Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5897575bb4739827168b468e/80
Foto: GettyImages

"Odredba o trajnom oduzimanju dozvole vozaču koji u dvije godine prikupi 12 bodova, neodgovorni je populizam i podilaženje najtežim prijestupnicima!"

Brisanje kaznenih bodova nakon dvije godine neodgovorno je podilaženje prekršiteljima, a treba uvesti nagrađivanje vozača koju u pet i više godina nisu napravili nijedan prekršaj

Prometni stručnjak, Željko Marušić, napisao je i završni komentar prijedloga izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Komentar prenosimo u cijelosti.

- U komentaru od 3. siječnja 2017., niže, naveo sam kako bilancom smrtnosti na hrvatskim cestama (konačan broj poginulih u 2016. je 307) ni najmanje ne možemo biti zadovoljni, pogotovo ako se usporedimo s Norveškom, koja ima milijun stanovnika više od Hrvatske, a gotovo triput manje poginulih na cestama.

Osnovna je zamjerka što se problematika ne razmatra cjelovito (više mogu pomoći jeftin taksi, niže cestarine i dostupniji novi automobili, od svih ostalih mjera zajedno) i što sustavom sigurnosti na cestama ne upravlja Ministarstvo prometa, nego MUP.

Premda ne rješavaju bitno, pa ne obećavaju nužna i veća poboljšanja u sigurnosti, većina je prijedloga dobra: ukidanje tehničkog pregleda za nova vozila, obveza liječničkog pregleda za starije od 65 godina..., a prvenstveno uvođenje poništenja vozačke dozvole.

Ali odredba o trajnom oduzimanju dozvole vozaču koji u dvije godine prikupi 12 bodova, uz odredbe da se za jedan prekršaj mogu dobiti najviše tri kaznena boda, te da se oni brišu nakon dvije godine (!), neodgovorni je populizam i podilaženje najtežim prijestupnicima, koji teško ugrožavaju ostale sudionike u prometu, koji godinama voze bez prekršaja, pogotovo najugroženije - pješake, bicikliste, mopediste i motoriste.

Koliko je ta odredba štetna, gotovo apsurdna, pokazuje što će oni koji u dvije godine prikupe 11 bodova, po tom sustavu moći nastaviti voziti unedogled, dok nekog ne ubiju. Isto vrijedi i za odredbu da se jednim prekršajem ne može steći više od tri kaznena boda te da nije predviđeno izravno i odmah izvršno poništenje vozačke dozvole ni za najbrutalnije ugrožavanje sigurnosti, niti za one koji su krivi za smrtni ishod u prometu.

Trebamo konačno shvatiti da je vožnja automobila iznimno odgovorna, potencijalno opasna i pogibeljna aktivnost te da svakom vožnjom dolazimo u mogućnost nekoga ubiti ili da nas ubiju. Zbog toga je ovako tolerantna mjera štetna za sve.

Predlažem da odredba o 12 bodova za poništenje vozačke dozvole dopuni, odnosno promijeni tako da kazneni bodovi vrijede doživotno, odnosno do poništenja vozačke dozvole. Poželjnost te mjere potvrđuju deseci tisuća vozače bez ijednog prekršaja tijekom pet i više godina.

Također, za najbrutalnije, najizravnije pogibeljno kršenje prometnih propisa, uključujući krivnju za smrtni ishod u prometu, treba odmah dobiti 12 bodova, koji znače poništenje dozvole. Usto trebalo bi definirati brutalne prekršaje za koje se dobiva devet, odnosno šest bodova.

Ako pravodobno iz prometa trajno isključimo teškog prijestupnika, zaštitit ćemo ne samo sve ostale sudionike u prometu i njihove obitelji, nego i njega i njegovu obitelj. Svaka bi normalna osoba, koja doživotno nosi stigmu da je nekog ubila u prometu, bila sretna kad bi se vrijeme moglo vratiti i da joj je policija prije tragičnog događaja bila poništila dozvolu.

 

Najteži prometni prekršaji, poput prolaska kroz crveno svjetlo, alkoholiziranost, pretjecanje preko pune linije..., trajno trebaju biti kompromitirajući i nespojivi s obavljanjem odgovornih funkcija u prometnom sustavu, premda bili napravljeni i prije više od deset godina.

Treba provesti 'prometnu lustraciju', kojom bismo spriječili da na odgovornim pozicijama u prometnom sustavu budu i oni koji su skrivili tragičnu nesreću. Popustljivost i neodgovorna tolerantnost u tome plaćaju se životima.

Nužna je mjera izravne zatvorske kazne, od minimalno tri mjeseca, za osobe koje voze s oduzetom vozačkom dozvolom, i minimalno šest mjeseci, s poništenom. Ali, za to bismo trebali imati učinkovitije i poštenije pravosuđe, koje je 'karcinom' ne samo prometnog sustava.

Uz navedeno, bilo bi iznimno važno istodobno uvesti mjeru nagrađivanja vozača koji duže voze bez ijednog prekršaja. Odmah treba otkloniti mogućnost da to vrijedi i za one s 'blagim' prekršajima. Naime i 'blagi' prekršaji, poput pogrešnog zaustavljanja, parkiranja, prestrojavanja..., mogu izazvati prometnu tragediju.

Predlažem da se osobama koje pet godina nemaju nijedan prometni prekršaj u evidenciji subvencionira 50 posto svih troškova registracije automobila i cestarine na autocestama. Za konkretnog bi vozača subvencioniranje cestarine vrijedilo u svakom vozilu, pa bi se potakla svima korisna praksa davanja volana u ruke sigurnijoj osobi.

Tu bi mjeru trebalo stupnjevito dopunjavati, 60-postotnom subvencijom za šest godina bez ikakvog prekršaja, 70-postotnom za sedam..., a nakon deset godina dobrom i krajnje odgovornom vozaču potpuno bi se pokrivali troškovi registracije automobila i cestarina.

Za financiranje te mjere višestruko bi trebala biti zainteresirana država, kroz smanjene gubitke aktivnog stanovništva, radnih sati i potencijala, smanjene troškove liječenja, rehabilitacije i skrbi unesrećenih, a posebice osiguravajuća društva, jer im se time izravno smanjuju rashodi. Povećanje sigurnosti na cestama povećalo bi i zaradu u turizmu, pa bi i taj sektor trebao pridonijeti financiranju te mjere.

Dakle, uz batinu, koja za najteže prekršitelje treba biti veća i učinkovitija, konačno treba uvesti i mrkvu, za većinu vozača koji svakodnevno propisno i odgovorno sudjeluju u prometu, a država ih nedovoljno štiti - smatra Marušić.

 

Komentar od 3.siječnja - u 2016. povijesno najmanje smrtnosti na cestama i prijedloga izmjena ZOPS-a

Poštovani,

prema podacima koji nisu konačni, na hrvatskim su cestama tijekom 2016. smrtno stradale 304 osobe. Konačna će brojka biti poznata 30. siječnja 2017., jer se uračunavaju i oni koji od posljedica nesreće preminu do 30 dana nakon događaja.

Budući su po dosadašnjem prosjeku crna brojka naknadno povećavala za jednu do dvije smrtno stradale osobe, izvjesno je da je u protekloj godini na hrvatskim cestama poginulo najmanje osoba do sada.

Uzmemo li u obzir da je to manje od petine poginulih u usporedbi sa 1979., prometno najtragičnijoj godini u hrvatskoj povijesti (1605), odnosno 54 posto manje nego 2008. (664), možemo biti vrlo zadovoljni.

Realno ne možemo biti zadovoljni, jer fiktivna stopa od 71 do 72 smrtno stradalih na milijun stanovnika uzima u obzir službeni, a realno netočan broj stanovnika, kao posljedicu masovnog iseljavanja. Budući se, osim smanjenja baze (broja stanovnika) za 150.000 do 200.000, bitno promijenila struktura stanovništva, jer su iseljeni mahom iz radno, time i prometno najaktivnije, dakle najrizičnije skupine, revalorizirana je stopa smrtnosti na cestama oko 78 na milijun stanovnika.

Pogotovo ne možemo biti zadovoljni jer sea razini EU-a, prema dostupnim podacima, očekuje smanjenje smrtnosti oko pet posto, uz stopu od 48 poginulih na milijun stanovnika, pa su hrvatske ceste, kao i proteklih godina, 60-ak posto smrtonosnije od EU prosjeka, te smo proteklih godina među 2-3 najgore zemlje unije.


Uzroci realno lošeg, preciznije vrlo lošeg stanja sigurnosti na hrvatskih cestama su:

1. Potpuno pogrešno ustrojen prometni sustav u RH. Umjesto da njime upravlja Ministarstvo prometa, kao u gotovo svim zemljama svijeta, jer jedino ono može i treba osigurati sustavni pristup, koji bi cjelinom svih mjera osigurao bitno veću sigurnost te približavanje standardima EU-a, neprestano ga, od osamostaljenja Hrvatske, vodi MUP. Premda iz toga proizlazi da se u Ministarstvu prometa ponašaju kao da to nije njihov posao, odnosno da ne znaju što bi i napravili, a MUP praktički jedini radi na sigurnosti u prometu, što je uvelike točno, a problem je po sebi, tako se radi nesustavno i površno te se teško mogu ispraviti propusti u nadzoru prometa i sankcioniranju prekršitelja. Zbog toga građani s pravom imaju osjećaj da policija najviše kontrolira kad se najlakše naplaćuju kazne, a ne kad je sigurnost najviše ugrožena (u noćima vikenda i na skliskoj cesti).

2.Loša prometna kultura, koju matematički potvrđuje udio najugroženijih skupina sudionika u prometu (pješaka, biciklista, mopedista i motorista) u ukupnom broju poginulih. Hrvatskih je oko 46 posto među najvećim u EU, što izravno ukazuje da nam je kultura vožnje među najgorima. U zemljama s visokom kulturom vožnje taj je udio do 30 posto.

3. Skandalozno neučinkovito pravosuđe, zbog loše organiziranosti, nestručnosti i neaktivnosti te vrlo izvjesne djelomične korumpiranosti, što egzaktno pokazuju slučajevi niza vozača koji i nakon desetaka brutalnih i pogibeljnih evidentiranih kršenja prometnih propisa i dalje imaju važeću vozačku dozvolu. Time se udara u temelje nacionalnih interesa, pa navedeno gotovo ukazuje na 'petu kolonu' u sustavu. Stanje bi bilo i gore, da nije djelovanja medija, odnosno alarmiranja javnosti.

4. Manjkavi propisi. Najveći je problem krajnje nestručno i neodgovorno definiranje zimske opreme  - ljetne gume s utorima od 4 mm i lanci u prtljažniku, umjesto zimskih, koje bi, uz poželjno smanjenje PDV-a na 10 posto, trebale biti obvezne u zimskom periodu računanja vremena. Time bi deseci osoba manje poginulo, a stotine manje ozlijeđene. Nerazumnom kombinacijom manjkavog članka 54 Zakona o sigurnosti prometa na cestama (ne kažnjava se prekoračenje izvan naselja do 10 posto)i policijskom tolerancijom mjerenja od 10 posto, odozgo na dolje (!), na autocesti je realna dozvoljena brzina 155 km/h (160 po brzinomjeru), a 111 na običnim cestama (115 po brzinomjeru), što je još veći problem. Najapsurdnija tolerancija so 100 km/h od 10 km/h, dakle, u pješačkoj zoni, gdje je ograničenje 30 legalno se može voziti 40 (33 posto brže!), kad brzinomjer pokazuje 42. Osim što je to nerazumno i opasno, naše vozače navikle na takvu praksu izlaže riziku, da, primjerice, u Švicarskoj i Švedskoj, za isto bude kažnjen sa, preračunato, 1000 eura. Ukidanje odredbe o najvećoj snazi vozila za mlade vozače, u svibnju 2015., bio je 'nož u leđa' sigurnosti u prometu. Potrebno je vratiti, dapače postrožiti (sa 80 na 70 kW, odnosno 109 na 95 KS), uz odredbu da za strane vozače vrijedi odredba prema zakonu zemlje u kojoj je izdata. Time bismo ispunili važnu funkciju, te riješili prigovore EU-a.

5. Udio onih koji su preživjeli nesreću, a preminuli su do 30 dana nakon nesreće, u ukupnom broju smrtno stradalih, od blizu 40 posto (!), pokazuje da je medicinsko zbrinjavanje nakon nesreća katastrofalno. Hrvatska je među rijetkim zemljama, ne samo u Europi, nego u svijetu, bez organizirane službe hitnog helikopterskog medicinskog zbrinjavanja HEMS (Helicopter-based emergency medical service), a i zemaljska služba nije optimalno organizirana i opremljena.

6. Prosječna starost automobila na hrvatskim cestama prešla je 13 godina, dok je europski prosjek sedam do osam, pa su naša vozila znatno manje sigurna. Ako se od oko 43.000 registriranih novih vozila u 2016. oduzme oko 10.000, koji završe u reeksportu, i oko 19.000 kupljenih od javnih i državnih poduzeća, poduzetnika i rent-a-car tvrtki (iz tog broja petina završi u reeksportu, ostatak na domaćem tržištu rabljenih), ostatak je daleko nedostatan da bi zaustavio trend daljnjeg starenja voznog parka, a pogotovo osigurao pomlađivanje. Umjesto da su davanja na vozila dostupna većini naših građana smanjena, tzv. porezna reforma ih je čak povećala, što je neodgovorno i nerazumno.

7. Većini građana i poduzetnika preskupo je korištenje autocesta, pa se prometni tokovi, mimo mogućnosti infrastrukture i prometne logike, preusmjeravaju sa sigurnih autocesta na znatno manje sigurne državne i županijske ceste. Stoga  svakodnevno imamo tisuće, realno nepotrebnih, opasnih pretjecanja i interakcija automobila i gospodarskih vozila s pješacima, biciklistima, mopedistima. Najavljeno poskupljenje cestarina, čak i izvan sezone, dok većina autocesta zjapi prazna, potpuno je kontraproduktivno i neodgovorno, višestruko štetno i nerazumno.

8. Preskup taksi prijevoz neizravni je, ali egzaktni krivac za stotine nepotrebno poginulih i tisuće ozlijeđenih na hrvatskim cestama, samo u posljednjih deset godina. Kratkovidna i nerazumna politika podržavanja 'statusa quo', sebičnog, privilegiranog, često monopolističkog položaja taksista, nespremnih i nevoljnih za tržišnu utakmici, i otežavanje ulazaka novih modela poslovanja u prijevozu putnika osobnim automobilima, protiv je nacionalnih interesa.

9. Neispravna prometna infrastruktura, koja ne ispunjava norme EuroRAP-a (European Road Assessment Programme) da ceste ne ‘opraštaju greške vozačima’. Najveći problem i ‘crni specijalitet’ hrvatskih državnih i županijskih cesta, pogotovo u Slavoniji, su armirano-betonski mostići, prometno-tehnički benigna izlijetanja pretvaraju u masakriranje i tragedije. Riječ je o čvrstim objektima unutar prometnog pojasa, s bitnim negativnim utjecajem na sigurnost prometa i da imamo stručno i odgovorno Ministarstvo prometa njihova bi daljnja izgradnja bila već danas najstrože zabranjena, klasifikacijom kaznenog djela, a postojeći bi se, planski i uz subvencije uklanjali i mijenjali drvenim pomičnim strukturama. Velik su problem nezaštićeni armirano-betonski i čelični stupovi uz same ceste, premda je to funkcionalno nepotrebno, samonikla ili neodgovorno posađena stabla uz ceste, pogrešno projektirani portali nadvožnjaka i preslabe ograde na autocestama

10. Premalo korištenje dostupne i razmjerno jeftine elektroničke tehnologije za nadzor, koja bi potpuno mogla zamijeniti presretače na autocestama, uz sankcioniranje prekršitelja na naplatnim kućicama.  Integralni videonadzor svih bitnih prometnica višestruko je koristan: učinkovito bi se disciplinirali najteži prekršitelji, policija bi se rasteretila i mogla preusmjeriti na 'nepokrivene' dijelove sustava, vozače koji dožive nesreću tuđom krivnjom zaštitilo bi se od manipulacija i lažnog okrivljavanja te bi se olakšali pravni postupci (točno utvrđivanje činjenica, odnosno krivnje za nesreću.

 

Poginuli na hrvatskim cestama

1979. ..................1605 ('crni' rekord)

1990. ..................1360

2000. ..................  655

2001. ..................  647 
2002. ..................  627 
2003. ..................  701 
2004. ..................  608 
2005. ..................  597 
2006. ..................  614 
2007. ..................  619 
2008. ..................  664 
2009. ..................  548

2010. ..................  426

2011. ..................  418

2012. ..................  393

2013. ..................  368

2014. ..................  308

2015. ..................  348

2016. ..................  304 (privremeno, konačno će biti poznato 30.1.2017.)


 

Facebook komentari

hr Sun Feb 05 2017 18:41:12 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/585a9c2e1eea8f85788b45c6/80
Foto: Facebook Kolinda Grabar-Kitarović

Predsjednica na Medicinskom fakultetu u Splitu: "Zdravlje hrvatskih građana jedno je od temeljnih pitanja nacionalne sigurnosti"

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je u četvrtak na svečanoj sjednici u povodu 20. obljetnice Medicinskog fakulteta u Splitu kako je zdravlje hrvatskih građana jedno od temeljnih pitanja nacionalne sigurnosti.
 "Zdravlje je jedno od temeljnih pitanja nacionalne sigurnosti i kao takvo ključno za naše društvo", rekla je predsjednica Grabar-Kitarović.

 Po njezinim riječima, očuvanje hrvatskog zdravstva u prevenciji i rješavanju zdravstvenih pitanja nikada nije bilo važnije.

"Svi koji su uključeni u Hrvatski zdravstveni sustav i svi s političkim utjecajem trebaju nastaviti provedbu očuvanja zdravlja kao odgovorne zadaće", istaknula je predsjednica.

 "Svima nam je u cilju nastojati pružati najbolje moguće obrazovanje za naše studentice i studente medicine, a posebno moramo ustrajati u stvaranju boljih radnih uvjeta za sve zdravstvene djelatnike u Hrvatskoj", poručila je, dodajući kako su zadovoljni liječnici i medicinsko osoblje važni za uspješno funkcioniranje cjelokupnoga zdravstvenog sustava.

 Istaknula je kako je u 20-godišnjoj povijesti Medicinski fakultet u Splitu ostvario uspješnu suradnju s ostalim medicinskim fakultetima u Hrvatskoj, osobito sa zagrebačkim, a istodobno je razvio i suradnju s fakultetima i zdravstvenim ustanovama u inozemstvu. Po njezinim riječima, osnutkom Medicinskog fakulteta u Splitu prije 20 godina učinjen je korak k decentralizaciji hrvatske sveučilišne nastave.

Predsjednica je također podsjetila kako sveučilišno obrazovanje liječnika i medicinskog osoblja u Hrvatskoj ima tradiciju dugu 100 godina te je istaknula da će se uskoro proslaviti 100. obljetnica Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Pritom je rekla kako treba istaknuti i 143 godine djelovanja Hrvatskoga liječničkog zbora.

 Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić, kao izaslanik premijera Andreja Plenkovića, rekao je na svečanoj sjednici da je Medicinski fakultet u Splitu po svojemu znanstveno-istraživačkom radu, broju znanstvenih radova i laboratoriju "iznad prosjeka u Hrvatskoj".
 "Studij medicine na engleskom jeziku, koji se provodi na Medicinskom fakultetu u Splitu, svjedoči o dosezima te visokoškolske ustanove i izvan Hrvatske", istaknuo je ministar Barišić.
 Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Zvonko Kusić rekao je kako je uspon Medicinskog fakulteta u Splitu bio strelovit.
"Medicinski fakultet nije obična znanstvena baza, nego on ima širu dimenziju i pokazuje koliko je jako društvo u kojem je nastao", istaknuo je akademik Kusić, koji je govorio o dometima Medicinskog fakulteta u Splitu.
 Dekan splitskoga Medicinskog fakulteta Zoran Đogaš rekao je kako na njemu trenutačno studira više od 1200 studenata, a angažirano je više od 500 profesora i nastavnika.

Facebook komentari

hr Thu Mar 30 2017 22:28:11 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58a6f92fb47398e0588b4584/80
Foto: Facebook

Petrov podnio prijavu protiv Todorića, postignut dogovor Agrokora i banaka?

Predsjednik Sabora Božo Petrov podnio je kaznenu prijavu protiv uprave Agrokora na čelu s vlasnikom Ivicom Todorićem, neslužbeno doznajemo iz Mosta

Petrov je prijavu podnio kao fizička osoba, a ne po funkciji predsjednika Hrvatskog sabora, piše N1.

Božo Petrov i politički tajnik Mosta Nikola Grmoja ušli su u zgradu Vlade u kojoj traje sastanak oko Zakona o sistemski važni tvrtkama, nazvanog "lex Agrokor".

U Vladi je u četvrtak navečer počeo sastanak premijera Andreja Plenkovića i ministrice gospodarstva Martine Dalić na kojem će se "brusiti" nacrt Zakona o sistemski važnim tvrtkama, a o kojem će se raspravljati na sutrašnjoj sjednici Vlade.

Kako neslužbeno doznaje N1 televizija Agrokor i njegovi vjerovnici postigli su standstill dogovor.

Također, kako neslužbeno saznajemo, u ponedjeljak bi otkaz trebala dobiti cijela uprava Agrokora, a u novoj neće biti nijednog Hrvata.

ogovaralo se o standstillsporazumu, prema kojem bi se zamrznulo vraćanje kamata Agrokora na određeno vrijeme, a sa svježim novcem platile bi se dospjele obveze dobavljača.

Dodatnu napetost u situaciju oko Agrokora unijele jučerašnje optužbe drugog čovjeka ruske banke VTB Jurija Solovjeva,drugog najvećeg vjerovnika Agrokora koji tvrdi da je Todorićeva kompanija falsificirala financijska izvješća. Jutros su iz VTB-a ublažili formulaciju i naveli da se radi o dugogodišnjem dopuštanju nepravilnosti u izradi izvještaja.

Baker Tilly, jedna od revizorskih kuća koja je revidirala financijskih izvješća Agrokora, kazala je da su tijekom proteklih godina u njihovim revizijama pojedinih članica grupe utvrdili određene nepravilnost koje su iskazale u pojedinačnim izvještajima i su one, tvrde, ispravljene u konsolidacijskih paketima. IZ ove revizorske kuće poručili su da pretpostavljaju kako je izjava čelnika VTB banke rezultat greške u komunikaciji između te banke i odjela Strategije Agrokora.

U međuvremenu je vlasnik Orbica Branko Roglić potvrdio da je njegov grupacija od Agrokora pokrenula prisilnu naplatu 12 milijuna kuna potraživanja.


Facebook komentari

hr Thu Mar 30 2017 21:04:30 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58c0fc94b473988eac8b45a2/80
Foto: Pixabay

Alarmantne posljedice necijepljenja: Hrvatskoj prijeti epidemija ospica

Procijepljenost u Hrvatskoj kontinuirano opada već pet, šest godina. Ako i dalje bude opadala ritmom od 1 posto godišnje, u idućim godinama bit će 5 ili 6 tisuća djece osjetljive na virus i tada već i manje izbijanje zaraze ima velike šanse da preraste u epidemiju. Štoviše, vrlo je izgledno da u Hrvatskoj uskoro možemo očekivati veću epidemiju ospica, upozorava epidemiolog dr. sc. Bernard Kaić
Protivljenje cijepljenju djece koje je posljednjih godina preraslo u pravi pokret potican velikom količinom nedokazanih, laičkih nagađanja o štetnosti cjepiva na društvenim mrežama i povremenom podrškom pojedinih »slobodoumnih« političara koji na ovoj temi vole skupljati političke poene, rezultiralo je konkretnim posljedicama – procijepljenost populacije u velikom dijelu Europe u konstatnom je padu zadnjih godina, a tijekom prošle i početkom ove godine u desetak europskih zemalja zabilježene su epidemije ospica. U većini slučajeva radi se doduše o nekoliko desetaka do tristotinjak zaraženih, no aktualni razvoj situacije u dvije europske zemlje daje naslutiti koliko bi razoran mogao biti povratak ove praktički »iskorijenjene« bolesti. Od rujna prošle godine do 17. ožujka ove godine Rumunjska tako bilježi 3.799 slučajeva zaraze ospicama, mahom među djecom, no i 17 smrtnih slučajeva direktno povezanih sa zarazom. Epidemija se nastavlja i dalje unatoč višemjesečnim naporima na nacionalnoj razini da se dodatnim cijepljenjem obuzda njeno širenje, pa se tako u samo tjedan dana sredinom ovog mjeseca broj zaraženih povećao za 350, izvijestio je u petak Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), prenosi Novi list.

»Najzaraznija« pošast

Od početka godine do sredine ožujka i susjedna nam Italija bilježi sedamsto slučajeva, što je povećanje za 230 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Većina slučajeva zabilježena je u razvijenim i bogatim regijama Pijemont, Lazio, Lombardija i Toskana, a od veljače je zaraza krenula i u Pescari gdje je od 75 slučajeva, uglavnom mlađih ljudi koji nisu cijepljeni, njih 25 završilo u bolnici.

Od svih desetak bolesti za koje je u razvijenom svijetu cijepljenje danas ustaljeno od rođenja, ospice su možda i »najzaraznija« pošast. Prenose se zrakom, odnosno kapljičnim putem, a procjenjuje se da čak 90 posto osoba koje nisu imune na ovaj virus – cijepljenjem ili ranijim prebolijevanjem – u kontaktu sa zaraženom osobom razvija bolest. Glavni simptomi su temperatura, grlobolja, osip i upala očiju, a vrlo ozbiljne komplikacije koje kod osjetljivijih pacijenata ponekad rezultiraju i smrću mogu uključivati i upalu pluća, encefalitis i subakutni skelorizirajući panencefalitis – ozbiljnu progresivnu degenerativnu bolest središnjeg živčanog sustava koju karakterizira mentalno propadanje, a koja se može razviti i šest do osam godina nakon zaraze. Dvije doze cjepiva osiguravaju imunitet kod većine cijepljenih, a smatra se da 95 posto procijepljenosti populacije sprečava izbijanje većih epidemija. Sve zemlje EU-a danas stoga imaju implementirano pravilo cijepljenja od dvije doze 3 u 1 cjepiva protiv ospica, rubeole i zaušnjaka, no propisi vezani za samo provođenje cijepljenja se razlikuju. Iz ECDC-a procjenjuju da je upravo višegodišnja razina procijepljenosti u Rumunjskoj ispod 90 posto jedan od glavnih uzroka aktualne epidemije koja sad predstavlja i sve veći rizik za zemlje u okruženju. Ovogodišnja epidemija u Italiji, gdje je cijepljenje tek preporučena praksa, također se pripisuje činjenici da je procijepljenost od 2013. godine pala s 88 na 85,3 posto u 2015. godini. Talijansko ministarstvo zdravstva ovih je dana za epidemiju čak okrivilo i M5S politički pokret Beppea Grilla koji se otvoreno suprotstavlja cijepljenju. Prema pisanju talijanskih medija, neki liječnici na područjima Pijemonta i Lazia gdje Grillov M5S bilježi veći politički uspjeh, a koja su sad zahvaćena zarazom, otvoreno su ohrabrivali roditelje.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.

Facebook komentari

hr Thu Mar 30 2017 20:47:53 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dd52a4b47398b4058b45c0/80

Agrokoru, Konzumu i Belju blokirani računi?

Informacija o blokadi računa pojavila se nedugo nakon što je objavljeno da je desetak dobavljača aktiviralo zadužnice prema Agrokoru
Jedan od Agrokorovih dobavljača rekao je za slovenski portal Finance.si kako su Agrokoru i Konzumu blokirani računi. Slovenski portal ističe kako je dobavljač dobro upućen u situaciju s Agrokorom.

Kako neslužbeno doznaje N1, račun je blokiran i Belju, još jednoj Todorićevoj tvrtki.
Dobavljač je u razgovoru za Finance dodao je da je likvidnost Mercatora, tvrtke u vlasništvu Agrokora, dobra. Također je napomenuo da se likvidnost Agrokora i Konzuma u zadnjim tjednima izrazito pogoršala.

Informacija o blokadi računa pojavila se nedugo nakon što je objavljeno da je desetak dobavljača aktiviralo zadužnice prema Agrokoru, što znači da su aktivirali postupak prisilne naplate. Jučer je Branko Roglić, vlasnik Orbica, jednog od većih dobavljača Agrokora, Indexu potvrdio da je aktivirao zadužnicu prema Agrokoru.

Facebook komentari

hr Thu Mar 30 2017 20:39:23 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .