Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5897575bb4739827168b468e/80
Foto: GettyImages

"Odredba o trajnom oduzimanju dozvole vozaču koji u dvije godine prikupi 12 bodova, neodgovorni je populizam i podilaženje najtežim prijestupnicima!"

Brisanje kaznenih bodova nakon dvije godine neodgovorno je podilaženje prekršiteljima, a treba uvesti nagrađivanje vozača koju u pet i više godina nisu napravili nijedan prekršaj

Prometni stručnjak, Željko Marušić, napisao je i završni komentar prijedloga izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Komentar prenosimo u cijelosti.

- U komentaru od 3. siječnja 2017., niže, naveo sam kako bilancom smrtnosti na hrvatskim cestama (konačan broj poginulih u 2016. je 307) ni najmanje ne možemo biti zadovoljni, pogotovo ako se usporedimo s Norveškom, koja ima milijun stanovnika više od Hrvatske, a gotovo triput manje poginulih na cestama.

Osnovna je zamjerka što se problematika ne razmatra cjelovito (više mogu pomoći jeftin taksi, niže cestarine i dostupniji novi automobili, od svih ostalih mjera zajedno) i što sustavom sigurnosti na cestama ne upravlja Ministarstvo prometa, nego MUP.

Premda ne rješavaju bitno, pa ne obećavaju nužna i veća poboljšanja u sigurnosti, većina je prijedloga dobra: ukidanje tehničkog pregleda za nova vozila, obveza liječničkog pregleda za starije od 65 godina..., a prvenstveno uvođenje poništenja vozačke dozvole.

Ali odredba o trajnom oduzimanju dozvole vozaču koji u dvije godine prikupi 12 bodova, uz odredbe da se za jedan prekršaj mogu dobiti najviše tri kaznena boda, te da se oni brišu nakon dvije godine (!), neodgovorni je populizam i podilaženje najtežim prijestupnicima, koji teško ugrožavaju ostale sudionike u prometu, koji godinama voze bez prekršaja, pogotovo najugroženije - pješake, bicikliste, mopediste i motoriste.

Koliko je ta odredba štetna, gotovo apsurdna, pokazuje što će oni koji u dvije godine prikupe 11 bodova, po tom sustavu moći nastaviti voziti unedogled, dok nekog ne ubiju. Isto vrijedi i za odredbu da se jednim prekršajem ne može steći više od tri kaznena boda te da nije predviđeno izravno i odmah izvršno poništenje vozačke dozvole ni za najbrutalnije ugrožavanje sigurnosti, niti za one koji su krivi za smrtni ishod u prometu.

Trebamo konačno shvatiti da je vožnja automobila iznimno odgovorna, potencijalno opasna i pogibeljna aktivnost te da svakom vožnjom dolazimo u mogućnost nekoga ubiti ili da nas ubiju. Zbog toga je ovako tolerantna mjera štetna za sve.

Predlažem da odredba o 12 bodova za poništenje vozačke dozvole dopuni, odnosno promijeni tako da kazneni bodovi vrijede doživotno, odnosno do poništenja vozačke dozvole. Poželjnost te mjere potvrđuju deseci tisuća vozače bez ijednog prekršaja tijekom pet i više godina.

Također, za najbrutalnije, najizravnije pogibeljno kršenje prometnih propisa, uključujući krivnju za smrtni ishod u prometu, treba odmah dobiti 12 bodova, koji znače poništenje dozvole. Usto trebalo bi definirati brutalne prekršaje za koje se dobiva devet, odnosno šest bodova.

Ako pravodobno iz prometa trajno isključimo teškog prijestupnika, zaštitit ćemo ne samo sve ostale sudionike u prometu i njihove obitelji, nego i njega i njegovu obitelj. Svaka bi normalna osoba, koja doživotno nosi stigmu da je nekog ubila u prometu, bila sretna kad bi se vrijeme moglo vratiti i da joj je policija prije tragičnog događaja bila poništila dozvolu.

 

Najteži prometni prekršaji, poput prolaska kroz crveno svjetlo, alkoholiziranost, pretjecanje preko pune linije..., trajno trebaju biti kompromitirajući i nespojivi s obavljanjem odgovornih funkcija u prometnom sustavu, premda bili napravljeni i prije više od deset godina.

Treba provesti 'prometnu lustraciju', kojom bismo spriječili da na odgovornim pozicijama u prometnom sustavu budu i oni koji su skrivili tragičnu nesreću. Popustljivost i neodgovorna tolerantnost u tome plaćaju se životima.

Nužna je mjera izravne zatvorske kazne, od minimalno tri mjeseca, za osobe koje voze s oduzetom vozačkom dozvolom, i minimalno šest mjeseci, s poništenom. Ali, za to bismo trebali imati učinkovitije i poštenije pravosuđe, koje je 'karcinom' ne samo prometnog sustava.

Uz navedeno, bilo bi iznimno važno istodobno uvesti mjeru nagrađivanja vozača koji duže voze bez ijednog prekršaja. Odmah treba otkloniti mogućnost da to vrijedi i za one s 'blagim' prekršajima. Naime i 'blagi' prekršaji, poput pogrešnog zaustavljanja, parkiranja, prestrojavanja..., mogu izazvati prometnu tragediju.

Predlažem da se osobama koje pet godina nemaju nijedan prometni prekršaj u evidenciji subvencionira 50 posto svih troškova registracije automobila i cestarine na autocestama. Za konkretnog bi vozača subvencioniranje cestarine vrijedilo u svakom vozilu, pa bi se potakla svima korisna praksa davanja volana u ruke sigurnijoj osobi.

Tu bi mjeru trebalo stupnjevito dopunjavati, 60-postotnom subvencijom za šest godina bez ikakvog prekršaja, 70-postotnom za sedam..., a nakon deset godina dobrom i krajnje odgovornom vozaču potpuno bi se pokrivali troškovi registracije automobila i cestarina.

Za financiranje te mjere višestruko bi trebala biti zainteresirana država, kroz smanjene gubitke aktivnog stanovništva, radnih sati i potencijala, smanjene troškove liječenja, rehabilitacije i skrbi unesrećenih, a posebice osiguravajuća društva, jer im se time izravno smanjuju rashodi. Povećanje sigurnosti na cestama povećalo bi i zaradu u turizmu, pa bi i taj sektor trebao pridonijeti financiranju te mjere.

Dakle, uz batinu, koja za najteže prekršitelje treba biti veća i učinkovitija, konačno treba uvesti i mrkvu, za većinu vozača koji svakodnevno propisno i odgovorno sudjeluju u prometu, a država ih nedovoljno štiti - smatra Marušić.

 

Komentar od 3.siječnja - u 2016. povijesno najmanje smrtnosti na cestama i prijedloga izmjena ZOPS-a

Poštovani,

prema podacima koji nisu konačni, na hrvatskim su cestama tijekom 2016. smrtno stradale 304 osobe. Konačna će brojka biti poznata 30. siječnja 2017., jer se uračunavaju i oni koji od posljedica nesreće preminu do 30 dana nakon događaja.

Budući su po dosadašnjem prosjeku crna brojka naknadno povećavala za jednu do dvije smrtno stradale osobe, izvjesno je da je u protekloj godini na hrvatskim cestama poginulo najmanje osoba do sada.

Uzmemo li u obzir da je to manje od petine poginulih u usporedbi sa 1979., prometno najtragičnijoj godini u hrvatskoj povijesti (1605), odnosno 54 posto manje nego 2008. (664), možemo biti vrlo zadovoljni.

Realno ne možemo biti zadovoljni, jer fiktivna stopa od 71 do 72 smrtno stradalih na milijun stanovnika uzima u obzir službeni, a realno netočan broj stanovnika, kao posljedicu masovnog iseljavanja. Budući se, osim smanjenja baze (broja stanovnika) za 150.000 do 200.000, bitno promijenila struktura stanovništva, jer su iseljeni mahom iz radno, time i prometno najaktivnije, dakle najrizičnije skupine, revalorizirana je stopa smrtnosti na cestama oko 78 na milijun stanovnika.

Pogotovo ne možemo biti zadovoljni jer sea razini EU-a, prema dostupnim podacima, očekuje smanjenje smrtnosti oko pet posto, uz stopu od 48 poginulih na milijun stanovnika, pa su hrvatske ceste, kao i proteklih godina, 60-ak posto smrtonosnije od EU prosjeka, te smo proteklih godina među 2-3 najgore zemlje unije.


Uzroci realno lošeg, preciznije vrlo lošeg stanja sigurnosti na hrvatskih cestama su:

1. Potpuno pogrešno ustrojen prometni sustav u RH. Umjesto da njime upravlja Ministarstvo prometa, kao u gotovo svim zemljama svijeta, jer jedino ono može i treba osigurati sustavni pristup, koji bi cjelinom svih mjera osigurao bitno veću sigurnost te približavanje standardima EU-a, neprestano ga, od osamostaljenja Hrvatske, vodi MUP. Premda iz toga proizlazi da se u Ministarstvu prometa ponašaju kao da to nije njihov posao, odnosno da ne znaju što bi i napravili, a MUP praktički jedini radi na sigurnosti u prometu, što je uvelike točno, a problem je po sebi, tako se radi nesustavno i površno te se teško mogu ispraviti propusti u nadzoru prometa i sankcioniranju prekršitelja. Zbog toga građani s pravom imaju osjećaj da policija najviše kontrolira kad se najlakše naplaćuju kazne, a ne kad je sigurnost najviše ugrožena (u noćima vikenda i na skliskoj cesti).

2.Loša prometna kultura, koju matematički potvrđuje udio najugroženijih skupina sudionika u prometu (pješaka, biciklista, mopedista i motorista) u ukupnom broju poginulih. Hrvatskih je oko 46 posto među najvećim u EU, što izravno ukazuje da nam je kultura vožnje među najgorima. U zemljama s visokom kulturom vožnje taj je udio do 30 posto.

3. Skandalozno neučinkovito pravosuđe, zbog loše organiziranosti, nestručnosti i neaktivnosti te vrlo izvjesne djelomične korumpiranosti, što egzaktno pokazuju slučajevi niza vozača koji i nakon desetaka brutalnih i pogibeljnih evidentiranih kršenja prometnih propisa i dalje imaju važeću vozačku dozvolu. Time se udara u temelje nacionalnih interesa, pa navedeno gotovo ukazuje na 'petu kolonu' u sustavu. Stanje bi bilo i gore, da nije djelovanja medija, odnosno alarmiranja javnosti.

4. Manjkavi propisi. Najveći je problem krajnje nestručno i neodgovorno definiranje zimske opreme  - ljetne gume s utorima od 4 mm i lanci u prtljažniku, umjesto zimskih, koje bi, uz poželjno smanjenje PDV-a na 10 posto, trebale biti obvezne u zimskom periodu računanja vremena. Time bi deseci osoba manje poginulo, a stotine manje ozlijeđene. Nerazumnom kombinacijom manjkavog članka 54 Zakona o sigurnosti prometa na cestama (ne kažnjava se prekoračenje izvan naselja do 10 posto)i policijskom tolerancijom mjerenja od 10 posto, odozgo na dolje (!), na autocesti je realna dozvoljena brzina 155 km/h (160 po brzinomjeru), a 111 na običnim cestama (115 po brzinomjeru), što je još veći problem. Najapsurdnija tolerancija so 100 km/h od 10 km/h, dakle, u pješačkoj zoni, gdje je ograničenje 30 legalno se može voziti 40 (33 posto brže!), kad brzinomjer pokazuje 42. Osim što je to nerazumno i opasno, naše vozače navikle na takvu praksu izlaže riziku, da, primjerice, u Švicarskoj i Švedskoj, za isto bude kažnjen sa, preračunato, 1000 eura. Ukidanje odredbe o najvećoj snazi vozila za mlade vozače, u svibnju 2015., bio je 'nož u leđa' sigurnosti u prometu. Potrebno je vratiti, dapače postrožiti (sa 80 na 70 kW, odnosno 109 na 95 KS), uz odredbu da za strane vozače vrijedi odredba prema zakonu zemlje u kojoj je izdata. Time bismo ispunili važnu funkciju, te riješili prigovore EU-a.

5. Udio onih koji su preživjeli nesreću, a preminuli su do 30 dana nakon nesreće, u ukupnom broju smrtno stradalih, od blizu 40 posto (!), pokazuje da je medicinsko zbrinjavanje nakon nesreća katastrofalno. Hrvatska je među rijetkim zemljama, ne samo u Europi, nego u svijetu, bez organizirane službe hitnog helikopterskog medicinskog zbrinjavanja HEMS (Helicopter-based emergency medical service), a i zemaljska služba nije optimalno organizirana i opremljena.

6. Prosječna starost automobila na hrvatskim cestama prešla je 13 godina, dok je europski prosjek sedam do osam, pa su naša vozila znatno manje sigurna. Ako se od oko 43.000 registriranih novih vozila u 2016. oduzme oko 10.000, koji završe u reeksportu, i oko 19.000 kupljenih od javnih i državnih poduzeća, poduzetnika i rent-a-car tvrtki (iz tog broja petina završi u reeksportu, ostatak na domaćem tržištu rabljenih), ostatak je daleko nedostatan da bi zaustavio trend daljnjeg starenja voznog parka, a pogotovo osigurao pomlađivanje. Umjesto da su davanja na vozila dostupna većini naših građana smanjena, tzv. porezna reforma ih je čak povećala, što je neodgovorno i nerazumno.

7. Većini građana i poduzetnika preskupo je korištenje autocesta, pa se prometni tokovi, mimo mogućnosti infrastrukture i prometne logike, preusmjeravaju sa sigurnih autocesta na znatno manje sigurne državne i županijske ceste. Stoga  svakodnevno imamo tisuće, realno nepotrebnih, opasnih pretjecanja i interakcija automobila i gospodarskih vozila s pješacima, biciklistima, mopedistima. Najavljeno poskupljenje cestarina, čak i izvan sezone, dok većina autocesta zjapi prazna, potpuno je kontraproduktivno i neodgovorno, višestruko štetno i nerazumno.

8. Preskup taksi prijevoz neizravni je, ali egzaktni krivac za stotine nepotrebno poginulih i tisuće ozlijeđenih na hrvatskim cestama, samo u posljednjih deset godina. Kratkovidna i nerazumna politika podržavanja 'statusa quo', sebičnog, privilegiranog, često monopolističkog položaja taksista, nespremnih i nevoljnih za tržišnu utakmici, i otežavanje ulazaka novih modela poslovanja u prijevozu putnika osobnim automobilima, protiv je nacionalnih interesa.

9. Neispravna prometna infrastruktura, koja ne ispunjava norme EuroRAP-a (European Road Assessment Programme) da ceste ne ‘opraštaju greške vozačima’. Najveći problem i ‘crni specijalitet’ hrvatskih državnih i županijskih cesta, pogotovo u Slavoniji, su armirano-betonski mostići, prometno-tehnički benigna izlijetanja pretvaraju u masakriranje i tragedije. Riječ je o čvrstim objektima unutar prometnog pojasa, s bitnim negativnim utjecajem na sigurnost prometa i da imamo stručno i odgovorno Ministarstvo prometa njihova bi daljnja izgradnja bila već danas najstrože zabranjena, klasifikacijom kaznenog djela, a postojeći bi se, planski i uz subvencije uklanjali i mijenjali drvenim pomičnim strukturama. Velik su problem nezaštićeni armirano-betonski i čelični stupovi uz same ceste, premda je to funkcionalno nepotrebno, samonikla ili neodgovorno posađena stabla uz ceste, pogrešno projektirani portali nadvožnjaka i preslabe ograde na autocestama

10. Premalo korištenje dostupne i razmjerno jeftine elektroničke tehnologije za nadzor, koja bi potpuno mogla zamijeniti presretače na autocestama, uz sankcioniranje prekršitelja na naplatnim kućicama.  Integralni videonadzor svih bitnih prometnica višestruko je koristan: učinkovito bi se disciplinirali najteži prekršitelji, policija bi se rasteretila i mogla preusmjeriti na 'nepokrivene' dijelove sustava, vozače koji dožive nesreću tuđom krivnjom zaštitilo bi se od manipulacija i lažnog okrivljavanja te bi se olakšali pravni postupci (točno utvrđivanje činjenica, odnosno krivnje za nesreću.

 

Poginuli na hrvatskim cestama

1979. ..................1605 ('crni' rekord)

1990. ..................1360

2000. ..................  655

2001. ..................  647 
2002. ..................  627 
2003. ..................  701 
2004. ..................  608 
2005. ..................  597 
2006. ..................  614 
2007. ..................  619 
2008. ..................  664 
2009. ..................  548

2010. ..................  426

2011. ..................  418

2012. ..................  393

2013. ..................  368

2014. ..................  308

2015. ..................  348

2016. ..................  304 (privremeno, konačno će biti poznato 30.1.2017.)


 

Facebook komentari

hr Sun Feb 05 2017 18:41:12 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a633b34b9e03e20548b4586/80

Uz Dan mimoza: Intimno zdravlje žene krhko je poput cvijeta

U Hrvatskoj svakoga dana od raka vrata maternice oboli jedna žena, a svaki treći dan jedna žena umre od te bolesti, pa je Dan mimoza, koji se obilježava svake treće subote u siječnju, prilika da se upozori na tu bolest i pozove žene da redovito odlaze na ginekološke preglede i kontroliraju svoje intimno zdravlje koje je krhko poput cvijeta.

Jedanaestom Danu mimoza na Cvjetnom trgu, kojim se obilježava Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice, prisustvovala je i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, ujedno i pokroviteljica, te je pozvala žene da idu na redovite ginekološke preglede jer je rano otkrivanje karcinoma najbolji način kako izliječiti bolest.

Roditelje je pozvala da cijepe svoje dijete protiv humanog papiloma virusa (HPV), koji je jedan od glavnih uzročnika te bolesti.

Svoje sam dijete cijepila protiv HPV-a, a pozivam i ostale roditelje da to učine. Kod HPV-a je stanje takvo da se prenosi vrlo lako, vrlo je raširen i doista se treba pobrinuti da se, ukoliko postoji prevencija, uzme na vrijeme, rekla je predsjednica.

Također je dodala da prevencija ne utječe na spolne navike djece.

"S njima treba razgovarati otvoreno o tome što nose seksualni odnosi, pogotovo u mladoj dobi, treba ih educirati, a ne ih štititi izoliranjem od stvarnosti", rekla je Grabar Kitarović.

Obilježavanje Dana mimoza organiziraju Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Grad Zagreb i Hrvatska liga protiv raka, a cilj mu je podsjetiti žene da je njihovo intimno zdravlje krhko poput cvijeta mimoze, te da su redoviti ginekološki pregledi, odnosno papa test, nužni za očuvanje njihova zdravlja.

Rak vrata maternice jedno je od najčešćih sijela raka u žena između 20. i 49. godine života. Među najvažnijim je uzročnicima bolesti dugotrajna kronična upala rodnice i vrata maternice, a najčešći i najopasniji tipovi HPV-a koji ih uzrokuju su tipovi virusa 16 i 18.

Većina spolno aktivnih osoba će se tijekom svog života zaraziti HPV virusom, ali će se kod većine osoba infekcija spontano povući zahvaljujući djelovanju našeg imunološkog sustava. Smatra se da je oko 60 posto spolno aktivnih žena i muškaraca bilo u kontaktu s virusom, te da je najkritičnije razdoblje za zarazu adolescentsko doba. Samo kod malog broja žena dolazi do razvoja karcinoma, čiji su simptomi nespecifični i rijetki. Hrvatska je po incidenciji tog karcinoma na sredini, odnosno na 21. mjestu među 40 zemalja.

Danas postoji učinkovito cjepivo protiv HPV-a kojim se cijepe djevojčice i dječake prvih razreda srednje škole, a koje je od 2015. besplatno dostupno u cijeloj Hrvatskoj.

Predsjednik Hrvatske lige protiv raka Damir Eljuga rekao je kako od raka vrata maternice godišnje u Hrvatskoj obolijeva oko 360 žena, a umre 120 te dodao kako je važno educirati žene da je tu bolest mogu prevenirati cijepljenjem i redovitim ginekološkim pregledima. 

Facebook komentari

hr Sat Jan 20 2018 13:52:01 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5618c7ba3bb0d9af2f8b4662/80

Dalmaciji nedostaje liječnika, farmaceuta, socijalnih radnika, informatičara, ugostitelja, građevinara,...

Dalmaciji već dugo najviše nedostaju zanimanja koja izlaze iz trogodišnjih, uglavnom ugostiteljskih i industrijskih škola, te fakulteta.

Nije puno drukčije ni ove godine. Hrvatski zavod za zapošljavanje, u najnovijim preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja u 2018. godini u šest dalmatinskih područja, najveće potrebe za povećanjem kvota i stipendija iskazao je upravo za te razine školovanja, piše Slobodna Dalmacija.

Dalmaciji tako među VSS zanimanjima, kao i prethodnih godina, najviše nedostaju liječnici, a potreba za povećanjem kvota u medicini navedena je za svih šest dalmatinskih područja, iako je jedini medicinski fakultet ovdje onaj u Splitu. Dalmacija treba visokoškolovanog kadra iz čak 35 zanimanja, a medicinare u stopu prate matematičari (osobito nastavnički smjer), za kojima potreba postoji također u svih šest područja ove regije.

Velike su potrebe i za VSS-ovcima iz područja rehabilitacije, farmacije, socijalnog rada, psihologije, informatike i računarstva te osobito za profesorima fizike, dok je u odnosu na protekle godine nešto manje iskazana potreba za logopedima, ali su i dalje među zanimanjima za koje se preporučuje povećanje kvota i stipendija na području Splitsko-dalmatinske županije, kako u Splitu i okolici, tako i zaleđu i otocima. To, čini se, potvrđuje da su pojedina područja ipak s godinama uvažila preporuke HZZ-a.

Zanimanja s diplomom koja Dalmaciji godinama nisu na listi prioriteta i za koje HZZ godinama preporučuje smanjenje kvota i stipendija jesu ekonomisti i pravnici. U Splitu i okolnim gradovima te Zadarskoj županiji trenutačno nema potrebe ni za diplomiranim učiteljima, a u Splitu ni za novinarima te politolozima. Zanimljivo je također da nigdje u Dalmaciji, osim na otocima, nema preporuka ni za stimuliranjem upisa studija dentalne medicine.

I u četverogodišnjem i petogodišnjem srednjoškolskom obrazovnom sustavu preporučuje se smanjenje upisnih kvota za ekonomiste, komercijaliste i upravne referente, a (ponovno) povećanje upisnih kvota za medicinske sestre/tehničare u cijeloj Dalmaciji, osim u Zadarskoj županiji gdje se ne nalaze na listi preporuka za povećanje broja upisanih učenika. Dalmaciji godinama trebaju zanimanja iz dvogodišnjih i trogodišnjih srednjih škola, osobito iz područja ugostiteljstva, ali i industrijska zanimanja, obrti, građevinske struke... Više od 30 takvih zanimanja nalazi se na listi preporuka za povećanjem upisnih kvota.

Tradicionalno su najveće potrebe za kuharima i konobarima, a od ove godine na vrhu poželjnih pridružili su im se – pekari, kojih nedostaje u svim dalmatinskim županijama i područjima. Dalmacija vapi i za tesarima, zidarima, mesarima, elektroinstalaterima, armiračima, keramičarima, fasaderima...

Jedino Splitu i okolici od trogodišnjih zanimanja i ove i lanjske godine trebaju – krojači, dok se jedino Dubrovačko-neretvanskoj preporučuje smanjenje kvota za upis prodavača, a među VSS zanimanjima povećani upis i stipendiranje stručnjaka za – glazbene instrumente, piše Slobodna Dalmacija.

Facebook komentari

hr Sat Jan 20 2018 10:48:26 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5904b932b47398a4628b45c0/80

DHMZ: Promjenljivo, krajem dana naoblačenje

Bit će promjenljivo sa sunčanim razdobljima, još u prvom dijelu dana u Dalmaciji oblačno s kišom, a u unutrašnjosti Dalmacije lokalno i snijegom, krajem dana sa zapada novo naoblačenje s kišom na sjevernom Jadranu te snijegom u gorskoj i središnjoj unutrašnjosti, a tijekom noći na nedjelju zahvatit će cijelu zemlju, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske za subotu.

Vjetar na kopnu slab i ponegdje umjeren jugozapadni. Na Jadranu će puhati umjerena i mjestimice na udare jaka bura i sjeverac, sredinom dana u okretanju na sjeverozapadnjak. Navečer i u noći na nedjelju vjetar će postupno okrenuti na jako jugo i jugozapadnjak. Najviša dnevna temperatura između 2 i 7 na kopnu, od 9 do 14 stupnjeva Celzijusovih na Jadranu.


Facebook komentari

hr Sat Jan 20 2018 08:31:47 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1bc250b9e03e41108b456a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

HAK: Između Jankomira i Lučkog otežano zbog prometne nesreće

Zbog prometne nesreće na zagrebačkoj obilaznici (A3) između čvorova Jankomir i Lučko u smjeru Lipovca vozi se otežano zaustavnim trakom i servisnim kolnikom kroz čvor Lučko pa ih Hrvatskog autokluba (HAK) vozače pozivaju na oprez.

Uz ograničenje brzine, zbog prometne nesreće vozi se na autocesti A1 između čvorova Zadar 2 i Benkovac, na 267. kilometru u smjeru Splita.

Jak vjetar usporava promet na autocesti A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i tunela Tuhobić. Za sav promet zbog snježne vijavice zatvorena je državna cesta DC218 Dobroselo-Mazin-Bruvno, izvijestili su iz HAK-a u subotu ujutro.

Mokri su ili vlažni i skliski kolnici u većem dijelu zemlje. U zaleđu Dalmacije pada snijeg ili susnježica. Na autocesti A1 između čvorova Bisko i Karamatići mjestimice pada tuča ili susnježica te je opasnost od poledice na kolniku. Zbog niskih temperatura na cestama u unutrašnjosti moguća je poledica posebice na mostovima i nadvožnjacima.

Magla mjestimice smanjuje vidljivost u unutrašnjosti, a ima je i na autocestama: A1 između Zagreba i Bosiljeva, tunela Mala Kapela i čvora Otočac, čvora Gospić i tunela Sveti Rok, A3 Bregana-Lipovac između Ivanje Reke i Novske, A4 Goričan-Zagreb između Varaždina i Zagreba.

Zimski su uvjeti, zabrana je prometa za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama, a za ostale je obvezna zimska oprema na cestama u Lici i Zadarskoj županiji: DC42 Poljanak - Poljanak, DC218 GP Užljebić-Donji Lapac-Dobroselo, ŽC5169 Bjelopolje-Donji Lapac, ŽC5203 Donji Srb - Otrić (D1).
Za sav promet zatvorene su ceste (zbog radova): DC75 u Karigadoru, Taru i na dionicama Vodnjan – Pula te Zambratija-Umag kod ulaza u kamp Stella Maris; DC206 Hum na Sutli-Kostel; županijska cesta Visočane-Poličnik (ŽC6014).

U 7 sati do 21. siječnja do 14 sati zbog radova na zagrebačkoj obilaznici (A3) u zoni čvora Buzin u oba smjera vozit će se suženim kolnikom uz ograničenje brzine od 60 km/h. U slučaju loših vremenskih uvjeta radovi će se odgoditi.

Zbog građevinskog miniranja u Lovranu (DC66) danas u 10 i 14 sati kratkotrajno će se prekidati promet, pa vozače HAK poziva na strpljenje i razumijevanje.

Do 27. siječnja u 15 sati Jadranska magistrala (DC8) u Primoštenu, na predjelu Tepli Bok, zatvorena je za teretna vozila i autobuse. Obilazak je: Dolac-Podgreben-Primošten, i obrnuto.

Do 1. srpnja za sav promet zatvoren je granični prijelaz Vitaljina, zbog radova. Moguće je koristiti granični prijelaz Karasovići.

Granični prijelaz Harmica (SLO) zatvoren je za teretna vozila teža od 7,5 t.

Na većini graničnih prijelaza nema dojava o dužim čekanjima.

U prekidu je katamaranska linija Rijeka-Mali Lošinj.

Ostali katamarani i trajekti plove redovito.

Facebook komentari

hr Sat Jan 20 2018 08:31:28 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .