Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5db01a7129111c58c28b45f9/80
Foto: Jakov Teklić i Google Maps/solin.hr

Rekonstruira se Osnovna škola Vjekoslava Paraća u Solinu i gradi se dječji vrtić u Svetom Kaju

Osnovna škola Vjekoslava Paraća u Svetom Kaju uskoro će proslaviti jubilarnih 50 godina rada, a zastarjela infrastrukturno više ne udovoljava potrebama za adekvatnim osnovnoškolskim obrazovanjem

Sklopljen je Ugovor o međusobnim pravima i obvezama izrade projektne dokumentacije za rekonstrukciju Osnovne škole Vjekoslava Paraća i izgradnju dječjeg vrtića, između Splitsko dalmatinske županije, Grada Solina i OŠ Vjekoslava Paraća. Procijenjena vrijednost izrade projektne dokumentacije – idejnog rješenje objekata i okolnih prometnica te idejnog projekta za lokacijsku dozvolu je 200.000,00 kn uvećan za iznos PDV-a. Županija preuzima obvezu sufinanciranja i izrade projektne dokumentacije odnosno u iznosu od 72%, a 28% Grad Solin.

Osnovna škola Vjekoslava Paraća u Svetom Kaju uskoro će proslaviti jubilarnih 50 godina rada, a zastarjela infrastrukturno više ne udovoljava potrebama za adekvatnim osnovnoškolskim obrazovanjem, stoji na stranicama Grada

Područje Mjesnog odbora Sveti Kajo godinama bilježi populacijski rast i s obzirom na sve veći broj učenika, izazov je posljednjih godina zadovoljiti potrebe upisa djece te je školi nužna rekonstrukcija.
Kao što je nužna rekonstrukcija škole, nužan je i izgradnja još jednog objekta za potrebe predškolskog odgoja u ovom solinskom mjesnom odboru. Zahvat izgradnje dječjeg vrtića i dogradnje, odnosno rekonstrukcije, škole moraju se sagledati istovremeno kako bi budući planirani sadržaji bili kompatibilni.

U sklopu rekonstrukcije i dogradnje osnovne škole planira se rušenje postojeće sportske dvorane te dogradnja škole. Naime, izgradit će se nova dvorana s vanjskim igralištem, riječ je o izgradnji nove dvodijelne školske dvorane te izgradnji dviju učionica razredne nastave i četiri kabineta, kao i četiri učionice predmetne nastave, novoj knjižnici, arhivu škole, spremištu, blagovaonici, prostoru za više namjena. Ukupno oko 875 metara kvadratnih novog školskog prostora.


Glede izgradnje novog dječjeg vrtića, izgradit će se dvije jedinice za djecu vrtićke dobi i jednoj jedinici za djecu jaslične dobi i jednoj jedinici za djecu sa teškoćama u razvoju. Vrtićki objekt bi sadržavao i i prostor za kuhinju, kabinet, spremište.
No, rekonstrukcija i dogradnja osnovne škole i dječjeg vrtića mora se sagledati i kroz novo prometno rješenje, koje bi se rješavalo oko škole i budućeg vrtića.

Grad Solin je već raspisao poziv za dostavu ponuda za izradu projektne dokumentacije za analizu dječjeg vrtića i proširenje škole u Svetom Kaju te je za izvođača izabrana tvrtka Roterm d.o.o. Split.

Uz samu rekonstrukciju osnovne škole i izgradnju dječjeg vrtića na ovom području nužna je i prilazna prometna infrastrukturna rekonstrukcija. Sve prilazne ulice su uske i u vrlo lošem stanju s aspekta sigurnosti pješaka. Grad je izradio projektnu dokumentaciju za ove prometnice koje uvažavaju potrebu izgradnje nogostupa kojim bi budući učenici sigurnije prolazili do škole. Riječ je o prilaznim prometnicama Ulici sv. Nikole i Ulici Dudini. U tijeku je postupak evidentiranja nerazvrstane ceste Ulice Dudini. Glede Ulice Dudini izrađen je idejni projekt za lokacijsku dozvolu, ulica bi se proširila i novim projektom širina prometnice bi iznosila pet i pol metara u dužini 125 metara, a samom dužinom uz prometnicu izradio bi se i nogostup u širini jedan i pol metara.

Za Ulicu Sv. Nikola Grad Solin je osigurao sredstva u proračunu te je ishodio lokacijsku dozvolu, ali nije pravomoćna zbog žalbe stranke u postupku. Navedena ulica će se proširiti od crkve sv. Anastazija do križanja s Ulicom Dudini čim se dobiju dozvole za gradnju. Šrina prometnice bi iznosila pet i pol metara, a sa strane bi bio izveden nogostup u širini jedan i pol metar. Moramo napomenuti, da sredstva nisu nikada bila problem već dugotrajno rješavanje žalbi i imovinsko - pravnih odnosa, piše Solin.hr

hr Wed Oct 23 2019 11:16:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b7baf24cb557a947e8b4573/80
Foto: SibenikIn

VIDEO Dupin na Pelješcu došao do plićaka, tražio je pozornost ljudi na obali

Vrsta dupina za koju stručnjaci kažu da se najčešće drži otvorene pučine, ovaj put je napravila iznimku.

Neobično ponašanje dupina koji je neuobičajeno stigao skroz do plićaka i zapravo se gotovo nasukao na plažu u Kućištu na Pelješcu, snimio je Mario Duspara, piše Morski.hr

Vrsta dupina za koju stručnjaci kažu da se najčešće drži otvorene pučine, ovaj put je napravila iznimku. 

- Evo i videa delfina koji nas je posjetio na Pelješcu. Ovo u prvom videu ga moj stari mazi i vraća u vodu, a na drugom videu je brod koji ga je pratio kad je vidio da je slab… A onda je delfin vidio nas uz more i krenuo prema nama… Rekli su mi sa Veterinarskog faksa da je to vjerojatno Prugasti delfin i da je vjerojatno bolestan ili ošamućen pa je zato otišao uz obalu, jer se oni u pravilu drže pučine. Vidi se po veličini da još nije odrastao. Išao je prema ljudima koji su stajali uz obalu, tražio je kontakt i maženje, ali je išao polako, umorno. Nadam se da će biti ok,  zaključuje Mario Duspara koji je objavio dva videa i nekoliko fotografija.

- Na pučinu ga je uputio Tomislav Duspara, umirovljenik iz Vukovara, rekao je kratko za Morski.hr.


hr Thu Jul 09 2020 23:47:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f078faedaf72de62c8b463e/80

Bludništvo u Bolu: Muškarac Nijemicu uhvatio prvo za dojku, a onda za međunožje

Oštećenica je uspjela pobjeći, a okrivljenik je zaradio zabranu posjećivanja plaže i približavanja Nijemici.
Prije pola mjeseca nesvakidašnji događaj zbio se u Bolu na otoku Braču. Na nudističkoj plaži, za 36-godišnjeg F.K. nije bilo normalno da je žena obučena u kupaći kostim. On ju je prvo upozorio da ne smije imati rublje na plaži koja je nudistička, pa je gošća iz Njemačke prijedlog prihvatila.

Skinula je kostim i izašla iz mora da bi je muškarac, prilikom izlaska, uhvatio za lijevu dojku. Ona se prestrašila, rekla mu da je ne dira da bi je ovaj na to uhvatio za međunožje. Kazao joj je da se ovlažila.

Oštećenica je uspjela pobjeći, a okrivljenik je zaradio zabranu posjećivanja plaže i približavanja Nijemici. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podnijelo je i optužnicu protiv 36-godišnjaka zbog bludne radnje.




hr Thu Jul 09 2020 23:44:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f077214daf72d742e8b457e/80
Foto: Pixabay

Hrvatski pomorci zatočeni diljem svijeta, iz Sindikata poručuju: 'Bit će gadnih posljedica'

Ministarstvo je koncem travnja ipak odlučilo pomorce osloboditi plaćanja poreza na dohodak, zbog pada prometa uslijed pandemije koronavirusa

- Na pomorce, ali i neke druge radnike, se potpuno zaboravilo u ovim trenucima korona krize, a ono što im se dešava je zaista stravično. Dakle, trenutno je strahoviti problem izvršiti smjenu posade bilo kojeg broda bilo gdje u svijetu, jer svaka država vodi svoju politiku kojom se pokušava oduprijeti koroni, i trenutno ne postoji ta međunarodna institucija u svijetu koja bi mogla neku državu natjerati da dozvoli iskrcaj posade i omogući njihov transfer u matične države, kaže Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske za Glas Istre

- U normalnim vremenima smo u Hrvatskoj imali između 750 i 800 smjena posada brodova u mjesec dana, a od ožujka jedva trećina pomoraca uspije napraviti smjenu kako treba. To je vrlo ozbiljna situacija koja već dovodi do zabrinjavajućih posljedica, pa se mi svi moramo ozbiljno zapitati u kakvom su psihofizičkom stanju ti ljudi, imaju li uopće dovoljno namirnica, robe i drugih potrepština za biti na brodu. Vjerujte mi, bit će gadnih posljedica, bit će bolesti i samoubojstava, ali kako to riješiti kad se svaka država u svijetu poziva na svoj suverenitet i zadržava pravo da zaštiti svoje građane tako da zatvori granice. U redovnim okolnostima, oko 15 tisuća Hrvata plovi međunarodnim vodama, a u ovom trenutku vam je sigurno između 6.500 i 7.000 Hrvata na raznim brodovima diljem svijeta, od kojih polovica ima problema s povratkom kući, kaže Melvan za Glas Istre

Svjedočanstvo pomorca

Međutim, navodi da je kompanija dužna napravit smjenu pomoraca i pronaći način kako će to napraviti, pa makar to značilo skretanje broda s njegove planirane rute. U nekim slučajevima, zbog nemogućnosti provođenja smjene posade broda, kompanije čak nude veće plaće posadama da bi izdržale još koji mjesec na brodu, dok bude omogućena njihova repatrijacija. Svjesni cijele situacije, iz Sindikata pomoraca su čak uspjeli uvjeriti Ministarstvo da ne kažnjava pomorce u ovakvoj situaciji. Naime, malo je poznato da pomorci moraju imati najmanje 183 dana navigacije da im država ne bi uzela 50 posto onoga što su svakim užasnim momentom na tom brodu zaradili. Evo svjedočanstva jednog pomorca kako njihova svakodnevnica izgleda:

- Opće je poznat podatak da pomorci moraju imati 183 dana navigacije godišnje, to jest 4.392 radnih sati. Usporedbe radi, radnik na kopnu, za 6 mjeseci staža odradi oko 1.080 sati. Pomorci su 4.392 sati pod stresom od posla koji je skoro pa u svakom trenutku opasan, bilo da se bore s "običnim" ciklonama ili valovima i vjetrom koji nerijetko premašuju Beaufortovu ljestvicu koja mjeri valove do 14, 15 metara, pa sekunde čekanja izranjanja prove postaju vječnost i svaki novi val je novi stres opstanka za goli život. Sve su češći napadi pirata. U tom momentu, ako je posada imala sreće, sklonila se u Citadel - sigurnu ili paničnu sobu - a sam naziv dovoljno govori o stresu kojem smo izloženi. Moraju imati 183 dana navigacije da im država ne bi uzela ogroman porez, a ako pomorac umre u godini u kojoj nije ostvario 183 dana navigacije, država svejedno naplati svoj nemilosrdni porez obitelji pokojnog pomorca. Europska komisija je dopustila da se stopa poreza može spustiti i do 0 posto, ali naše Ministarstvo financija nema sluha za to iako hrvatsko gospodarstvo uprihodi milijardu dolara od nekoliko desetaka tisuća naših pomoraca, a to je oko 1.7 posto BDP-a. Dodamo li na to porez koji iznosi 24, odnosno 36 posto, ovisno o zaradi, a k tome još i prirez, plaćanje zdravstvenog osiguranja iako su i na brodu osigurani od poslodavca, pa još puste brevete koje se polažu, obnavljaju i plaćaju svakih par godina, pitamo vlasti zašto tolika pljačka pomoraca, pita se sugovornik Glasa Istre, pomorac.

Stoga je nadležno Ministarstvo koncem travnja ipak odlučilo pomorce osloboditi plaćanja poreza na dohodak, zbog pada prometa uslijed pandemije koronavirusa. Ministarstvo je, naime, donijelo uputu za provedbu odredbi Pomorskog zakonika u svrhu utvrđivanja "183 dana u međunarodnom prometu", radi oslobađanja od plaćanja poreza na dohodak pomoraca za vrijeme trajanja pandemije koronavirusa. Sukladno uputi, pomorcima koji plove u međunarodnoj plovidbi u broj potrebnih 183 dana računaju se i dani provedeni na liječenju od posljedica epidemije koronavirusa, odnosno dani provedenu u izolaciji, samoizolaciji ili karanteni. Osim toga, priznaju se i dani koji nisu ostvareni zbog poslovno uvjetovanih razloga, kao i dani boravka pomoraca na brodu u situacijama kada je nastupio prekid ugovora o radu, a pomorac nije bio u mogućnosti iskrcati se s broda. Budući da je mnogima ova vijest promakla, oni koji nisu uspjeli otići na brod prema planiranom rasporedu i dalje strahuju od naplate poreza. Zapravo je teško reći kome je gore, onima koji se ne mogu iskrcati s broda, ali i dalje dobivaju plaću, ili onima koji se na njega ne mogu ukrcati i zaraditi ono na što su računali, a čitava obitelj ovisi o njima. Najtragičnija situacija u ovom trenutku je na kruzerima diljem svijeta, ističe Melvan.

- U svibnju su vam u Dubrovnik uplovila tri kruzera s posadama od nekoliko stotina, pa i gotovo tisuću članova posade iz raznih zemalja. Repatrijacija i smjena posade se obavila iz Dubrovnika, jer ih niti jedna druga država nije htjela uzet! To je tragično! Znači, Italija, na primjer, nije htjela uzet svoje građane u talijanskoj luci, nego su morali pristat u Dubrovniku i od tuda otići za Italiju. Među njima je bilo i nekoliko stotina Hrvata za koje se ta priča još i dobro završila, za razliku od, primjerice Filipinaca koje njihova država ne želi ni dan danas uzeti natrag, pa sad imate 11 kruzera koji plutaju ispred obale Filipina, a država ne dopušta svojim građanima da stupe na kopno. Danas u svijetu imate nevjerojatno tragičnih priča, pogotovo u kruzing industriji koja je zbog korone totalno propala i neće se sigurno oporaviti još nekoliko godina. Nažalost, imate i takvih kompanija koje bezobrazno koriste ovu situaciju da bi uštedile, jer ih svaka smjena posade itekako košta, pogotovo u ovako kompliciranim situacijama, ali za boga miloga, ljudi moraju ići doma i točka, koliko god da to košta. Zato su se neke kompanije organizirale i zajednički dogovorile charter letove da bi vratile svoje ljude doma. Ali sve to vam malo znači ako neke države zatvore svoje granice i ne dozvoljavaju nikakav promet, kaže Melvan.

Patnja i tragedija pomoraca moraju se hitno okončati

Napominje da je Sindikatu pomoraca problem što im se moraju javiti sami pomorci koji su se našli u ovako nezavidnim situacijama i problemima, a ne njihove obitelji. Zna se dogoditi, recimo, da neki pomorac ima samo potrebu izjadat se svojoj obitelji, koja onda, mimo njihove privole, zove Sindikat i traži da riješe problem. No, jedna je stvar stav i poimanje cijele situacije sa strane članova obitelji, a druga je stvar što taj pomorac želi, ističe Melvan. To dakako ne umanjuje činjenicu da je pomorcima u ovim trenucima jako teško, ali zato se pomorci moraju javiti osobno kako bi Sindikat i nadležna Ministarstva mogli krenuti s rješavanjem problema.

Besmisleno je uopće pokušavati zamišljati kakav utjecaj na zdravlje može imati šestomjesečno zatočeništvo na brodu. Pandemija korone pokazala je da se svatko zatvara u sebe unutar svojih granica i svijet kao „globalno selo“ ne funkcionira. Najveća tragedija na koju nam je ukazala korona je totalni nedostatak bilo kakve solidarnosti, humanosti i suradnje, pa i bezdušnosti prema vlastitim građanima. Međunarodna federacija radnika u prometu (ITF) i Međunarodna brodska komora (ICS) predložile su svim pomorcima koji su prekoračili termine iz svojih ugovora o boravku na brodu da sastave pisanu izjavu da su zdravstveno nesposobni obavljati svoj posao, jer po svim parametrima u mnogim slučajevima to i jesu, a s time se složio i hrvatski Sindikat pomoraca.

- Dogodit će se trenutak kad brodovi više neće moći isplovljavat i možda će se tada konačno netko trgnuti i shvatiti da se mora hitno poduzeti nešto da bi taj svjetski prometni lanac mogao funkcionirati. Ova patnja i tragedija se mora prekinuti i točka, poručuje Melvan za Glas Istre.

hr Thu Jul 09 2020 21:37:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e99601729111c14ee8b45b2/80
Foto: Screenshot / YouTube

Capak o novim preporukama na slavljima: Četiri kvadrata po plesaču i individualni ples

Rekao je da se raspravlja i o obvezi nošenja maski.

Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak u razgovoru za Dnevnik Nove TV komentirao je nove epidemiološke mjere koje se očekuju i kazao da se sada razmatraju sve opcije.

"U diskusiji je bilo i da se ograniči i broj sudionika na svadbama, ali je izglednije da ćemo ostaviti broj, ali uvesti preporuku za sva okupljanja, svadbe, pričesti, krizme i postaviti malo strože mjere. Postojala bi obaveza da se skup prijavi Civilnoj zaštiti, ako ima više od 100 ljudi, a Civilna zaštita će organizirati nadzor. To će biti neke mještovite inspekcije i nadzirati da li se okupljeni drže propisanih mjera", rekao je Capak za Dnevnik NoveTV

Objasnio je i da će nove preporuke sadržavati u uputu koja će se odnositi na ples.

„Podij treba biti dovoljno velik, 4 kvadratna metra po plesaču. Ples treba biti individualan i to bi se sve nadziralo. Svima je u interesu, i onima koji organiziraju i onima koji dolaze da se nitko ne zarazi“, rekao je Capak.

Rekao je da se raspravlja i o obvezi nošenja maski.  

„To je bila jedna od glavnih tema danas ujutro i popodne. Mi za sad imamo obvezu nošenja maski samo u javnom prijevozu, a to bi bilo prošireno i na neke druge zatvorene prostore, no još ne znamo koje. Uglavnom one u kojima je veći broj ljudi gdje je teško držati distancu“, pojasnio je.

Komentirao je i mjere na granicama sa susjednim državama.

„Granice nisu otvorene, još 26. lipnja smo donijeli mjere. Djelimo zemlje na EU i treće zemlje za koje postoji ograničenje osim za neke izuzetke, a sada se razmatra da se za te izuzetke donesu posebne mjere. To vrijedi za sve treće zemlje“, rekao je.

Najavio je i niže cijene testova na koronavirus.

„Razmatra se da se revidiraju cijene reagensa i rada koje su u početku bile visoke, dakle da pružatelji usluge s HZZO-om razmotre nižu cijenu. Svakako možemo očekivati niže cijene“, rekao je za Dnevnik NoveTV

hr Thu Jul 09 2020 20:10:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .