Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5bb1c59fcb557ae0cb8b456e/80
Foto: Getty Images

Od prevencije do pobjede: Sve što morate znati o raku dojke

U listopadu, mjesecu borbe protiv raka dojke, podsjećamo vas na osnovne informacije koje je potrebno znati o ovoj zloćudnoj bolesti protiv koje se možemo zaštiti jedino pravovremenom prevencijom.
Kako se medicina već duže vrijeme posvećuje otkrivanju lijeka protiv raka dojke, svakim novim revolucionarnim otkrićem sve je manje žena u životnoj opasnosti zbog ove zloćudne bolesti.

No, rak dojke još uvijek je na prvom mjestu za žene fatalnih zloćudnih bolesti, tako da se broj oboljelih popeo na milijun žena godišnje.

Jedini način ozdravljenja u slučaju raka dojke njegovo je rano otkrivanje. Prepozna li se u početnoj fazi potpuni oporavak je gotovo siguran. Kako bi se dijagnosticirale nekakve nepravilnosti na dojci u obliku kvržica potrebno je redovito vršiti samopreglede.

Samopreglede je najbolje raditi jedanput mjesečno, tjedan dana nakon završetka ciklusa kada su dojke najmanje osjetljive i najmanje bolne. Napipate li kvržicu, ne oklijevajte. Odmah se obratite liječniku koji će vas uputiti na pretragu ultrazvukom(ukoliko ste mlađi od 40) ili mamografiju koja se provodi u prvoj fazi menstrualnog ciklusa (za starije od 40 godina).

Ako se nalaz mamografije pokaže zabrinjavajući slijedi biopsija, analiza tkiva, kojom se pouzdano utvrđuje je li ono maligno. Nakon biospije gotovo 80 posto kvržica pokaže se benignima.

Faktori rizika
Pravi uzrok pojavljivanja raka dojke nije poznat, ali postoje čimbenici koji povećavaju mogućnost razboljevanja.

- gojaznost značajno utječe na rizik od oboljenja, pogotovo kod starijih od 50 godina
- pušenje, ali ne samo aktivno, već i pasivno
- pretjerano konzumiranje alkohola
- postojanje raka dojke u obitelji
- početak menopaze
- rano dobijanje prve menstruacije
- hormonalna nadomjesna terapija

Otkrijete li kod sebe neke od od ovih faktora nema razloga za brigu. Istraživanja su pokazala da 80 posto žena s više faktora rizika ne oboli od raka. Bez obzira na taj podatak, u svakom slučaju preporučljivo je smanjiti rizike na najmanju moguću mjeru. Na neke od njih se ne može utjecati, ali na neke se obavezno mora.

Mitovi o raku dojke
Glavna prevencija ove bolesti je točna informacija. Uvijek pitajte liječnika sve što vas zanima, jer nema glupog pitanja kad se radi u vašem zdravlju. Najčešće zablude koje žene stvaraju o raku dojke su:

- može se spriječiti
Netočno, zbog toga što se ne zna što ga uzrokuje. Rano otkrivanje i ispravno liječenje jedini je način da joj se uspješno suprodstavimo.

- samo žene s poznatim faktorima rizika oboljevaju od raka dojke
Oko 70 posto oboljelih žena nije imalo faktore rizika. Toj opasnosti izložene su sve žene, a rizik se s godinama povećava.

- liječenje može biti kobnije od same bolesti
Kemoterapija, zračenje i hormonalna terapija znatno povećavaju broj preživjelih. A s otkrivanjem naprednijih lijekova mnoge se neugodne nuspojave smanjuju, ili čak u potpunosti nestaju.

Prevencija ne priznaje izgovore

Brojne brige na pameti i nedostatak vremena izgovori su kojima sami sebi opravdavamo nebrigu o sebi. Ali žene se prevencijom mogu zaštiti od ove zloćudne bolesti.

Stoga svakako ako ste mlađi od 40 napravite samopregled jedanput mjesečno, a klinički pregled i ultrazvuk jedanput godišnje. Ako ste stariji od 40 uz samopregled, obavezna je mamografija jedanput godišnje, a nakon pedesete svake dvije godine.

Ako je potrebno podsjetite se bilješkom u rokovniku ili mobitelu koja vam doslovce može spasiti život, piše zadovoljna.hr

hr Mon Oct 01 2018 08:58:55 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bc8746f0e4938f1048b470f/80
Foto: Dino Rađa / Facebook

Rađa ponovno objavio tekst: "Zamislite me kako vozim Fiću s mjenjačem između nogu, policajac je zavarija od smija kad me vidija"

Jeste li znali da je Dino Rađa prije završenog fakulteta bio po struci autoelektičar?
Dino Rađa ponovno je podijelio sa svojim pratiteljima i obožavateljima zanimljivu "štoriju" iz prošlosti koja je mnoge nasmijala.

Objavu prenosimo u nastavku, u cijelosti i autentično:  

- Autoelektričar. Vjerovatno malo ko zna da san prije završenog fakulteta bija po struci autoelektričar. U ono doba išlo se u srednju školu dvi plus dvi godine. Prve dvi opće a onda usmjeravanje dvi godine u neki zanat. Meni je stara rekla. Zanat u ruke, stari ima garažu pa uvik možes u njoj otvorit servis i radit. Tako san ja završija za autoelektričara. Prvu godinu san jednom tjedno radija praksu u Prerade di mi je stari vozija autobus. Iša bi s njin na posal ujutro oko 4 ure i vraća se doma oko 4 popodne. Stari je inače vozija radnike na posal pa bi triba sve pokupit i odvest doma iza posla. Ja san mora s njime sve obavit. Kad bi doša dali bi mi da peren dijelove i rastavljan alnasere i alternatore. 

Oni bi popravili, a ja sastavlja i montira nazad. Inače mi je zadatak bija donosit marendu meštrima. Ić u pekaru uzest vrućeg kruva sa trake i u menzu po salamu i sir. Drugu godinu san iša kod privatnika Brace Jere u Labuda 2-3 puta tjedno. Tu san zarađiva više nego u košarci. Svaki dan bi mi Braco uvalija neku kintu. Radilo se dosta a on je bija ludi navijač Jugoplastike i Hajduka pa me zavolija odma. 

Možete zamislit mene ispod zadnjeg sica od Fiće vadit alnaser. Jedan dan me posla da provan Fiću nakon popravka. Provaću ričima nacrtat situaciju. Dakle, zamislite mene na mistu vozača. Glava sagnuta jer tuče u krov. Za ubacit u prvu moran gurnit mjenjač ispod desnog kolina između nogu. Druga isto tako, a za treću pribacit mjenjač ispod kolina vanka. Tako ja vozin do Instituta i nazad, a u povratku me zaustavi policija. 

Kad me vidija u drugoj brzini sa mjenjačen između nogu lik je zavarija od smija i pustija me da iden ća. U ono doba su auta dolazila bez radia pa san ja svojin suigračima postavlja radia u auto. Danas sa puston elektronikon ne bi se usudija taknit ništa osin osigurača. Kad smo osvojili Minhen meštar, Jera je zidić zapadne obale sve do Rive prolija petrolejen i čeka nas da zapali. Nažalost, nije nan dalo tuda proć. 

Prvi je počeja donosit bengalke na stadion. Poslušajte zadnjih 30 sekundi šta kaze.

Ostali smo dobri i nakon šegrtovanja. Meštre, počivaj u miru. - napisao je i podijelio sljedeći video. 


hr Thu Oct 18 2018 13:54:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5614dbfc3bb0d92b1b8b4f3e/80
Foto: D.N.

Mladić platio dugove umirovljenicima koji su lijekove kupovali na dug

Zamolio je ljekarnicu da mu zbroji dugove svih umirovljenika i sve zajedno platio oko 1.500 kuna

Dirljiva gesta koja dokazuje da dobrih ljudi uvijek ima odvila se u bosanskom Maglaju. Naime, nepoznati je mladić u ljekarni platio dugove umirovljenicima koji su lijekove kupovali na dug, tvrdi Zeničanin Aldin Kajmaković u objavi na svom Facebooku.

Kako piše u svojoj objavi, nakon što je vidio jednog umirovljenika kako pita ljekarnicu može li platiti kad mu stigne mirovina, mladić je spremno ponudio platiti njegov lijek, a zatim zamolio ljekarnicu da mu zbroji dugove svih umirovljenika i sve zajedno platio oko 1.500 kuna.

Dirnut gestom, Kajmaković, koji je svjedočio tome u ljekarni, sve je objavio na svom Facebooku. - prenosi RTL

- Nakon što apotekarka reče da on uzme na dug do mirovine, momak se  da plati taj lijek i ako ima još nešto duga od ranije. Kad apotekarka stidljivo reče da ima još dugova i da ona tako umirovljenicima daje lijekove na veresiju do mirovine, momak je zamoli da zbroji sve dugove koje imaju umirovljenici. Nakon kraćeg vremena, lik plati skoro 400 KM, a apotekarka ostade plačući jer nije vjerovala da se u današnjem vremenu mogu dogoditi takve stvari.  Ni meni nije bilo nimalo svejedno, iskreno, postidjeh se zbog njegova dobročinstva. - napisao je

hr Thu Oct 18 2018 11:22:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bc8455c0e4938f1048b46fb/80
Foto: Pixabay

Neke namirnice možete koristiti i nakon isteka roka trajanja

Čak četvrtina potrošača ne čita informacije o hrani koju imaju u svojim hladnjacima, pa ne čudi što se mnogo ispravne hrane baca u smeće

Čak 33 posto potrošača ne zna razliku između rokova "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do". Dok "upotrijebiti do" znači da namirnica nakon otisnutog datuma više nije za konzumaciju, druga oznaka znači da se neke namirnice i nakon datuma na pakiranju mogu koristiti. Hrvatska agencija za hranu utvrdila je koje su to namirnice. - piše Dnevnik

Čak godinu dana nakon datuma "najbolje upotrijebiti do", mogu se konzumirati sol, šećer brašno, tjestenina poput špageta i makarona, kava i začini, i voda. Konzervirana hrana poput ribe ili mlijeka za kavu također može trajati i godinu dana, jednako kao marmelade i pekmezi.

Pojedine namirnice mogu biti valjane nešto kraće, do dva mjeseca nakon što prođe datum otisnut na pakiranju. To su žitarice, čips i kikiriki. Juhe iz vrećiće mogu trajati i dva mjeseca nakon roka "najbolje upotrijebiti do", a tu su i majoneza i kečap te čokolada.

To se nikako ne smije primjenjivati na dječje formule, nego njih ne treba koristiti nakon roka "najbolje upotrijebiti do". Također, neke namirnice mogu izgubiti svoja svojstva, dobiti plijesan, promijeniti boju i okus. Preporuka je da se takvi proizvodi ne koriste.

Postoje i namirnice koje su označene rokom "najbolje upotrijebiti do" bez da se mogu koristiti nakon otisnutog datuma. To su kruh i kolači, narezani i ribani tvrdi sirevi, mlječni namazi, deserti i polutrajne kobasice. - piše Dnevnik

hr Thu Oct 18 2018 10:33:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b3e5ffdcb557a6e078b4734/80
Foto: Pixabay

Evo zašto biste alarm trebali namjestiti 90 minuta prije buđenja

Ako ste među onima kojima nije nikada dovoljno sna, ovo će vas vjerojatno zanimati

Većina ljudi budi se prekasno i s osjećajem mrzovoljnosti zbog nedostatka sna. Ipak, mnogi se teško natjeraju da na počinak odlaze ranije. Kako ne mijenjati svoju rutinu, a ipak ne izići iz kuće s osjećajem umora nakon buđenja? 

Odgovor su dali znanstvenici koji tvrde kako bi trebalo namjestiti alarm za buđenje točno 90 minuta ranije te drugi na vrijeme kada bismo zaista trebali ustati iz kreveta.

Baziraju to na činjenici da REM faza sna traje upravo 90 minuta, a ako se budimo u vrijeme kada ona traje, imamo osjećaj nenaspavanosti, bez obzira na to koliko smo sati sna odspavali. 

Stoga bismo trebali, poručuju, čuti prvi alarm ujutro 90 minuta prije nego što bismo zaista trebali ustati kako bismo prekinuli REM fazu i dali sebi vremena za novi 90- minutni ciklus sna nakon kojeg bismo se trebali probuditi odmorni, piše Večernji list

hr Thu Oct 18 2018 08:38:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .