Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5e1ac2a629111cca5f8b4571/80

Splitski svećenik nedjeljnu propovijed posvetio trostrukom ubojstvu: 'Zlo nas je zahvatilo, duboko ušlo u pore naših života'

Propovijed je održana na misi u 12 sati u crkvi na Kmanu

Don Ivan Terze, mladi salezijanski svećenik i župnik Marije Pomoćnice u splitskoj četvrti Kman, predvodio je ovih dana sprovod za jednog od ubijenih. Tim povodom odlučio je nedjeljnu propovijed posvetiti temi koja je uznemirila Split i zbog koje se mnogi građani osjećaju nesigurno. U telefonskom razgovoru don Ivan Terze poručio je za Bitno.net da se može osjetiti da se u gradu sprema “veliko zlo” za koje je, tvrdi, odgovoran svaki pojedinac.

"Ne stišavaju se rafalni zvuci okrutnog oružja u našem gradu. Kao da još uvijek odjekuju oduzimajući živote i to, malo po malo, živote svakoga od nas. A kada jednom prestanu, našim ulicama odzvanjat će sablasna jeka svetopisamskog citata koje će nas razdirati, proganjati i još dugo vremena pratiti: „Kajine, gdje ti je brat tvoj?“ Splićanine, stanovniče ovoga grada, gdje su ti braća tvoja?

Sve poznajemo i često smo eksperti u svemu te lako i jednostavno dijagnosticiramo tuđe bolesti, mane i slabosti – sve osim svoje. Nismo sposobni u ludilu koje nas je zahvatilo jasno vidjeti kako živimo? Kuda idemo? Gdje smo to došli? Bolje rečeno gdje smo završili?

U moru šarolikih, nekad i sablasnih, jezivih komentara, etiketa, pridjeva i opisa, zvuci rafala zovu i prizivaju u dušu i srce potrebu za tišinom, mukom i osobnim promišljanjem. Umjesto parade zla koja je vladala društvenim medijima gdje smo bez imalo srama slali i dijelili videa i slike stradalih, zaboravljajući kako smo i mi sinovi i kćeri naših majki i očeva, ne razmišljajući da je možda nečija majka dobila sliku, komentar ili video tragedije. Iznad svega bilo je i još uvijek je potrebno na tri dana proglasiti žalost u gradu, zaustaviti predstave, zatvoriti kafiće, okupiti đake u školama i na fakultetima te se jasno i glasno upitati: „Kajine, gdje ti je brat tvoj?“

Kako bi odgovorili na ovo pitanje najprije skinimo masku i okrenimo se jedni prema drugima. Pogledajmo se i zaželimo istinu. U džungli natpisa, raznih labirinata i prolaza teško je ostati normalan, tj. ostati pošten građanin i dobar vjernik kako nam to don Bosco sugerira. Pitam se svakog jutra jesam li normalan zbog svega što čujem oko sebe? Pogled na Sveto pismo me provocira zašto i kako još uvijek šutim. I onda sjednem i opet se izgubim u novinskim člancima, pojašnjenjima i medijskim izvješćima, riječima…

Svijet u kojem živimo sami smo izgradili. Istina, bolna istina, govori da smo mi koji ovdje sjedimo, manje ili više doveli do ovoga što se dogodilo. Koliko god se zgražali, mene sada osuđivali ili bježali od toga, to je istina. I ne trebaju nas iznenaditi ovakvi događaji jer je mojim doprinosom izgrađen sustav protiv kojeg se sada grčevito borim. Mogu biti još izravniji, veliko nasilje se rodilo iz svakodnevnog malog nasilja koje činimo. Svaki put kada smo izbacivali dugogodišnje podstanare ili studente iz stanova ili garsonijera na ulicu zbog brze i lake sezonske zarade, gradili smo stanje u kojem živimo.

Svaki put kad sam „rođaka“ ili „prijatelja“ zvao da mi preko svoga prijatelja ili „rođe“ /posuši/ kaznu zbog brze vožnje ili prolaska kroz crveno ili parkirao na mjesto za invalide, gradio sam sustav u kojem živimo.

Svaki put kad sam radnika prevario, nisam mu dao plaću dostojnu čovjeka ili sam svog poslodavca, grad ili Domovinu potkradao svojim neradom, ne zalaganjem i neznanjem, gradio sam sustav u kojem živimo.

Svaki put kada lažem i opravdavam djecu napadajući učitelje i profesore u školi, potičući na nepravdu – jer takvi su svi – gradim sustav koji donosi ovakve plodove.

Svaki put kada bi odnio smeće na Mosor ili Kozjak te šutu bacio pod neko stablo koje nitko ne vidi ili neće, naći gradio sam sustav u kojem živimo.

“Čega se pametan stidi, time se budala ponosi”. Što nam se dogodilo? Zašto smo postali vukovi? Zar je istina da je čovjek čovjeku uistinu vuk?

Svaki dan u splitskoj bolnici otpusno pismo dobije oko dvjesto pedeset ljudi, prosječno po trideset ljudi nitko ne dođe, a to su naši očevi i majke, djedovi i bake na koje smo zaboravili.

»Zašto si ljut? Zašto ti je lice namrgođeno? Jer ako pravo radiš, vedrinom odsijevaš. A ne radiš li pravo, grijeh ti je kao zvijer na pragu što na te vreba.«

Draga braćo i sestre, prošlu subotu smo u svakom smislu svi izgubili, izgubili smo se svakim gubitkom. Zlo nas je zahvatilo, duboko ušlo u pore naših života. Zlo pokušavamo iskorijeniti grijehom, vatrom jezika. A to se očituje u riječima; „ neka su ih, dobro je učinio“, ili pokušavajući opravdati ono što je oduvijek u čovjeku nazivano zlim. Na ovaj način izražavajući svoju nemoć, strah i bijes pred sistemom koji smo sami izgradili, proizvodimo još veće zlo. Sotona, otac laži, tužitelj braće naše, raduje se praveći od Splita grad slučaj, nesiguran grad i smije nam se u našim lutanjima zamagljenog pogleda. Koliko mu u tome pomažemo? Snagu očitujemo preko jezika, preko napisane riječi, komentara ili zbijajući šale koje ovaj put u našim rukama opet siju smrt našim gradom ne držeći do ničijeg dostojanstva.

“Zar sam ja čuvar brata svoga?”

Puštajući starije i napuštene da umiru u samoći napuštenosti, nastavljajući se kupati na plaži dok iznenada preminuli leži do nas, temeljno pitanje koje si moramo postaviti je jesmo li čuvari braće svoje. I ako jesmo, kakvi smo čuvari? Našoj djeci što ostavljamo?

Na kraju vas molim da mi oprostite što ne znam uvijek biti kršćanin, što ne znam uvijek ljubiti, što zaboravljam da smo svi sinovi i kćeri istoga Oca. Oprostite mi što ne znam podignuti glas kada treba i za što treba. Nakon ove subote jednostavno trebam reći: „Oprostite mi.“ I dok vas molim oprost vjerujući da je pravda samo Njegova, želim vam posvjedočiti:

nasilje je zlo,
nasilje nije prihvatljiv način rješavanja problema,
nasilje nije dostojno čovjeka, nasilje je laž jer ide protiv prave istine o čovječnosti,
nasilje razara sve ono za što se navodno bori: čast, život i slobodu ljudi,
nasilje je zločin protiv čovječnosti jer razara tkivo čovječanstva.

Molimo Gospodina Isusa, Jaganjca Božjeg, da vjera u pošten i ispravan život kao i kršćansko uvjerenje u dobro u ovom zahtjevnom vremenu ne potamne ili pokleknu pred laži i nasiljem, kako nikada ne bi ubojstvo kakvo god ono bilo, trenutno ili dugotrajno, nazivali drugim imenom, kako spiralu nasilja i smrti ne bi nikakvom logikom opravdavali ili veličali."

hr Sun Jan 19 2020 19:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/56f8ea6a0890d2c0268b6188/80
Foto: Ilustracija

Liječnika sve manje: Ne mogu ni na bolovanje jer ih nema tko zamijeniti

U Zadru su i danas upozorili da taj nedostatak više ne mogu pokrivati jer rade u neizdrživim uvjetima
Samo obiteljskoj medicini u Hrvatskoj nedostaje nekoliko stotina liječnika. U Zadru su i danas upozorili da taj nedostatak više ne mogu pokrivati jer rade u neizdrživim uvjetima.

Liječnik koji je iz Amerike došao raditi na otok Ist već dvije godine nije bio na godišnjem odmoru.

Velimir Vuk, liječnik na otoku, rekao je da je u Hrvatskoj mnogo krajeva i otoka nezaštićeno kada se liječnik razboli ili mora ići na stručno usavršavanje.

Ima i gorih primjera. Liječnica na Ravi je radila s išijasom, pa čak i s upalom pluća jer ju nije imao tko zamijeniti. A bit će još teže, upozoravaju ovi liječnici.

Damir Biloglav, obiteljski liječnik, rekao je da će u idućih pet godina oko 500 obiteljskih doktora otići u mirovinu, a da ih je trenutačno na specijalizaciji svega 160.

Prema svemu sudeći, za koju godinu neće svi pacijenti imati obiteljskog liječnika. Već sada postoje tzv. timovi bez nositelja, posebno u udaljenijim područjima. To znači da dislocirani liječnik u ordinaciju dolazi onda kada može. Takvih ordinacija u Hrvatskoj je već 180. - piše HRT
hr Fri Feb 21 2020 18:56:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e4ff88d29111c9a458b46b7/80
Foto: Grad Split

"Siromaštvo u urbanim sredinama": Stotinjak stručnjaka sudjelovalo na konferenciji o siromaštvu

Konferencija se održava drugu godinu zaredom, na inicijativu četiri najveća hrvatska grada Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka

Stotinjak stručnjaka s područja socijalne skrbi iz Hrvatske okupilo se u Splitu 20. veljače povodom obilježavanja svjetskog Dana socijalne pravde na konferenciji pod nazivom Siromaštvo u urbanim sredinama. Konferencija se održava drugu godinu zaredom, na inicijativu četiri najveća hrvatska grada Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, čiji su predstavnici službi socijalne skrbi sudjelovali u radu konferencije. Prvo izdanje održalo se u Zagrebu prošle godine, a domaćin druge konferencije bio je Grad Split.


- Cilj ovog susreta je razmjena iskustva i zajednički iskorak u radu svih nas koji se bavimo ovom temom - kazala je zamjenica gradonačelnika Splita Jelena Hrgović Tomaš u svom uvodnom obraćanju te se zahvalila svima koji sudjeluju u raspravi o jednom značajnom dijelu socijalne skrbi ne samo u Splitu nego i u Republici Hrvatskoj.

Konferencija je, kako je kazala Hrgović Tomaš, koncipirana u dva dijela. U prvom dijelu su dionici s lokalne razine koji su postali nacionalno prepoznatljivi dali svoj doprinos u onom najosnovnijem, a to je svakodnevni kontakt s korisnicima socijalnih usluga, a u drugom dijelu su predstavljene socijalne politike upravnih odjela četiri najveća grada u Hrvatskoj s ciljem pregleda raznolikosti usluga i planiranja daljnjih aktivnosti.

- Ovakva konferencija iznošenja iskustava i primjera dobre prakse nas dovodi do toga da donosimo zaključke i prijedloge što treba unaprijediti i na kojem polju možemo donijeti još bolje mjere kako bi što više pomogli sugrađanima i kako bi odgovorili izazovima koji se nameću – rekla je pročelnica UO za zdravstvo, socijalnu skrb i demografiju Magda Vrvilo koja je bila u ulozi domaćina splitske konferencije. Prema njenim riječima, svi koji rade na području socijale u lokalnim samoupravama, provode Zakon o socijalnoj skrbi po kojem se sugrađanima osigurava čitav niz mjera pomoći u svakodnevnom životu. – No, danas živimo u vremenu kada se ne radi samo o materijalnoj pomoći, a cilj ove konferencije je i ukazivanje na snagu svih koji provode razne usluge kako u našem gradu, tako i u drugim sredinama – naglasila je Vrvilo.

Donacija hrane u porastu

Konferenciju je u prvom dijelu programa otvorila predstavnica Ministarstva poljoprivrede Iva Skelin Paulić koja je predstavila aktivnosti koje Ministarstvo provodi u cilju izgradnje sustava doniranja hrane. Donacija hrane u Hrvatskoj je u porastu i u odnosu na prošlu godinu za oko 3 milijuna veća, a to je evidentirano nakon što je Ministarstvo poljoprivrede izradilo IT sustav,  tzv. platformu „e-doniranje“ na kojoj donatori ukucavaju svoje viškove hrane i preko centralnog upravitelja informacija se širi posrednicima. 

Ravnateljica Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije s. Vlatka Topalović predstavila je paletu usluga Caritasa koje obuhvaćaju razne kategorije korisnika, djecu, žene žrtve zlostavljanja u programu Sigurna kuća, ovisnike i beskućnike, korisnike prehrane i bonova pomoći i dr. na području cijele Nadbiskupije

Edita Maretić Dimlić, ravnateljica Ustanove DES predstavila je rad ove zaštićene radionice za osobe s invaliditetom s posebnim naglaskom na rad pučke kuhinje za 500 korisnika. Ova Ustanova jedina je takva od Pule do krajnjeg Juga Hrvatske, a obzirom da sukladno zakonu zapošljava više od 50% osoba s invaliditetom i ima veliku ulogu u zaštiti od siromaštva ove teško zapošljive skupine. 

Građanska solidarnost

Đordana Barbarić ispred Udruge MoSt predstavila je dvadesetogodišnji rad na polju civilnog sektora s marginaliziranim skupinama ovisnika, siromašnih, beskućnika itd. te istakla vrijednost akcije A di si ti? kao primjer građanske solidarnosti. Svojim radom na polju civilnog sektora dokazan su akter na području socijale izvan granica Splita.

Ispred Crvenog križa Split Mirela Zorić progovorila je o prednostima projekta Fead kojeg provode na području grada Splita, uz redovne aktivnosti usmjerene u velikoj mjeri socijalno ugroženima. 

Rad udruge mladih SKAC Split predstavila je Doris Nazor koja je izdvojila primjere akcija 72 sata i Agenti dobrote koje su samo protekle godine uključile više od 700 volontera u različitim akcijama pomoći socijalno ugroženima.

Drugi dio konferencije

U drugom dijelu konferencije o siromaštvu u urbanim sredinama govorili su pročelnici gradova nositelja inicijative Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, s ciljem razmjene iskustava i promišljanja daljnjih aktivnosti za unaprjeđenje nacionalnog programa socijalne skrbi koji će biti primjenjiv ne samo na velike gradove, nego i manje sredine koje su manje stručno kapacitirane za pružanje usluga socijalne skrbi. 

Romano Kristić iz UO za socijalnu zaštitu, umirovljenike i zdravstvo Grada Osijeka predstavio je Socijalni program Grada Osijeka za iskorjenjivanje svih oblika siromaštva i naglasio važnost socijalnih partnera u civilnom sektoru. 

Karla Mušković iz Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke govorila je o mjerama u sustavu socijalne skrbi s posebnim naglaskom na nužnost planiranja stambene politike zbrinjavanja ugroženih. Romana Galić iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom okupljene je upoznala sa Socijalnim programom Grada Zagreba u borbi protiv siromaštva, kao i o velikom problemu nedostatka radne snage, posebno medicinskih djelatnika i njegovatelja u sustavu socijalne skrbi. 

Zaključno izlaganje imala je Magda Vrvilo iz Upravnog odjela za socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu i demografiju, koja je predstavila aktivne mjere u sklopu socijalnog programa Grada Splita, s posebnim naglaskom na projekt umirovljeničke kartice Moj zlatni Split i pozitivna iskustva provedbe projekta Zaželi.

U zaključnoj raspravi sudjelovali su svi izlagači i stručna javnost koja je pratila konferenciju, gdje je istaknuto kako je najvažniji faktor poboljšanja rada institucija i drugih pružatelja usluga u međusobnom umrežavanju i ubrzanju administrativnih procesa. Otvoreno je niz pitanja o daljnjem radu, a unatoč različitosti sredina pojavljuju se zajednički problemi na koje treba u narednom razdoblju pokušati odgovoriti.

hr Fri Feb 21 2020 16:31:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e4ff59629111c5e488b45d9/80
Foto: Grad Trogir

Festival starih dalmatinskih igara u Trogiru: prijavi igru iz svog mjesta pa dođi i zaigraj s ekipom!

Pozivaju se svi da prijave igre koje su igrali u djetinjstvu ili igre specifične za njihovo mjesto ili kraj na mail adresu: info@visittrogir.hr

Grad Trogir na jesen je predstavio novu brand strategiju. Osim plana razvoja i brendiranja Trogira kao turističke destinacije, novog slogana, promo videa..., među drugim novitetima tu je i novi logo grada – motiv trlje, stare dalmatinske igre koja je uklesana u kameni pod diljem stare gradske jezgre.  Trlja je izabrana jer predstavlja spoj umjetničkog i svakodnevnog i svjedoči o isprepletenosti uzvišenog i životnog što je oduvijek obilježavalo Trogir. Trlju su nekad davno klesali i igrali stari majstori svjetskoga glasa koji su gradili katedralu, a poslije su je prihvatile i igrale mnoge generacije Trogirana.

Međutim, stare dalmatinske igre sve se manje igraju i polako bi mogle otići u zaborav. Da to ne bi bilo tako, Turistička zajednica grada Trogira u listopadu organizira svojevrsne Olimpijske igre u tradicionalnim dalmatinskim igrama.

Želja je privući i educirati mlade generacije da se upoznaju s dalmatinskom tradicijom, ali privući i one starije da se uključe i sami zaigraju igre koje su voljeli kao djeca te sve to pokazati turistima kao vrijednu nematerijalnu baštinu.

Festival starih dalmatinskih igara održat će se u posezoni, u listopadu. Među ostalim, uključivat će klasike poput briškule i trešete, balota, trlje, šijavice, laštika, franja i slično.

Pozivaju se svi da prijave druge igre koje su igrali u djetinjstvu ili igre specifične za njihovo mjesto ili kraj na mail adresu: info@visittrogir.hr s naslovom maila 'Dalmatinske igre'. Nakon toga slijedi selekcija igara te informacije o prijavama i sudjelovanju, a na jesen i festival koji slavi ovu jedinstvenu dalmatinsku tradiciju.

hr Fri Feb 21 2020 16:22:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e4fda4b29111cab488b45b3/80

U Splitu besplatan pregled autosjedalica

U nedjelju, 23. veljače 2020. od 16 h do 18 satii na parkiralištu Mediteranskog instituta za istraživanje života, Meštrovićevo šetalište 45, udruga Roda organizira besplatan pregled dječjih autosjedalica.

Roditelje, koji žele obaviti pregled, iz udruge Roda mole da svoj dolazak najave na broj telefona 098 651 699 i rezerviraju termin kako bi se izbjegla duža čekanja.

Pregled prvenstveno služi da bi roditelji mogli provjeriti jesu li pravilno postavili autosjedalicu u svoje vozilo i smještaju li pravilno svoje dijete u nju. Naime, autosjedalice smanjuju rizik pogibije djeteta u sudaru do 70 %, a rizik ozbiljne ozljede za više od 90 %, no samo ako se pravilno koriste.

Međutim, u Hrvatskoj se broj pravilno korištenih autosjedalica kreće od 10 % do 20 %, a to su brojke koje volonterke i volonteri udruge Roda ovakvim pregledima nastoje povećati.

Kako bi savjeti o pravilnoj upotrebi autosjedalica bili što učinkovitiji, Roda moli vozače koji dolaze na pregled da, ako je to moguće, sa sobom donesu upute proizvođača sjedalice te da svakako dovedu i svoje dijete.

Osim samog pregleda, Rodini savjetnici i savjetnice za autosjedalice roditeljima i ostalim vozačima/icama dijelit će savjete i informacije o važnosti i pravilnom korištenju autosjedalica, te odgovarati na sva pitanja. Pozvane su i sve trudnice sa svojim partnerima, ako im treba savjet u odabiru prve autosjedalice.

hr Fri Feb 21 2020 14:31:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .