Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5828866b1eea8f82b98b45bd/80
Foto: Wikipedija

Policija odbacuje pritužbe za nezakonito postupanje prema migrantima

Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost u četvrtak je održao tematsku sjednicu o slučajevima uskraćivanja međunarodne zaštite imigrantima u Hrvatskoj, na kojoj je izrečeno puno optužbi na postupanje hrvatske policije prema migrantima, no odlučno ih je odbacio glavni ravnatelj policije Nikola Milina istaknuvši kako ne postoji mogućnost da policija postupa nezakonito.

"Bilo je puno kritika na račun policije i u raspravi i u javnom prostoru, ali mi to ne prihvaćamo. Želimo od slučaja do slučaja da se utvrde eventualne odgovornosti. Do sada nismo utvrdili nezakonitost rada hrvatskih policajaca", izjavio je Milina novinarima nakon trosatne tematske sjednice koja je na momente polarizirala nevladine udruge i pravobraniteljice s jedne strane te predstavnike policije s druge strane.

Povod za sjednicu bili su brojni medijski napisi, izvješće pučke pravobraniteljice te inicijative nevladinih udruga koja ukazuju na moguće uskraćivanje međunarodne zaštite u RH protivno međunarodnim konvencijama i hrvatskim zakonima. 

Pravobraniteljica: Pristup međunarodnoj zaštiti u Hrvatskoj se otežava

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović u raspravi je istaknula da se pristup međunarodnoj zaštiti u Hrvatskoj otežava, te pritom izostaju mjere propisane Zakonom o strancima i Zakonom o općem upravnom postupku kako bi se ljudska prava zaštitila.

Prve pritužbe na vraćanje migranata bez provođenja individualiziranog pristupa u njezinu su uredu počeli zaprimati krajem 2016. godine, kada su migranti počeli podnositi pritužbe da policija nad njima provodi nasilje kada ih vraća u Srbiju, no evidenciju od policije o tim slučajevima Ured pravobraniteljice nije uspio dobiti. 

"Kada smo zatražili uvid u snimke kamere na licu mjesta, odgovoreno nam je kako nije  sačuvan taj podatak. Za konkretnih 15 minuta nema snimke tv kamere. Mislim da je to indikativno", ustvrdila je Vidović.

Dodala je i kako je za dio migranata koje je policija zatekla na hrvatskom teritioriju i prepratila u Tovarnik, nestao pisani trag.

Od donošenja prvog Zakona o strancima 2003., prema podacima njezina ureda, ukupno je odobreno nešto više od 400 međunarodnih zaštita u Hrvatskoj, što, ističe Vidović, nije tako velik broj da se Hrvatska s njim ne bi mogla izaći na kraj.

Pravobraniteljica je istaknula  potrebu otvaranja puno više zakonitih puteva migracije, kako se ovakve situacije ne bi događale, te uspostavu ravnoteže između zaštite granice i zaštite ljudskih prava.

UNHCR: U 2016. evidentirano 2000 prijava za prisilno vraćanje u Srbiju 

Predstavnik UNHCR-a u RH Giuseppe Di Caro istaknuo je kako je ozbiljno zabrinut zbog "uvjerljivih prijava pojedinaca za koje se čini da im je potrebna međunarodna zaštita, a kojima je uskraćeno pravo ulaska u Hrvatsku". UNHCR je, kaže,  skrenuo pozornost hrvatskoj vladi na oko 2000 slučajeva pojedinaca koji tvrde da su od 2016. godine bili prisilno vraćeni u Srbiju. Neki su od njih prijavili i pretjeranu uporabu sile od strane policije. "Zatražili smo da Vlada istraži sve te slučajeve i poduzme korektivne mjere kako bi pokazala da Hrvatska poštuje međunarodne obveze glede prava na traženje azila", rekao je Di Caro.  

Na njega su se nadovezali predstavnici nevladinih udruga pa je Milena Zajović iz udruge Are you Syrious ustvrdila kako se volonteri na terenu susreću s "preplavljujućim brojem" iskaza o sustavnom uskraćivanju prava tražiteljima na međunarodnu zaštitu u RH.

"Po podacima UNHCR-a, samo 2016. zabilježeno je oko 2000 slučajeva ilegalnih protjerivanja tražitelja azila s teritorija Hrvatske u Srbiju. Za prošlu godinu ta je brojka veća i radi se o 3242 osobe koje su, po podacima koje je prikupio UNHCR, ilegalno protjerane iz naše zemlje.  U 2018. već je 189 takvih slučajeva", kaže Zajović.

Nezavisni volonteri evidentirali su, dodala je, još stotine slučajeva protjerivanja u Srbiju, a u zadnje vrijeme i u BiH te Crnu Goru.

Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije ustvrdio je kako se "više ne može  govoriti o sporadičnim incidentima, već postoje velike indicije da se radi o nekoj vrsti migracijske politike RH".

Očekujemo da Hrvatska ostane na tragu solidarnosti s kojom je krenula u ovu izbjegličku krizu i da ostane u okviru zakonitosti, poručio je Bosanac.

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević upozorila je pak da se djeci-migrantima brani ulazak u zemlju, odnosno da ih se vraća bez šanse da ih  se ispita u kakvoj se nevolji nalaze.

"Ako je to istina, mislim da se kao država nalazimo u  ozbiljnom problemu jer kršimo međunarodne ugovore i obveze koje smo  s njima preuzeli", poručila je.

Glavni ravnatelj policije: Policija i nezakonitost ne mogu ići u istu ravan

Na optužbe je odgovorio glavni ravnatelj policije Nikola Milina istaknuvši neprihvatljivim upotrebu riječi nezakonitost koja se i tijekom rasprave, ali i u medijima,  često rabi u ovom kontekstu vezano uz policiju.

 "To je neprihvatljivo za  našu struku jer policija i nezakonitost nikako ne mogu ići u istu ravan", ustvrdio je Milina,  dok je državna tajnica Tereza Gras prozvala nevladine udruge i pravobraniteljice da učestalim istupima u medijima pokušavaju stvoriti sliku o negativnim postupanjima hrvatske policije prema migrantima.

"Ilegalne migracije nećemo tolerirati, to je pitanje nacionalne sigurnosti. Moramo pronaći načina da štitimo sigurnost države, ali i da zaštitimo one kojima je to potrebno", rekla je Gras te podsjetila na promjene koje su u Europi izazvali imigranti poput jačanja ekstremne desnice i Brexita.

Iz MUP-a su iznijeli  i podatak  da je prošle godine evidentirano 365 kaznenih djela krijumčarenja ljudi preko hrvatske granice, te da je 2017. taj broj  udvostručen u odnosu na 2016.

"Sve nezakonite migracije 90 posto se odvijaju u okviru dobro organiziranih krijumčarskih lanaca", ustvrdio je Milina.

Strenja-Linić: Postali smo gori od Mađara

Nezavisni zastupnik i bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić ustvrdio je da se cijela rasprava svela na sraz policije s jedne strane  te nevladinih udruga i pravobraniteljica s druge strane, no da je problem negdje drugdje jer treba definirati zakonite puteve migracije te upozoriti da je azil, kao sredstvo međunarodne zaštite,  pogrešan i ne odgovara potrebama s kojima se danas susrećemo.

Ines Strenja Linić (Most) ustvrdila je kako se humano lice, koje je Hrvatska pokazala tijekom migrantske krize prije tri godine, počelo urušavati. "Sada toliko čvrsto branimo granice da smo postali žešći i od Mađara", ustvrdila  je.

Predsjednik Odbora Ranko Ostojić (SDP) pozvao je sve članove Odbora i sudionike u raspravi da u roku tjedan dana dostave prijedloge zaključaka današnje sjednice, na koje će se MUP imati pravo očitovati.

"Treba raščistiti varijantu u kojoj postoje kontradiktorna izvješća pravobraniteljice i policije", zaključio je predsjednik Odbora.

hr Thu Mar 01 2018 20:19:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c116b560e4938c6448b45ec/80
Foto: Facebook

Hrvatski 'Žuti prsluci' najavili prosvjede: Prvi kreću ovu subotu u tri grada!

'Žuti prsluci' potaknuli su mnoge građane diljem Europe da i sami izraze nezadovoljstvo, neki na ulicama, neki na društvenim mrežama

Nezadovoljni Francuzi okupljeni oko pokreta "žuti prsluci" višednevnim prosvjedima izvojevali su pobjedu te je predsjednik Emmanuel Macron najavio niz mjera, poput povećanje najniže plaće i smanjenje poreza za umirovljenike.

No 'žuti prsluci' potaknuli su mnoge građane diljem Europe da i sami izraze nezadovoljstvo, neki na ulicama, neki na društvenim mrežama.

Tako su prosvjedi 'žutih prsluka' organizirani u Belgiji, Nizozemskoj i Crnoj Gori, a u Hrvatskoj je zasad otvorena tek Facebook grupa Žuti prsluci Hrvatska, čiji je osnivač politička stranka Slobodna Hrvatska, piše vijesti.hr

Prvi prosvjed u Puli

Prvi prosvjedi u organizaciji samih građana koji se o njima dogovaraju preko društvenih mreža najavljeni su već za subotu, 15. prosinca u podne u Puli, Zagrebu i Rijeci, doznaje Glas Istre. Pulski "žuti prsluci" najavili su okupljanje na Portarati, a na njega su pozvali sve koji su nezadovoljni socijalnim statusom i prilikama koje vladaju u političkom i društvenom životu. Očekuju odaziv uljanikovaca, oporbe, aktivista, nevladinih udruga, boraca za ljudska prava - ali i svih onih koji teško žive od svog rada ili su bez posla.

Također su najavili i okupljanje na zagrebačkom Trgu bana Jelačića, u središtu Rijeke, te u drugim gradovima ako se javnost pokaže dovoljno zainteresiranom za sudjelovanje u prosvjedima. "Žuti prsluci" aktivni su kao pokret u Belgiji, Nizozemskoj, Portugalu, Irskoj, Sloveniji, Crnoj Gori i drugim zemljama, pa je bilo pitanje vremena kad će se klica nezadovoljstva posaditi i u Hrvatskoj.

Koliko je onih koji će stvarno dić guzicu i doći se izboriti za bolje sutra? Ili ćete čekat da se drugi bore za vas? Imamo neprijatelje naroda u vlastitoj državi. To je vlast. I treba im pokazat zube!!" stoji u pozivu grupe.

Grupa trenutno broji više od 7.000 članova, a većina objava je izraz nezadovoljstva stanjem u Hrvatskoj, dok su prosvjedi najavljeni za Zagreb, Trg bana Jelačića, i Pulu, Trg Portarata, oba u subotu, s početkom u 12 sati. No, prosvjed je najavljen i za Čakovec i to od strane Udruge Ovršni ustanak.

"Udruga Ovršni ustanak Međimurje staje uz Žute prsluke Hrvatska. Čekamo vas u subotu, 15. prosinca od 12 sati 'pod vurom' u Čakovcu. Ne želimo da se rade ikakvi neredi, već mirnim putem iskažimo nezadovoljstvo te podržimo Žute prsluke Zagreb. Naše zahtjeve treba čuti vlada u Zagrebu te pozivamo i naše medije da to prenesu u Zagreb. Ponesite sa sobom žute prsluke. Narod je vlast, a vlast proizlazi iz naroda! Vrijeme je!" poručuju iz Ovršnog ustanka, piše eMedjimurje.


hr Wed Dec 12 2018 21:11:40 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/53344682179942dd217b24bb/80

Jak vjetar i snijeg od četvrtka diljem zemlje: Zabijelit će se i unutrašnjost Dalmacije

Za razliku od srijede, u nastavku će tjedna, osobito do subote poslijepodne, u većini Hrvatske biti više oblaka, na Jadranu uz čestu kišu, na sjevernom dijelu i susnježicu, a na kopnu uglavnom snijeg - već tijekom četvrtka uz stvaranje snježnog pokrivača najprije u gorju, zatim i drugdje.
U Dalmaciji promjenljivo oblačno s kišom, a u unutrašnjosti vjerojatno i susnježicom i snijegom. Uz obalu će puhati umjeren, mjestimice i jak istočnjak i bura, a prema otvorenom moru jačat će jugo, pa će more biti umjereno valovito i valovito. Jutarnja temperatura zraka od -6 do -4 °C, uz obalu između 2 i 5 °C, a najviša dnevna od 4 do 9 °C.

I na jugu Hrvatske promjenljivo, mjestimice s kišom, pa i u obliku pljuskova s grmljavinom. Prema otvorenom moru puhat će umjereno i jako jugo.

U petak i subotu prijepodne najbolje ne putujte kroz gorje. 

Na kopnu će do nedjelje biti većinom oblačno uz snijeg, uz stvaranje snježnog pokrivača, debljeg u gorju. U petak više snijega u sjeverozapadnim krajevima, a u subotu u gorju i na istoku zemlje. Od nedjelje smirivanje i djelomično razvedravanje, ali uz vrlo hladna jutra.

Do nedjelje na sjevernom Jadranu hladnije, uz umjeren i jak istočnjak i buru, a ponegdje je moguć i snijeg nošen burom. No većinom će padati kiša, kao i u Dalmaciji, gdje će uz jugo biti toplije, i to osobito južnije od Splita. Mjestimice su mogući i obilniji pljuskovi, praćeni grmljavinom. Na sjevernom Jadranu bura će ponovo pojačati u utorak. S tom burom će biti puno manje problema nego s ovom do nedjelje, kada će more biti i valovito, povremeno i jače valovito, javlja HRT.
hr Wed Dec 12 2018 19:20:05 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c1134210e4938c5448b45e2/80

Kopilica od idućeg ljeta novo prometno središte Splita: Pogledajte kako će izgledati novi privremeni kolodvor

Korak bliže realizaciji privremenog autobusnog i željezničkog kolodvora u Kopilici, a uz to i ostvarenju prigradske željeznice od Zračne do Trajektne luke učinjen je danas potpisivanjem dvaju ugovora između Grada Splita i HŽ infrastrukture i HŽ Carga.
U vlaku koji je krenuo iz Kaštel Starog, preko Kopilice do Glavnog željezničkog kolodvora u splitskoj Luci uz gradonačelnika Andru Krstulovića Oparu bio je i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković sa suradnicima, župan Blaženko Boban, čelnici HŽ infrastrukture Ivan Kršić, HŽ Carga Gordan Žurga i HŽ putničkog prijevoza Željko Ukić, potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj i ostali dionici projekta koji su dosadašnjim zajedničkim aktivnostima stvorili preduvjete za realizaciju velikih budućih infrastrukturnih zahvata.

- Potpisani ugovori omogućuju nam unajmljivanje prostora u Kopilici na kojem ćemo realizirati privremeni autobusni i željeznički kolodvor“ rekao je gradonačelnik Andro Krstulović Opara uz zahvale na suradnji čelnicima tvrtki Hrvatskih željeznica te dodao kako je za tu svrhu u Proračunu za iduću godinu predloženo četiri milijuna kuna.

Privremeni kolodvor u Kopilici imat će 19 autobusnih mjesta i sav potrebni prateći sadržaj, čekaonice, garderobu, sanitarne čvorove, uredske prostorije, ali i najvažnije četiri parkirališna prostora za parkiranje turističkih autobusa, osobnih automobila i taxija. Gradskim će metroom od idućeg ljeta biti povezan s gradskom lukom svakih desetak minuta.

- Trebat će neko vrijeme da se i sami građani naviknu na pogodnosti i prikladnosti ovakvog prometa. Uz širenje i otvaranje cijelog niza postaja HŽ infrastruktura će već na proljeće krenuti s izgradnjom tri nove stanice: u Dujmovači, Svetome Kaju i na Širini u Solinu. Te tri nove stanice uz obnovljenu u Kopilici i nadam se sljedeće godine priprema dokumentacije za radove na izlazu metroa na Trgu Hrvatske bratske zajednice, dat će najvažniji argument korisnosti ove željezničke pruge“ rekao je gradonačelnik Krstulović Opara.

Ministar Oleg Butković izrazio je zadovoljstvo suradnjom s Gradom i Županijom rekavši kako su redovna komunikacija i sastanci svakog mjeseca garancija da će se svi projekti koje Vlada RH u svibnju ove godine usvojila i dala svoju podršku u Splitu realizirati na vrijeme: - Jedan od takvih projekata je izgradnja željeznice koja bi ukonačnici trebala povezati Zračnu luku i Trajektnu luku i izražavam zadovoljstvo jersmo dogovorili određene rokove da se do početka turističke sezone ova postojećatrasa od Kopilice do Luke stavi u funkciju“.

Župan Blaženko Boban najavio je kako se sutra otvaraju ponude za tunel Kozjak: - Ja se nadam da ćemo i dalje na mjesečnim sastancima držati ovu dobru dinamiku. Nadam se da ćemo kroz 18 mjeseci imati i građevinsku dozvolu za tu izuzetno važnu dionicu od tunela Kozjak, i to kao drugi ulaz u Split, što će pridonijeti rasterećenju prometa i bržoj komunikaciji s aerodromom.“

Župan je dodao kako svi zajedno morajuporaditi na što većem angažiranju Hrvatskih željeznica u prijevozu putnika te kao je uvjeren da će sinergijom Grada, lokalne i nacionalne razine cijela ova aglomeracija za tri - četiri godine izgledati bitno drugačije.

Danas je u zgradi Lučke uprave održan i redoviti mjesečni sastanak sa svim dionicima u projektima na izgradnji cjelokupne prometne infrastrukture splitske aglomeracije uključujući i ceste i željeznice. Posebno se govorilo o izgradnji zaobilaznice od čvora TTTS-a do čvora Mravinaca, rampi prema Poljičkoj cesti te cesti dalje prema Omišu.
hr Wed Dec 12 2018 17:16:18 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/56f2bdd20dfb8a183f8b473d/80

Dobra vijest i za obrtnike: Sami sebi mogu isplatiti neoporezivu nagradu od 5000 kuna

Nagradu za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika u neoporezivom iznosu do 5000 kuna godišnje mogu si isplatiti i osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti, priopćila je u srijedu Porezna uprava na svojim internetskim stranicama.

1. prosinca 2018. godine stupio je na snagu Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak. Prema navedenom Pravilniku od 1. prosinca 2018. godine porez na dohodak se ne plaća na isplaćene nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika kao što su dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl. u iznosu do 5000 kuna godišnje.

Porezna uprava skreće pozornost da iz postojećih odredbi Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak proizlazi, da nagradu za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) u neoporezivom iznosu do 5000 kuna godišnje, koju poslodavac može isplatiti radniku mogu za sebe osobno isplatiti i osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti.

Nagrada za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika mora se isplatiti na račun te se ne može isplatiti u naravi, a pri isplati se primjenjuje načelo blagajne, piše dnevnik.hr

hr Wed Dec 12 2018 16:04:06 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .