Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a9c4e952af47f2a1a8b47d7/80

Petar Puljiz: video producent čiji spotovi 'stoje' uz svjetska imena kao Tiësto i David Guetta

Ovaj 21-godišnjak na svom YouTube kanalu ima više od pola milijuna pregleda, a socijalne mreže pomogle su mu izgraditi posao, koji kaže, zahtjeva puno vremena, pažnje i ljubavi.

Trenutni video producent i redatelj glazbenih spotova u Ultra music te samoinicijativni promotor hrvatskog turizma i kulture, Petar Puljiz, svoju je strast pretvorio u posao. Tehnologija i mediji oduvijek su mu bila primarna ljubav te je još od srednje škole puno vremena provodio proučavajući najnovija virtualna zbivanja.



'CIJELA MOJA KARIJERA TEMELJI SE NA VIRTUALNOM SVIJETU'

Inovativan i atraktivan pristup te dobra ideja, tvrdi, ključ su njegove uspješnosti, a iskoristivost medija je nemjerljiva.

Osim slaganja video materijala, Petar se okušao i u marketingu, a često ostvaruje i suradnje s različitim influencerima.

- Najčešći savjet koji im dajem jest da slušaju svoju publiku jer oni rade sadržaj za njih, oni su kotač odnosa s onima koji ih žele pratiti i slušati.

Njegovu hrvatsku verziju video spota  "I Got U" Dukea Dumonta, vidjelo je preko pola milijuna ljudi, dok je nedavno snimio i promotivni video u kojem je prikazao ljepote Hrvatske; CROATIA - Summer days.

Slične sadržaje možete pratiti na njegovom YouTube kanalu i Instagramu gdje ovaj 21-godišnjak objavljuje ideje i inspiracije, a za DalmacijaNews odgovorio je na nekoliko pitanja u kojima opisuje svoj rad i daje savjete kako iskoristiti moć medija.



Koji su tvoji savjeti; kako najbolje iskoristiti interaktivne medije za vlastitu promociju ili stvaranje nečega novog na digitalnom tržištu?

- Jako je bitno znati komunicirati. Da bi znali komunicirati, moramo znati što komuniciramo. Da bi znali što komunicirati, razlog je najbolje potražiti u tome zašto komuniciramo. Na umu je bitno imati:

 kome ja mogu pomoći, tko meni može pomoći i kako zajedno možemo pomoći drugima.

S obzirom na to da si ex voditelj marketinga na akademiji za videoigre, je li to obogatilo tvoj stil i kako si se našao tamo?

Videoigre su mi i dalje najdraži medij, te nastojim gravitirati prema njima. Proučavao sam video igraće studije i njihov način pristupanja izradi drugačijeg medija te sam čak razvio vlastitu mobilnu igricu i plasirao je na digitalno tržište. Uglavnom, u području video igara sam sakupio izuzetno zanimljivog i kvalitetnog iskustva kojeg nastojim preslikati u sva područja poslovnog života.

Trenutni si video producent i redatelj glazbenih spotova Ultra music, koliko je to zahtjevan posao, kako odabireš sadržaj, koliko kreativnosti zahtjeva i što te u tom poslu najviše ispunjava?

Vrlo zahtjevno jer isporuka mora biti na visokoj razini, mjesta pogreškama su minimalna. Ako se dogodi pogreška, posljedice su, pogotovo u pravnom gledištu, zastrašujuće. 

- Rizik postoji, napora je dosta ali samim time nagrada je samo veća. Opseg posla kao producent se sastoji od pravnog i organizacijskog spektra te redateljska pozicija koja obuhvaća usmjeravanje videa prema zadanoj tematici.

- Ono što me najviše ispunjava jest činjenica da imam priliku raditi za najveću elektronsku izdavačku kuću, te da moji spotovi stoje pokraj najvećih klasika iz elektronske scene kao što je Tiësto, deadmau5, David Guetta itd.

Kako si se osjećao kada su tvoji projekti počeli imati veliku preglednost?

Iskreno, nisam bio previše uzbuđen. Zasigurno je utjecalo na moju karijernu orijentaciju i samopouzdanost. 

Je li teško osmisliti i realizirati projekte? (Primjerice: Je li bilo teško realizirati projekt CROATIA – Summer days, 2017)

Osobno,nije teško osmisliti, ali kada je riječ o realizaciji tu je potrebno dosta znanja, strpljenja, upornosti i vremena. Potrebno je nabaviti opremu,savladati opremu i programe, komunicirati i organizirati s ljudima…suma sumarum, potreban je ocean živaca, volje i entuzijazma.

Internet kao „globalno selo“ ima sve veći utjecaj (na stvaranje trendova, ali i oblikovanje javnog mišljenja) je li to pozitivno ili negativno, ili oboje?

Sa sigurnošću mogu tvrditi da je trenutno za pojedinca najkorisniji, ali i najdestruktivniji alat. Da li Internet ima negativne ili pozitivne posljedice je pitanje pojedinca, ali s činjenicom da ljudi zbog svoje evolucijske karakteristike imaju veću sklonost reagiranja na negativne vijesti, edukacija o kulturi korištenja i ponašanja na internetu će morati biti obavezna za svakog pojedinca u bliskoj budućnosti. 

- Ne smijemo zaboraviti da je Internet samo posrednik naše komunikacije, a da na kraju svake strane komunikacije se nalazi čovjek.

Kako si otkrio svoj stil, što je jedinstveno što možeš izdvojiti?

Iako u zadnje vrijeme eksperimentiram podosta, svoj stil sam razvio od vrlo jednostavnog marketinškog pitanja. Kako gledaocu što realnije približiti vizualno iskustvo, a da izgleda vrlo gledljivo i zanimljivo.Odgovor sam pronašao u perspektivi, gdje je cilj da je snimljeno onako kako osoba stvarno može vidjeti, a to je iz prvog lica.


hr Sun Mar 04 2018 20:52:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba74c0acb557abfbb8b457d/80

ZL Split u plusu 117, a F. Tuđman u minusu 54 milijuna kuna

U Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb, koncesionaru u Zračnoj luci Franjo Tuđman, kažu da su njihovi poslovni prihodi lani rasli u odnosu na godinu prije
Hrvatske zračne luke iz godine u godinu ruše prometne rekorde. Ove godine kroz njih će proći više od 10 milijuna putnika, oko 500 tisuća više nego prošle godine. Kroz zračne luke Split i Franjo Tuđman pri tome prođe najveći dio tih putnika. 

Hrvatske zračne luke iz godine u godinu ruše prometne rekorde. Ove godine kroz njih će proći više od 10 milijuna putnika, oko 500 tisuća više nego prošle godine. Kroz zračne luke Split i Franjo Tuđman pri tome prođe najveći dio tih putnika. 

A rast broja putnika donosi i sve veće prihode. ZL Split tako je prošle godine uprihodio 370,9 milijuna kuna, 55 milijuna kuna više nego 2016. Pri tome je ostvario i rekordnu dobit od čak 117 milijuna kuna, što je 22 milijuna kuna više u odnosu na godinu prije. S druge strane, tvrtka Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ), koja je koncesionar na ZL-u Franjo Tuđman, za prošlu je godinu iskazala prihode od 462 milijuna kuna, dok su joj u 2016. prihodi bili 1,16 milijardi kuna. Usto, MZLZ je iskazao i gubitak od 54 milijuna kuna, dok je godinu prije imao dobit od 38 milijuna kuna. 

Takvi rezultati poslovanja koncesionara na najvećem hrvatskom aerodromu koji bilježi stalni rast prometa mnoge su zbunili. 

U MZLZ-u objašnjavaju da njihovi ukupni poslovni prihodi u 2016. uključuju i prihode od gradnje novog putničkog terminala u iznosu od 768,3 milijuna kuna koji se po međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS11) moraju priznavati u razdoblju građenja i kao prihodi i kao troškovi u jednakom iznosu. 

Bez tih prihoda, objašnjavaju, ukupni poslovni prihodi tvrtke za 2016. iznose 398,7 milijuna kuna i oni predstavljaju pravu poslovnu aktivnost društva. Po istoj logici, ukupni poslovni prihodi bez prihoda od izgradnje za 2017. iznose 408,3 milijuna kuna . 

– Na taj je način jasno da je evidentiran rast poslovnih prihoda društva u 2017. u odnosu na 2016. godinu od 7,9 posto – poručuju koncesionari na ZL-u Franjo Tuđman. Dodaju da je posljedično onda i dobit znatno pala. 

Pri tome, navode, promjena trenda iz pozitivne dobiti u negativan rezultat nije vezana uz prihode jer su poslovni prihodi koji isključuju gradnju rasli. 

Glavni pokretač negativnih računovodstvenih rezultata je, objašnjavaju, početak deprecijacije dugotrajne imovine, odnosno novog putničkog terminala i njegovo puštanje u promet u ožujku 2017. 

– Mjesečni trošak deprecijacije koje društvo knjiži za imovinu novog terminala iznosi otprilike 7,5 milijuna kuna – kažu u MZLZ-u. 

Kao drugi najvažniji razlog negativnog rezultata tvrtke navode financijske troškove kamata koji se više ne kapitaliziraju nakon isteka perioda građenja, a treći su razlog znatni troškovi u 2017. vezani uz transfer poslovanja sa starog na novi putnički terminal, testiranja i pripreme novog terminala te troškovi nabave specifične aerodromske opreme potrebne za upravljanje novim terminalom, piše vecernji.hr

– Nakon uspješno odrađenog prijenosa operacija na novi terminal u 2017., očekujemo da će s porastom prometa dobit iz poslovanja, a posljedično i neto dobit s određenim vremenskim odmakom, u idućim godinama imati stabilan i kontinuiran rast – poručuju iz MZLZ-a.   


hr Sun Sep 23 2018 10:17:27 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/590ae303b47398de708b45c8/80
Foto: Pixabay

Koliko se razlikuju cijene goriva na benzinskim postajama?

Pažljivim planiranjem na jednom spremniku prosječnog obujma ovih dana može se uštedjeti i 25 kuna

Cijene goriva daleko su od konstantnih i to znamo odavno, pa se s njihovim promjenama, rastom i padom, već tradicionalno susrećemo praktički svakog tjedna.

Poznato je već da su cijene na nekim benzinskim pumpama veće nego na drugim, ali cijene praktički svih vrsta goriva mogu se manje ili više razlikovati ne samo na benzinskim crpkama različitih naftnih kompanija nego i unutar istih firmi, a o različitim lokacijama njihovih prodajnih mjesta da i ne govorimo.

Ovisno o gorivu, crpki i lokaciji, cijena litre varira i po pola kune, piše Večernji list.

Planirate li putovanje, bilo bi mudro isplanirati i gdje ćete točiti gorivo.

Cijene je moguće pratiti izravno kod naftnih kompanija odnosno na njihovim internetskim stranicama, no zgodnu pomoć nude i neke druge stranice koje svakoga dana ažuriraju cijene goriva i izbacuju točnu uštedu između najnižih i najviših cijena, piše N1.




hr Sat Sep 22 2018 10:37:13 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba50515cb557a8ea08b4b2f/80

Gradonačelnik Krstulović Opara s francuskim poduzetnicima: Budućnost Splita temelji se na razvoju tehnološke industrije i pametnih rješenja

Razvoj IT tehnologije i Smart City rješenja, stvaranje i očuvanje održivog grada, Tehnološki park Split na Dračevcu, zatim novi Žnjan s budućim društvenim sadržajima, razvoj prometne infrastrukture – metro Zračna luka - Trajektna luka, Istočna obala i Kopilica, vodni sustav aglomeracije Solin-Split te razvoj hotelskih kapaciteta, predstavljeni su danas poduzetnicima iz 40 različitih francuskih tvrtki, u sjedištu francuskog udruženja poslodavaca MEDEF u Parizu.
Gradonačelnik Andro Krstulović Opara konkretno je govorio o projektima koji će Splitu i splitskoj aglomeraciji dati novi razvojni zamah prvenstveno na području tehnološke industrije, a potom infrastrukture i turizma, a uključivanje i doprinos investitora, kako domaćih, tako i stranih, uvijek je dobrodošao.

Čelnici Rijeke i Zadra, Vojko Obersnel i Branko Dukić, također su u MEDEF-u predstavili razvojne projekte svojih gradova, kao i predstavnici Slavonskog Broda i Osijeka.



Nakon konferencije uslijedili su brojni pojedinačni razgovori sa predstavnicima francuskih tvrtki zainteresiranim za ulaganja. Podsjećamo, potporu ovom skupu dala je i hrvatska Agencija za investicije i konkurentnost, a predsjednik Radne skupine za održive gradove - MEDEF International, Gerard Wolf, zahvalio je na predstavljanju i poželio ostvarenje dobre suradnje hrvatskih gradova s francuskim tvrtkama.

Današnji program hrvatske delegacije nastavlja se posjetom OECD-ovom Centru za poduzetništvo, male i srednje tvrtke, gradove i regije, gdje će također imati priliku predstaviti mogućnosti ulaganja i razvoja gospodarstva.
hr Fri Sep 21 2018 16:50:44 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae5f4202af47f77948b4892/80
Foto: Dalmacija News

Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije treći po ukupnom prihodu i dobiti

Između 55 gradova i općina Splitsko-dalmatinske županije, izdvajaju se poduzetnici Splita koji su prvi po broju zaposlenih, ukupnom prihodu, dobiti i gubitku razdoblja i po neto dobiti

Godišnje financijske izvještaje za 2017. godinu, s područja Splitsko-dalmatinske županije, u Registar je predalo ukupno 13 211 poduzetnika, obveznika poreza na dobit, od kojih je 8541 poslovao s dobiti razdoblja, a 4670 je iskazalo gubitak razdoblja. Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije u 2017. godini imali su 76 885 zaposlenih, koji su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 46,0 milijardi kuna, ukupne rashode od 43,8 milijardi kuna, dobit razdoblja u iznosu od gotovo 3,0 milijarde kuna, gubitak razdoblja od 1,3 milijarde kuna te neto dobit od 1,7 milijardi kuna. Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih iznosila je 4.710 kuna, što je 4,3 % više od prosječne plaće u 2016. godini.

Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije, u odnosu na poduzetnike u drugim županijama, najbolje su rangirani prema broju poduzetnika i broju zaposlenih (2. mjesto). Prema ostvarenim prihodima i neto dobiti su na 3. mjestu, a prema pokazatelju ekonomičnosti poslovanja na 8. mjestu. Prema pokazatelju produktivnosti rada mjerenim odnosom ukupnih prihoda i broja zaposlenih, zauzimaju 9. mjesto, dok su prema pokazatelju produktivnosti rada mjerenim odnosom neto dobiti i broja zaposlenih, na 10. mjestu među svim županijama.
 
Između 55 gradova i općina Splitsko-dalmatinske županije, izdvajaju se poduzetnici Splita koji su prvi po broju zaposlenih, ukupnom prihodu, dobiti i gubitku razdoblja i po neto dobiti. Osim poduzetnika Splita, više od milijardu kuna prihoda ostvarili su i poduzetnici Solina, Kaštela, Omiša, Vrgorca, Dugopolja, Trogira i Makarske.

Prvi poduzetnik u županiji, prema ukupnim prihodima u 2017. godini, je društvo TOMMY d.o.o. sa sjedištem u Splitu, a slijede ga STUDENAC d.o.o. iz Omiša, MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC d.o.o. iz Vrgorca te AD PLASTIK d.d. i AMEROPA ŽITNI TERMINAL d.o.o. iz Solina.

hr Thu Sep 20 2018 14:03:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .