Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5c3a05550e49381f768b45a4/80
Foto: PIXABAY

Slučaj Daruvarac: 'Ne znam zašto je sutkinja Meštrović diskriminirala većinu medija'

Na zimi i buri mediji su za suđenja pripušteni tek u prostor “dva za dva” u kojem jedva da su se mogli ugrijati. Glasnogovornik Suda Denis Klarendić kazao je kako se slaže da je slučaj za kojeg se znalo da će biti medijski eksponiran trebalo osigurati veću raspravnu dvoranu

Suđenje Darku Kovačeviću zvanom Daruvarac  nije u četvrtak moglo proći bez skandala. Sutkinja Mitra Meštrović propustila je u  sudnicu samo TV kuće, dok je više od polovice novinara koji su pratili  ovaj događaj ostalo zakinuto u pravu da odsluša presudu najpoznatijem hrvatskom nasilniku.

- Slažem se da je slučaj za kojeg se znalo da će biti medijski eksponiran  trebalo osigurati veću raspravnu dvoranu. No, to je u isključivoj domeni  sutkinje. Zašto ona to nije tražila ja zaista ne znam. Poglavito kad je na  kraju ispalo da svi niste mogli nazočiti izricanju presude, rekao je glasnogovornik Općinskog suda u Zadru Denis Klarendić.

Klarendić je pokušao opravdati svoju kolegicu sigurnosnim uvjetima u njezinoj sudnici, tvrdi Zadarski list, ali kad mu je predočeno da je samo dan prije sudnica  bila puna novinara prije nego što je sutkinja Meštrović zatvorila raspravu  za javnost, jasno je rekao da kriterij po kojem jedni mediji mogu, a drugi ne mogu nazočiti izricanju presude, nije održiv.

Dogovor optužbe i obrane?

Odmah su krenule spekulacije da je presuda Daruvarcu predmet dogovora dviju strana. Naime, na zatvorenom dijelu ročišta, Darko Kovačević je priznao krivnju te je tako osuđen za nanošenje teške tjelesne  ozljede i za prijetnju, ali ne i za pokušaj ubojstva s rezultatom da u konačnici dobije strogu kaznu, povratak u zatvor i sve ono što javnost  očekuje. Kovačević je dobio, prema riječima odvjetnika oštećene 18-godišnje Zadranke, Milana Petričića, strogu kaznu. Nakon pravosudne ekvilibristike i Kovačevićevog spektakularnog izlaska iz zatvora zbog pravnih začkoljica, javnost se “napojila” točno tolikom osudom, da je zakonski osiguran Kovačevićev povratak iza rešetaka.

- To definitivno ne može biti razlog. To nema veze jedno s drugim. Izvansudska nagodba ne može biti razlog da se isključi javnost, rekao je  Klarendić.

"Ne želi cirkus u sudnici"

- Teško mi je to komentirati jer to čak nije pitanje za mene. Međutim,  slažem se da u svakom pristupu, pa i u tom, treba biti puno fleksibilniji odnos. I to prema bilo kome, a posebno prema pripadnicima medija. U  četvrtak sam čak nazvao pravosudne policajce, ali su mi rekli da novinari  mogu slobodno hodati unutar suda. Za sve to treba imati malo širine i  biti pristupačniji. No nisam nazočio tom događaju pa mi je teško govoriti o detaljima. Mogu samo osobno reći, da sam ja bio tamo sigurno ne  bih stavio novinare u taj mali prostor, rekao je glasnogovornik suda.

Na pitanje jesu li  zbog takvog ponašanja pravosudnih policajaca i  kućnog reda protestirali neki mediji, Klarendić je potvrdio da su ga nazvali iz 24 sata i Slobodne Dalmacije.

Prema  sugestiji glasnogovornika o svemu smo jučer htjeli popričati s  predsjednicom Općinskog suda u Zadru Anom Mišlov. no ona je bila u  inozemstvu. Na godišnjem odmoru bila je i njena zamjenica Ivana  Klišmanić koja nije bila raspoložena za razgovor nego za pismenu korespondenciju.

Bunja: Pravosuđe se skriva od  javnosti

Za komentar cijelog slučaja Zadarski list tražio je poznate lokalne komunikologe i sociologe medija Sveučilišta u Zadru. Tako je komunikolog Đani Bunja rekao da nezadovoljstvo građana prema pravosuđu nije usamljen slučaj, što potvrđuje i ovaj događaj.

- To potvrđuju i ispitivanja javnog mijenja koja u pravilu hrvatskom pravosuđu daju nisku ocjenu. Zašto je to tako, pravosuđe bi se trebalo zapitati, ali i više otvoriti  javnosti. Poglavito se to odnosi na dip o obavještavanju  građana o tome što ih čeka  ako budu predmet pravosudnog postupanja. Metaforički se može reći da se pravosuđe od javnosti skriva kao što zmija skriva noge, rekao je Bunja.

Sociolog Sven Marcelić, pak, ističe važnost transparentnosti suda u svakom stupnju.

- To se odnosi i na onaj dio u kojem je uključena javnost. Ako nije postojalo neko  eksplicitno obrazloženje zašto samo televizije smiju u sudnicu, mislim da su u ovom  slučaju trebali biti uključeni svi mediji. Ako nije jasnim kriterijem zadana, selekcija  medija je popriličan problem i ne bi trebala postojati. Znamo da današnja medijska  slika uključuje i portale i tiskane medije koji su vezani za portale. Ovdje se išlo prema onim medijima koji su razmjerno najsporiji što je manji problem. Nama zapravo  treba transparentni odabir medija, rekao je  Marcelić.

Njegov kolega, sociolog medija Krešimir Krolo kaže da je ključan argument u odluci suda specifičnost kaznenog djela, što osobito vriijedi za zaštitu oštećenih u postupku.

- Dodatno naglašavanje medijskog pritiska može imati dugoročne posljedice. Kako  je prije bilo i kako su išla saslušavanja te otvorenost prema javnosti, bilo je dosta situacija koje nisu najspretnije izvedene. No drugo je pitanje s koliko resursa raspolažu naši sudovi da bi sve to bolje iskomunicirali, a ne da se odmah, bez obrazloženja, lijepe zabrane zbog kojih ostaje gorak okus u ustima. Ovo ovdje mogli bi  okarakterizirati kao opravdani razlog, ali nedostaje bolja iskomuniciranost suda. Istog dana se, međutim, pojavio značajniji problem. To je nedostatak transparentnosti  oko nabavke borbenih aviona te još važnija najava ministarstva kulture o sankcioniranju govora mržnje preko društvenih mreža, rekao je Krešimir Krolo.

Koliko će Daruvarac, s obzirom na priznanje krivnje, na kraju ostati u zatvoru?

Kako je cijeli slučaj Daruvarac, odnos medija i pravosuđa  vidio jedan poznati zadarski odvjetnik najbolje svjedoče njegove rečenice.

- Za cijeli slučaj presudna je bila snimka događaja. Općinski sud u Zadru pamti i drastičnije slučajeve, a gdje kazna sigurno neće biti “razrezana” kao u ovom slučaju. Nakon presude, uslijedit će žalbeni postupak i  Daruvarac će dobiti, prema ustaljenoj sudskoj praksi, od 2,5 do tri godine zatvora. No, hoće li zaista biti tako, vidjet ćemo, zagonetno se na kraju  nasmiješio zadarski odvjetnik s pogledom na prekrcani “novinarski box”  na samom ulazu u sud, tvrdi Zadarski list.

hr Sat Jan 12 2019 16:18:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b3b8b15cb557ac8078b45df/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

Nije u šoldima sve: Poslodavci moraju biti fleksibilniji, evo kako sve mogu izaći u susret radnicima

Potraga za radnicima ima i pozitivnu stranu. Nju doživljavaju radnici koji su za vrijeme velike nezaposlenosti imali malo prilika za rad. Naročito to osjete radnici iz manjih sredina gdje su i stope nezaposlenosti više.

Jedna od njih je 36-godišnja Siščanka Irena, po zanimanju trgovkinja koja je u svom radnom vijeku imala kratka razdoblja zaposlenosti i duga razdoblja nezaposlenosti. Poslovi koje je dobivala u manjoj sredini, naročito u branši u kojoj ona radi, vrlo su nesigurni. S obzirom na velik broj zainteresiranih za pojedino radno mjesto, poslodavac unatoč malim plaćama, lako mijenja zaposlenike, a to je Irena itekako osjetila na vlastitoj koži. Nedostatak radne snage za radnike poput nje znači više prilika i u konačnici, ako im je to potrebno, i veću sigurnost, piše Dnevnik.hr.

''Nakon završetka srednje škole počela sam raditi u Sisku, u trgovini mješovitom robe gdje sam odrađivala prvu godinu prakse. Bez posla sam bila oko osam godina prvenstvo zato što do nekog isplativog posla bilo jako teško doći, a u zadnjih par godina bilo je tu i malo dijete pa sam vrijeme radije provodila s njim'', priča Irena.

No, zbog nedostatka radne snage, poslodavci su morali postati kreativniji u privlačenju zaposlenika. Tako je trgovački lanac Spar koji svoje trgovine ima diljem Hrvatske, osim na uvjetima rada, poradio i na privlačenju zaposlenika iz mjesta u kojima nemaju nužno svoje trgovine. Irena se prijavila na razgovor za posao te su joj ponudili prijevoz iz sela u kojem živi u blizini Siska, do jedne njihove zagrebačke trgovine. Tako joj osiguraju prijevoz od njezinog sela do trgovine u Zagrebu i nakon posla natrag kući.

''U Sparu sam se zaposlila sasvim slučajno putem portala Moj posao. Privuklo me prvenstveno to što je organizirao prijevoz za radnike iz Siska što je odlično. Radna atmosfera je opuštena. Ima i teških i napornih dana, ali sve u svemu ok'', kaže Irena.

Da poslodavci moraju naučiti biti fleksibilniji, što ne uključuje samo podizanje plaće nego i radne uvjete te odnos prema zaposlenicima, za DNEVNIK.hr naglašava Ana Jergović koja se bavi ''employer brandingom'' u Infobipu.

Što sve više traže zaposlenici?

''Zaposlenici su u ovoj godini često tražili od poslodavca klizno radno vrijeme, rad od kuće, treći stup mirovinskog osiguranja, sportske aktivnosti... Onda ide pregovor s upravom oko toga. Na Infobipovom primjeru mogu reći da postoji sluh i da se izlazi u susret ljudima'', priča Jergović ističući da se zahtjevi posebno udovoljavaju onim zaposlenicima koji se bave deficitarnim profesijama. Osim IT stručnjaka, čime se bave u Infobipu, na tržištu rada sve je veća potražnja od ponude i za uslužnim djelatnicima poput ugostitelja, ali i trgovaca.

''Primjećujem da se kod poslodavaca često javlja strah, boje se izaći u susret zaposlenicima, jer misle da bi to moglo utjecati na njihovu efikasnost, da će ih razmaziti, da će kraće raditi, opustiti se, radit će od doma pa će manje raditi. Treba osvijestiti da je to samo strah jer kada udovoljite zaposleniku jača se spona između njih i poslodavca, zahvalniji su, motiviraniji'', kaže Jergović.

U zemljama zapadnije od Hrvatske s nedostatkom radne snage u svom zavičaju suočavaju se već desetljećima, pa su imali prilike razviti modele kako tome doskočiti. Hrvojka Kutle, iz Udruge U4 HR navela je neke od modela koje je po uzoru na zapadne zemlje preuzela Hrvatska.

''Jedna od njih je da velik dio poslodavaca svojim zaposlenicima plaća privatno zdravstveno osiguranje. To je model koji je došao izvana. Ali samo privlačenje ide iz 'employer brandinga', morate svojim zaposlenicima unutar kuće dati razlog da ostanu. Ako oni imaju razlog ostati onda će to privući druge zaposlenike da dođu. To je puno bitnije, jače, da netko kaže da radi tu i da mu je dobro, nego ono što ćete napisati o sebi u oglasu'', samo su neki od primjera koje navodi.

Ograničavajući zakon

Na podosta toga, ističe, poslodavce ograničava zakon. ''Kod nas u Hrvatskoj postoji puno stvari u kojima vas zakon ograničava, onda ne možete puno svari ponuditi. Odnosno kad ih ponudite onda vas puno više koštaju nego što vrijede. Onda se nađete u situaciji da radite da rubu zakona. Hrvatska ima dobre zakone i nije problem u zakonima, problem je u provođenju zakona. Neki zakon provode, neki ne i onda država umjesto da kontrolira tko ne provodi zakon, donese još rigorozniji zakon. Onda ste onima koji su poštovali zakon dodali još neke restrikcije, a oni koji to nisu radili ne rade to ni sada. To je problem hrvatskog društva. Ljudi iz Hrvatske ne odlaze jer nemaju posao. Ako meni radnik kaže da odlazi, a ima dobru plaću za hrvatske prilike, on ne odlazi zbog plaće'', rekla je Kutle.

Da su plaće radnicima ipak još uvijek najvažnije, kaže urednik poslovnog tjednika ''Lider'' Miodrag Šajatović: ''Prvo se traže veće plaće. Poslodavci često nemaju drugog izlaza nego povećavaju plaće. Posljedica toga će biti da će manje izdvajati za investicije. Time će naše firme biti tehnološki zaostalije i gubit će utrku s ostalima. Država bi trebala smanjiti poreze da bi poslodavci imali za veće plaće. Postaje i sve važnije kakva je atmosfera u nekoj firmi, osjećaju li se u zaposlenici u njoj ugodno''.

hr Sun Jan 20 2019 16:01:34 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58e1e5b6b473988b0f8b45c7/80

Do dizala s pomoću novca EU-a - počele prijave

Tri godine umirovljenici i HGK rade na projektu "Dostupnost do stana", putem kojeg planiraju ugradnju dizala s pomoću europskih fondova. Tvrde da u Hrvatskoj ima gotovo 17 tisuća zgrada s tri i više katova u kojima nema dizala. Sada prikupljaju prijave zainteresiranih predstavnika stanara, a nakon obrade podataka, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a u drugoj polovini godine objavit će pilot natječaj.
Dobru "kondiciju" u Hrvatskoj ima oko 700 tisuća građana koji žive u zgradama bez dizala. Ako ih žele ugraditi, uz 85-postotno sufinanciranje iz fondova Europske unije, predstavnici stanara mogu to napokon učiniti. Podaci se prikupljaju do kraja siječnja. Prijave se mogu poslati poštom ili internetom Hrvatskoj gospodarskoj komori Zagreb ili Udruzi umirovljenika Hrvatske pošte i telekoma. Dosad je pristiglo više od 6.200 prijava.

- Utvrđujemo interes za svaku od 16.804 zgrade. Hoće li stanari uopće da im se ugradi dizalo. Tu ima svega. Ima nesuglasica među stanarima, a ima i objekata na kojima nažalost nema mjesta za dizalo, kaže Želimir Manenica, dopredsjednik koordinacijskog odbora Udruge umirovljenika HT-a i HP-a. Iz HGK poručuju kako se sve dobivene podatke objediniti u jedinstvenu bazu, a analiza će pokazati ukupan broj potrebnih dizala i broj dizala po gradovima. 

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabriela Žalac najavljuje pilot-natječaj u drugoj polovini godine. Izmjenom Operativnog programa i analizom vidjet će se koliko je novaca potrebno kako bi izašli ususret starima i nemoćnima, poručila je. 

U Ministarstvu graditeljstva ističu da za realizaciju ovog projekta nema zapreka u prostornim planovima, a neće trebati ni građevinska dozvola. Postupak ne traje dugo i nije skup - projektant isprojektira dizalo, njegovu dogradnju, uklopi ga suvislo u prostor, ovjeri projekt i preda ga nadležnom uredu.  

Inače, prijave su neobvezujuće, što znači da jednom kada se objavi natječaj, moći će se prijaviti svi zainteresirani, piše HRT.
hr Sun Jan 20 2019 14:35:47 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c44786f0e493806828b4620/80
Foto: HRT

Počelo postavljanje prvog stalnog pilota Pelješkog mosta

U Komarni je počelo postavljanje prvog stalnog pilota Pelješkog mosta. Trebalo je početi jučer, ali je odgođeno zbog jakog juga. Valovi i vjetar otežavali su pozicioniranje i precizno postavljanje pilota dugog 126 metara.
Brod iz Kine dovezao je 24 pilota koji će biti dio Pelješkog mosta. Piloti su dužine od 126 do 128 metara i oni su najduži koji će se ugraditi kao temelji za dva središnja stupa budućeg mosta. Ukupno će biti postavljeno 148 pilota. 

- Razlika između njih i testnih pilota je u tome što su ovi stalni piloti u jednom dijelu antikorozivno zaštićeni, to je dio koji će biti u moru neposredno, dok onaj dio koji ulazi u mulj nije potrebno zaštititi, i u njima su ugrađene vodilice za postavljanje katodne zaštite i zaštite od munje, objašnjava Jeroslav Šegedin, predstavnik Hrvatskih cesta na gradilištu Pelješkog mosta.

Nakon toga slijedi izvlačenje mulja, čija je naslaga na sredini Neretvanskog kanala oko 70 metara, te ubacivanje armiranog betona u cijevi pilota, piše HRT.
hr Sun Jan 20 2019 14:32:50 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c4458c50e4938d2828b45e4/80

Prosvjedna šetnja za Marjan: Građani žele odgovorno pristupanje problemu potkornjaka

Građani okupljeni oko inicijative Naš Marjan na Facebook-u organizirali su prosvjednu šetnju zbog odvoza stabala zaraženih nametnikom potkornjakom. Dolazak teške mehanizacije na Marjan podržao je i gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara.
U prosvjednu šetnju krenulo se u 10:25 s marjanske Vidilice prema botaničkom i zoološkom vrtu.

Zahtjevi inicijative građana i ove prosvjedne akcije su:

- Traže od gradonačelnika Opare osnivanje kriznog stožera i da se ponaša prema problemu potkornjaka na način kao da je na Marjanu izbio požar.

- Traže da se promijeni prioritet rada JU i da se ne čeka probijanje vlaka kako bi se pristupilo ozbiljnoj sanaciji.

- Traže da se JU Marjan odobre dovoljna sredstva za interventan angažman velikog broja šumara koji će odmah, od sutra, započeti sanaciju na način kako je predvidio dr. Pernek.

- Traže da se preispita odluka o probijanju vlaka s obzirom da će se s njima samo olakšati pristup pojedinim dijelovima šuma, što znači da će se šuma uništiti samo zato da bi se sanacija obavila jeftinije. Smatraju da nema te cijene koju građani nisu spremni platiti da Marjan ostane lijep kakav je danas.

- Traže da se dr. Perneku na raspolaganje stave dovoljna sredstva za postavljanje klopki čija je cijena zanemariva, kao i dovoljan broj djelatnika koji će prazniti klopke i dopunjavati ih feromonom kako bi one bile učinkovite. Također zahtijevaju nadzor nad JU koja će provoditi ove mjere.

- Traže da se građanima omogući da pomognu u odvozu nezaraženih debla.

hr Sun Jan 20 2019 12:17:53 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .