Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5dd8468b29111c3ef98b468c/80

TRAGOVI: Štrajk u OŠ Mertojak: 'Djeci ćemo pokazati 'Školu za život' i kako se boriti za svoja prava!'

Dok se mnogo toga ne promijeni, u prvom redu ne poveća koeficijent plaće prosvjetara, i dalje ćemo diljem Lijepe naše gledati scene praznih učionica
Osnovna škola Mertojak. Splitska škola s titulom 'najnapučenije' u 'gradu pod Marjanom'. U tri smjene ovu školu pohađa ukupno 659 učenika.

Petak je, na mom ručnom satu stoji 10 sati. 'Javlja se' školsko zvono, ali na hodnicima, koji su do prije mjesec dana odisali dječjom radošću, smijehom i vikom, vlada 'grobna tišina'. Vrata svake od učionica su otvorena, a drvene klupe i stolice kao da u nekoj sjeti iščekuju znane i neznane prijatelje koji su ovih dana studenoga 'čudna pojava' u školama. Iste te prijatelje koji su stali uz svoje učitelje u njihovoj 'borbi'. Borbi koja se zove 'Koeficijent 6,11 posto'.

Baš me je s takvom porukom, rukom izrađen, dočekao transparent u zbornici ove splitske škole. Dočekalo me ondje i veselo, nasmijano društvo - većinom učiteljice i nastavnice uz tek ponekog 'djelitelja znanja' muškoga roda. Po ulasku u razdraganu sredinu zapravo i ne slutite kako je ta sredina duboko ogorčena i kako ta sredina duboko u sebi krije osjećaje omolovažanja i ne razumijevanja od vladajućih.

Svoje 'štrajkaške dane' provede u pjesmi i zabavi, kažu, ali i uz brojne poruke roditelja djece koji iz dana u dan podršku pokazuju i šalju raznim elektronskim načinima komunikacije. 

'Govorimo o nadoknadama, a ne znamo koliko će štrajk trajati. To je suludo!'

- Štrajkamo zbog potrebe da nam se izjednači koeficijent. On je bitan ne samo zbog plaće nego i zbog mirovine koja je prosvjetarima jako mala - jer se množi osnovica i koeficijent. Tako primjerice mirovina jednog umirovljenog profesora nakon četrdesetak godina radnog staža bude od dvije i pol do tri tisuće kuna - motive štrajka još jednom nam je ponovila Dragana Plosnić, županijska povjerenica u sindikatu 'Preporod' te nastavnica hrvatskog jezika u školi Mertojak.

Učitelji su svojim učenicima poslali čak i znakovitu poruku - Ovim štrajkom pokazujemo vam što je 'Škola za život' - jer, kako tvrde, osjetili su potrebu poslati takvu poruku roditeljima i djeci koja ih u potpunosti razumiju i podržavaju u njihovim zahtjevima.

- Ne planiramo stati dok nam se ne ponudi nešto što je prihvatljivo. Prije svega, nećemo stati ni dok se ne sjedne za isti stol jer je nedopustivo da se mjesec dana štrajka, a da se s nama ne razgovara. Mi govorimo o koeficijentima, vladajući govore o osnovici što su dvije potpuno suprotne stvari i dva različita načina pregovaranja - govori Plosnić te još jednom naglašava da je nevjerojatna situacija kako se iz vladajuće većine igraju 'gluhog telefona' pa uporno u medijskim istupima govore o povećanju osnovice.

- Prosvjeta štrajka mjesec dana, premijer Plenković je u razmišljanjima oko Europske pučke stranke i ovo se nigdje ne događa u civiliziranim zemljama. On se pravi da nas nema - zaključuje Dragana Plosnić na čije se riječi nadovezuje Snježana Skočajić, školska povjerenica sindikata hrvatskih učitelja te učiteljica razredne nastave u ovoj 'najnapučenijoj' školi u Splitu.
- Naš rad nije samo tri sata u školi i stol svakog od nas poslije ručka je pun knjiga. Učitelju se nastava završava do kasno u noć. Mi nemamo tri mjeseca ljeti slobodna. Kada završi nastava mi radimo administraciju, a mnogi imaju i dodatne sate s djecom koja nisu dobro usvojila gradivo - odgovara Skočajić na poneka predbacivanja javnosti oko radnih dana prosvjetara. 

Radni dani djece zato su smanjeni. Logičan je zaključak kako njih nema tko učiti.
- Mi smo počeli govoriti o nadoknadama dok traje štrajk. O njima se ne može govoriti sada jer mi nemamo predodžbu kad će štrajk završiti i hoće se uopće moći nadoknaditi cijelo vrijeme štrajka - objasnila je Dragana Plosnić napominjući kako u školi Mertojak vlada izvrsna suradnja dva sindikata - onog 'Preporod' i sindikata hrvatskih učitelja.
- U našoj školi smo svi k'o jedan i želimo da ovo jedinstvo još potraje. Pokazali smo to i u Zagrebu i u Splitu - ponosno se nadovezala Skočajić.

Poruke podrške stižu nam čak i na e-mail...

Razgovor s 'glavnim akterima' štrajka u ovoj školi pretvorio se u vrlo živu diskusiju na razini cijele prostorije. Svatko je htio nešto dodati i zapravo istaknuti cijeli obujam prosvjetarskih problema.

Pitao sam prisutnu grupicu učitelja kako gledaju na to da neke škole u Splitu ipak rade, a u konstataciji me prekinula Jadranka Ivanušić, nastavnica matematike i informatike u OŠ Mertojak koja je pak kazala kako su drugi mediji zapravo javnosti predstavili netočne informacije.
- Svaka škola ima svoju web stranicu. Svaki dan na stranice škola se stavljaju rasporedi sati za idući dan. U medijima je osvanula vijest kako u splitskom MIOC-u i Zdravstvenoj školi svi rade. To naprosto nije istina! Pogledajte malo njihov raspored pa ćete vidjeti kako ondje ne rade svi - kazala je Ivanušić.

- Moji roditelji, kao i roditelji mojih kolega svakodnevno šalju poruke podrške - javila se Ines Dužević, učiteljica razredne nastave na Mertojaku i predložila da pročita jednu od nekolicine poruka koje je dobila.
- Poštujemo pravo na štrajk i podržavamo borbu na dostojanstvo struke. Sve dok obrazovanje nije prioritet, zemlja ne može napredovati. Poštujemo i pravo na obrazovanje i odgoj pa ćemo štrajk iskoristiti kako bi djecu podučili kako se boriti za prava i kako su se neki izborili za ona prava koji oni sad imaju - pisalo je u poruci, a Ines dodaje i kako je svih dvadeset roditelja njenog razrednog odjeljenja uputilo samo podršku u nakanama prosvjetara.


- Škola je to za život - dodaje Dužević govoreći o reformi školstva za koju su se svi prisutni u velikoj zbornici složili kako je nepripremljena.
- Godinu dana eksperimenta je vrlo malo. Edukacije učitelja bile su vrlo brze pa smo, doslovce, u jednom kratkom periodu morali imati 150 sati edukacije što na internetu, na seminarima ili na osobnoj razini. O digitalnoj tehnologiji je zalud i pričati jer od tih pametnih ploča, tableta i ostalih uređaja nema niti polovice - tvrdi Ines čije riječi potvrđuju i prisutne kolege.

Program za edukaciju učitelja pod sustavom Carneta naziva se Loomen. Stvar je zapravo konceptom vrlo jednostavno napravljena, ali u stvarnosti mnogo toga ne funkcionira po zacrtanim planovima. Svaki učitelj ima svog mentora, mentor provjerava uspješnost učitelja na testovima, ali, nažalost, ne kontrolira se koliko se edukacija odradilo i kako su se iste odradile. 
- To nije normalno jer ako provodiš neku reformu onda je valjda i bitno da si odradio predviđene edukacije - 'suludu' činjenicu komentira Zorana Kristić, nastavnica engleskog jezika u ovoj školi.

Reforma školstva, kažu, napravljena je općenito. Sve ono što im se stavilo kao nešto obavezno za odraditi oni ne mogu uspjeti jer za to nemaju vremena.
- Kako radimo tri smjene, mi nemamo vremena unijeti ocjene ili zapisati bilješku o učeniku nego to jednostavno radite u svoje slobodno vrijeme. Da ne govorimo o ispitima znanja. Takav projekt jedino mogu uspješno raditi škole s jednom smjenom, a mi ih imamo tri - uključila se ponovno Snježana Škočajić.

Nisam mogao odoljeti pa sam pitao uzroke tako brzog stavljanja reforme školstva 'na stol'. Od svega samo 'zamazivanje očiju' javnosti?

- Priča je jasna od početka. HNS ne bi dao glas koaliciji s HDZ-om da im nije bilo uvjetovano da provode reformu školstva. Zato sad imamo i ovakvu situaciju s ministricom Divjak koja je 'na međi'. Malo je s nama, malo nije. Ipak, svi je kritiziraju jer ona predstavlja Vladu. Ona nije učiteljica nego ministrica - vrlo jasno je cijelu političku situaciju objasnila Silvana Munivrana, učiteljica razredne nastave na Mertojaku.
 
Reformom školstva, ustvrdili su, dobili su samo dodatne brige i manje slobodnog vremena.
- Reforma niti je cjelovita, ona se stihijski provodi, dugoročnog plana nema nego je stavljena 'od danas, do sutra' - dodala je Munivrana i par riječi oko reforme.

- To je opisano u tri riječi - nizak pedagoški standard - oštro je reformu kritizirala Ines Dužević

- Ja bih bila najsretnija žena na svijetu kada snop knjiga ne bih nosila kući i kada ne bih radila kući ovo što radim. Bila bih najsretnija da, kad bi zatvorila svoje materijale u školi, kod kuće imam slobodno vrijeme za svoju obitelj. To nije tako. Velika većina škola radi u dvije smjene. Mertojak uz još 8,9 škola radi u tri smjene, a jedino u jednoj smjeni rade u ruralnim krajevima. Reforma je, zato, vrlo teško izvediva. Reforma je 'na leđima' učitelja, a ti učitelji nisu poštovani - zaključila je županijska povjerenica sindikata Dragana Plosnić i epilog cijele 'štrajkaške' priče svela na nekoliko rečenica.

Dok se mnogo toga ne promijeni, u prvom redu ne poveća koeficijent plaće prosvjetara, i dalje ćemo diljem Lijepe naše gledati ovakve scene. Lijepe naše kojom su se političari hvalili kao 'zemljom visokostandardnog obrazovanja'. Učitelji taj standard dižu, svojim radom i beskompromisnim zalaganjem podižu i prevaljuju ljestvice, a za isti taj rad nemaju povratno zadovoljstvo. Hrvatska Vlado, srami se!
hr Sat Nov 23 2019 10:03:02 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f0f6f24daf72df8368b4596/80

TI SI ZA UGLEŠIĆA! Sinonim i zaštitni znak psihijatrije Splita i Dalmacije u toplim riječima Trpimira Glavine

Jednostavan, spontan, pristupačan, ali u svakom trenutku spreman i za šalu i zafrkanciju, uvijek 'naoružan' zaraznom ljudskom toplinom koju bi kao 'dijelio okolo'.
Po Splitu i šire, ako je netko čudnijeg i drugačijeg ponašanja, imao je jasnu dijagnozu šire javnosti - 'ti si za Uglešića'. Borben Uglešić, 94-godišnji Makaranin sa splitskom adresom postao je zaštitni znak, paradigma i sinonim za psihijatriju u Splitu i Dalmaciju, psihijatriju koja mu je bila i ostala velika ljubav. 

Kroz sve svoje aktivnosti i funkcije, posebno one na znanstvenom aspektu, Dalmaciju je uključio u suvremene psihijatrijske trendove, a za života će, uz brojna priznanja, dobiti i nagradu grada Splita. 

Split je zavolio po dolasku sa specijalizacije iz Zagreba, a osim što ga svi Splićani i Dalmatinci poštuju, profesor Uglešić uvukao je i 'strah u kosti' samo iz razloga jer ga mnogi ne žele sresti. Susret s Uglešićem značio bi samo postojanje psihičkih problema ili kakve bolesti.
Šalu na stranu, lovorike je pobrao svojim neumornim pristupom jer je bio jedan od prvih koji su počeli sustavno graditi psihijatriju. Jednostavan, spontan, pristupačan, ali u svakom trenutku spreman i za šalu i zafrkanciju, uvijek 'naoružan' zaraznom ljudskom toplinom koju bi kao 'dijelio okolo'. Sve to u liku i djelu Borbena Uglešića.

- Moj prvi susret s profesorom Uglešićem bio je u proljeće 1986. kada sam kao student četvrte godine Medicine u Splitu slušao njegovo uvodno predavanje na kolegiju Psihijatrija. Svi smo, pa tako i ja, do tada čuli za njega i znali o njemu da je dugogodišnji 'šef' Klinike za psihijatriju. Upravo te 1986., je isključivo zahvaljujući prof. Uglešiću, njegovim znanstveno-nastavnim zvanjima I svekolikom zalaganju, psihijatrijski odjel splitske bolnice 'Firule', dobio status Klinike za psihijatriju koji je zadržan u kontinuitetu do danas, govori nam Trpimir Glavina, predstojnik Klinike za psihijatriju KBC-a Split i pročelnik Katedre za psihijatriju Medicinskog fakulteta u Splitu.

Baš je Glavina bio jedan od 'pokretnih motora' cijele priče oko Uglešića i nagrade grada Splita pa je tako postao savršen sugovornik koji će, do detalja, opisati ovu znamenitu osobu za cijelu Hrvatsku.


'Rasporedio sam luđake po svim strankama...'

- Ja sam ponosan što od 2015. nasljeđujem i dalje gradim, zajedno sa svih 119 djelatnika Klinike za psihijatriju KBC Split, ostavštine dragog profesora Uglešića i nakon njega profesora Dodiga, na mjestu predstojnika Klinike I pročelnika Katedre za psihijatriju Medicinskog fakulteta u Splitu, dodaje nam Glavina.

Bilo je mnogo zgoda koje zorno prikazuju kakav je baš Uglešić bio. Jedna od njih je vezana za jednu slavnu osobu. Sjedila je tik do Borbena na Rivi i kazala mu kako će ga već povezati da ima nekakav psihijatrijski poremećaj. Profesor Uglešić odgovorio mu je u svom stilu, kako u Splitu imaju dvije vrste osoba - oni koji su već bili kod njega i oni koji će tek biti.

- Jednom zgodom ga je jedan bivši splitski gradonačelnik susreo I onako kroz političku konotaciju kazao: 'Tužit ću vas jer ste išli u penziju, a niste izličili sve luđake u Splitu. Puno ste ih ostavili!'. Profesor mu je odgovorio: 'E moj gradonačelniče, ono šta sam ostavio, rasporedio sam ih točno po svim strankama…', prepričava nam još jednu anegdotu naš sugovornik.

Mnogo je zajedničkih stvari u životu Uglešića i Glavine, ali svakako jedna od zanimljivih je češalj. Uvijek ga imaju negdje u džepu.

Za kraj ove kratke, ali priče s puno života i topline Trpimir Glavina priželjkuje još mirne starosti njegovom prijatelju. 
- Nadam se da ćemo uskoro, zajedno uz ćakulu, 'uništiti' dvije krempite i popiti kavu, zaključuje.

Trebalo bi još redaka i redaka da se nabroji čime je sve Borben Uglešić zadužio Split, Dalmaciju i Hrvatsku, ali svakako jedna od najvrjednijih stvari je kada se na spomen njegova imena gotovo svima razvuče topli osmijeh na licima. Kad tako nešto uspijete, onda je to dovoljan znak kako ste životom pomicali granice i usrećivali ljude što je u modernom i užurbanom svijetu moć vrijedna svakog divljenja.
hr Wed Jul 15 2020 23:03:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5333f7bc17994246197b23fd/80

Sjednica Gradskog vijeća Splita ipak u petak, Igor Stanišić otkrio nam je razloge odgode

Spletom okolnosti ispunio se i zahtjev za promjenom lokacije sjednice vijećnika Jakova Prkića.
U Vili Dalmaciji bila je najavljena 36. sjednica Gradskog vijeća, trebala se održati u četvrtak od 9 sati, a u samom fotofinišu promijenjena je i lokacija i vrijeme održavanja. Vijećnici će o više od tridesetak točaka raspravljati na Ekonomskom fakultetu u petak od 9 sati.

Razloga za promjene je bilo više. Prvotno je treća zaražena osoba u Banovini u samoizolaciju stavila dvoje dogradonačelnika, Nina Velu i Jelenu Hrgović Tomaš, a među nekolicinom ljudi u 'mirovanju od 14 dana' je i pročelnica za unutarnju reviziju, Alma Peroš.

Predsjednik Gradskog vijeća, Igor Stanišić kazao nam je kako će se kao izvjestitelji, dogradonačelnici i pročelnici, javiti putem video veze na Ekonomskom fakultetu.
- Zbog tehničkih mogućnosti odlučili smo premjestiti sjednicu. Kako ne bismo morali skidati nekoliko točaka s Dnevnog reda jer u prvom je planu da obavimo našu dužnost. Na Ekonomskom fakultetu ćemo imati privilegiju pa će nam se pročelnici i dogradonačelnici moći javiti putem video veze iz svojih domova, kratko nam je komentirao Stanišić.

Dodao je kako bi skidanje točaka Dnevnog reda bilo udar na daljnji rad te kako je za iduću sjednicu već pripremljen veliki broj tema.

Baš je Vila Dalmacija bila mjesto prijepora i za Jakova Prkića, vijećnika stranke Pametno koji je zamjerao Stanišiću i gradonačelniku Andri Krstuloviću Opari lokaciju sjednice. Spletom okolnosti ispunio se Prkićev zahtjev.

Dodajmo kako su iz Pametnog već najavili da će, 15 minuta prije početka sjednice, vijećnik Branimir Urlić pred Ekonomskim fakultetom govoriti o Ugovoru o zakupu zemljišta između Hrvatskih željeznica i grada Splita na pet godina zbog kojeg je nepotrebno potrošeno 6 milijuna kuna.
hr Wed Jul 15 2020 22:17:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5edb77fe6f2ab85c598b45c1/80

OGRAĐIVANJE SINJSKOG AEROROMA Aeroklub izradio Prijedlog: 'Ne prihvaćamo ignoriranje dok nas smatraju odgovornima za nepravilnosti'

Obzirom da je tematika iz naslova nakon objave u mediju prije nekoliko dana izazvala veliko zanimanje građana, aeroklub Sinj dao je i svoj osvrt.
Priopćenje aerokluba prenosimo u cijelosti.

- Aeroklub Sinj je u kontinuitetu, punih 20 godina operator aerodroma Sinj. Operaterstvo nad aerodromom je zakonom propisani skup radnji, postupaka i uvjeta koje može obavljati stručna pravna osoba ako ispunjava i provodi zakonske odredbe po kojima aerodrom funkcionira. Aerodrom Sinj ima odgovarajući certifikat – svjedodžbu, a aeroklub Sinj ima odgovarajuće rješenje o operaterstvu, sve izdato od resornih institucija Republike Hrvatske. Bez tih dokumenata kao i bez niza aerodromskih procedura koje su preduvjet da bi se certifikati i rješenja izdali, aerodrom ne bi bio aerodrom nego obična ledina na kojoj se ne bi moglo zakonito provodit letačke djelatnosti. Zbog navedenih činjenica, zakonodavac je propisao da je operator aerodroma odgovoran, ali i jedini vlastan po svim pitanjima koja se tiču aerodroma i njegovih važećih procedura.

Grad Sinj kao vlasnik kompleksa nije i vlasnik aerodromskih procedura ni ostalih ključnih značajki koje taj kompleks čine aerodromom, nego one pripadaju aeroklubu Sinj pa je logično, praktično i jedino ispravno da po svemu vezano za taj objekt, komunikaciju obostrano prakticiraju vlasnik i operator, odnosno Grad Sinj i aeroklub Sinj.

Vezano za navedeno, aeroklub Sinj je u više navrata Gradu Sinju nudio, inicirao, dostavljao, molio... prijedloge, inicijative, programe i projekte i to ne samo sadašnjoj gradskoj garnituri nego i onima prije. Neke od njih su realizirane, dijelom ili u cjelosti, ali za većinu nije bilo sluha, volje, interesa, novca ili čega već. Već dvije godine, sa sadašnjim čelnicima Grada suradnja je potpuno “out“.

Po ovom konkretnom slučaju, aeroklub Sinj je dostavio Gradu Sinju svoj prijedlog ograđivanja aerodroma početkom ožujka ove godine te priložio relevantne aerodromske akte po kojima se ravnao u smislu sigurnosti letačkih djelatnosti u odnosu na predloženu lokaciju, vrstu i gabarite ograde (aerodromska karta aerodroma Sinj, shema presjeka na USS sa STRIP-om, shema uzdužnih presjeka prilaznih i odletnih ravni USS). Taj rad izradili su članovi aerokluba koji imaju potrebne stručne kvalifikacije uz pripomoć svojih kolega van kluba, vrlo kvalitetno a bez ikakvog financijskog troška. Uz navedeno, uzete su obzir rekreativne potrebe naših sugrađana, dijela sportskih udruga i društava te alkarske ergele a što je rezultiralo prijedlogom lokacije ograde koji zadovoljava sigurnosne norme ne narušavajući u osnovi ni vanzrakoplovne aktivnosti koje su svakodnevne.

U prijedlogu aerokluba Sinj, izvan ograde išla bi šetnica, odnosno trim staza koja ne bi bila nigdje uža od 7 metara. Na najširem djelu aerodroma, ispod igrališta NK Glavice pa do zapadnog ruba, ograda bi bila udaljena preko 100 metara od sadašnje trim staze što daje prostor u cjelini oko 6 hektara. Tu bi se kao i do sada provodili treninzi nogometa, jahanja konja, trening alkarskih konja i ostalo na mikopozicijama kako se sami akteri dogovore. Balotari bi imali prostor koji koriste već niz godina, uz onaj obrasli kanal po sredini sjevernog ruba aerodroma. Svi navedeni imaju pristup vozilima poljskim putem od Jelinčića niz nasip velikog kanala koji bi se bez problema održavao kao i do sada strojevima. Ograda bi na 5 mjesta imala vrata koja bi se otključavala za prolaz pri organiziranim potrebama.

Na južnom djelu aerodroma, kako je sadržano u odobrenim aerodromskim kartama, nalaze se stajanke za avione i jedrilice te visit zona za gledatelje uz samu pristanišnu zgradu, sadašnji BOSS.

Aeroklub Sinj predložio je postavljanje tkz. panel ograde, dimenzija 250 X 172 cm, debljine žice 4 mm u ukupnoj dužini 2 551 metara. Ovakav tip i dimenzije garantiraju kvalitetu, čvrstoću i nemogućnost penjanja djece preko ograde a uz to i jednostavnu montažu i po potrebi demontažu. Još ranije, prije izrade svog prijedloga, aeroklub Sinj obavio je razgovore sa mjerodavnim osobama i institucijama u cilju angažmana inženjerijske postrojbe HV za dio radova te je po tome dobio obećanje koje se moglo konkretizirati i formalno kao što je bio slučaj sa iskopima odvodnih kanala, valjanju i ravnjanju USS. Uz to, dio članstva aerokluba (preko 80 članova)bez naknade bi sudjelovalo u dijelu manje složenijih radova pa kad se sve uzelo u obzir (čak i marende uz radove) dobio se izos troška oko 300 000 kuna.

Aeroklub Sinj, nakon što je saznao da postoje ideje ili čak projekti izrade šetnice i biciklističke staze od grada do BOSS-a, izradio je i verziju ograđivanja sukladno toj spoznaji gdje bi trim staza bila još i šira nego u prvom prijedlogu.

Vezano za „Strategiju razvoja arodroma Sinj do 2030.“u kojoj je između ostalog sadržana gradnja i proširenje na sjevernom djelu aerodroma, otkup zemljišta za objekte, infrastrukturu i komunikacije u potpori komercijalizacije, te istočno za produženje USS, aeroklub Sinj je i to uzeo u obzir te izradio verziju ograđivanja ali i proširenja USS sa asfaltnom podlogom. Sama Strategija sadrži dio koji govori da će se ići u eventualnu realizaciju takvog projekta ako se nađe odgovarajući ulagač sa novcem i provedivom idejom koja sve zadovoljava. Je li je ulagač pronađen, aeroklub Sinj ne zna, ali ako se pogleda nekidan objavljena shema ograde moguće da jeste. Međutim, ako od ulaganja na sjevernoj strani za sada, a i za duže vrijeme nema ništa, čemu ograničavati građane i udruge u njihovim zdravim i dobrim navikama, tim prije jer za sve skupa ima mjesta i previše?

Aeroklub Sinj nije protiv postavljanja ograde, naprotiv, to je njegov prijedlog i nasušna potreba ako se uzme da je on taj koji odgovara institucijama za nepravilnosti i sigurnosne ugroze koje se na aerodromu događaju. Aeroklub Sinj ne prihvaća činjenicu da ga se isključuje i ignorira, a istovremeno ga se drži formalno i pravno odgovornim za nepravilnosti, dok sve što je dobro napravio za aerodrom, sport i širu društvenu zajednicu pokušava se preuzeti i na ovakav način. Zrakoplovno tehničko društvo je nastalo sa osnovnom svrhom da od aerokluba Sinj preuzme operatorstvo nad aerodromom Sinj a u čemu očito ima podršku čelnih osoba Grada Sinja. U čemu je aeroklub Sinj loš?

Zaključno, aeroklub Sinj postao je jedna od najboljih sportskih i društvenih organizacija u našem kraju, a i šire. Nema dugovanja prema ikome,niz godina ima treći prihod u sportskim udrugama grada odmah iza Alkara i Junaka (dio iz gradskih dotacija je do 18%!!), zanavlja svoju opremu i letačka sredstva, doveo je aerodrom na razinu za primjer, sportski rezultati su mu izvrsni, u tjelima upravljanja su mu stručni, pošteni i dokazani domaći ljudi sve listom volonteri, pozicionirao se odlično u nacionalnom savezu, MORH, MUP, HKZP, HACZ, braniteljske krovne udruge, vatrogasna zajednica, turistička zajednica; u aeroklubu Sinj imaju partnera i pouzdanog suradnika. 

Aeroklub Sinj kroz svoje članstvo i svoje donatore ima tradiciju i mentalitet pobjednika i znat će se postavit i u ovakvim situacijama. Naše ovlaštene osobe spremne su i pozivaju bilo koga na uljuđenu, argumentiranu raspravu vezano za aerodrom ili djelovanje arokluba, bilo kad, bilo gdje i na bilo kojem mediju.“, stoji u priopćenju kojeg potpisuje predsjednik Zvonko Kovačević.
hr Wed Jul 15 2020 21:33:32 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/53a406321799421a762f4201/80

Obrana Josipe Rimac nezadovoljna: Ispitano osam svjedoka, podnijeli ustavnu tužbu

Od produljenja istražnog zatvora Josipi Rimac, ispitano je svega osam svjedoka, a ostalo ih je još 20-ak

Njezin odvjetnički tim poduzeo je sve pravne radnje koje su mogli - žalbu na produljenje istražnog zatvora i na proširenje istrage, ali i ustavnu tužbu!

Obrana je nezadovoljna sporošću kojom USKOK ispituje svjedoke. Podsjećamo, Josipa Rimac u sklopu afere Vjetroelektrane uhićena je prije mjesec i pol kada ju je USKOK obuhvatio istragom zajedno s još 12 osoba, a nedavno je u odnosu na nju istraga i proširena.     

- I dalje smo nezadovoljni, nažalost od zadnjeg produljenja istražnog zatvora 29. lipnja ispitano je na gospođu Rimac samo osam svjedoka. Tih osam svjedoka je moglo biti ispitano u jednom ili dva dana jer smo uvidom u spis zutrvdili da su neku drugi svjedoci koji nisu bili predviđeni, znači petero njih, bili ispitani u samo jednom danu", kazala je Lidija Horvat, odvjetnica Josipe Rimac dodajući da se još treba ispitati 20-ak svjedoka, piše vijesti.hr


hr Wed Jul 15 2020 19:53:24 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .