Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b1962e02af47f701b8b46eb/80
Foto: PIXABAY

Frosé – novo trendi piće ljeta

Ovog novog popularnog pića doslovno su puna usta diljem svijeta. Otkrit ćemo ti što se krije u ovom šik ljetnom piću i kako ga sama s lakoćom možeš spraviti
Što dobijemo kad spojimo riječi rosé i frozen (zamrznut)? Tako je! Frosé! Kod tog pića je ime i program: glavni sastojak za ovo ukusno i nadasve osvježavajuće piće je zamrznuto ružičasto (ili rosé) vino koje se onda pri pripremi napitka smrvi s pomoću miksera (blendera), piše miss7.hr

Napitku se dodaju još i razne svježe bobice, sok od limuna pa čak i ružmarin. Piće je izmišljeno u Bar Primi u New Yorku, a odnedavno je vrlo popularno i u Europi. Škicnule smo na Pinterest i pronašle nekoliko jednostavnih recepata… 

Frosé od lubenice i malina


Sastojci: 
1 boca ružičastog vina (voćnog okusa)
100 ml votke ili tekile 
2 žlice soka od limuna 
400 g zamrznute lubenice
350 g zamrznutih malina
2 žlice smeđeg šećera 
10-15 kockica leda 

Priprema: 
Rastopi šećer u soku od limuna.
Sve sastojke stavi u mikser (blender) i dobro usitni. Stavi to u čaše, dodaj komadiće lubenice te posluži ukrašeno svježim malinama i jagodama. Možeš dodati i koji listić paprene metvice. 

Frosé od lubenice 


Sastojci: 
3 dcl ružičastog vina 
4 šalice zamrznutih kockica lubenice
sok od 1 limuna  

Priprema:  Stavi vino, kockice lubenice i sok od limuna u mikser (blender) te miksaj dok ne nastane kremasta smjesa.  Stavi to u čaše i odmah možeš uživati u osvježavajućem napitku. 


Frosé od limunade


Sastojci: 
750 ml ružičastog vina
1 šalica limunade 
½ šalice ružičastog sirupa (recept u nastavku)
1 limun, svježe oguljena kora  ploške limuna za ukrašavanje

Ružičasti sirup: 
½ šalice ružičastog vina 
½ šalice šećera

Priprema:  Večer prije prelij vino u posude za led (trebat će ti dvije ili tri, ovisno o veličini posuda) te ostavi preko noći da se smrzne.  Kad je vrijeme za spravljanje froséa, stavi zamrznute kockice vina, ružičasti sirup, limunadu i koru od limuna u mikser (blender) te miksaj dok ne nastane kompaktna smjesa. Po potrebi dodaj koju kockicu leda. 
Prelij frosé u čaše te ukrasi kriškama limuna. 

Ružičasti sirup 


Kombiniraj vino i šećer u tavi na srednjoj vatri. Miješaj dok se šećer ne rastopi te ne počne kipjeti. Potom isključi štednjak te ostavi da se potpuno ohladi. Ako si umak napravila dan prije (što je sasvim OK), ostavi ga u hladnjaku do korištenja.

hr Thu Jun 07 2018 18:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0820970e49384c3a8b457c/80
Foto: Pixabay

Najpametniji ljudi piju najviše alkohola, otkriveno je istraživanjem

Nedavno provedeno istraživanje otkrilo je da najpametniji ljudi ujedno piju najviše alkohola.

“Što su žene educiranije, tim više piju alkohola i priznaju da imaju problema s pićem”, stoji u izvješću londonske Škole za ekonomiju koja je promatrala tisuću 39-godišnjaka, piše Index.

Otkriveno je da žene s fakultetskim diplomama imaju 50 posto veće šanse da svaki dan piju alkohol, a muškarci 49 posto veću vjerojatnost.

Grupa znanstvenika iz Finske provela je slično istraživanje i došla do gotovo jednakog zaključka.

“Inteligentnije osobe često počinju piti u adolescentskoj dobi, a i kasnije u životu konzumiraju više alkohola”, kažu.

Iako alkohol neće povećati inteligenciju i nije zdrav, jasno vam je zašto možda češće posežete za alkoholom od drugih.

hr Mon Dec 10 2018 19:46:09 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bd5a5a30e493810138b4811/80
Foto: PIXABAY

Stručnjaci tvrde: Ljudi iznad 40 godina ne bi trebali raditi više od tri dana tjedno

Ako ste stariji od 40 godina, niste ljubitelji petodnevnog radnog tjedna i u potrazi ste za razlogom kako biste radili manje - znanost je na vašoj strani

Prema rezultatima istraživanja objavljenim u publikaciji Melbourne Institute Worker Paper, osobe starije od 40 godine su najviše produktivne kada rade tri dana tjedno ili manje, piše tportal.

Do navedenog zaključka znanstvenici su došli nakon što su pratili navike 3 tisuće muških i 3500 ženskih ispitanika. Tijekom provođenja studije, istraživači su od sudionika tražili izvršavanje kognitivnih testova, analizirali su njihove radne navike, pamćenje, načine argumentiranja i apstraktnog zaključivanja.

U kognitivnim ispitivanjima od sudionika istraživanja očekivalo se da čitaju tekst unatrag, riječi naglas i spajaju brojeve sa slovima u određenom vremenskom okviru. Kako se moglo zaključiti iz navedenog ispitivanja, kognitivni rezultati sudionika istraživanja poboljšali su se nakon što istraživači povećali radno vrijeme do 25 sati. Međutim, nakon 25 sati istraživači su otkrili da je uspješnost na testovima počela podjednako opadati kod muških i ženskih sudionika istraživanja.

Možda najveće iznenađenje istraživanja je činjenica da su sudionici zaduženi za rad 55 sati tjedno imali gore rezultate u kognitivnih ispitivanjima od onih koji su u mirovini ili nezaposleni.

'Mnoge zemlje trude se podići dobnu ljestvicu odlaska u mirovinu, što znači da više ljudi nastavlja s radom u kasnijim životnim fazama. Razina intelektualne stimulacije može uvelike ovisiti o radnom vremenu. Rad može biti dvosjekli mač. On stimulira aktivnost mozga, ali istodobno dugo radno vrijeme može uzrokovati umor i stres, što ostavlja posljedice na kognitivnim funkcijama', izjavio je koautor studije i profesor na Sveučilištu Kei, Collin McKenzie.

Sveučilišni profesor napomenuo je kako njegovo istraživanje ističe da su razlike u radnom vremenu 'važne za održavanje kognitivnog funkcioniranja sredovječnih i starijih odraslih osoba', te da skraćeno radno vrijeme može biti 'učinkovito u održavanju kognitivnih sposobnosti vitalnim'.

hr Mon Dec 10 2018 15:51:36 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b5a04dacb557a1f348b4a95/80
Foto: Pixabay

Psi nam pomažu da živimo dulje i sretnije, tvrde znanstvenici

Ako dvojite oko toga uzeti psa ili ne, donosimo vam jedan veliki razlog u korist ovog čovjekovog starog prijatelja. Vi njemu dom, on vama puno više

Vlasnici pasa reći će vam da je najljepše kada dođu kući, a tamo im se od srca, svaki dan istim žarom obraduje neka njuška, piše Život i stil.

Takav doček grije dušu, a znanstvenici idu korak dalje i kažu da psi ne samo da djeluju na naše emocionalno stanje, nego i na tjelesno. 

Ljud i koji imaju pse imaju manji rizik od kardiovaskularnih bolesti i preuranjene smrti. 

"Psi dobro djeluju na naše zdravlje. Smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti potičući nas na tjelesne aktivnosti i snižavajući razinu stresa svojom prisutnošću.

Zabilježeno je da vlasnici pasa ne pate od manjka društva i socijalnih kontakata, odnosno da nisu usamljeni", stoji u studiji objavljenoj u časopis Scientific Reports. 

Za razliku od osoba koje žive same, vlasnici pasa imaju 36 posto manji rizik da razviju bolesti srca i krvnih žila te 33 posto manji rizik od prijevremene smrti. Kod vlasnika pasa koji žive u domaćinstvu s više ljudi ta rizik se snižava za još 11 posto.

Razlog je vrlo jednostavan. Ljudikoji imaju pse više su fizički aktivni što dobro djeluje na zdravlje. Tjelesna aktivnost čuva srce, žile, krvni tlak drži pod kontrolom i općenito produljuje vitalnost.

hr Mon Dec 10 2018 15:50:43 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/534883901799429e5daa3386/80

Iza nesanice se može skrivati šokantno očigledan razlog: provjerite koji točno

Mnogi od nas pate od nesanice, često ne znajući što se krije iza problema sa spavanjem. Ali nova studija dala nam je trag u pravom smjeru

Znanstvenici su izvijestili o značajnoj povezanosti između nesanice kod starijih odraslih osoba i razina svjetlosnog onečišćenja na nekom području - što upućuje na povezanost između umjetne svjetlosti i problema sa spavanjem, piše Život i stil.

Nova istraživanja izdvojila su podatke iz Nacionalne službe za zdravstveno osiguranje (National Sample Group - NHIS-NSC) u Južnoj Koreji tijekom 2002-2013. godine, koristeći lijekove koji su pomoć kod nesanice kao pokazatelj poteškoća sa spavanjem.

Izloženost umjetnoj svjetlosti zabilježena je satelitskim podacima i mapirana na stambenim površinama. Ukupno su korišteni podaci od 52.027 odraslih osoba u dobi od 60 i više godina, a žene čine oko 60% sudionika.

Ne samo da su ljudi u područjima gdje je veće svjetlosno onečišćenje vjerojatnije uzimali ove lijekove, nego su ih i koristili dulje vrijeme i u većim dozama.  

"Naši rezultati potvrđuju da se vanjska, umjetna, noćna svjetlost može povezati s nedostatkom sna", kaže jedan od istraživača Kyoung-bok Min iz Nacionalnog sveučilišnog fakulteta u Seulu u Južnoj Koreji.

To ne dokazuje jednom zauvijek da svjetlosne onečišćenja uzrokuje ili pogoršava nesanicu - može biti i drugih čimbenika koji se nisu gledali u ovoj studiji.

Prethodna istraživanja pokazuju da je kvaliteta i trajanje sna od vitalnog značaja za naše zdravlje, od starenja kože do zdravlja srca. Ako ne dobivamo dovoljno sna, onda cijelo naše tijelo pati.

"S obzirom na nedavne znanstvene dokaze koji uključuju naše rezultate, jaka vanjska rasvjeta može biti novi čimbenik rizika za propisivanje hipnotičkih lijekova", kaže Min. Istraživanje je objavljeno u Journal of Clinical Sleep Medicine.

hr Mon Dec 10 2018 15:50:31 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .