Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5897575bb4739827168b468e/80
Foto: GettyImages

"Odredba o trajnom oduzimanju dozvole vozaču koji u dvije godine prikupi 12 bodova, neodgovorni je populizam i podilaženje najtežim prijestupnicima!"

Brisanje kaznenih bodova nakon dvije godine neodgovorno je podilaženje prekršiteljima, a treba uvesti nagrađivanje vozača koju u pet i više godina nisu napravili nijedan prekršaj

Prometni stručnjak, Željko Marušić, napisao je i završni komentar prijedloga izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Komentar prenosimo u cijelosti.

- U komentaru od 3. siječnja 2017., niže, naveo sam kako bilancom smrtnosti na hrvatskim cestama (konačan broj poginulih u 2016. je 307) ni najmanje ne možemo biti zadovoljni, pogotovo ako se usporedimo s Norveškom, koja ima milijun stanovnika više od Hrvatske, a gotovo triput manje poginulih na cestama.

Osnovna je zamjerka što se problematika ne razmatra cjelovito (više mogu pomoći jeftin taksi, niže cestarine i dostupniji novi automobili, od svih ostalih mjera zajedno) i što sustavom sigurnosti na cestama ne upravlja Ministarstvo prometa, nego MUP.

Premda ne rješavaju bitno, pa ne obećavaju nužna i veća poboljšanja u sigurnosti, većina je prijedloga dobra: ukidanje tehničkog pregleda za nova vozila, obveza liječničkog pregleda za starije od 65 godina..., a prvenstveno uvođenje poništenja vozačke dozvole.

Ali odredba o trajnom oduzimanju dozvole vozaču koji u dvije godine prikupi 12 bodova, uz odredbe da se za jedan prekršaj mogu dobiti najviše tri kaznena boda, te da se oni brišu nakon dvije godine (!), neodgovorni je populizam i podilaženje najtežim prijestupnicima, koji teško ugrožavaju ostale sudionike u prometu, koji godinama voze bez prekršaja, pogotovo najugroženije - pješake, bicikliste, mopediste i motoriste.

Koliko je ta odredba štetna, gotovo apsurdna, pokazuje što će oni koji u dvije godine prikupe 11 bodova, po tom sustavu moći nastaviti voziti unedogled, dok nekog ne ubiju. Isto vrijedi i za odredbu da se jednim prekršajem ne može steći više od tri kaznena boda te da nije predviđeno izravno i odmah izvršno poništenje vozačke dozvole ni za najbrutalnije ugrožavanje sigurnosti, niti za one koji su krivi za smrtni ishod u prometu.

Trebamo konačno shvatiti da je vožnja automobila iznimno odgovorna, potencijalno opasna i pogibeljna aktivnost te da svakom vožnjom dolazimo u mogućnost nekoga ubiti ili da nas ubiju. Zbog toga je ovako tolerantna mjera štetna za sve.

Predlažem da odredba o 12 bodova za poništenje vozačke dozvole dopuni, odnosno promijeni tako da kazneni bodovi vrijede doživotno, odnosno do poništenja vozačke dozvole. Poželjnost te mjere potvrđuju deseci tisuća vozače bez ijednog prekršaja tijekom pet i više godina.

Također, za najbrutalnije, najizravnije pogibeljno kršenje prometnih propisa, uključujući krivnju za smrtni ishod u prometu, treba odmah dobiti 12 bodova, koji znače poništenje dozvole. Usto trebalo bi definirati brutalne prekršaje za koje se dobiva devet, odnosno šest bodova.

Ako pravodobno iz prometa trajno isključimo teškog prijestupnika, zaštitit ćemo ne samo sve ostale sudionike u prometu i njihove obitelji, nego i njega i njegovu obitelj. Svaka bi normalna osoba, koja doživotno nosi stigmu da je nekog ubila u prometu, bila sretna kad bi se vrijeme moglo vratiti i da joj je policija prije tragičnog događaja bila poništila dozvolu.

 

Najteži prometni prekršaji, poput prolaska kroz crveno svjetlo, alkoholiziranost, pretjecanje preko pune linije..., trajno trebaju biti kompromitirajući i nespojivi s obavljanjem odgovornih funkcija u prometnom sustavu, premda bili napravljeni i prije više od deset godina.

Treba provesti 'prometnu lustraciju', kojom bismo spriječili da na odgovornim pozicijama u prometnom sustavu budu i oni koji su skrivili tragičnu nesreću. Popustljivost i neodgovorna tolerantnost u tome plaćaju se životima.

Nužna je mjera izravne zatvorske kazne, od minimalno tri mjeseca, za osobe koje voze s oduzetom vozačkom dozvolom, i minimalno šest mjeseci, s poništenom. Ali, za to bismo trebali imati učinkovitije i poštenije pravosuđe, koje je 'karcinom' ne samo prometnog sustava.

Uz navedeno, bilo bi iznimno važno istodobno uvesti mjeru nagrađivanja vozača koji duže voze bez ijednog prekršaja. Odmah treba otkloniti mogućnost da to vrijedi i za one s 'blagim' prekršajima. Naime i 'blagi' prekršaji, poput pogrešnog zaustavljanja, parkiranja, prestrojavanja..., mogu izazvati prometnu tragediju.

Predlažem da se osobama koje pet godina nemaju nijedan prometni prekršaj u evidenciji subvencionira 50 posto svih troškova registracije automobila i cestarine na autocestama. Za konkretnog bi vozača subvencioniranje cestarine vrijedilo u svakom vozilu, pa bi se potakla svima korisna praksa davanja volana u ruke sigurnijoj osobi.

Tu bi mjeru trebalo stupnjevito dopunjavati, 60-postotnom subvencijom za šest godina bez ikakvog prekršaja, 70-postotnom za sedam..., a nakon deset godina dobrom i krajnje odgovornom vozaču potpuno bi se pokrivali troškovi registracije automobila i cestarina.

Za financiranje te mjere višestruko bi trebala biti zainteresirana država, kroz smanjene gubitke aktivnog stanovništva, radnih sati i potencijala, smanjene troškove liječenja, rehabilitacije i skrbi unesrećenih, a posebice osiguravajuća društva, jer im se time izravno smanjuju rashodi. Povećanje sigurnosti na cestama povećalo bi i zaradu u turizmu, pa bi i taj sektor trebao pridonijeti financiranju te mjere.

Dakle, uz batinu, koja za najteže prekršitelje treba biti veća i učinkovitija, konačno treba uvesti i mrkvu, za većinu vozača koji svakodnevno propisno i odgovorno sudjeluju u prometu, a država ih nedovoljno štiti - smatra Marušić.

 

Komentar od 3.siječnja - u 2016. povijesno najmanje smrtnosti na cestama i prijedloga izmjena ZOPS-a

Poštovani,

prema podacima koji nisu konačni, na hrvatskim su cestama tijekom 2016. smrtno stradale 304 osobe. Konačna će brojka biti poznata 30. siječnja 2017., jer se uračunavaju i oni koji od posljedica nesreće preminu do 30 dana nakon događaja.

Budući su po dosadašnjem prosjeku crna brojka naknadno povećavala za jednu do dvije smrtno stradale osobe, izvjesno je da je u protekloj godini na hrvatskim cestama poginulo najmanje osoba do sada.

Uzmemo li u obzir da je to manje od petine poginulih u usporedbi sa 1979., prometno najtragičnijoj godini u hrvatskoj povijesti (1605), odnosno 54 posto manje nego 2008. (664), možemo biti vrlo zadovoljni.

Realno ne možemo biti zadovoljni, jer fiktivna stopa od 71 do 72 smrtno stradalih na milijun stanovnika uzima u obzir službeni, a realno netočan broj stanovnika, kao posljedicu masovnog iseljavanja. Budući se, osim smanjenja baze (broja stanovnika) za 150.000 do 200.000, bitno promijenila struktura stanovništva, jer su iseljeni mahom iz radno, time i prometno najaktivnije, dakle najrizičnije skupine, revalorizirana je stopa smrtnosti na cestama oko 78 na milijun stanovnika.

Pogotovo ne možemo biti zadovoljni jer sea razini EU-a, prema dostupnim podacima, očekuje smanjenje smrtnosti oko pet posto, uz stopu od 48 poginulih na milijun stanovnika, pa su hrvatske ceste, kao i proteklih godina, 60-ak posto smrtonosnije od EU prosjeka, te smo proteklih godina među 2-3 najgore zemlje unije.


Uzroci realno lošeg, preciznije vrlo lošeg stanja sigurnosti na hrvatskih cestama su:

1. Potpuno pogrešno ustrojen prometni sustav u RH. Umjesto da njime upravlja Ministarstvo prometa, kao u gotovo svim zemljama svijeta, jer jedino ono može i treba osigurati sustavni pristup, koji bi cjelinom svih mjera osigurao bitno veću sigurnost te približavanje standardima EU-a, neprestano ga, od osamostaljenja Hrvatske, vodi MUP. Premda iz toga proizlazi da se u Ministarstvu prometa ponašaju kao da to nije njihov posao, odnosno da ne znaju što bi i napravili, a MUP praktički jedini radi na sigurnosti u prometu, što je uvelike točno, a problem je po sebi, tako se radi nesustavno i površno te se teško mogu ispraviti propusti u nadzoru prometa i sankcioniranju prekršitelja. Zbog toga građani s pravom imaju osjećaj da policija najviše kontrolira kad se najlakše naplaćuju kazne, a ne kad je sigurnost najviše ugrožena (u noćima vikenda i na skliskoj cesti).

2.Loša prometna kultura, koju matematički potvrđuje udio najugroženijih skupina sudionika u prometu (pješaka, biciklista, mopedista i motorista) u ukupnom broju poginulih. Hrvatskih je oko 46 posto među najvećim u EU, što izravno ukazuje da nam je kultura vožnje među najgorima. U zemljama s visokom kulturom vožnje taj je udio do 30 posto.

3. Skandalozno neučinkovito pravosuđe, zbog loše organiziranosti, nestručnosti i neaktivnosti te vrlo izvjesne djelomične korumpiranosti, što egzaktno pokazuju slučajevi niza vozača koji i nakon desetaka brutalnih i pogibeljnih evidentiranih kršenja prometnih propisa i dalje imaju važeću vozačku dozvolu. Time se udara u temelje nacionalnih interesa, pa navedeno gotovo ukazuje na 'petu kolonu' u sustavu. Stanje bi bilo i gore, da nije djelovanja medija, odnosno alarmiranja javnosti.

4. Manjkavi propisi. Najveći je problem krajnje nestručno i neodgovorno definiranje zimske opreme  - ljetne gume s utorima od 4 mm i lanci u prtljažniku, umjesto zimskih, koje bi, uz poželjno smanjenje PDV-a na 10 posto, trebale biti obvezne u zimskom periodu računanja vremena. Time bi deseci osoba manje poginulo, a stotine manje ozlijeđene. Nerazumnom kombinacijom manjkavog članka 54 Zakona o sigurnosti prometa na cestama (ne kažnjava se prekoračenje izvan naselja do 10 posto)i policijskom tolerancijom mjerenja od 10 posto, odozgo na dolje (!), na autocesti je realna dozvoljena brzina 155 km/h (160 po brzinomjeru), a 111 na običnim cestama (115 po brzinomjeru), što je još veći problem. Najapsurdnija tolerancija so 100 km/h od 10 km/h, dakle, u pješačkoj zoni, gdje je ograničenje 30 legalno se može voziti 40 (33 posto brže!), kad brzinomjer pokazuje 42. Osim što je to nerazumno i opasno, naše vozače navikle na takvu praksu izlaže riziku, da, primjerice, u Švicarskoj i Švedskoj, za isto bude kažnjen sa, preračunato, 1000 eura. Ukidanje odredbe o najvećoj snazi vozila za mlade vozače, u svibnju 2015., bio je 'nož u leđa' sigurnosti u prometu. Potrebno je vratiti, dapače postrožiti (sa 80 na 70 kW, odnosno 109 na 95 KS), uz odredbu da za strane vozače vrijedi odredba prema zakonu zemlje u kojoj je izdata. Time bismo ispunili važnu funkciju, te riješili prigovore EU-a.

5. Udio onih koji su preživjeli nesreću, a preminuli su do 30 dana nakon nesreće, u ukupnom broju smrtno stradalih, od blizu 40 posto (!), pokazuje da je medicinsko zbrinjavanje nakon nesreća katastrofalno. Hrvatska je među rijetkim zemljama, ne samo u Europi, nego u svijetu, bez organizirane službe hitnog helikopterskog medicinskog zbrinjavanja HEMS (Helicopter-based emergency medical service), a i zemaljska služba nije optimalno organizirana i opremljena.

6. Prosječna starost automobila na hrvatskim cestama prešla je 13 godina, dok je europski prosjek sedam do osam, pa su naša vozila znatno manje sigurna. Ako se od oko 43.000 registriranih novih vozila u 2016. oduzme oko 10.000, koji završe u reeksportu, i oko 19.000 kupljenih od javnih i državnih poduzeća, poduzetnika i rent-a-car tvrtki (iz tog broja petina završi u reeksportu, ostatak na domaćem tržištu rabljenih), ostatak je daleko nedostatan da bi zaustavio trend daljnjeg starenja voznog parka, a pogotovo osigurao pomlađivanje. Umjesto da su davanja na vozila dostupna većini naših građana smanjena, tzv. porezna reforma ih je čak povećala, što je neodgovorno i nerazumno.

7. Većini građana i poduzetnika preskupo je korištenje autocesta, pa se prometni tokovi, mimo mogućnosti infrastrukture i prometne logike, preusmjeravaju sa sigurnih autocesta na znatno manje sigurne državne i županijske ceste. Stoga  svakodnevno imamo tisuće, realno nepotrebnih, opasnih pretjecanja i interakcija automobila i gospodarskih vozila s pješacima, biciklistima, mopedistima. Najavljeno poskupljenje cestarina, čak i izvan sezone, dok većina autocesta zjapi prazna, potpuno je kontraproduktivno i neodgovorno, višestruko štetno i nerazumno.

8. Preskup taksi prijevoz neizravni je, ali egzaktni krivac za stotine nepotrebno poginulih i tisuće ozlijeđenih na hrvatskim cestama, samo u posljednjih deset godina. Kratkovidna i nerazumna politika podržavanja 'statusa quo', sebičnog, privilegiranog, često monopolističkog položaja taksista, nespremnih i nevoljnih za tržišnu utakmici, i otežavanje ulazaka novih modela poslovanja u prijevozu putnika osobnim automobilima, protiv je nacionalnih interesa.

9. Neispravna prometna infrastruktura, koja ne ispunjava norme EuroRAP-a (European Road Assessment Programme) da ceste ne ‘opraštaju greške vozačima’. Najveći problem i ‘crni specijalitet’ hrvatskih državnih i županijskih cesta, pogotovo u Slavoniji, su armirano-betonski mostići, prometno-tehnički benigna izlijetanja pretvaraju u masakriranje i tragedije. Riječ je o čvrstim objektima unutar prometnog pojasa, s bitnim negativnim utjecajem na sigurnost prometa i da imamo stručno i odgovorno Ministarstvo prometa njihova bi daljnja izgradnja bila već danas najstrože zabranjena, klasifikacijom kaznenog djela, a postojeći bi se, planski i uz subvencije uklanjali i mijenjali drvenim pomičnim strukturama. Velik su problem nezaštićeni armirano-betonski i čelični stupovi uz same ceste, premda je to funkcionalno nepotrebno, samonikla ili neodgovorno posađena stabla uz ceste, pogrešno projektirani portali nadvožnjaka i preslabe ograde na autocestama

10. Premalo korištenje dostupne i razmjerno jeftine elektroničke tehnologije za nadzor, koja bi potpuno mogla zamijeniti presretače na autocestama, uz sankcioniranje prekršitelja na naplatnim kućicama.  Integralni videonadzor svih bitnih prometnica višestruko je koristan: učinkovito bi se disciplinirali najteži prekršitelji, policija bi se rasteretila i mogla preusmjeriti na 'nepokrivene' dijelove sustava, vozače koji dožive nesreću tuđom krivnjom zaštitilo bi se od manipulacija i lažnog okrivljavanja te bi se olakšali pravni postupci (točno utvrđivanje činjenica, odnosno krivnje za nesreću.

 

Poginuli na hrvatskim cestama

1979. ..................1605 ('crni' rekord)

1990. ..................1360

2000. ..................  655

2001. ..................  647 
2002. ..................  627 
2003. ..................  701 
2004. ..................  608 
2005. ..................  597 
2006. ..................  614 
2007. ..................  619 
2008. ..................  664 
2009. ..................  548

2010. ..................  426

2011. ..................  418

2012. ..................  393

2013. ..................  368

2014. ..................  308

2015. ..................  348

2016. ..................  304 (privremeno, konačno će biti poznato 30.1.2017.)


 

Facebook komentari

hr Sun Feb 05 2017 18:41:12 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a11bff6b9e03eb3068b456a/80
Foto: Metković News

Prosvjed u Metkoviću zbog graničnog prijelaza: "Ljudi ne mogu normalno prići svojim kućama"

Prosvjed je prošao bez izgreda i bez zaustavljanja prometa, a prosvjedovalo se zbog otvaranja novog graničnog prijelaza

Ispred Međunarodnog graničnog prijelaza Metković danas je pedesetak građana, u organizaciji neformalne građanske inicijative stanara Ulice Stjepana Radića, oko 11 sati održalo mirni prosvjed. - piše Metković News

Prosvjed je prošao bez izgreda i bez zaustavljanja prometa, a prosvjedovalo se zbog otvaranja novog graničnog prijelaza unatoč brojnim problemima koji su nastali njegovim otvaranjem. Prosvjednici su složni u tome da su su to problemi ne samo stanovnika Ulice Stjepana Radića, već svih građana Metkovića.

Srećko Jeramaz, stanar jedne od kuća Ulice Stjepana Radića koje su ostale iza graničnog prijelaza i gradski vijećnik Mosta NL, kao glavne probleme je istaknuo prometne gužve i osječenost građana koji su se odjednom našli na ničijoj zemlji.

– Prosvjed se organizira zbog neadekvatne lokacije novoizgrađenog graničnog prijelaza koji je stavljen usred Ulice Stjepana Radića, prometnih gužvi koje i sada lagano nastaju, ali zbog kojih će život tijekom ljetnih mjeseci tu biti nemoguć. Prosvedujemo zbog stanara koji su ostali u osam kuća iza graničnog prijelaza. Te su kuće tu već 40-50 godina. Svi mi imamo važeće osobne iskaznice i kompletnu infrastrukturu u Metkoviću koju oduvijek plaćamo, a ostali smo u svojevrsnom getu. Prosvjedujemo i zbog stanara koji su ostali ispred graničnog prijelaza i koji, kao i mi, neće moći normalno prići svojim kućama. Ljeti će se stvarati kolone koje će se protezati do Lidla. Cijeli grad će zbog ovog graničnog prijelaza biti zablokiran. Nadam se da su ljudi svijesni toga – kazao je Jeramaz.

Nada se da će se stanari i poslovni objekti iza granice zbrinuti, a kao rješenje problema isključuje spominjanu treću prometnu traku prema Neretvi te predlaže rušenje kuća kako bi se izgradile dvije ulazne prometne trake prema graničnom prijelazu.

S njim se slaže Branko Kaleb, također stanar Ulice Stjepana Radića, koji kaže i da bi, u slučaju da ih ništa drugo ne uspije riješiti, stanari sa svojim problemima mogli ići i na Međunarodni sud pravde.

– Organiziramo ove mirne prosvjede, a ako ne bude išlo, idemo prema državi. Iskoristit ćemo pravna sredstva, a zadnje je da idemo na Međunarodni sud pravde. Rješenje za ovaj problem je otkup ovih desetak kuća i čak par kuća s druge strane. Njihovi stanovnici, čiji su pradjedovi bili u Metkoviću, u Hrvatskoj, djedovi, očevi i sad ova zadnja generacija, ostali su ni na nebu ni na zemlji. To se mora riješiti, a otkupom ovih kuća mogućnost je izgraditi još dvije do tri prometne trake i sa ovim starim postojećim, to su tri do četiri prometne trake prema Bosni i Hercegovini. Bilo je govora da će se praviti treća traka od kolnika prema Neretvi. Sve da se na nivou države, s Hrvatskim vodama, dogovori izgradnja, ona neće biti dovoljna i bit će tri do četiri puta skuplja nego ovih 12-15 kuća. Konfiguracija terena je loša, a dubina Neretve i virovi ne dozvoljavaju da se tu nešto tako napravi. Točnije, može se napraviti sve, ali uz velike troškove – kazao je Kaleb.

Podršku prosvjednicima dao je i predstavnik stanara Ulice Marka Marulića, Hercegovačke i Silvija Strahimira Kranjčevića, Ranko Primorac koji je kazao da je ovo problem ne samo Metkovića, već cijele doline Neretve. Osvrnuo se i na prekategorizaciju GP Gabela Polje koja sutra stupa na snagu te se preko njega neće moći bez propusnica.

– Tamo nema uvjeta za nikakav granični prijelaz jer sa hrvatske strane nije napravljeno ništa, a nema ni prostora za neki granični prijelaz. Tako da, što se tiče ljudi koji tamo žive i koji se nalaze sa hrvatske strane granice, bolje im da je to pogranični prijelaz jer je manja gužva, međutim, ljudima koji žive u Gabela Polju, to je problem jer nemaju komunikaciju sa Hrvatskom, a životno su vezani za Metković – rekao je Primorac.

Iako su svojim potpisom omogućili početak radova, prosvjednicima su se priključili i čelnici bivše gradske vlasti, saborski zastupnici Mosta NL Nikola Grmoja i Božo Petrov koji su kazali da su godinama uzalud upozoravali Ministarstvo financija da je lokacija za prijelaz neadekvatna te, uz Ministarstvo financija, za trenutno stanje krive i trenutnu gradsku vlast.

– Kad smo vidjeli što se događa, još 2013. slali smo pisma, tražili smo sastanke, upozoravali Ministarstvo financija koje je bilo glavno zaduženo za ovaj projekt, da ovo neće biti održivi način što se tiče graničnog prijelaza, govorili smo im da će u konačnici tolika gužva biti da će biti blokiran jedini most koji imamo i da će na kraju biti prisiljeni graditi još jedan most. Jednostavno su se oglušili na sve to i u međuvremenu nam još poslali i zahtjev za izvlaštenjem i još nakon toga i ovrhu za dugove grada. Toliko o njihovom sluhu i o njihovoj želji da zaista pomognu građanima. Bez obzira na to, mi smo se i dalje borili da se ovakav granični prijelaz ne dogodi. Isto tako smo, ako će se građani sjetiti, tražili da se otvori i drugi granični prijelaz na Gabela Polju i što smo također uspjeli. Danas vidimo da od toga nema ništa. Gradska vlast koja se hvalila vertikalom od predsjednice države do predsjednika Vlade, dopustila je da se granični prijelaz otvori, na štetu svih građana – kazao je Petrov.

Nikola Grmoja je, uz detaljan opis napora bivše vlasti da nađe rješenje za granični prijelaz, ipak istaknuo da je trenutna gradska vlast potrebna za rješavanje nastalih problema.

– Ja očekujem potporu svih građana Metkovića. Ovo nije problem samo ljudi koji žive ovdje. Volio bih da ove ljude ovdje podupre i gradonačelnik Metkovića jer jedino zajedno možemo riješiti ovaj problem – kazao je Grmoja.

Na pitanje o potpori predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović s kojom su članovi Mosta NL održali sastanak o graničnom prijelazu, Grmoja je rekao da je ona zatražila hitno rješenje, ali da je Vlada ne sluša i da je u sukobu s njom.

Bez obzira na to tko je kriv ili tko nije kriv za otvorenje Graničnog prijelaza Metković, postavlja se pitanje čiji su se interesi gledali kad se otvorio. Protiv njega je bivša i trenutna vlast u Metkoviću i građani, održavali su se sastanci na kojima se obećavala pomoć, a na kraju su se napori i želje drugog grada po veličini u županiji izignorirali i granični prijelaz se bez najave otvorio. - piše Metković News


Facebook komentari

hr Sun Nov 19 2017 18:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5904b862b4739840628b45da/80

Stiže promjena vremena: Idući tjedan iznadprosječno toplo

U porastu će biti i jutarnje temperature koje bi u nekim krajevima mogle ići i preko 10 stupnjeva pa će i odlazak ujutro na posao biti lakši
Nakon zimskog vikenda početkom idućeg tjedna očekuje nas osjetna promjena vremena. I to na bolje, bar kad je riječ o temperaturama. Skoro pa nam se vraćaju one proljetne. - piše dnevnik.hr

U ponedjeljak će u nekim krajevima biti još magle, uz hladno jutro i mraz. Temperature će još biti u minusu u gorskim te oko nule u kopnenim nizinskim krajevima, međutim od utorka će uz južinu biti osjetno toplije, osobito danju.

Naime, dnevne temperature postupno će rasti do 16 ponegdje i 17 stupnjeva Celzijevih koliko bi mogle iznositi do kraja idućeg tjedna. U porastu će biti i jutarnje koje bi u nekim krajevima mogle ići i preko 10 stupnjeva pa će i odlazak ujutro na posao biti lakši.   

Na Jadranu će početkom tjedna biti pretežno sunčano, zatim djelomice. Bit će razmjerno toplo, osobito od utorka kada će i ovdje zapuhati južina uz koju će i temperatura porasti.

No, južina nosi i lošiju biometeorološku prognozu pa bi se mnogi mogli osjećati loše i imati problema s glavoboljom i tlakom. - piše dnevnik.hr

Facebook komentari

hr Sun Nov 19 2017 16:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a119c0eb9e03ecd038b45f5/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Slovenci dobili posao za saniranje opožarenog područja u Žrnovnici, na natječaj se nije javio nitko iz Hrvatske!

Stabla koja su više od tri mjeseca nakon požara bila opasnost - ruše Slovenci jer se ni jedna hrvatska firma nije javila na natječaj

Hrvatski apsurd u Žrnovnici. Stabla koja su više od tri mjeseca nakon požara bila opasnost - ruše Slovenci jer se ni jedna hrvatska firma nije javila na natječaj. I dok hrvatski novci odlaze susjedima - po srušene borove koje ne žele u Splitu dolaze Slavonci. - javlja vijesti.hr

- Hrvatske šume nisu mogle to sanirati  prije negoli su napravile javni natječaj na koji se nitko nije javio. Sad iz trećeg puta javile se Slovenci i normalno tek sada se radi. - kaže Siniša Marin, predsjednik mjesnog Odbora Žrnovnice.

Požari, a poslije kiše donijele su i druge probleme poput odrona, ali i crnu vode iz slavina. Već nekoliko mjeseci stanovnici Žrnovnice i okolnih mjesta koriste se vodom iz cisterne. 

- Sad je čista , moj dojam je da bi se mogla koristiti ali ovo stalno govore da nije još za uporabu. - kaže Josip Strujić, Žrnovnica.

Problem je što vodovod u Žrnovnici nema uporabnu dozvolu, iako postoji 30 godina. Njime teče tehnološka voda čiji su parametri slični kao i prije velikih požara....

- Nastavni zavod za javno zdravstvo neće da nam da pisanu odluku da je voda za piće iz čistog razloga,  jer vodovod nema uporabnu dozvolu. izgrađen je samodopriosom građana i nikad nije dobio dozvolu. - otkriva Siniša Marin.

Žrnovnica tek treba dobiti vodovod i kanalizaciju u sustavu eko kaštelanskog zaljeva. Iako postoje sredstva, nisu riješena pravna pitanja. U međuvremenu teško će dobiti odobrenje da je voda iz nelegalnog vodovoda ispravna za piće! Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Sun Nov 19 2017 15:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58482e871eea8f172f8b4575/80
Foto: Facebook Milan Kujundžić

Milan Kujundžić: Nitko na svijetu nije dovoljno bogat da liječi svu djecu

"Hrvatima treba dati malo istine, ne demagoško - populistički, kako rade pojedini zastupnici u Saboru."

Ministar zdravstva Milan Kujundžić gostovao je u Točki na tjedan na N1 televiziji i komentirao aktualnu situaciju u zdravstvu.

Hoće li spinaza biti na listi lijekova?

Roditelje bolesne djece sve razumijem da jadni traže rješenje što prije, kao što bi i svaki roditelj postupio. U medicini postoji oblici kako se lijek daje. Kad je riječ o Spinrazi, to je lijek koji je registriran u Europi tek četiri mjeseca, za koji postoje vrlo mala iskustva, gdje smo pokušali, ja osobno sam razgovarao s direktoricom američke firme za Europu da stave i našu djecu u studiju, međutim, oni postupaju po profitu i nisu stavili. Lijek je registriran u Europi, u Hrvatskoj nije. Ovdje se ne radi da HZZO ne želi. Ovdje se radi o tome da američka firma nije ni aplicirala. 

S druge strane, zbog maloga iskustva povjerenstvo je za sada zauzelo stav, gdje su mala iskustva s tim lijekom, da je apsolutna indikacija za taj lijek, gdje se očekuje korist, nažalost i veliki rizici kod onih koji dobivaju, uključujući i smrtni ishod, je kod djece mlađe od šest mjeseci, s tipom A spinalne mišićne atrofije. Takvih dvoje djece imamo i takvih dvoje djece je uključeno. Naravno da proizvođač proširuje indikacije, jer smisao je što više prodati. U tome smislu se kriteriji negdje relativno počinju mijenjati. Farmaceutska industrija uvijek vrši pritiske što više prodati, što prije, neovisno kakvi će biti rezultati. Tako da nema nijedne zemlje gdje se postupa da se daje lijek. Sad su Šveđani prije nekoliko dana, njihovo zdravstveno osiguranje uključuje lijek samo u slučaju vitalne indikacije, dakle neposredne ugroženosti za život. Nema jedinstvenoga stava struci i nema studija dokazanih u kome smislu. Sad radimo po onome što je uvjetno rečeno pokazano kao relativna korist i takvu djecu uključujemo. Nadam se da ćemo i mi biti na razini drugih zemalja uz jedan veliki problem što je to izrazito skup lijek.

Nismo dovoljno bogata država da liječimo djecu?

Nitko na svijetu nije dovoljno bogat da liječi sve.

Proračunom za iduću godinu značajno rastu sredstva brojnim ministarstvima, jeste li se mogli više izboriti za sustav zdravstva?

Hrvatima treba dati malo istine, ne demagoško - populistički, kako rade pojedini zastupnici u Saboru. Problem hrvatskog zdravstvenog sustava s jedne strane je u financijskom smislu, ali s druge strane zdravstveni je sustav najbolje što Hrvatska ima. Svi daju duboko poštovanje hrvatsim zdravstvenim radnicima zbog količine novca i poslu i kvaliteti koju za taj novac daju. Što se dugova tiče, 2013. godine ukupni dug zdravstvenog sustava bio je 9,2 milijardi kuna. I tada Vlada donosi odluku, povećavaju javni dug za 6,5 milijardi. Na kraju 2014., nakon što je uneseno 6,5 milijardi, ukupni dug je oko 7,2  milijarde. Na kraju 2015. godine dug iznosi 8,1 milijarde, Na kraju 2016. 8,15 milijardi, a sad je već na 8,2 milijarde. Dugovi su naslijeđeni. koliko god nastojimo racionalizirati, na dio toga nismo mogli utjecati. 

Cijeli razgovor pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Sun Nov 19 2017 15:29:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .