Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5897575bb4739827168b468e/80
Foto: GettyImages

"Odredba o trajnom oduzimanju dozvole vozaču koji u dvije godine prikupi 12 bodova, neodgovorni je populizam i podilaženje najtežim prijestupnicima!"

Brisanje kaznenih bodova nakon dvije godine neodgovorno je podilaženje prekršiteljima, a treba uvesti nagrađivanje vozača koju u pet i više godina nisu napravili nijedan prekršaj

Prometni stručnjak, Željko Marušić, napisao je i završni komentar prijedloga izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Komentar prenosimo u cijelosti.

- U komentaru od 3. siječnja 2017., niže, naveo sam kako bilancom smrtnosti na hrvatskim cestama (konačan broj poginulih u 2016. je 307) ni najmanje ne možemo biti zadovoljni, pogotovo ako se usporedimo s Norveškom, koja ima milijun stanovnika više od Hrvatske, a gotovo triput manje poginulih na cestama.

Osnovna je zamjerka što se problematika ne razmatra cjelovito (više mogu pomoći jeftin taksi, niže cestarine i dostupniji novi automobili, od svih ostalih mjera zajedno) i što sustavom sigurnosti na cestama ne upravlja Ministarstvo prometa, nego MUP.

Premda ne rješavaju bitno, pa ne obećavaju nužna i veća poboljšanja u sigurnosti, većina je prijedloga dobra: ukidanje tehničkog pregleda za nova vozila, obveza liječničkog pregleda za starije od 65 godina..., a prvenstveno uvođenje poništenja vozačke dozvole.

Ali odredba o trajnom oduzimanju dozvole vozaču koji u dvije godine prikupi 12 bodova, uz odredbe da se za jedan prekršaj mogu dobiti najviše tri kaznena boda, te da se oni brišu nakon dvije godine (!), neodgovorni je populizam i podilaženje najtežim prijestupnicima, koji teško ugrožavaju ostale sudionike u prometu, koji godinama voze bez prekršaja, pogotovo najugroženije - pješake, bicikliste, mopediste i motoriste.

Koliko je ta odredba štetna, gotovo apsurdna, pokazuje što će oni koji u dvije godine prikupe 11 bodova, po tom sustavu moći nastaviti voziti unedogled, dok nekog ne ubiju. Isto vrijedi i za odredbu da se jednim prekršajem ne može steći više od tri kaznena boda te da nije predviđeno izravno i odmah izvršno poništenje vozačke dozvole ni za najbrutalnije ugrožavanje sigurnosti, niti za one koji su krivi za smrtni ishod u prometu.

Trebamo konačno shvatiti da je vožnja automobila iznimno odgovorna, potencijalno opasna i pogibeljna aktivnost te da svakom vožnjom dolazimo u mogućnost nekoga ubiti ili da nas ubiju. Zbog toga je ovako tolerantna mjera štetna za sve.

Predlažem da odredba o 12 bodova za poništenje vozačke dozvole dopuni, odnosno promijeni tako da kazneni bodovi vrijede doživotno, odnosno do poništenja vozačke dozvole. Poželjnost te mjere potvrđuju deseci tisuća vozače bez ijednog prekršaja tijekom pet i više godina.

Također, za najbrutalnije, najizravnije pogibeljno kršenje prometnih propisa, uključujući krivnju za smrtni ishod u prometu, treba odmah dobiti 12 bodova, koji znače poništenje dozvole. Usto trebalo bi definirati brutalne prekršaje za koje se dobiva devet, odnosno šest bodova.

Ako pravodobno iz prometa trajno isključimo teškog prijestupnika, zaštitit ćemo ne samo sve ostale sudionike u prometu i njihove obitelji, nego i njega i njegovu obitelj. Svaka bi normalna osoba, koja doživotno nosi stigmu da je nekog ubila u prometu, bila sretna kad bi se vrijeme moglo vratiti i da joj je policija prije tragičnog događaja bila poništila dozvolu.

 

Najteži prometni prekršaji, poput prolaska kroz crveno svjetlo, alkoholiziranost, pretjecanje preko pune linije..., trajno trebaju biti kompromitirajući i nespojivi s obavljanjem odgovornih funkcija u prometnom sustavu, premda bili napravljeni i prije više od deset godina.

Treba provesti 'prometnu lustraciju', kojom bismo spriječili da na odgovornim pozicijama u prometnom sustavu budu i oni koji su skrivili tragičnu nesreću. Popustljivost i neodgovorna tolerantnost u tome plaćaju se životima.

Nužna je mjera izravne zatvorske kazne, od minimalno tri mjeseca, za osobe koje voze s oduzetom vozačkom dozvolom, i minimalno šest mjeseci, s poništenom. Ali, za to bismo trebali imati učinkovitije i poštenije pravosuđe, koje je 'karcinom' ne samo prometnog sustava.

Uz navedeno, bilo bi iznimno važno istodobno uvesti mjeru nagrađivanja vozača koji duže voze bez ijednog prekršaja. Odmah treba otkloniti mogućnost da to vrijedi i za one s 'blagim' prekršajima. Naime i 'blagi' prekršaji, poput pogrešnog zaustavljanja, parkiranja, prestrojavanja..., mogu izazvati prometnu tragediju.

Predlažem da se osobama koje pet godina nemaju nijedan prometni prekršaj u evidenciji subvencionira 50 posto svih troškova registracije automobila i cestarine na autocestama. Za konkretnog bi vozača subvencioniranje cestarine vrijedilo u svakom vozilu, pa bi se potakla svima korisna praksa davanja volana u ruke sigurnijoj osobi.

Tu bi mjeru trebalo stupnjevito dopunjavati, 60-postotnom subvencijom za šest godina bez ikakvog prekršaja, 70-postotnom za sedam..., a nakon deset godina dobrom i krajnje odgovornom vozaču potpuno bi se pokrivali troškovi registracije automobila i cestarina.

Za financiranje te mjere višestruko bi trebala biti zainteresirana država, kroz smanjene gubitke aktivnog stanovništva, radnih sati i potencijala, smanjene troškove liječenja, rehabilitacije i skrbi unesrećenih, a posebice osiguravajuća društva, jer im se time izravno smanjuju rashodi. Povećanje sigurnosti na cestama povećalo bi i zaradu u turizmu, pa bi i taj sektor trebao pridonijeti financiranju te mjere.

Dakle, uz batinu, koja za najteže prekršitelje treba biti veća i učinkovitija, konačno treba uvesti i mrkvu, za većinu vozača koji svakodnevno propisno i odgovorno sudjeluju u prometu, a država ih nedovoljno štiti - smatra Marušić.

 

Komentar od 3.siječnja - u 2016. povijesno najmanje smrtnosti na cestama i prijedloga izmjena ZOPS-a

Poštovani,

prema podacima koji nisu konačni, na hrvatskim su cestama tijekom 2016. smrtno stradale 304 osobe. Konačna će brojka biti poznata 30. siječnja 2017., jer se uračunavaju i oni koji od posljedica nesreće preminu do 30 dana nakon događaja.

Budući su po dosadašnjem prosjeku crna brojka naknadno povećavala za jednu do dvije smrtno stradale osobe, izvjesno je da je u protekloj godini na hrvatskim cestama poginulo najmanje osoba do sada.

Uzmemo li u obzir da je to manje od petine poginulih u usporedbi sa 1979., prometno najtragičnijoj godini u hrvatskoj povijesti (1605), odnosno 54 posto manje nego 2008. (664), možemo biti vrlo zadovoljni.

Realno ne možemo biti zadovoljni, jer fiktivna stopa od 71 do 72 smrtno stradalih na milijun stanovnika uzima u obzir službeni, a realno netočan broj stanovnika, kao posljedicu masovnog iseljavanja. Budući se, osim smanjenja baze (broja stanovnika) za 150.000 do 200.000, bitno promijenila struktura stanovništva, jer su iseljeni mahom iz radno, time i prometno najaktivnije, dakle najrizičnije skupine, revalorizirana je stopa smrtnosti na cestama oko 78 na milijun stanovnika.

Pogotovo ne možemo biti zadovoljni jer sea razini EU-a, prema dostupnim podacima, očekuje smanjenje smrtnosti oko pet posto, uz stopu od 48 poginulih na milijun stanovnika, pa su hrvatske ceste, kao i proteklih godina, 60-ak posto smrtonosnije od EU prosjeka, te smo proteklih godina među 2-3 najgore zemlje unije.


Uzroci realno lošeg, preciznije vrlo lošeg stanja sigurnosti na hrvatskih cestama su:

1. Potpuno pogrešno ustrojen prometni sustav u RH. Umjesto da njime upravlja Ministarstvo prometa, kao u gotovo svim zemljama svijeta, jer jedino ono može i treba osigurati sustavni pristup, koji bi cjelinom svih mjera osigurao bitno veću sigurnost te približavanje standardima EU-a, neprestano ga, od osamostaljenja Hrvatske, vodi MUP. Premda iz toga proizlazi da se u Ministarstvu prometa ponašaju kao da to nije njihov posao, odnosno da ne znaju što bi i napravili, a MUP praktički jedini radi na sigurnosti u prometu, što je uvelike točno, a problem je po sebi, tako se radi nesustavno i površno te se teško mogu ispraviti propusti u nadzoru prometa i sankcioniranju prekršitelja. Zbog toga građani s pravom imaju osjećaj da policija najviše kontrolira kad se najlakše naplaćuju kazne, a ne kad je sigurnost najviše ugrožena (u noćima vikenda i na skliskoj cesti).

2.Loša prometna kultura, koju matematički potvrđuje udio najugroženijih skupina sudionika u prometu (pješaka, biciklista, mopedista i motorista) u ukupnom broju poginulih. Hrvatskih je oko 46 posto među najvećim u EU, što izravno ukazuje da nam je kultura vožnje među najgorima. U zemljama s visokom kulturom vožnje taj je udio do 30 posto.

3. Skandalozno neučinkovito pravosuđe, zbog loše organiziranosti, nestručnosti i neaktivnosti te vrlo izvjesne djelomične korumpiranosti, što egzaktno pokazuju slučajevi niza vozača koji i nakon desetaka brutalnih i pogibeljnih evidentiranih kršenja prometnih propisa i dalje imaju važeću vozačku dozvolu. Time se udara u temelje nacionalnih interesa, pa navedeno gotovo ukazuje na 'petu kolonu' u sustavu. Stanje bi bilo i gore, da nije djelovanja medija, odnosno alarmiranja javnosti.

4. Manjkavi propisi. Najveći je problem krajnje nestručno i neodgovorno definiranje zimske opreme  - ljetne gume s utorima od 4 mm i lanci u prtljažniku, umjesto zimskih, koje bi, uz poželjno smanjenje PDV-a na 10 posto, trebale biti obvezne u zimskom periodu računanja vremena. Time bi deseci osoba manje poginulo, a stotine manje ozlijeđene. Nerazumnom kombinacijom manjkavog članka 54 Zakona o sigurnosti prometa na cestama (ne kažnjava se prekoračenje izvan naselja do 10 posto)i policijskom tolerancijom mjerenja od 10 posto, odozgo na dolje (!), na autocesti je realna dozvoljena brzina 155 km/h (160 po brzinomjeru), a 111 na običnim cestama (115 po brzinomjeru), što je još veći problem. Najapsurdnija tolerancija so 100 km/h od 10 km/h, dakle, u pješačkoj zoni, gdje je ograničenje 30 legalno se može voziti 40 (33 posto brže!), kad brzinomjer pokazuje 42. Osim što je to nerazumno i opasno, naše vozače navikle na takvu praksu izlaže riziku, da, primjerice, u Švicarskoj i Švedskoj, za isto bude kažnjen sa, preračunato, 1000 eura. Ukidanje odredbe o najvećoj snazi vozila za mlade vozače, u svibnju 2015., bio je 'nož u leđa' sigurnosti u prometu. Potrebno je vratiti, dapače postrožiti (sa 80 na 70 kW, odnosno 109 na 95 KS), uz odredbu da za strane vozače vrijedi odredba prema zakonu zemlje u kojoj je izdata. Time bismo ispunili važnu funkciju, te riješili prigovore EU-a.

5. Udio onih koji su preživjeli nesreću, a preminuli su do 30 dana nakon nesreće, u ukupnom broju smrtno stradalih, od blizu 40 posto (!), pokazuje da je medicinsko zbrinjavanje nakon nesreća katastrofalno. Hrvatska je među rijetkim zemljama, ne samo u Europi, nego u svijetu, bez organizirane službe hitnog helikopterskog medicinskog zbrinjavanja HEMS (Helicopter-based emergency medical service), a i zemaljska služba nije optimalno organizirana i opremljena.

6. Prosječna starost automobila na hrvatskim cestama prešla je 13 godina, dok je europski prosjek sedam do osam, pa su naša vozila znatno manje sigurna. Ako se od oko 43.000 registriranih novih vozila u 2016. oduzme oko 10.000, koji završe u reeksportu, i oko 19.000 kupljenih od javnih i državnih poduzeća, poduzetnika i rent-a-car tvrtki (iz tog broja petina završi u reeksportu, ostatak na domaćem tržištu rabljenih), ostatak je daleko nedostatan da bi zaustavio trend daljnjeg starenja voznog parka, a pogotovo osigurao pomlađivanje. Umjesto da su davanja na vozila dostupna većini naših građana smanjena, tzv. porezna reforma ih je čak povećala, što je neodgovorno i nerazumno.

7. Većini građana i poduzetnika preskupo je korištenje autocesta, pa se prometni tokovi, mimo mogućnosti infrastrukture i prometne logike, preusmjeravaju sa sigurnih autocesta na znatno manje sigurne državne i županijske ceste. Stoga  svakodnevno imamo tisuće, realno nepotrebnih, opasnih pretjecanja i interakcija automobila i gospodarskih vozila s pješacima, biciklistima, mopedistima. Najavljeno poskupljenje cestarina, čak i izvan sezone, dok većina autocesta zjapi prazna, potpuno je kontraproduktivno i neodgovorno, višestruko štetno i nerazumno.

8. Preskup taksi prijevoz neizravni je, ali egzaktni krivac za stotine nepotrebno poginulih i tisuće ozlijeđenih na hrvatskim cestama, samo u posljednjih deset godina. Kratkovidna i nerazumna politika podržavanja 'statusa quo', sebičnog, privilegiranog, često monopolističkog položaja taksista, nespremnih i nevoljnih za tržišnu utakmici, i otežavanje ulazaka novih modela poslovanja u prijevozu putnika osobnim automobilima, protiv je nacionalnih interesa.

9. Neispravna prometna infrastruktura, koja ne ispunjava norme EuroRAP-a (European Road Assessment Programme) da ceste ne ‘opraštaju greške vozačima’. Najveći problem i ‘crni specijalitet’ hrvatskih državnih i županijskih cesta, pogotovo u Slavoniji, su armirano-betonski mostići, prometno-tehnički benigna izlijetanja pretvaraju u masakriranje i tragedije. Riječ je o čvrstim objektima unutar prometnog pojasa, s bitnim negativnim utjecajem na sigurnost prometa i da imamo stručno i odgovorno Ministarstvo prometa njihova bi daljnja izgradnja bila već danas najstrože zabranjena, klasifikacijom kaznenog djela, a postojeći bi se, planski i uz subvencije uklanjali i mijenjali drvenim pomičnim strukturama. Velik su problem nezaštićeni armirano-betonski i čelični stupovi uz same ceste, premda je to funkcionalno nepotrebno, samonikla ili neodgovorno posađena stabla uz ceste, pogrešno projektirani portali nadvožnjaka i preslabe ograde na autocestama

10. Premalo korištenje dostupne i razmjerno jeftine elektroničke tehnologije za nadzor, koja bi potpuno mogla zamijeniti presretače na autocestama, uz sankcioniranje prekršitelja na naplatnim kućicama.  Integralni videonadzor svih bitnih prometnica višestruko je koristan: učinkovito bi se disciplinirali najteži prekršitelji, policija bi se rasteretila i mogla preusmjeriti na 'nepokrivene' dijelove sustava, vozače koji dožive nesreću tuđom krivnjom zaštitilo bi se od manipulacija i lažnog okrivljavanja te bi se olakšali pravni postupci (točno utvrđivanje činjenica, odnosno krivnje za nesreću.

 

Poginuli na hrvatskim cestama

1979. ..................1605 ('crni' rekord)

1990. ..................1360

2000. ..................  655

2001. ..................  647 
2002. ..................  627 
2003. ..................  701 
2004. ..................  608 
2005. ..................  597 
2006. ..................  614 
2007. ..................  619 
2008. ..................  664 
2009. ..................  548

2010. ..................  426

2011. ..................  418

2012. ..................  393

2013. ..................  368

2014. ..................  308

2015. ..................  348

2016. ..................  304 (privremeno, konačno će biti poznato 30.1.2017.)


 

Facebook komentari

hr Sun Feb 05 2017 18:41:12 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5850481c1eea8fbb468b46b4/80
Foto: N1

Grabar-Kitarović: U ove dvije turbulentne godine bila sam jamac stabilnosti

Kao osnovne kvalitete koje je donijela kao predsjednica, u usporedbi sa svojim prethodnicima, navela je stabilnost institucija, kontinuitet državne politike, promjenu političkog diskursa, uvođenje višeg koncepta zajedništva, sinergije rada, "pozitivnog natjecanja radije nego spuštanja ili ponižavanje jedni drugih"

 Ja sam bila jamac stabilnosti u ove dvije turbulentne godine mojega mandata, poručila je u ponedjeljak hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, ističući kako su procesi u tom razdoblju, u kojem su se promijenile čak tri vlade, mogli krenuti i u nekom drugom smjeru da je podlegla političkim pritiscima.

- Proces konzultacija bio je takav da je moglo krenuti u bilo kakvom pravcu da sam podlegla bilo kakvim političkim pritiscima - izjavila je predsjednica u intervjuu za Novu TV u povodu druge godišnjice svog mandata. Naglasila je kako se u svom radu držala Ustava i zakona, kao neovisna predsjednica izravno izabrana od građana.

 Kao osnovne kvalitete koje je donijela kao predsjednica, u usporedbi sa svojim prethodnicima, navela je stabilnost institucija, kontinuitet državne politike, promjenu političkog diskursa, uvođenje višeg koncepta zajedništva, sinergije rada, "pozitivnog natjecanja radije nego spuštanja ili ponižavanje jedni drugih". Istaknula je i niz svojih vanjskopolitičkih inicijativa te novo pozicioniranje RH u EU i NATO-u te općenito na svjetskoj sceni.

 Za svoje važno predizborno obećanje koje je ispunila građanima navela je koncept zajedništva koje je, tvrdi Grabar-Kitarović, počelo dominirati u hrvatskom javnom diskursu, za razliku od ranijih podjela. 

 - Čvrsto bih stala na tome da više nema toliko onih uvreda, ponižavanja, nema toliko podjela, počeli smo se konačno fokusirati na egzistencijalna pitanja, a ne na ideološka. To je bio jedan od mojih temeljnih ciljeva - istaknula je.

Od institucija i društva očekujem da reagiraju i na nasilje prema meni

 Ne slaže se da u hrvatskom društvu raste netolerancija, već upravo suprotno, iako pred svima, ustvrdila je, u tome ima još puno posla jer u društvu, nažalost, još ima govora mržnje. Odbacuje i prozivke da često među zadnjima osuđuje nasilje, te ističe kako reagira uvijek, sukladno informacijama kojima raspolaže. 

- Bilo kakav govor mržnje, bilo kakva netolerancija i govor mržnje koji osjećam i prema institucijama i prema sebi samoj, isto tako očekujem od odgovarajućih institucija da reagiraju, pa i od cijelog društva, da se konačno uljudimo i počnemo jedni prema drugima postupati s tolerancijom i poštovanjem - naglasila je predsjednica. 

 Ponovila je svoj stav kako se HOS-ovu ploču u Jasenovcu s ustaškim pozdravom "Za dom spremni" ne može samo tako ukloniti ako je ni sam zakon ne zabranjuje. 

 - Ploča nije usmjerena na ono što se dogodilo u Jasenovcu u Drugom svjetskom ratu, što duboko poštujem. Ako smo pravna država, onda poštujemo svoje zakone. Ukoliko je statutom HOS-a to bilo regulirano godinama, a prije toga nisu reagirali ni moji prethodnici niti prethodne vlade, zašto sad to najednom postaje problem. Treba isto tako odati dužno poštovanje prema jedanaestorici mladića koji su poginuli braneći Hrvatsku i Jasenovac - poručila je Grabar-Kitarović.

Jasnije nego bilo tko u RH osudila sam sve totalitarne ideologije

 Dodala je kako je jasnije nego bilo tko u Hrvatskoj osudila sve totalitarne ideologije i vrlo jasno se odredila prema Jasenovcu, ali i istaknula kako neće dopustiti da se "okrene pila naopako" i izjednačuje Drugi svjetski rat s Domovinskim ratom" te radi umjetna podjela u društvu na one koji su bili na strani antifašizma i one koji su na strani Domovinskog rata. "To apsolutno ne isključuje jedno drugo", kazala je i naglasila kako neće dopustiti da se pljuje po hrvatskim vrijednostima i "Hrvatskoj nameće nekakav uteg ustaštva i fašizma, jer to je upravo ono što pokušavaju neki u našim susjednim zemljama kako bi diskreditirali Hrvatsku".

- Isto tako i vi u medijima izvlačite moje izjave iz konteksta i postavljate ih u kontekst nekakve međunarodne prisile. Ja nisam takva osoba, ja se zalažem za Hrvatsku koja je suverena i samostalna, koja je članica EU i NATO-a, koja ima svoj stav , koja vodi računa o nacionalnim interesima. Neću dopustiti nikome da vrijeđa ovu Hrvatsku, niti da vrijeđa branitelje koji su se borili za slobodnu demokratsku Hrvatsku, a ne ni za kakve aveti prošlosti - poručila je hrvatska predsjednica.

Facebook komentari

hr Mon Feb 20 2017 21:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58a15e95b473984d428b45bc/80
Foto: Screenshot YouTube

Tomislav Saucha napušta SDP

Bernadić je prihvatio odluku Tomislava Sauche, koji se ujedno povlači sa svih dužnosti u Saboru koje je obavljao u ime SDP-a

Tomislav Saucha, saborski zastupnik SDP-a kojeg USKOK tereti da je kao bivši predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zorana Milanovića krivotvorio naloge za službena putovanja i oštetio državni proračun za više od pola milijuna kuna, danas je predsjedniku SDP-a Davoru Bernardiću poslao pismo u kojem navodi da se želi iščlaniti iz stranke, doznaje tportal

Bernadić je prihvatio odluku Tomislava Sauche, koji se ujedno povlači sa svih dužnosti u Saboru koje je obavljao u ime SDP-a. 

Tomislav Saucha obnaša dužnost potpredsjednika Odbora za europske poslove, a ujedno je član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav,  Odbora za zakonodavstvo, te Odbora za vanjsku politiku.

Saucha u pismu navodi da mu je cilj "otkloniti svoju osobnu situaciju od stranke i svojih kolega u SDP-u". Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Mon Feb 20 2017 20:42:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58a8a761b4739863578b471b/80

Plenković: U utorak će se znati hoće li poskupjeti plin

U vezi s cijenom struje, koja bi također mogla rasti zbog povećanja naknada za struju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije, Plenković je ponovio da je riječ o problemu od pretprošle Vlade

Nakon konzultacija s predstavnicima Ministarstva zaštite okoliša i energetike, koje će se održati u  utorak, znat će se više hoće li poskupjeti plin i koliko, rekao je premijer Andrej Plenković u ponedjeljak navečer u Varaždinu odgovarajući na novinarsko pitanje o mogućem poskupljenju tog energenta.

- Sutra imamo konzultacije s kolegama iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike na temu plina. Znate da je zakon usvojen u Hrvatskom saboru prije nekoliko dana i razgovarat ćemo o svim tim temama. Nakon toga, kada se pripreme odluke, obavijestit ćemo javnost - objasnio je Plenković odgovarajući na pitanja novinara prije proslave 27. obljetnice osnutka HDZ-a grada Varaždina i Varaždinske županije.

Na dodatno novinarsko pitanje zna li se hoće li rasti cijena plina, Plenković je ponovio da će se o tome razgovarati sutra i da će se svakako ići za tim da se zaštite hrvatski građani, to jest potrošači.

Inače, Sabor je u petak izmijenio Zakon o tržištu plina koji ide u smjeru djelomične liberalizacije tržišta tog energenta ukidanjem obveze proizvođaču plina da cjelokupnu proizvedenu količinu prirodnog plina plasira opskrbljivačima na teritoriju Hrvatske. Vladu se obvezuje da osigura stabilnu opskrbu kućanstava plinom te da odredi najvišu cijenu za kupce iz te kategorije.

U vezi s cijenom struje, koja bi također mogla rasti zbog povećanja naknada za struju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije, Plenković je ponovio da je riječ o problemu od pretprošle Vlade.

- Porezna reforma imala je pozitivan učinak za smanjenje računa za struju, a hoće li naknada donekle to smanjenje učiniti malo manjim nego što je trebalo biti, to ćemo vidjeti. U svakom slučaju, ne želimo ništa na teret naših građana i korisnika - rekao je Plenković.

Na zamolbu da komentira dogovor predsjednice države Kolinde Grabar-Kitarović i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova o rafineriji nafte u Bosanskome Brodu premijer ga je podupro. Rekao je da su svi razgovori koji idu za tim da Rusija i ruska država utječu na vlasnike rafinerije nafte u Bosanskome Brodu, a koji mogu pridonijeti da se smanji onečišćenje i tako učini zdravijim i normalnijim život građana u Slavonskome Brodu dobrodošli. Podsjetio je da je prije nekoliko tjedana s ministrom zaštite okoliša i energetike Slavenom Dobrovićem bio u Slavonskome Brodu.

- Radimo pritisak i bilateralnim putem i preko europskih institucija. Dobro je koristiti i ovaj kanal koji ide direktno s predstavnicima Ruske Federacije - istaknuo je Plenković.

Na pitanje o lokalnoj organizaciji HDZ-a, Plenković je čestitao obljetnicu svim članovima stranke u Varaždinskoj županiji i Varaždinu. Za stranku je rekao da se i u vrijeme Domovinskog rata i poslije pokazala kao snažna i ozbiljna stranka koja se sada kvalitetno priprema za lokalne izbore. Nada se da će obilježavanje obljetnice doći kao poticaj kandidatima da ti rezultati budu što bolji.

Prije dolaska na svečanu skupštinu premijer je posjetio Fakultet organizacije i informatike (FOI), gdje je s dekanom Nevenom Vrčekom razgovarao o tome kako taj fakultet može iskoristiti novac iz Europske unije za razvoj kampusa.

Plenković je rekao kako je ministricu regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijelu Žalac i ministra znanosti i obrazovanja Pavu Barišića zadužio da vide "koje se pretpostavke trebaju napraviti" kako bi varaždinski fakultet mogao aplicirati za financijska sredstva i kako bi se Varaždin mogao dalje razvijati kao sveučilišni grad na sjeveru Hrvatske.

 

Facebook komentari

hr Mon Feb 20 2017 20:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58335be41eea8f70da8b4599/80
Foto: FB

Tolušić: Naši ribari ljeti trebaju imati mjesto za iskrcaj ribe

Naglasio je kako su morske luke namijenjene i građanima i ribarima, te se ne smije događati da ribari od 1. svibnja do 1. rujna ne mogu ući u te luke i iskrcati ulovljenu ribu, zbog čega se ta riba kvari i postiže manju cijenu

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić u ponedjeljak je najavio razgovore s vodstvima lučkih uprava te gradonačelnicima i načelnicima jadranskih općina radi prevladavanja poteškoća s iskrcajem ribe koju ribari ulove tijekom ljetnih mjeseci, a zbog turizma je nemaju gdje iskrcati.

- U našim gradovima i općinama te pojedinim županijskim lučkim upravama na moru, gdje bi naši ribari trebali imati svoje mjesto za iskrcaj ribe, tijekom ljeta zbog turizma oni to nemaju. To se ne može dozvoliti, pa ćemo obaviti razgovore s lučkim upravama, gradonačelnicima i načelnicima općina na moru da se to našim ribarima omogući - izjavio je Tolušić u Splitu nakon sastanka  s predstavnicima ribarskog ceha iz četiri dalmatinske županije.

 Naglasio je kako su morske luke namijenjene i građanima i ribarima, te se ne smije događati da ribari od 1. svibnja do 1. rujna ne mogu ući u te luke i iskrcati ulovljenu ribu, zbog čega se ta riba kvari i postiže manju cijenu.

- To je problem čije prevladavanje ne košta novaca i uz malo dobre volje, objašnjenja, arbitriranja to se može riješiti", poručio je ministar i dodao kako je na sastanku saslušao teškoće s kojima se suočavaju kočari, plivaličari te ribari koji rade s malim alatima, s kojima je razgovarao i o problemu "predatora u školjkarstvu.

 Vezano uz probleme oko ugroze prirodnih zaliha ribe u Jabučnoj kotlini, Tolušić je najavio kako će se o tome organizirati razgovor u Vijeću ministara poljoprivrede Europske unije, na kojem će s talijanskim ministrom što je prije moguće pokušati riješiti taj problem.

 - Probat ćemo taj problem što prije riješiti da se zabrani ulov, kako bi se na tom području očuvalo riblje bogatstvo, odnosno da to mrijestilište ostane kako bi imali što loviti u budućnosti", kazao je. Jabučna kotlina je područje oko otoka Jabuke, zapadno od Visa, gdje je prirodno mrijestilište oslića, škampi, bijelog muzgavca, lignjuna i grdobina.

Facebook komentari

hr Mon Feb 20 2017 19:01:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .