Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/586cea371eea8f22bf8b45ac/80
Foto: Pixabay

Nakon 65. godine potrebno je redovito mjeriti puls

Mjerenje pulsa je jednostavna metoda za otkrivanje atrijske fibrilacije u ranoj fazi

Nakon 65. godine poželjno je redovito kontrolirati otkucaje srca, a dijabetičari i visokotlakaši to bi trebali početi činiti i ranije, kažu njemački liječnici.

Mjerenje pulsa je jednostavna metoda za otkrivanje atrijske fibrilacije u ranoj fazi.

Atrijska fibrilacija je abnormalna tahikardija koja može uzrokovati moždani udar. Riječ je o stanju koje može biti 'podmuklo' jer je kod mnogih pacijenata asimptomatsko.

Normalan puls iznosi od 60 do 90 otkucaja u minuti. Kod uzbuđenja ili za vrijeme fizičkih aktivnosti može narasti na 160 do 180 otkucaja, a da to ne predstavlja nikakav problem ni zdravstveni rizik. 

Ali kada normalan puls iznenada i iz 'čista mira' znatno naraste, to je uvijek znak da nešto nije u redu. U slučaju nepravilnosti rada srca treba zatražiti liječnički savjet jer svaka nepravilnost u njegovu radu može ukazivati na poremećaj srčanog mišića ili nekog drugog organa. No treba istaknuti i da povremeni nepravilan rad srca ne znači nužno da je osoba srčani bolesnik. Tek svaki treći među njima  je uistinu srčani bolesnik.

Zato nije naodmet ponoviti informacije o frekvenciji srca: pravilan ritam je 55 do 100 otkucaja/min, o tahikardiji govorimo kada je više od 100 otkucaja u minuti, a o bradikardiji ili usporenom radu srca govorimo kada je manje od 60 otkucaja u minuti. 

Kod zdravih odraslih osoba puls se kreće oko 70 otkucaja u minuti. Kod male djece srce radi brže, što je normalno i uobičajeno. Otkucaji su češći nego kod odraslih i sredovječnih osoba. Starenjem rad srca postaje postaje sporiji. 

Puls se ubrzava i za vrijeme duljeg rada ili kretanja, kao i prilikom raznih uzbuđenja, ali to ubrzanje obično ne predstavlja ništa neuobičajeno ni za srce ni za organizam. No ako postoji kakva srčana mana ili oboljenje organizma, puls u tom slučaju može biti znatno ubrzaniji nego inače i o toj mogućnosti se u određenim slučajevima mora ozbiljno povesti računa.

Vremenski razmak od jednog srčanog otkucaja do drugog manje-više je jednak. Za takav rad srca kaže se da je pravilan i ritmičan. Kod zdravih osoba srčani udari su jednaki i po snazi. Međutim, kod srčanih ili drugih oboljenja često se događa da ni vremenski razmak između srčanih otkucaja ni njihova snaga nisu jednaki.

Za rad srca u tom se slučaju kaže da je nejednak i aritmičan.

Facebook komentari

hr Wed Jan 04 2017 13:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/587f9f9d1eea8f670c8b459a/80
Foto: Pixabay

Svjetske temperature 2016. probile novi rekord treću godinu zaredom

NASA je objavila gotovo identične podatke, a britanski Meteorološki ured i Sveučilište East Anglia, koji također prate globalne temperature za UN, proglasili su 2016. najtoplijom godinom do sada
Svjetske temperature dostigle su 2016. rekordne visine treću godinu zaredom, približivši se dopuštenom pragu za globalno zagrijavanje, objavili su u srijedu američki znanstvenici.

Podaci su objavljeni dva dana prije inauguracije novog američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji dovodi u pitanje znanstvene tvrdnje da je klimatske promjene izazvao čovjek.

Prosječne temperature na kopnu i temperature oceana 2016. bile su 0,94 stupnjeva Celzijevih više od prosjeka za 20. stoljeće od 13,9 stupnjeva Celzijevih, po podacima Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA).

NASA je objavila gotovo identične podatke, a britanski Meteorološki ured i Sveučilište East Anglia, koji također prate globalne temperature za UN, proglasili su 2016. najtoplijom godinom do sada.

"Ne očekujemo rekordne godine svaku godinu, ali postojeći trend dugoročnog zatopljavanja je jasan", rekao je Gavin Schmidt, direktor NASA-ina Goddardova instituta za svemirska istraživanja.

Daljnji porast prosječne globalne temperature ove se godine ne očekuje jer je El Nino popustio, iako se nastavlja nakupljanje CO2 u atmosferi.

Piers Forster, stručnjak za klimu Sveučilišta u Leedsu, rekao je da će ova godina vjerojatno biti hladnija. "Ipak, ako se ne dogodi neka velika vulkanska erupcija, očekujem da će rekord ponovno biti probijen za nekoliko godina", rekao je.

Facebook komentari

hr Wed Jan 18 2017 18:03:24 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/587c9e281eea8fdaff8b4594/80

Antacidi u trudnoći možda povezani s astmom u djece

Ustanovili su da su lijekovi za žgaravicu povezani s 46-postotnim povećanjem rizika za astmu u djece

Uzimanje lijekova za žgaravicu u trudnoći možda povećava rizik od razvoja astme u djece, piše New York Times.

Znanstvenici iz Škotske i Finske analizirali su podatke osam ranije provedenih studija u koju je bilo uključeno čak 1,6 milijuna pacijenata. Rezultate su objavili u časopisu Journal of Allergy and Clinical Immunology. 

Ustanovili su da su lijekovi za žgaravicu povezani s 46-postotnim povećanjem rizika za astmu u djece. 

Razlog te povezanosti nije  u potpunosti razjašnjen, ali neke studije provedene na životinjama upućuju na to da se antacidi možda prenose u probavni trakt, ostavljajući neke prehrambene alergene neprobavljenima, a oni se onda prenose na plod. 

No budući da ni u jednoj od navedenih studija u obzir nisu uzeti ostali faktori koji mogu utjecati na pojavu astme, autori priznaju da nisu dokazali da upravo antacidi utječu na razvoj te bolesti. 

"Želučani refluks je čest u trudnoći", kaže dr. Aziz Sheikh, profesor na sveučilištu u Edinburghu i jedan od autora studije. "Kod većine žena na refluks se može utjecati promjenom životnog stila ili prehrane". 

Potrebno je provesti dodatna istraživanja kako bi se objasnila čvršća veza između antacida i astme, no dotad znanstvenici savjetuju da se, ako je već nužno koristiti lijekove za žgaravicu u trudnoći, uzimaju umjerene količine. 

Facebook komentari

hr Mon Jan 16 2017 11:20:07 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/587ba1fd1eea8f09fc8b45c1/80
Foto: Pixabay

Slijepo crijevo nije beskorisno: Važan je imunosni organ

Za razliku od umnjaka od kojih i danas možemo imati više štete i boli nego koristi, ljudski crvuljak je, čini se, puno više od nepotrebne 'tempirane bombe' u abdomenu

Jedna od prvih stvari koju naučite na satu biologije u školi je da ljudski organizam ima brojne zakržljale organe - crvuljak ili slijepo crijevo, trticu, umnjak - koji su nam u evoluciji prestali biti od koristi jer smo se prilagodili novome načinu života, no američki znanstvenici nedavno su potvrdili raniju pretpostavku po kojoj slijepo crijevo i nije tako beskorisno kako smo vjerovali, piše Huffington Post. 

Za razliku od umnjaka od kojih i danas možemo imati više štete i boli nego koristi, ljudski crvuljak je, čini se, puno više od nepotrebne 'tempirane bombe' u abdomenu.

Štoviše, nova studija pokazala je da služi za obavljanje vrlo važne biološke funkcije. Apendiks, crvuljak ili slijepo crijevo nenametljivo pomaže u tome da se pod kontrolom održi imunosni sustav. 

Funkcionalnost apendiksa dugo je zbunjivala znanstvenike. Charles Darwin vjerovao je da je riječ o atavizmu iz prošlosti kada je našim precima služio za probavljanje biljne hrane. Ta se pretpostavka kasnije nametnula kao vodeća hipoteza. 

No studija čiji su rezultati objavljeni prošli tjedan upućuje na to da slijepo crijevo nema nikakve veze s probavom, već je važan sekundarni imunosni organ, odnosno 'skladište' crijevnih bakterija koje potiču obranu organizma od raznih bolesti. 

Još 2007. grupa znanstvenika iznijela je pretpostavku po kojoj crvuljak možda služi kao 'skladište' dobrih bakterija, a danas dr. Heather Smith s američkog sveučilišta Midwestern u Arizoni ima više dokaza koje iznesenoj pretpostavci idu u prilog. Ono pomaže u obnovi crijevne flore nakon bolesti poput dizenterije i kolere.

Dr. Smith je istaknula da se u njemu nalaze rezerve dobrih bakterija koje čekaju svoj trenutak da uđu u digestivni trakt i popune mjesta koja su upražnjena zbog bolesti. S kolegama je proučila 533 vrste sisavaca iz životinjskoga svijeta, provjeravajući imaju li apendiks. Ustanovili su da kod onih životinja kod kojih se taj organ razvio, kasnije gotovo nikad nije u potpunosti ni nestao, što je, po njihovu mišljenju snažan argument koji upućuje na to da je svrhovit. 

Detaljnije studije pokazale su da su životinje s crvuljkom imale veću prosječnu koncentraciju urođenih limfoidnih stanica ili limfocita u tkivu koje organizam štite od infekcija. 

A što je s očuvanjem imuniteta kod onih kojima je slijepo crijevo operativnim zahvatom uklonjeno?

"Ne brinite", kazala je dr. Smith za Time. "To samo znači da će vam trebati nešto više vremena da se oporavite nakon što ste oboljeli."

Crvoliki izdanak, crvuljak je dio crijeva koji nalikuje prstu na rukavici i odvaja se od debelog crijeva na mjestu neposredno iza tankog crijeva koje se naziva slijepo crijevo.



Facebook komentari

hr Sun Jan 15 2017 17:26:48 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/587b45421eea8f56f28b4780/80
Foto: Ilustracija

Marihuana utječe na pojavu shizofrenije i drugih psihoza, a nema dokaza da liječi rak

Studija američke Nacionalne akademije znanosti, inženjerstva i medicine proučavala je za što je marihuana dobra, ali i kako šteti, a utvrdila je da loših strana ipak ima više nego dobrih

Marihuana dokazano ublažava vrtoglavicu nakon kemoterapije te gotovo sigurno ublažava kroničnu bol i pomaže da zaspete. Bila je učinkovita i u liječenju grčeva kod multiple skleroze te mišićne ukočenosti, piše Daily Mail.

Nema dokaza koji potvrđuju da liječi epilepsiju, rak, sindrom iritabilnog crijeva, određene simptome Parkinsove bolesti ni da pomaže ljudima prilikom rješavanja ovisnosti. Istraživači su pozvali ljude da se dobro informiraju o marihuanu kanabisu i kanabinoidima prije nego ih počnu uzimati, jer u slučaju neodgovornog korištenja oni mogu pogoršati zdravlje, prenosi index.

Zaključci studije su:

1. Postoje snažni dokazi da marihuana povećava rizik od razvoja shizofrenije i drugih vrsta psihoza, posebice kod redovitih konzumenata.

2. Povećava rizik od prometnih nesreća, no nema dokaza da povećava i rizik od nesreća i ozljeda na radu.

3. Snažni dokazi ukazuju da je povezana s težim respiratornim simptomima i češćim napadima kroničnog bronhitisa.

4. Povezana je i s kasnijim ovisnostima, poput onih o alkoholu, cigaretama i drugim drogama.

5. Nema dokaza da utječe na razvoj depresivnih poremećaja.

6. Malo je dokaza da utječe na rezultate u školi, povećava nezaposlenost

7. Kod trudnica je konzumiranje marihuane povezano s manjom porođajnom težinom djeteta, no ne i s komplikacijama u trudnoći, a nema dokaza ni da je povezano sa sindromom iznenadne dojenačke smrti.

8. Nema dokaza koji povezuju marihuanu s rakom pluća, prostate, grlića maternice i jednjaka.

9. Postoje određeni dokazi da je povezana s infarktom, posebno kod ljudi s visokim rizikom od srčanih bolesti. 

Facebook komentari

hr Sun Jan 15 2017 11:40:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .