Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5828866b1eea8f82b98b45bd/80
Foto: Wikipedija

Policija odbacuje pritužbe za nezakonito postupanje prema migrantima

Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost u četvrtak je održao tematsku sjednicu o slučajevima uskraćivanja međunarodne zaštite imigrantima u Hrvatskoj, na kojoj je izrečeno puno optužbi na postupanje hrvatske policije prema migrantima, no odlučno ih je odbacio glavni ravnatelj policije Nikola Milina istaknuvši kako ne postoji mogućnost da policija postupa nezakonito.

"Bilo je puno kritika na račun policije i u raspravi i u javnom prostoru, ali mi to ne prihvaćamo. Želimo od slučaja do slučaja da se utvrde eventualne odgovornosti. Do sada nismo utvrdili nezakonitost rada hrvatskih policajaca", izjavio je Milina novinarima nakon trosatne tematske sjednice koja je na momente polarizirala nevladine udruge i pravobraniteljice s jedne strane te predstavnike policije s druge strane.

Povod za sjednicu bili su brojni medijski napisi, izvješće pučke pravobraniteljice te inicijative nevladinih udruga koja ukazuju na moguće uskraćivanje međunarodne zaštite u RH protivno međunarodnim konvencijama i hrvatskim zakonima. 

Pravobraniteljica: Pristup međunarodnoj zaštiti u Hrvatskoj se otežava

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović u raspravi je istaknula da se pristup međunarodnoj zaštiti u Hrvatskoj otežava, te pritom izostaju mjere propisane Zakonom o strancima i Zakonom o općem upravnom postupku kako bi se ljudska prava zaštitila.

Prve pritužbe na vraćanje migranata bez provođenja individualiziranog pristupa u njezinu su uredu počeli zaprimati krajem 2016. godine, kada su migranti počeli podnositi pritužbe da policija nad njima provodi nasilje kada ih vraća u Srbiju, no evidenciju od policije o tim slučajevima Ured pravobraniteljice nije uspio dobiti. 

"Kada smo zatražili uvid u snimke kamere na licu mjesta, odgovoreno nam je kako nije  sačuvan taj podatak. Za konkretnih 15 minuta nema snimke tv kamere. Mislim da je to indikativno", ustvrdila je Vidović.

Dodala je i kako je za dio migranata koje je policija zatekla na hrvatskom teritioriju i prepratila u Tovarnik, nestao pisani trag.

Od donošenja prvog Zakona o strancima 2003., prema podacima njezina ureda, ukupno je odobreno nešto više od 400 međunarodnih zaštita u Hrvatskoj, što, ističe Vidović, nije tako velik broj da se Hrvatska s njim ne bi mogla izaći na kraj.

Pravobraniteljica je istaknula  potrebu otvaranja puno više zakonitih puteva migracije, kako se ovakve situacije ne bi događale, te uspostavu ravnoteže između zaštite granice i zaštite ljudskih prava.

UNHCR: U 2016. evidentirano 2000 prijava za prisilno vraćanje u Srbiju 

Predstavnik UNHCR-a u RH Giuseppe Di Caro istaknuo je kako je ozbiljno zabrinut zbog "uvjerljivih prijava pojedinaca za koje se čini da im je potrebna međunarodna zaštita, a kojima je uskraćeno pravo ulaska u Hrvatsku". UNHCR je, kaže,  skrenuo pozornost hrvatskoj vladi na oko 2000 slučajeva pojedinaca koji tvrde da su od 2016. godine bili prisilno vraćeni u Srbiju. Neki su od njih prijavili i pretjeranu uporabu sile od strane policije. "Zatražili smo da Vlada istraži sve te slučajeve i poduzme korektivne mjere kako bi pokazala da Hrvatska poštuje međunarodne obveze glede prava na traženje azila", rekao je Di Caro.  

Na njega su se nadovezali predstavnici nevladinih udruga pa je Milena Zajović iz udruge Are you Syrious ustvrdila kako se volonteri na terenu susreću s "preplavljujućim brojem" iskaza o sustavnom uskraćivanju prava tražiteljima na međunarodnu zaštitu u RH.

"Po podacima UNHCR-a, samo 2016. zabilježeno je oko 2000 slučajeva ilegalnih protjerivanja tražitelja azila s teritorija Hrvatske u Srbiju. Za prošlu godinu ta je brojka veća i radi se o 3242 osobe koje su, po podacima koje je prikupio UNHCR, ilegalno protjerane iz naše zemlje.  U 2018. već je 189 takvih slučajeva", kaže Zajović.

Nezavisni volonteri evidentirali su, dodala je, još stotine slučajeva protjerivanja u Srbiju, a u zadnje vrijeme i u BiH te Crnu Goru.

Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije ustvrdio je kako se "više ne može  govoriti o sporadičnim incidentima, već postoje velike indicije da se radi o nekoj vrsti migracijske politike RH".

Očekujemo da Hrvatska ostane na tragu solidarnosti s kojom je krenula u ovu izbjegličku krizu i da ostane u okviru zakonitosti, poručio je Bosanac.

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević upozorila je pak da se djeci-migrantima brani ulazak u zemlju, odnosno da ih se vraća bez šanse da ih  se ispita u kakvoj se nevolji nalaze.

"Ako je to istina, mislim da se kao država nalazimo u  ozbiljnom problemu jer kršimo međunarodne ugovore i obveze koje smo  s njima preuzeli", poručila je.

Glavni ravnatelj policije: Policija i nezakonitost ne mogu ići u istu ravan

Na optužbe je odgovorio glavni ravnatelj policije Nikola Milina istaknuvši neprihvatljivim upotrebu riječi nezakonitost koja se i tijekom rasprave, ali i u medijima,  često rabi u ovom kontekstu vezano uz policiju.

 "To je neprihvatljivo za  našu struku jer policija i nezakonitost nikako ne mogu ići u istu ravan", ustvrdio je Milina,  dok je državna tajnica Tereza Gras prozvala nevladine udruge i pravobraniteljice da učestalim istupima u medijima pokušavaju stvoriti sliku o negativnim postupanjima hrvatske policije prema migrantima.

"Ilegalne migracije nećemo tolerirati, to je pitanje nacionalne sigurnosti. Moramo pronaći načina da štitimo sigurnost države, ali i da zaštitimo one kojima je to potrebno", rekla je Gras te podsjetila na promjene koje su u Europi izazvali imigranti poput jačanja ekstremne desnice i Brexita.

Iz MUP-a su iznijeli  i podatak  da je prošle godine evidentirano 365 kaznenih djela krijumčarenja ljudi preko hrvatske granice, te da je 2017. taj broj  udvostručen u odnosu na 2016.

"Sve nezakonite migracije 90 posto se odvijaju u okviru dobro organiziranih krijumčarskih lanaca", ustvrdio je Milina.

Strenja-Linić: Postali smo gori od Mađara

Nezavisni zastupnik i bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić ustvrdio je da se cijela rasprava svela na sraz policije s jedne strane  te nevladinih udruga i pravobraniteljica s druge strane, no da je problem negdje drugdje jer treba definirati zakonite puteve migracije te upozoriti da je azil, kao sredstvo međunarodne zaštite,  pogrešan i ne odgovara potrebama s kojima se danas susrećemo.

Ines Strenja Linić (Most) ustvrdila je kako se humano lice, koje je Hrvatska pokazala tijekom migrantske krize prije tri godine, počelo urušavati. "Sada toliko čvrsto branimo granice da smo postali žešći i od Mađara", ustvrdila  je.

Predsjednik Odbora Ranko Ostojić (SDP) pozvao je sve članove Odbora i sudionike u raspravi da u roku tjedan dana dostave prijedloge zaključaka današnje sjednice, na koje će se MUP imati pravo očitovati.

"Treba raščistiti varijantu u kojoj postoje kontradiktorna izvješća pravobraniteljice i policije", zaključio je predsjednik Odbora.

hr Thu Mar 01 2018 20:19:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba789b9cb557a39ba8b45da/80
Foto: Pixabay

Jedna od najotrovnijih životinja pojavila se u Jadranu

Nedavno je u talijanskim medijima odjeknula vijest da je na obalama regije Puglia, između gradova Pescare i Barija, pronađena portugalska galija, odnosno portugalska lađica koja spada u skupinu žarnjaka, ali zapravo nije meduza.

No, zato je jedna od najotrovnijih životinja na svijetu. Živi na površini mora, doseže veličinu od 28 do 30 centimetara, a čovjeku može dodirom nanositi strašnu bol, točnije ubodom izaziva jaku bol, a može dovesti i do srčanog udara i posljedično smrti, piše Glas Istre.

Kako prenose talijanski mediji, opasna portugalska lađica, znanstvenog imena Physalia physalis, je tropska morska vrsta, koja, dakle, može biti i smrtonosna, zbog čega su stručnjaci odmah upozorili ljude da se udalje čim je vide.

Problem je što je izuzetno atraktivna te odmah privlači ljude, pogotovo najmlađe kupače. Unatrag nekoliko godina u Italiji je zabilježen i smrtni slučaj žene koja je dirala portugalsku galiju, piše N1.

hr Sun Sep 23 2018 14:40:48 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba78425cb557a947e8b5461/80
Foto: tportal

Molim vas, pomozite mi pronaći kćer. Sama je u Hrvatskoj!

Jedan Sirijac putem Twittera i drugih društvenih mreža poslao je očajnički poziv u pomoć da mu se pomogne pronaći petogodišnja kći Allsa.

Ovaj je čovjek nedavno sa skupinom migranata došao u Bosnu i Hercegovinu. Preko Bihaća je uspio ući u Hrvatsku i nakon dvodnevnog pješačenje došao do područja sela Smoljanac nedaleko Plitvičkih jezera.

- Nismo imali hrane i stao sam u lokalnih trgovini da kupim neke namirnice. Tu me uhvatila hrvatska policija, strpala u auto i vratila natrag u Bosnu. Rekao sam im da mi je tu kćer, molio ih da nas ne razdvajaju. Nisu mi vjerovali - ispričao je Sirijac u potresnom videu kojeg je objavio na Twitteru, prenosi Novi list.

Trenutno ne zna gdje se nalazi njegova djevojčica i moli sve koji znaju ikakvu informaciju da se jave policiji u Velikoj Kladuši ili najbližoj policijskoj postaji, piše tportal.hr


hr Sun Sep 23 2018 14:16:52 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba76e2fcb557abfbb8b458c/80

U tijeku je akcija čišćenja podmorja u Vranjicu: U svega nekoliko sati izvučene veće količine otpada

U eko akciji sudjeluju UPA Rostrum i REK Solin uz pomoć Med Sea, Parley-a, Pap/Rac-a i Uned/Med-a
U sklopu inicijative Plastic Free Med-a, ronioci Udruge podmorskih aktivnosti Rostrum, skupa s članovima Ronilačko-ekološkog kluba Solin, od jutarnjih sati čiste podmorje Vranjica. U prva tri sata akcije, iz mora je izvučen razni otpad - od najsitnijeg pa do onog krupnijeg.



I more kao deponij

Morske dubine kriju fascinantne prizore, a unatoč tome što je naš dio Mediterana stanište brojnim eko-vrstama, more služi kao deponij.

Cilj ove i sličnih akcija je upravo podizanje ekološke svijesti, a još uvijek nije kasno da se priskoči u pomoć.
Godinama nagomilavano smeće očistit će se za par sati, no Vranjic nije jedina kritična točka.




hr Sun Sep 23 2018 12:44:43 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba75ef6cb557a39ba8b45b6/80
Foto: N1

Penava ne odustaje: 'To neće biti jedini prosvjed'

I dok su stranački načelnici, gradonačelnici i župani u Osijeku na posebnoj stranačkoj konferenciji raspravljali o investicijskom potencijalu Hrvatske, vukovarski gradonačelnik nije se pojavio. Ivan Penava ostao je u Vukovaru na obljetnici 204. vukovarske brigade. Od prosvjeda ne odustaje, najavljuje ne samo jedan.

- To neće biti jedini prosvjed. Na godinu u to doba ide drugi prosvjed, tako da ćemo ostvariti kontinuirani pritisak u tom smjeru. U jedan ne bih vjerovao, to bi bilo kao 18. studenog", kazao je Penava.

Iako je jedna od pretpostavki da je ideja prosvjeda rušenje premijera, on za sada u stranci po tom pitanju dobro stoji. Sinoć je i Središnji odbor jednoglasno podržao stav da se zločini moraju riješiti, ali i da prijeti politizacija vukovarskog prosvjeda.

- Treba istražiti sve ratne zločine koji su se dogodili uopće u Hrvatskoj, u Vukovaru, a osobito na Ovčari. U odgovarajućem pravnom postupku i od strane nadležnih tijela, a ta tijela djeluju neovisno od politike i izvršnih vlasti. Istodobno, ne želimo da taj prosvjed bude politiziran ili iskorišten za neke druge svrhe", rekao je jučer premijer Andrej Plenković.

HDZ-ov čovjek za branitelje, sam sudionik Domovinskog rata, sada osječko-baranjski župan, Ivan Anušić, pojašnjava zašto i on dijeli premijerovo mišljenje.

- Ne možemo podržati skup u Vukovaru, koji će na kraju biti politički skup, i koji će na kraju za kolateralnu žrtvu imati one zbog kojih se taj skup održava. Potpuno nepotrebno, to se na taj način ne radi", rekao je Anušić.

U Vladi danima ponavljaju da prosvjed želi iskoristiti konzervativna desnica. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković iritiran je propitkivanjem HDZ-ova domoljublja. "Postoje političke snage, postoje neki tipovi koji cijelo vrijeme dovode u pitanje to jesmo jesmo li mi dovoljno Hrvati, jesmo li dovoljno katolici, brinemo li se dovoljno o interesima Hrvatske", kazao je Jandroković.

Iako tipove nije imenovao, ranijih dana tvrdilo se da je riječ o Bruni Esih, Zlatku Hasanbegoviću i udruzi U ime obitelji. Bruna Esih sinoć kaže da će o odlasku na prosvjed tek odlučiti.

Plenkovića podžava i HVIDR-a. Oni će u utorak najvjerojatnije donijeti odluku da se braniteljske igre, koje su se tih dana trebale održati u Vukovaru, premiještaju u Makarsku. Ivan Penava u ideji prosvjeda čini se ostaje sve usamljeniji. No, i za iznenađenja ima još vremena, do najavljenog prosvjeda je ostalo točno tri tjedna, piše N1.

hr Sun Sep 23 2018 09:25:38 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .