama koje za njihovo vozilo organiziraju proizvođači vozila.

Koliko vozači godišnje izdvajaju za tehničke preglede i registraciju u usporedbi s vozačima u ostalim zemljama Europske unije i regije?
Cijena tehničkog pregleda vozila jednaka je u svim stanicama za tehničke preglede vozila u Hrvatskoj i regulirana je posebnom odlukom koju temeljem Zakona o sigurnosti prometa na cestama donosi ministar unutarnjih poslova. Cijena tehničkog pregleda ovisna je o vrsti pregleda i kategoriji vozila. Za komparaciju je najjednostavnije uzeti cijenu redovnog tehničkog pregleda s ispitivanjem ispušnih plinova osobnog automobila koja je u Hrvatskoj 253 kuna (cca 33 eura), u Sloveniji je ova cijena gotovo identična i iznosi 34 eura. U Njemačkoj je to značajno skuplje i iznosi oko 106 eura,  ovisno o saveznoj državi, a na razini od 100 eura je i u Austriji.

Kako vidite daljnji razvoj vaše tvrtke, a i čitavog sektora tehničkog preleta vozila u Hrvatskoj i globalno?   
Prema najavi ministra unutarnjih poslova, od 1. siječnja 2018. godine stanice za tehnički pregled vozila počinju obavljati poslove registracije vozila. Dosad su ove poslove obavljale isključivo policijske uprave i policijske postaje. Zbog usklađenja s EU direktivama, tijekom 2018. će nastupiti određene promjene u načinu obavljanja tehničkog pregleda, tako da će se utvrđeni nedostaci svrstavati u različite kategorije: manji, veći i opasni. Za manje nedostatke bi se izdavali uvjetni prolazak tehničkog kojeg bi vlasnik morao u određenom roku riješiti. Naš zadatak kao stručne organizacije je organizirati ove poslove, kako bi stupanjem propisa na snagu sve stanice za tehnički pregled vozila uskladile način rada s novom regulativom.

Javne ovlasti

Često CVH optužuju za monopolistički položaj na tržištu i uzurpaciju javnih ovlasti od strane privatne tvrtke. Kako to komentirate?
Takve tvrdnje su potpuno neutemeljene, o čemu se već izjasnio i Ustavni sud, ali i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Propisi o tehničkim pregledima doneseni su s ciljem povećanja sigurnosti u prometu na cestama. Obavljajući te poslove stanice ne prodaju usluge na tržištu, već provode upravno-inspekcijski postupak, koji rezultira izdavanjem javnih isprava. Dakle, ovi poslovi nisu tržišne prirode, pa nema govora o monopolu. Osim toga, u Hrvatskoj tehničke preglede osim CVH obavlja još četrdesetak drugih pravnih osoba. Dodjela javne ovlasti privatnim tvrtkama u području tehničkih pregleda je u skladu s europskim direktivama, ali i praksa brojnih europskih zemalja poput Njemačke, Irske, Švedske, Finske i dr, javlja poslovni.hr

Facebook komentari

hr Fri Sep 22 2017 13:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .