Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5897575bb4739827168b468e/80
Foto: GettyImages

"Odredba o trajnom oduzimanju dozvole vozaču koji u dvije godine prikupi 12 bodova, neodgovorni je populizam i podilaženje najtežim prijestupnicima!"

Brisanje kaznenih bodova nakon dvije godine neodgovorno je podilaženje prekršiteljima, a treba uvesti nagrađivanje vozača koju u pet i više godina nisu napravili nijedan prekršaj

Prometni stručnjak, Željko Marušić, napisao je i završni komentar prijedloga izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Komentar prenosimo u cijelosti.

- U komentaru od 3. siječnja 2017., niže, naveo sam kako bilancom smrtnosti na hrvatskim cestama (konačan broj poginulih u 2016. je 307) ni najmanje ne možemo biti zadovoljni, pogotovo ako se usporedimo s Norveškom, koja ima milijun stanovnika više od Hrvatske, a gotovo triput manje poginulih na cestama.

Osnovna je zamjerka što se problematika ne razmatra cjelovito (više mogu pomoći jeftin taksi, niže cestarine i dostupniji novi automobili, od svih ostalih mjera zajedno) i što sustavom sigurnosti na cestama ne upravlja Ministarstvo prometa, nego MUP.

Premda ne rješavaju bitno, pa ne obećavaju nužna i veća poboljšanja u sigurnosti, većina je prijedloga dobra: ukidanje tehničkog pregleda za nova vozila, obveza liječničkog pregleda za starije od 65 godina..., a prvenstveno uvođenje poništenja vozačke dozvole.

Ali odredba o trajnom oduzimanju dozvole vozaču koji u dvije godine prikupi 12 bodova, uz odredbe da se za jedan prekršaj mogu dobiti najviše tri kaznena boda, te da se oni brišu nakon dvije godine (!), neodgovorni je populizam i podilaženje najtežim prijestupnicima, koji teško ugrožavaju ostale sudionike u prometu, koji godinama voze bez prekršaja, pogotovo najugroženije - pješake, bicikliste, mopediste i motoriste.

Koliko je ta odredba štetna, gotovo apsurdna, pokazuje što će oni koji u dvije godine prikupe 11 bodova, po tom sustavu moći nastaviti voziti unedogled, dok nekog ne ubiju. Isto vrijedi i za odredbu da se jednim prekršajem ne može steći više od tri kaznena boda te da nije predviđeno izravno i odmah izvršno poništenje vozačke dozvole ni za najbrutalnije ugrožavanje sigurnosti, niti za one koji su krivi za smrtni ishod u prometu.

Trebamo konačno shvatiti da je vožnja automobila iznimno odgovorna, potencijalno opasna i pogibeljna aktivnost te da svakom vožnjom dolazimo u mogućnost nekoga ubiti ili da nas ubiju. Zbog toga je ovako tolerantna mjera štetna za sve.

Predlažem da odredba o 12 bodova za poništenje vozačke dozvole dopuni, odnosno promijeni tako da kazneni bodovi vrijede doživotno, odnosno do poništenja vozačke dozvole. Poželjnost te mjere potvrđuju deseci tisuća vozače bez ijednog prekršaja tijekom pet i više godina.

Također, za najbrutalnije, najizravnije pogibeljno kršenje prometnih propisa, uključujući krivnju za smrtni ishod u prometu, treba odmah dobiti 12 bodova, koji znače poništenje dozvole. Usto trebalo bi definirati brutalne prekršaje za koje se dobiva devet, odnosno šest bodova.

Ako pravodobno iz prometa trajno isključimo teškog prijestupnika, zaštitit ćemo ne samo sve ostale sudionike u prometu i njihove obitelji, nego i njega i njegovu obitelj. Svaka bi normalna osoba, koja doživotno nosi stigmu da je nekog ubila u prometu, bila sretna kad bi se vrijeme moglo vratiti i da joj je policija prije tragičnog događaja bila poništila dozvolu.

 

Najteži prometni prekršaji, poput prolaska kroz crveno svjetlo, alkoholiziranost, pretjecanje preko pune linije..., trajno trebaju biti kompromitirajući i nespojivi s obavljanjem odgovornih funkcija u prometnom sustavu, premda bili napravljeni i prije više od deset godina.

Treba provesti 'prometnu lustraciju', kojom bismo spriječili da na odgovornim pozicijama u prometnom sustavu budu i oni koji su skrivili tragičnu nesreću. Popustljivost i neodgovorna tolerantnost u tome plaćaju se životima.

Nužna je mjera izravne zatvorske kazne, od minimalno tri mjeseca, za osobe koje voze s oduzetom vozačkom dozvolom, i minimalno šest mjeseci, s poništenom. Ali, za to bismo trebali imati učinkovitije i poštenije pravosuđe, koje je 'karcinom' ne samo prometnog sustava.

Uz navedeno, bilo bi iznimno važno istodobno uvesti mjeru nagrađivanja vozača koji duže voze bez ijednog prekršaja. Odmah treba otkloniti mogućnost da to vrijedi i za one s 'blagim' prekršajima. Naime i 'blagi' prekršaji, poput pogrešnog zaustavljanja, parkiranja, prestrojavanja..., mogu izazvati prometnu tragediju.

Predlažem da se osobama koje pet godina nemaju nijedan prometni prekršaj u evidenciji subvencionira 50 posto svih troškova registracije automobila i cestarine na autocestama. Za konkretnog bi vozača subvencioniranje cestarine vrijedilo u svakom vozilu, pa bi se potakla svima korisna praksa davanja volana u ruke sigurnijoj osobi.

Tu bi mjeru trebalo stupnjevito dopunjavati, 60-postotnom subvencijom za šest godina bez ikakvog prekršaja, 70-postotnom za sedam..., a nakon deset godina dobrom i krajnje odgovornom vozaču potpuno bi se pokrivali troškovi registracije automobila i cestarina.

Za financiranje te mjere višestruko bi trebala biti zainteresirana država, kroz smanjene gubitke aktivnog stanovništva, radnih sati i potencijala, smanjene troškove liječenja, rehabilitacije i skrbi unesrećenih, a posebice osiguravajuća društva, jer im se time izravno smanjuju rashodi. Povećanje sigurnosti na cestama povećalo bi i zaradu u turizmu, pa bi i taj sektor trebao pridonijeti financiranju te mjere.

Dakle, uz batinu, koja za najteže prekršitelje treba biti veća i učinkovitija, konačno treba uvesti i mrkvu, za većinu vozača koji svakodnevno propisno i odgovorno sudjeluju u prometu, a država ih nedovoljno štiti - smatra Marušić.

 

Komentar od 3.siječnja - u 2016. povijesno najmanje smrtnosti na cestama i prijedloga izmjena ZOPS-a

Poštovani,

prema podacima koji nisu konačni, na hrvatskim su cestama tijekom 2016. smrtno stradale 304 osobe. Konačna će brojka biti poznata 30. siječnja 2017., jer se uračunavaju i oni koji od posljedica nesreće preminu do 30 dana nakon događaja.

Budući su po dosadašnjem prosjeku crna brojka naknadno povećavala za jednu do dvije smrtno stradale osobe, izvjesno je da je u protekloj godini na hrvatskim cestama poginulo najmanje osoba do sada.

Uzmemo li u obzir da je to manje od petine poginulih u usporedbi sa 1979., prometno najtragičnijoj godini u hrvatskoj povijesti (1605), odnosno 54 posto manje nego 2008. (664), možemo biti vrlo zadovoljni.

Realno ne možemo biti zadovoljni, jer fiktivna stopa od 71 do 72 smrtno stradalih na milijun stanovnika uzima u obzir službeni, a realno netočan broj stanovnika, kao posljedicu masovnog iseljavanja. Budući se, osim smanjenja baze (broja stanovnika) za 150.000 do 200.000, bitno promijenila struktura stanovništva, jer su iseljeni mahom iz radno, time i prometno najaktivnije, dakle najrizičnije skupine, revalorizirana je stopa smrtnosti na cestama oko 78 na milijun stanovnika.

Pogotovo ne možemo biti zadovoljni jer sea razini EU-a, prema dostupnim podacima, očekuje smanjenje smrtnosti oko pet posto, uz stopu od 48 poginulih na milijun stanovnika, pa su hrvatske ceste, kao i proteklih godina, 60-ak posto smrtonosnije od EU prosjeka, te smo proteklih godina među 2-3 najgore zemlje unije.


Uzroci realno lošeg, preciznije vrlo lošeg stanja sigurnosti na hrvatskih cestama su:

1. Potpuno pogrešno ustrojen prometni sustav u RH. Umjesto da njime upravlja Ministarstvo prometa, kao u gotovo svim zemljama svijeta, jer jedino ono može i treba osigurati sustavni pristup, koji bi cjelinom svih mjera osigurao bitno veću sigurnost te približavanje standardima EU-a, neprestano ga, od osamostaljenja Hrvatske, vodi MUP. Premda iz toga proizlazi da se u Ministarstvu prometa ponašaju kao da to nije njihov posao, odnosno da ne znaju što bi i napravili, a MUP praktički jedini radi na sigurnosti u prometu, što je uvelike točno, a problem je po sebi, tako se radi nesustavno i površno te se teško mogu ispraviti propusti u nadzoru prometa i sankcioniranju prekršitelja. Zbog toga građani s pravom imaju osjećaj da policija najviše kontrolira kad se najlakše naplaćuju kazne, a ne kad je sigurnost najviše ugrožena (u noćima vikenda i na skliskoj cesti).

2.Loša prometna kultura, koju matematički potvrđuje udio najugroženijih skupina sudionika u prometu (pješaka, biciklista, mopedista i motorista) u ukupnom broju poginulih. Hrvatskih je oko 46 posto među najvećim u EU, što izravno ukazuje da nam je kultura vožnje među najgorima. U zemljama s visokom kulturom vožnje taj je udio do 30 posto.

3. Skandalozno neučinkovito pravosuđe, zbog loše organiziranosti, nestručnosti i neaktivnosti te vrlo izvjesne djelomične korumpiranosti, što egzaktno pokazuju slučajevi niza vozača koji i nakon desetaka brutalnih i pogibeljnih evidentiranih kršenja prometnih propisa i dalje imaju važeću vozačku dozvolu. Time se udara u temelje nacionalnih interesa, pa navedeno gotovo ukazuje na 'petu kolonu' u sustavu. Stanje bi bilo i gore, da nije djelovanja medija, odnosno alarmiranja javnosti.

4. Manjkavi propisi. Najveći je problem krajnje nestručno i neodgovorno definiranje zimske opreme  - ljetne gume s utorima od 4 mm i lanci u prtljažniku, umjesto zimskih, koje bi, uz poželjno smanjenje PDV-a na 10 posto, trebale biti obvezne u zimskom periodu računanja vremena. Time bi deseci osoba manje poginulo, a stotine manje ozlijeđene. Nerazumnom kombinacijom manjkavog članka 54 Zakona o sigurnosti prometa na cestama (ne kažnjava se prekoračenje izvan naselja do 10 posto)i policijskom tolerancijom mjerenja od 10 posto, odozgo na dolje (!), na autocesti je realna dozvoljena brzina 155 km/h (160 po brzinomjeru), a 111 na običnim cestama (115 po brzinomjeru), što je još veći problem. Najapsurdnija tolerancija so 100 km/h od 10 km/h, dakle, u pješačkoj zoni, gdje je ograničenje 30 legalno se može voziti 40 (33 posto brže!), kad brzinomjer pokazuje 42. Osim što je to nerazumno i opasno, naše vozače navikle na takvu praksu izlaže riziku, da, primjerice, u Švicarskoj i Švedskoj, za isto bude kažnjen sa, preračunato, 1000 eura. Ukidanje odredbe o najvećoj snazi vozila za mlade vozače, u svibnju 2015., bio je 'nož u leđa' sigurnosti u prometu. Potrebno je vratiti, dapače postrožiti (sa 80 na 70 kW, odnosno 109 na 95 KS), uz odredbu da za strane vozače vrijedi odredba prema zakonu zemlje u kojoj je izdata. Time bismo ispunili važnu funkciju, te riješili prigovore EU-a.

5. Udio onih koji su preživjeli nesreću, a preminuli su do 30 dana nakon nesreće, u ukupnom broju smrtno stradalih, od blizu 40 posto (!), pokazuje da je medicinsko zbrinjavanje nakon nesreća katastrofalno. Hrvatska je među rijetkim zemljama, ne samo u Europi, nego u svijetu, bez organizirane službe hitnog helikopterskog medicinskog zbrinjavanja HEMS (Helicopter-based emergency medical service), a i zemaljska služba nije optimalno organizirana i opremljena.

6. Prosječna starost automobila na hrvatskim cestama prešla je 13 godina, dok je europski prosjek sedam do osam, pa su naša vozila znatno manje sigurna. Ako se od oko 43.000 registriranih novih vozila u 2016. oduzme oko 10.000, koji završe u reeksportu, i oko 19.000 kupljenih od javnih i državnih poduzeća, poduzetnika i rent-a-car tvrtki (iz tog broja petina završi u reeksportu, ostatak na domaćem tržištu rabljenih), ostatak je daleko nedostatan da bi zaustavio trend daljnjeg starenja voznog parka, a pogotovo osigurao pomlađivanje. Umjesto da su davanja na vozila dostupna većini naših građana smanjena, tzv. porezna reforma ih je čak povećala, što je neodgovorno i nerazumno.

7. Većini građana i poduzetnika preskupo je korištenje autocesta, pa se prometni tokovi, mimo mogućnosti infrastrukture i prometne logike, preusmjeravaju sa sigurnih autocesta na znatno manje sigurne državne i županijske ceste. Stoga  svakodnevno imamo tisuće, realno nepotrebnih, opasnih pretjecanja i interakcija automobila i gospodarskih vozila s pješacima, biciklistima, mopedistima. Najavljeno poskupljenje cestarina, čak i izvan sezone, dok većina autocesta zjapi prazna, potpuno je kontraproduktivno i neodgovorno, višestruko štetno i nerazumno.

8. Preskup taksi prijevoz neizravni je, ali egzaktni krivac za stotine nepotrebno poginulih i tisuće ozlijeđenih na hrvatskim cestama, samo u posljednjih deset godina. Kratkovidna i nerazumna politika podržavanja 'statusa quo', sebičnog, privilegiranog, često monopolističkog položaja taksista, nespremnih i nevoljnih za tržišnu utakmici, i otežavanje ulazaka novih modela poslovanja u prijevozu putnika osobnim automobilima, protiv je nacionalnih interesa.

9. Neispravna prometna infrastruktura, koja ne ispunjava norme EuroRAP-a (European Road Assessment Programme) da ceste ne ‘opraštaju greške vozačima’. Najveći problem i ‘crni specijalitet’ hrvatskih državnih i županijskih cesta, pogotovo u Slavoniji, su armirano-betonski mostići, prometno-tehnički benigna izlijetanja pretvaraju u masakriranje i tragedije. Riječ je o čvrstim objektima unutar prometnog pojasa, s bitnim negativnim utjecajem na sigurnost prometa i da imamo stručno i odgovorno Ministarstvo prometa njihova bi daljnja izgradnja bila već danas najstrože zabranjena, klasifikacijom kaznenog djela, a postojeći bi se, planski i uz subvencije uklanjali i mijenjali drvenim pomičnim strukturama. Velik su problem nezaštićeni armirano-betonski i čelični stupovi uz same ceste, premda je to funkcionalno nepotrebno, samonikla ili neodgovorno posađena stabla uz ceste, pogrešno projektirani portali nadvožnjaka i preslabe ograde na autocestama

10. Premalo korištenje dostupne i razmjerno jeftine elektroničke tehnologije za nadzor, koja bi potpuno mogla zamijeniti presretače na autocestama, uz sankcioniranje prekršitelja na naplatnim kućicama.  Integralni videonadzor svih bitnih prometnica višestruko je koristan: učinkovito bi se disciplinirali najteži prekršitelji, policija bi se rasteretila i mogla preusmjeriti na 'nepokrivene' dijelove sustava, vozače koji dožive nesreću tuđom krivnjom zaštitilo bi se od manipulacija i lažnog okrivljavanja te bi se olakšali pravni postupci (točno utvrđivanje činjenica, odnosno krivnje za nesreću.

 

Poginuli na hrvatskim cestama

1979. ..................1605 ('crni' rekord)

1990. ..................1360

2000. ..................  655

2001. ..................  647 
2002. ..................  627 
2003. ..................  701 
2004. ..................  608 
2005. ..................  597 
2006. ..................  614 
2007. ..................  619 
2008. ..................  664 
2009. ..................  548

2010. ..................  426

2011. ..................  418

2012. ..................  393

2013. ..................  368

2014. ..................  308

2015. ..................  348

2016. ..................  304 (privremeno, konačno će biti poznato 30.1.2017.)


 

Facebook komentari

hr Sun Feb 05 2017 18:41:12 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fe0822b473980e4c8b464f/80
Foto: Facebook

Kerum planira realizirati projekt Karepovac i Dračevac

Kandidat za splitskog gradonačelnika Željko Kerum najavio je u petak na konferenciji za novinare da, ako pobijedi u drugom krugu lokalnih izbora, namjerava realizirati projekt Karepovca kao trajno rješenje, ali i Dračevca na kojem se trenutno nalazi Općinski sud, a za čiju je parcelu zainteresirana i Ikea.
Smatra da je prijedlog projekta Karepovac koji je napravio Jakša Miličić najbolji jer je na njemu radio četiri godine. Pripremljena je kompletna dokumentacija koja je bila spremna za međunarodni natječaj i došla je čak i do Bruxellesa, rekao je.

Bivši gradonačelnik Ivo Baldasar taj je projekt držao u ladici, ustvrdio je Kerum dodavši da bi prema tom projektu Karepovac trebalo sanirati trajno, a ne privremeno. Ocijenio je da je rješenje Andre Krstulovića Opare (HDZ) za Karepovac privremeno, jer bi smeće ostalo pokriveno najlonom i nikada ta parcela i okolne kuće ne bi došle do vrijednosti koje bi zapravo trebale imati ako se smeće izmjesti u Lećevicu.

"Na Karepovcu imamo otprilike 1,2 milijuna kubika smeća kojega se treba riješiti. Ostaje čista parcela od 300 tisuća kvadrata. Realna cijena parcele je 60 milijuna eura, a kuće u okolici postaju tri puta vrjednije. Moramo se riješiti Karepovac trajno, a ne privremeno da smeće i smrad ostanu tu. Smrad će ostat uvijek ako se prekrije najlonom. Moje rješenje će biti trajno i parcela će postati građevinska, pa se mogu graditi stanovi ili poslovni prostori, ili će doći Ikea, koja je bila zainteresirana u mom prvom mandatu", kazao je Kerum.

Još je rekao da on i Jakša Miličić nude konkretna rješenja koja će završiti, da su obojica iz građevinskog sektora, te poznaju temu i napravit će sve kako treba.

U vezi s Dračevcem, ocijenio je kako za grad nije primjereno da je tamo sud, nego da se sve pravne institucije trebaju preseliti na Trg Hrvatske bratske zajednice u središtu grada te da je i za to dokumentacija pripremljena.

Kerum je istaknuo da se "novcem od ta dva projekta" - Karepovac i Dračevac - mogu izgraditi svi splitski vrtići, ulice, škole, Žnjan i lungo mare do Stobreča, Vukovarska i Bračka ulica.

Na pitanje novinara o njegovu protukandidatu Andri Krstuloviću Opari (HDZ) rekao je da on ima svoj plan i program, a on svoj. Istaknuo je da će on argumentirano, afirmativno i konstruktivno pričati jer, kako je rekao, za razliku od Krstulović Opare, on zna što govori.

"Razumijem ga jer on taj posao nije radio i ne zna što to znači. U današnje vrijeme kada se grade tuneli od 30 kilometara -  za Oparu je problem onaj od 600 metara. To dovoljno govori o njegovom znanju i mogućnostima", ustvrdio je Kerum.

Facebook komentari

hr Fri May 26 2017 14:41:58 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59281a6eb9e03e7c1b8b45b8/80

Goran Dodig dao podršku Blaženku Bobanu i pozvao građane da glasuju za njega

Dao je i dva razloga zašto dati svoj glas Bobanu u utrci za župana Splitsko-dalmatinske županije
Prof.dr.sc. Goran Dodig, saborski zastupnik i predsjednik HDS-a danas pozvao sve birače da u što većem broju izađu na izbore te je dao svoju punu podršku Blaženku Bobanu u utrci za župana splitsko-dalmatinskog.

"Kao predsjednik Hrvatske demokršćanske stranke, pozivam vas da 04. lipnja izađete na birališta i da glasate za mudrost, toleranciju i iskustvo koje personificira Blaženko Boban, čovjek koji je izvrsno vodio svoj grad. Za njega treba glasati iz ponajmanje dva razloga. Prvi je što je Hrvatskoj potrebna ovakva vrsta političara, a drugi što je Splitsko- dalmatinskoj županiji potreban mir i pravi projekti koje će on donijeti"- rekao je Dodig i još jednom istaknuo važnost izlaska na ove izbore.

Facebook komentari

hr Fri May 26 2017 14:08:39 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59214c1cb9e03e88158b4597/80

Plenković: Prijetnja terorizma je realnost Europe

Ovotjedni napad u Manchesteru još je jedan dokaz koliko je prijetnja terorizma na teritoriju EU-a realna, rekao je u petak premijer Andrej Plenković na Međunarodnoj konferenciji u Zagrebu "Budućnost Europe: Novi sigurnosni i politički izazovi" i iskoristio je prigodu da još jednom izrazi sućut obiteljima žrtava i britanskoj vladi.

"Situacije poput Manchestera, Bataclana... i drugih su realnost Europe danas. O tome moramo voditi računa kada govorimo o jačanju unutarnje i vanjske sigurnosti EU-a", rekao je Plenković u svom uvodnom govoru na konferenciji koja se održava samo nekoliko dana nakon još jednog terorističkog napada u Europi.

Premijer se osvrnuo na ideju EU-a i NATO-a da države članice izdvajaju 2 posto BDP-a za obranu. "Vlada razmatra na koji način da u dogledno vrijeme idemo tim smjerom", rekao je on i podsjetio da je ova vlada u proračunu za 2017. povećala izdvajanja za obranu, što je, po njegovim riječima, korak u dobrom smjeru.

"Na tom tragu ćemo nastojati nastaviti da se ta sredstva ulažu na način da naša interoperabilnost s našim saveznicima bude povećana i da sve ono što dodatno ulažemo u obrambeni proračun bude prije svega funkcionalno i korisno u smislu izvršavanja zadaća naših oružanih snaga".

Prije godinu dana EU je usvojila globalnu strategiju vanjske i sigurnosne politike koja je sada već u fazi provedbe. "Mislim da je svijest o nužnosti jačanja upravo ove obrambene dimenzije EU-a izrazito naglašena činjenicom da se ide u pregovore temeljem članka 50 o izlasku Ujedinjene Kraljevine iz EU-a. ...Glede obrambenih sposobnosti je sigurno najsnažnija članica i njezin odlazak bitno mijenja karakter naših sposobnosti i naše snage da djelujemo u brojnim međunarodnim misijama", istaknuo je premijer.

Po njegovim riječima Hrvatska razumije taj kontekst i među prvim odlukama vlade bilo je osnivanje radnih skupina za izradu nove strategije nacionalne sigurnosti i novog zakona o domovinskoj sigurnosti. Oba su dokumenta u visokoj fazi pripreme i u tijeku je javna rasprava.

Izrazio je nadu da će ta dva temeljna dokumenta biti prihvaćena širokim konsenzusom.

Također je ukazao na to da je Hrvatskoj jako važna sigurnost ali isto tako i normalan protok ljudi i vozila budući da je turistička zemlja kojoj 18 posto BDP-a dolazi od prihoda u turizmu. Revidirani schengenski zakonik predstavlja bitan sigurnosni i gospodarski izazov za RH. Njegovo stupanje na snagu početkom travnja donijelo je trenutno povećanje gužvi na granicama između Slovenije i Hrvatske. Postignuto je rješenje da kada gužve na granici budu veće od 15-20 minuta da se tada prelazi od sustavnih na ciljane kontrole kako bi se omogućila prohodnost putnika i vozila na graničnim prijelazima, rekao je Plenković.

RH će ući u schengenski informacijski sustav 27. lipnja i radi na tome kako bi dobila od odgovarajućih službi Europske komisije preporuke za pristupanje Schengenskom sustavu.

"Do tada nastojat ćemo s Komisijom, sa Slovenijom, Mađarskom, našim susjednim državama članicama EU-a, naći najbolje modalitete koji će omogućiti i sigurnost, ali i normalan protok ljudi i vozila u Hrvatsku i kroz Hrvatsku i na taj način spriječiti probleme", izjavio je on. 

Nakon uvodnog pozdrava predsjednika vlade Plenkovića počeo je prvi od dva panela. Prvi je na temu "Budućnost europske sigurnosti: Izazovi i (kibernetička) rješenja", a drugi "Budućnost europske politike: Komuniciranje u digitalnom dobu".

Na prvom je predviđeno sudjelovanje brigadnog general Christosa Athanasiadisa (CCD ACOS J CYBER, SHAPE NATO), hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu Dubravke Šuice i Tonina Picule, zatim državnog tajnika u ministarstvu obrane Tomislava Ivića i člana Hrvatskog vijeća za domovinsku sigurnost Gordana Kolaka.

Sudionici drugog panela su hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko, Marko Milosavljević sa Sveučilišta u Ljubljani, Sebastian Popa sa Sveučilišta u Mannheimu u Njemačkoj te stručnjak za društvene medije Alexandre Alaphilippe.

Konferenciju organizira Ured za informiranje Europskog parlamenta u RH.

Facebook komentari

hr Fri May 26 2017 13:19:45 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5742a648fe96ff436a8b45c0/80
Foto: Rade Popadić

HAK: Jak vjetar na A1, brzina ograničena

Jak vjetar puše na dionici autoceste A1 između vijadukta Božići i tunela Sveti Rok te se vozi uz ograničenje brzine od 60 km/h, no autocesta je otvorena za sve skupine vozila, izvijestio je u petak Hrvatski autoklub.

Na autocesti A7 između čvorova Sv. Kuzam i Hreljin u oba smjera zatvoren je pretjecajni trak.

U petak će zbog radova biti prekinut promet na Krčkom mostu između 9 i 10 sati u trajanju od 30 minuta.

Radovi traju na autocesti A1 Zagreb-Split-Ploče kroz tunele Malu Kapelu, Brinje, a jednim trakom vozi se između čvorova Karlovac i Jastrebarsko.

Na autocesti A2 Zagreb-Macelj promet teče dvosmjerno zbog radova između čvorova Jankomir i Zaprešić, na A3 Bregana-Lipovac vozi se dvosmjerno u zoni mosta Kutina-Ilova zbog izgradnje novog čvora Lipovljani, a između čvorova Popovača i Križ u smjeru Zagreba zatvoreni su vozni i zaustavni traci.

Na autocesti A4 Goričan-Zagreb zatvoren je ulazni krak čvora Kraljevečki Novaki iz smjera Sesveta i Dugog Sela u smjeru čvora Ivanja Reka, a u zoni radova čvora Kraljevečki Novaki u oba smjera prometuje se suženim kolnikom. Na A6 Rijeka-Zagreb između čvorova Orehovica i Čavle na vijaduktu Svilno vozi se dvosmjerno.

Na graničnim prijelazima nema dužih čekanja. 

Trajekti i katamarani plove prema redu plovidbe.

Facebook komentari

hr Fri May 26 2017 10:02:35 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .