Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5cd300f029111c14758b4668/80
Foto: PIXABAY

Najveći je problem onaj u moru: Od otpada na plažama Zadarske županije najviše ima plastike

Još veći problem od kopnenog plastičnog otpada, koji je ipak nagomilavan na određenim lokacijama, jest onaj u moru. Plastični otpad u morima je, naime, rasprostranjen po širini i dubini i njegova je štetnost golema i mnogostruka, naglasila je Melita Mokos

U utorak je u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar u organizaciji Udruge Eko Zadar održana tribina na temu "Može li Zadar bez jednokratne plastike?" 

Cilj tribine, koja se održava u sklopu projekta "Zeleni telefon - suradnjom do zdravijeg okoliša" je potaknuti na promišljanje o mogućim rješenjima problema onečišćenja plastikom koje na globalnoj, ali i lokalnoj razini poprima alarmantne razmjere, te značajno utječe na zdravlje cijeloga ekosustava.

Posljedice za  prirodu, ljude i životinje 

- Ovo je prva tribina na temu onečišćenja plastikom koju održavamo u sklopu ovog projekta, jer želimo ovaj gorući problem i mogućnosti njegova rješavanja sagledati s različitih aspekata zbog čega smo u tribinu uključili sudionike iz različitih udruga i ustanova, kaže Željka Jurlina iz Udruge Eko Zadar i suradnica na projektu "Zeleni telefon", te ističe da je riječ o alarmantnom problemu koji zahtijeva uključivanje svih građana kako bi se umanjile ogromne posljedice koju nagomilavani plastični otpad predstavlja za prirodu, a time i za ljude i životinje.

Procjenjuje se, navedeno je na tribini, da 80 posto plastike završi u morima, a da 90 posto slatke vode sadrži uzorke mikropalstike. Na tribini su glavna pitanja o kojima se raspravljalo bila vezana uz posljedice onečišćenja plastikom na globalnoj i lokalnoj razini, gdje završava plastika, što se radi po pitanju prevencije plastičnog otpada i koji su problemi u zbrinjavanju plastike. Također, tražili su se primjeri dobre prakse i s kime bi se sve moglo surađivati na lokalnoj razini u rješavanju ovog problema, te kako ostvariti tu suradnju.

Kako je istaknula jedna od sudionica tribine Melita Mokos s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, naglasak je na plastici jer je najveći dio otpada koji ljudi stvaraju upravo plastika.

- Na plažama Zadarske županije plastika je broj jedan među svim otpadom. No, još veći problem od kopnenog plastičnog otpada, koji je ipak nagomilavan na određenim lokacijama, jest onaj u moru. Plastični otpad u morima je, naime, rasprostranjen po širini i dubini i njegova je štetnost golema i mnogostruka, naglasila je Melita Mokos, te istaknula kako životinje u moru i svi morski organizmi na razne načine ispaštaju - od zapetljavanja u tende i svakojake plastične predmete, do problema koje izaziva gutanje komada plastike koju životinje zamijene za hranu.

Suradnja svih u zajednici

Istraživanja u Zadarskoj županiji, primjerice plaže Saharun na Dugom otoku i plaže na Puntamici, a koja su provedena vezano uz plastični otpad, pokazuju da su na različitim lokacijama prisutne razne količine otpada različita sadržaja, ali uvijek je zaključak da je otpada puno i da je problem golem, piše Zadarski list.

Za rješenje problema potrebna je cjelovita suradnja svih u zajednici, pa i mali koraci da bi se počeo smanjivati plastični otpad, čulo se još na tribini na kojoj su, uz Željku Jurlina i Melitu Mokos, sudjelovali i Ana Zubčić iz Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije, Mladen Jezidžić iz udruge “Volim domaće”, Žana Klarić, voditeljica Odsjeka za zaštitu okoliša Grada Zadra, Ivana Kordić iz inicijative “Za Zlarin bez plastike” i Pere Zubčić, tehnički direktor Čistoće d.o.o.

Po završetku tribine, druženje i razgovor na ovu temu nastavljeni su u društvenom centru Knjigozemska gdje se s Ivanom Kordić, članicom inicijative "Za Zlarin bez plastike" razgovaralo o mogućim rješenjima onečišćenja plastikom kroz prikaz inicijative „Za Zlarin bez plastike“ i mogućnostima stvaranja zajednice bez plastike na području Zadra.

hr Wed May 08 2019 18:17:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/589214f3b473980f008b45d2/80
Foto: Ilustracija

Sve je spremno za europske izbore

Birališta se otvaraju sutra u 7, a zatvaraju u 19, ali tek u 23 sata i službeno ćemo znati tko putuje u Europski parlament.

Hrvatska sutra izlazi na izbore za Europski parlament i bira svojih 12 zastupnika. 
Na snazi je izborna šutnja, čije kršenje podliježe novčanim kaznama do čak pola milijuna kuna. 

Materijali za sutrašnje izbore stigli su spakirani na svoje prve postaje, odakle se preuzimaju kako bi stigli na birališta.

"Uvijek se nađe neki problem, sitnica, u prinicipu s biračima koji nisu upisani ili nemaju potvrdu, to su tehnikalije, treba ih uputiti, no što se nas tiče mi smo spremeni, u 7.00 otvaramo birališta", kaže Marin Grabar, predsjednik jednog od biračkih mjesta.

Pravo glasa ima više od tri milijuna i 800 tisuća birača. Njih 154 tisućeu inozemstvu - čak 42 puta više nego prije pet godina. Službeno objašnjenje - nove osobne iskaznice s podatkom o prebivalištu izvan Hrvatske pa se birače registrira automatski. 

Hrvatska sutra bira 12 eurozastupnika. 11 će ih odmah u Bruxelles i Strasbourg, dok će 12. čekati izlazak Britanije iz Unije. Rekordan interes za 12 mjesta potvrđuju 33 liste i 396 kandidata.

I dok će se u Hrvatskoj glasovati na više od 6300 mjesta, u inozemstvu će se birati na 119 lokacija. Najviše njih bit će u BIH. 

A među gotovo pet tisuća promatrača je i GONG, koji je pripremio on-line obrazac putem kojeg građani mogu prijavljivati nepravilosti

Veselimo se prilici pomoći građanima koji će imati neke dirketene upite za nas ili prijave koje ćemo proslijediti da se ne bi pretvorili u probleme", rekla je Jelena Berković, izvršna direktorica GONG-a.

Problem koji se prijavljuje DIP-u, a koji može koštati od tri tisuće do pola milijuna kuna je kršenje izborne šutnje.

Inače, ovo su izbori za koje birači do sada nisu bili motivirani. O ishodu je tako 2014. odlučila tek četvrtina birača.

"Bolje je izaći, nego ostati doma i kasnije njurgati", smatra Berković.

Po prvi put na europskim izborima provodi se izlazna anketa, a rezultate će RTL objaviti odmah po zatvaranju birališta.

"Kad glasači izlaze s birališta naši im anketari prilaze i zamole ga da nam popuni još jednom birači listić", rekla je Maja Martul, koordinatorica projekata za izlazne ankete.

Birališta se otvaraju sutra u 7, a zatvaraju u 19, ali tek u 23 sata i službeno ćemo znati tko putuje u Europski parlament, pišu Vijesti.hr

hr Sat May 25 2019 20:12:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5618c7ba3bb0d9af2f8b4662/80

Svaki peti radnik u Hrvatskoj zaposlen je tek privremeno

Lani je u EU-u 14,1 posto radnika zaposleno privremeno, a u Hrvatskoj taj postotak je 19,9 posto. Samo četiri zemlje - Španjolska, Poljska, Portugal i Nizozemska imaju veći udio od Hrvatske

Svaki peti radnik u Hrvatskoj zaposlen je privremeno, bilo da je riječ o zapošljavanju na točno određeno vrijeme, preko agencija koje njegov rad iznajmljuju poslodavcima, što može biti i nekoliko sati tjedno, ili na sezonskim poslovima.

Pokazuje to jučer objavljeno izvješće Eurostata po kojem je Hrvatska među prvih pet zemalja Europske unije po tim oblicima zapošljavanja. U prosjeku je u Europskoj uniji čak 14,1 posto radnika u prošloj godini zaposleno na osnovu privremenih ugovora, a u Hrvatskoj taj postotak je 19,9 posto.

Samo četiri zemlje - Španjolska, Poljska, Portugal i Nizozemska - imaju veći udio od Hrvatske. Ako je i danas udio takvih nesigurnih zaposlenja 20 posto, a nema razloga vjerovati da se smanjio u odnosu na prošlu godinu, to znači da u Hrvatskoj čak više od 278 tisuća zaposlenih ima posao samo na određeno vrijeme jer je Državni zavod za statistiku u srijedu objavio da Hrvatska ima milijun i 390 tisuća zaposlenih.

Takvo privremeno zapošljavanje ipak ništa nije povećalo broj zaposlenih jer je on ostao gotovo jednak broju zaposlenih kakav je Hrvatska u prosjeku imala 2010. godine kad je udar globalne krize na njezino gospodarstvo bio na vrhuncu.

Smanjio se naravno i to drastično broj nezaposlenih ali to je više posljedica iseljavanja iz Hrvatske nego povećanja zaposlenosti. U zemljama u koje Hrvati najradije iseljavaju u potrazi za poslom, Njemačkoj, Austriji i Irskoj postotak onih koji imaju privremeni posao je znatno niži nego u Hrvatskoj.

U Njemačkoj je 12,6 posto, i Irskoj i Austriji upola manji nego u Hrvatskoj, 9,9 i 9,1 posto. U svim privremeni poslovi u najvećem su postotku u skupini mladih od 15 do 24 godine i veći je postotak žena koje se tako zapošljavaju.

Nestabilnost radnog mjesta, uz niske plaće, razlog je zbog kojeg mladi ljudi iseljavaju upozoravaju već godinama i hrvatski demografi ističući da ta nesigurnost odgađa i zasnivanje obitelji.

Nedostaje radnika

- I prije deset godina kad je stopa tih privremenih poslova ili ugovora na određeno bila oko devet posto, posebice što je najveći postotak bio među mladima i među ženama, upozoravali smo kakav će to imati utjecaj na iseljavanje i odluku mladih da zasnuju obitelj. To je jak potisni čimbenik na iseljavanje. Mladi ljudi nemaju sigurnu egzistenciju i tražit će je negdje drugdje ili će ostati u Hrvatskoj ali će ih nesigurnost natjerati da odgađaju rađanje djece, upozorava demograf Anđelko Akrap koji je i savjetnik predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović.

On dodaje i da je u Hrvatskoj, kao uostalom i u Španjolskoj i Portugalu, i veliki udio turizma u gospodarstvu uzrok velikog broja sezonskih radnika, ali da se privremenih oblika zapošljavanja ne libe ni poslodavci u ostalim sektorima dok država nema ni plan ni novac kojima bi uskočila s nekim mjerama za ljude koji mogu računati samo na takvo zapošljavanje, piše Novi list

hr Sat May 25 2019 20:04:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce981f129111cbfa68b456c/80
Foto: FB/Grad Split službena stranica

Opara se susreo s hrvatskim braniteljicama na izložbi fotografija 'Žena-majka-ratnica'

U ime predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović skup je pozdravio župan Blaženko Boban, saborski zastupnik Petar Škorić prenio je pozdrave u ime Hrvatskog sabora, a u ime Ministarstva obrane RH okupljene braniteljice pozdravio je i zapovjednik Hrvatske ratne mornarice, komodor Ivo Raffanelli.

U sklopu ovogodišnjeg programa tradicionalnih susreta hrvatskih braniteljica iz Domovinskog rata, gradonačelnik Andro Krstulović Opara nazočio je otvaranju izložbe ratnih fotografija „Žena – majka – ratnica“ i svečanoj akademiji u Domu Hrvatske vojske na Poljudu. Pozdravljajući brojne braniteljice koje su se iz svih krajeva Hrvatske danas okupile u Splitu, gradonačelnik je izrazio zahvalnost što su čovjekoljublje i domoljublje utkale u neovisnu Hrvatsku.

- Ako je trenutak kada treba stati i zahvaliti se svima vama braniteljicama koji ste dali svoju mladost, snagu, a na žalost, brojne i vlastiti život, onda je to ovaj trenutak kada bivamo ponizni i kada ostajemo bez riječi. Tisuće žena, kćeri, majki i sestara branilo je i obranilo našu domovinu. Tu činjenicu valja stalno osvjetljavati i na nju podsjećati. O tome treba jasno i glasno govoriti, a mi, koji obnašamo javne dužnosti, obvezni smo u tome pomoći. Osim osjećaja ponosa zbog slavne prošlosti, vas zaokuplja i pitanje budućnosti, budućnosti naše djece te budućnosti naše zemlje. Upravo zbog toga, od nas na dužnostima, tražite, zahtijevajte i inzistirajte da se kao društvo pomaknemo naprijed uz daljnju afirmaciju vaše srčanosti s kojom ste branili Hrvatsku. Vaši ciljevi tada, moraju biti ostvareni sada, danas! To su vrijednosti o kojima nema spora, ni dvojbe. Čovjekoljublje i domoljublje utkale ste u našu domovinu - poručio je Krstulović Opara s govornice svečane akademije.

U ime predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović skup je pozdravio župan Blaženko Boban, saborski zastupnik Petar Škorić prenio je pozdrave u ime Hrvatskog sabora, a u ime Ministarstva obrane RH okupljene braniteljice pozdravio je i zapovjednik Hrvatske ratne mornarice, komodor Ivo Raffanelli.

Ovaj susret održava se u organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH, podružnica Splitsko-dalmatinske županije te pod pokroviteljstvom Predsjednice RH, Ministarstva branitelja, Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita i Grada Solina. U ime organizatora okupljenima su se obratili Bruno Vukić, predsjednik UDVDR - ogranak Splitsko-dalmatinske županije te Mirjana Rakijar, predsjednica Kluba žena UDVDR - ogranak Splitsko-dalmatinske županije.

hr Sat May 25 2019 19:57:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce96d6c29111ca5a68b4569/80
Foto: Screenshot

Evo kako je Hod za život izgledao iz zraka

Organizatori pretpostavljaju kako je broj okupljenih čak peteroznamenkast
Iako točne brojke nisu poznate, izgleda da se u Splitu okupilo više ljudi no što je slučaj bio prošle godine. Jutros se za razliku od prošle godine, šetalo s Rive prema Zvončacu.

U Splitu je okupljene uveseljavao Petar Dragojević, a u Zagrebu Thompson. Dok Split nije zabilježio nikakve incidente, isto se ne može reći za glavni nam grad. Ondje su aktivistkinje prepriječile put povorci pa ih je policija privela. 

Na snimci iz zraka izgleda kako bi predviđanja organizatora o broju okupjenih mogla biti točna.

Da je sve prošlo bez ikakvog incidenta posvjedočili su i turisti koji su time lapse objavili na svom Facebook profilu, a i impresionirala ih je cijela povorka:

U Splitu se danas skupila ogromna skupina ljudi. Bili smo impresionirani volonterima koji su pratili paradu i skupljali smeće i uvjerili se da ništa za njima ne ostane. Uvjerite se sami, piše uz objavljeni video.


hr Sat May 25 2019 18:29:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .