Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/582ab77c1eea8f93bb8b4611/80

Haški sud danas odlučuje o sudbini bosanskohercegovačke šestorice

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju danas će izreći pravorijek šestorici bivših političkih i vojnih čelnika bosanskohercegovačkih Hrvata, odlučiti je li i Hrvatska sudjelovala u udruženom zločinačkom pothvatu i time zaključiti svoje 24-godišnje postojanje.

Žalbeno vijeće UN-ova suda u Den Haagu pod predsjedanjem Carmela Agiusa počet će u 10 sati čitati svoj konačni sud o odgovornosti političkih i vojnih vođa bosanskohercegovačkih Hrvata za teške zločine nad muslimanima u hrvatsko-bošnjačkom sukobu tijekom rata u BiH.

Lideri najmalobrojnijeg naroda u BiH nepravomoćno su u svibnju 2013. osuđeni na ukupno 111 godina zatvora zbog ubojstva, silovanja, deportacije, zatvaranja, uništavanja imovine širokih razmjera i drugih zločina.

Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Suci su većinom glasova, uz izdvojeno mišljenje predsjedavajućeg suca Jeana Claudea Antonettija, presudili kako im je cilj bio etnički očistiti Bošnjake iz većinski hrvatskog dijela BiH i u slučaju raspada države pripojiti ga Hrvatskoj, prema zločinačkom planu u kojem je sudjelovao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i uz njega ministar obrane Gojko Šušak i načelnik glavnog stožera Janko Bobetko.

Iako Haški sud utvđuje kaznenu odgovornost pojedinaca, a ne država, kvalifikacije iz prvostupanjske presude negativno govore o ulozi Hrvatske i tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana u ratu u susjednoj državi.

Hrvatska se dvaput pokušala uključiti u postupak u svojstvu prijatelja suda tvrdeći da će njezini pravni stručnjaci i povjesničari opovrgnuti teze tužiteljstva o udruženom zločinačkom pothvatu i sudjelovanju hrvatskog državnog i vojnog vrha u tome. Sud je to oba puta odbio.

Žalbu na prvostupanjsku presudu uložili su i tužiteljstvo, koje traži veće kazne, i branitelji šestorice optuženih, koji traže oslobađanje ili novo suđenje zbog pogrešnih zaključaka u prvostupanjskoj presudi.

Očekivanja odvjetnika

"Kada bi očekivanja temeljila isključivo na pravnim kriterijima, onda bi ukidanje prvostupanjske presude smatrala izvjesnim. Ovako očekujem neko kompromisno rješenje, pa je zato smanjenje kazne realnija opcija", rekla je Hini Vesna Alaburić, odvjetnica Milivoja Petkovića, bivšeg zapovjednika HVO-a.

Obrana generala Slobodana Praljka očekuje ili oslobađajuću presudu ili ukidanje prvostupanjske presude.

Praljkova braniteljica Nika Pinter rekla je Hini da su obrane u žalbenom postupku pokazale kako zaključci o udruženom zločinačkom pothvatu i međunarodnom oružanom sukobu nisu održivi, kao što je to u svom izdvojenom mišljenju utvrdio predsjednik raspravnoga vijeća Jean Claude Antonetti.

Antonetti je tada zaključio da je Hrvatska intervenirala u BiH uglavnom slanjem dobrovoljaca i časnika poput Praljka ili Petkovića te materijalnom pomoći, te da je izravna vojna intervencija HV-a, ako je do nje uopće došlo, bila vrlo ograničena.

Ocijenio je da, prema transkriptima iz Tuđmanovog ureda, svi njegovi planovi o uređenju BiH nisu bili u suprotnosti sa stajalištem međunarodne zajednice, podsjeća Pinter.

Petkovićeva obrana ističe da nije negirala zločine, nego je pokušala dokazati da oni nisu bili posljedica zločinackog plana etničkog čišćenja.

"Mi smo u žalbenom postupku nastojali na jednostavan i slikovit način pokušali dokazati da u prvoj polovici 1993. etnička slika nijedne općine na inkriminiranom području nije promijenjena. Zato se ne može smatrati da je bilo koji od zločina počinjenih u borbama u tom periodu bio sastavnica zločinackog plana etničkog čisćenja", istaknula je Alaburić.

Dodaje da su to dokazali i za dio sukoba u drugoj polovici 1993. kada se promijenila etnička struktura stanovništva dijela tadašnje Herceg-Bosne, ali zbog toga jer su i muslimani i Hrvati napuštali pojedina područja zbog ratnih sukoba.

"Mi smo sucima prezentirali podatke i dokaze o tijeku ratnih sukoba i ofenzivnim akcijama Armije BiH, kao i vojnim akcijama HVO-a koje su bile isključivo obrambene naravi. HVO je, naime, u to vrijeme gubio teritorij pod svojom kontrolom", rekla je je Petkovićeva odvjetnica.

Tužitelj Stringer je, pak, pred žalbenim sucima tvrdio kako su zaključci prvostupanjske presude o etničkom čišćenju Hercegovine potkrijepljeni brojnim svjedočenjima i dokumentima.

Ocijenilo je, ipak, da raspravno vijeće nije na odgovarajući način procijenilo težinu zločina i od žalbenog vijeća zatražio da optužene osudi na "značajno" duži zatvor.

Očekivanja političara

Premijer Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak u Budimpešti da ne očekuje da bi presuda koju Haški sud treba u srijedu izreći šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata mogla na bilo koji način povezati odgovornost Hrvatske s cijelim tim procesom.

"Što se tiče aktivnosti Hrvatske mislim da smo iskoristili sve pravne mogućnosti koje su nam stajale na raspolaganju  u ovom procesu... ja neću prejudicirati, vlada će komentirati presudu kada bude objavljena, to će biti u srijedu.  U svakom slučaju ja ne očekujem da bi na bilo koji način moglo doći do povezivanja odgovornosti Hrvatske u vezi s cijelim tim predmetom", rekao je Plenković u izjavi novinarima na marginama sastanka na vrhu zemalja središnje i istočne Europe i Kine u Budimpešti.

Predsjedavatelj BiH Predsjedništva Dragan Čović, koji je i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, izrazio je u ponedjeljak očekivanje da će u srijedu pred Haaškim tribunalom biti oslobođeni bivši dužnosnici Herceg Bosne, istaknuvši kako drugostupanjska presuda neće negativno utjecati na položaj bosanskohercegovačkih Hrvata.

"Očekujem da Jadranko Prlić i drugi budu oslobođeni. Oni su već platili iznimnu cijenu. Trinaest i pol pol godina su vezani za Haag", rekao je Čović na konferenciji za novinare nakon sjednice čelništva HNS-a BiH koje okuplja najznačajnije hrvatske političke stranke u BiH.

Čović je uvjeren kako su šestorica hrvatskih dužnosnika iz BiH nevina te da se nakon presude neće poremetititi odnosi u BiH.

Uoči izricanja presude među političarima u BiH prevladava suzdržanost, a samo mediji nagađaju kakav bi mogao biti sudski pravorijek.

"Hoće li 'šestorka' proći kao Mladić", pitanje je kojega na naslovnici u utorak postavlja sarajevski "Dnevni avaz" uz jasnu sugestiju kako bi pravda bila zadovoljena jedino ukoliko bi ranije izrečene zatvorske kazne nekadašnjim dužnosnicima Herceg-Bosne bile povećane, kako je to tražilo tužiteljstvo u svojoj žalbi na prvostupanjsku presudu.

"Avaz" podsjeća i kako bi Jadranko Prlić, u slučaju da osuđujuća presuda bude potvrđena, postao najvišim hrvatskim političarem osuđenim pred Haaškim tribunalom.

List navodi i kako je četrdesetak članova udruga koje okupljaju bivše pripadnike Armije BiH i bivše zatočenike logora što ih je držao HVO iz Mostara otputovalo u Den Haag kako bi nazočili izricanju presude zakazanom za srijedu. I oni se nadaju višim kaznama šestorici.

ICTY zatvara vrata

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u srijedu izricanjem presude u predmetu "Prlić i drugi" završava s radom 24 godine nakon osnivanja. Vrata će službeno zatvoriti na ceremoniji krajem prosinca ove godine u Haagu.

Gašenjem ICTY-ja njegove neriješene slučajeve preuzet će Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MMKS).

MMKS će voditi žalbene postupke za bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića i bivšeg zapovjednika vojske bosanskih Srba generala Ratka Mladića, čija je obrana najavila žalbu, te za vođu srpskih radikala Vojsilava Šešelja, u Haagu oslobođenog odgovornosti za zločine u Hrvatskoj i BiH te protiv vojvođanskih Hrvata. Tužiteljstvo se žalilo na njegovu oslobađajuću presudu.

Karadžić je u ožujku 2016. osuđen na 40 godina zatvora, a Mladić prošli tjedan na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti širom BiH, višegodišnje teroriziranje Sarajeva i uzimanje pripadnika UN-a za taoce.

Pred MMKS-om će se voditi i ponovljeno suđenje za čelnike srbijanske službe državne sigurnosti Jovicu Stanišića i Franka Simatovića, koji su 2013. bili oslobođeni krivnje za zločine u Hrvatskoj i BiH, ali je žalbeno vijeće tu presudu poništilo i naložilo ponovno suđenje.

ICTY je bio prvi sud za ratne zločine koji je UN osnovao nakon nurnberškog i tokijskog procesa, na kojima se sudilo za nacističke i japanske zločine u Drugom svjetskom ratu. Osnovalo ga je Vijeće sigurnosti UN-a u svibnju 1993. kao odgovor na masovne zločine počinjene na području Hrvatske i BiH početkom 1990-ih.

ICTY je u 24 godine optužio ukupno 161 osobu, a osuđeno je njih 84.

Devetnaest osoba oslobođeno je, među njima i generali Ante Gotovina, Ivan Čermak, i Mladen Markač te bosanski Hrvati Zoran Kupreškić, Mirjan Kupreškić, Vlatko Kupreškić i Dragan Papić.

Oslobođeni su i zapovjednici Armije BiH Naser Orić i Sefer Halilović, kao i sadašnji kosovski premijer Ramush Haradinaj. Haški sud oslobodio je i bivšeg načelnika generalštaba vojske Jugoslavije Momčila Perišića.

Protiv 20 osoba povučene su optužnice, a protiv 17 osoba postupak je obustavljen zbog toga što su preminule prije dolaska u Haag ili tijekom postupka.

ICTY je sudio za genocid, zločine protiv čovječnosti, povrede ratnog prava i običaja i teške povrede ženevskih konvencija i donio čitav raspon presuda od kojih je onu najtežu – kaznu doživotnog zatvora-  izrekao šest puta. Sve su ih dobili bosanski Srbi.

ICTY je donio nekoliko presuda za zločine počinjene na području Hrvatske - za vukovarsku bolnicu i Ovčaru (general JNA Mile Mrkšić osuđen je na 20 godina, major Veselin Šljivančanin na 10 godina, a kapetan Miroslav Radić je oslobođen), za napad na Dubrovnik ( uz Jokića osuđen i Pavle Strugar na 7,5 godina). Dok je za progon i druge zločine nad Hrvatima na području tzv. RSK, uz Babića, osuđen još jedan od vođa pobunjenih hrvatskih Srba - Milan Martić na 35 godina zatvora.

Bez epiloga zbog smrti optuženih ostali su predmeti protiv Gorana Hadžića, bivšeg predsjednika RSK optuženog za progon i druge zločine na okupiranim područjima Hrvatske i protiv bivšeg vukovarskog gradonačelnika Slavka Dokmanovića za zločine vezane uz vukovarsku bolnicu, odnosno Ovčaru.

Smrt u haškom zatvoru dočekao je i glavni arhitet zločina u bivšoj Jugoslaviji, srbijanski predsjednik Slobodan Milošević.

hr Wed Nov 29 2017 09:18:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b4cd3bacb557afa2e8b45a0/80
Foto: Zagreb facts

Svjetski mediji impresionirani dočekom hrvatskim nogometašima

Fotografije veličanstvenog dočeka hrvatske nogometne reprezentacije koju je po povratku sa Svjetskog prvenstva u Rusiji u ponedjeljak pozdravilo oko pola milijuna navijača na zagrebačkim ulicama i trgovima preplavile su medije diljem svijeta.
"U izljevu nacionalnog ponosa i sreće, Hrvatska je prostrla crveni tepih i priredila euforičnu dobrodošlicu reprezentaciji usprkos porazu u finalu od Francuske. Igrači su iz autobusa pozdravljali navijače i potpisivali autograme. Nacionalna televizija pozivala je građane da izađu na ulice i uživaju u povijesnom trenutku", piše Washington Post. 

"Navijači ogrnuti u crveno i bijelo napunili su ulice u središtu grada kako bi pozdravili igrače priredivši im herojski doček dok su oni prolazili u otvorenom autobusu i potpisivali autograme.  'Prvaci, prvaci' skandiralo je mnoštvo, iako je reprezentacija osvojila drugo mjesto", navodi američki sportski portal espn.com.

Francuski Le Monde i irski the24.ie naglasili su kako je samo jedan događaj u Hrvatskoj od njezine neovisnosti okupio više ljudi, a to je bio prvi posjet pape Ivana Pavla II 1994. 

"Navijači u domoljubnoj groznici dočekali su svoje junake, svjetske doprvake. Između 10 i 15 posto čitave populacije Hrvatske bilo je na ulicama Zagreba. Samo je misa koju je održao papa Ivan Pavao II 1994. privukla je više ljudi, čak niti na dočeku generala Ante Gotovine nakon oslobađajuće presude 2012. nije ih bilo toliko", stoji u izvještaju Le Mondea.  

"Stotine tisuća Hrvata izašle su na ulice Zagreba kako bi pozdravile igrače po povratku iz Rusije. Pet sati je trebalo autobusu kako bi se probio do Trga bana Jelačića kroz masu navijača u slavnim crveno-bijelim majicama. Od hrvatske neovisnosti 1991. godine samo jednom se okupilo veće mnoštvo i to kada je Hrvatsku posjetio papa Ivan Pavao II 1994", navodi irski portal the24.ie. 

Dočekom su impresionirani bili i u Kanadi i Njemačkoj. 

"Ovo je bio najveći doček u hrvatskoj povijesti. Igrači su satima putovali do središta grada. Zemlja od četiri milijuna stanovnika bila je u stanju euforije još od pobjede protiv Engleske u polufinalu, a plasman u finale svjetskog prvenstva označen je kao najveći sportski uspjeh u povijesti koji je osnažio osjećaj nacionalnog ponosa i jedinstva", prenosi kanadski portal sportsnet.ca. 

"Još u zračnoj luci Luka Modrić, Mario Mandžukić i ostali igrači dočekani su ovacijama. Usprkos porazu u finalu nije bilo osjećaja razočaranja", piše njemački Die Welt. 

Belgijski portal hln.be navodi kako se u Zagrebu nikada nije na jednom mjestu okupilo toliko ljudi kao u ponedjeljak dodajući kako je srebrnim hrvatskim nogometašima priređen daleko veći doček no brončanoj belgijskoj reprezentaciji koju je dan ranije u Bruxellesu pozdravilo oko 40.000 ljudi. 

Osim fotografija oduševljenih navijača i igrača koji ih pozdravljaju iz autobusa tijekom puta od zračne luke do Trga bana Jelačića, pozornost stranih medija privukla je i prisutnost pjevača Marka Perkovića Thompsona u autobusu. Odmah čim su krenuli s aerodroma, Ivan Rakitić se fotografirao s Thompsonom te tu fotografiju postavio na svoj instagram profil uz komentar: "Stigao je kralj". Neki zapadni mediji Thompsona su okvalificirali kao profašistički orijentiranog i ultranacionalistu.
hr Tue Jul 17 2018 15:07:22 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/56a53d5012953f27018b573b/80
Foto: FaH

Macron u Kremlju: Došli smo po ovaj pehar

"Došli smo po ovaj pehar", izjavio je u nedjelju u Moskvi francuski predsjednik Emmanuel Macon kojeg je u Kremlju primio Vladimir Putin prije finala Svjetskog nogometnog prvenstva 2018 između Francuske i Hrvatske.

Francuski predsjednik je čestitao ruskom kolegi Vladimiru Putinu na savršenoj organizaciji prvenstva.

"Želim vam čestitati na izvrsnoj igri ruske momčadi koja je stigla do četvrt finala i igrala jako hrabro", rekao je Macron na početku susreta s Putinom.

"Također želim vam čestitati kao zemlji organizatoru zbog dobrog odvijanja ovih događaja, ne samo da ih prati cijeli svijet, već je cijeli svijet ovamo došao", nastavio je francuski predsjednik i dodao da je sve proteklo sigurno.

Vladimir Putin je čestititao Francuskoj na kvalifikacijama u finale gdje se u nedjelju navečer sučeljava s Hrvatskom na moskovskom stadionu Lužnjiki.

Macron, koji prati utakmicu sa suprugom Brigitte, rekao je da su "došli po taj pehar".

Na stadion je došlo i nekoliko čelnika stranih zemalja i filmskih i sportskih zvijezda.

Nešto ranije tijekom dana predsjednik Putin je razgovarao s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović koja mu je poklonila hrvatski dres s brojem 9 i oznakom Putin i čestitala mu na organizaciji tog Svjetskog prvenstva, "pravog primjera kako takav događaj treba organizirati".

Ona je naglasila da je Rusija omogućila slobodno kretanje navijača i onemogućila bilo kakav incident

hr Sun Jul 15 2018 17:30:44 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b49fe9fcb557a23268b4625/80

To se zove šef: Oslobodio djelatnicu od posla kako bi mogla gledati utakmicu!

U ime Vatrenih razumijevanje daleko od domovine
Wolfgang Hauth, vlasnik restorana Gästete Haudi in Flein u njemačkom gradu Heilbronnu izmamio je suze na lice jednoj mladoj imotskoj majci, Ivani Gadžo.

Ivana je prije tri godine kao 26-godišnjakinja zajedno sa svojom mladom obitelji napustila Lokvičiće u Imotskoj krajini i otisnula se u potrazi za boljim životom. 

Nakon ulaska Hrvatske u finale krenula je kao i svaki dan na posao i na vratima restorana dočekalo je veliko iznenađenje.

 Naime, njen šef dao je izraditi plakate koji najavljuju finale te obavještavaju posjetitelje restorana kako na dan velikog finala Hrvatske i Francuske njihov restoran radi od 16 sati, ali kuhinja neće raditi jer njihova draga kuharica Ivana je Hrvatica i taj dan mora proslaviti sa svojom obitelji, taj dan ona ima slobodno i kuhinja restorana će biti zatvorena - nema jela... 

Na plakatu osim obilježja hrvatske reprezentacije šef je stavio i fotografije Ivane i njenih preslatkih curica Ane i Valentine koje su vatrene navijačice naše reprezentacije! Istu obavijest Wolfgang Hauth objavio je i na svojoj facebook stranici! Lijepa gesta i razumijevanje!
hr Sat Jul 14 2018 15:46:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/550b27feb07835734d8b486b/80
Foto: Ryanair

Drama u zraku: Avion Ryanaira prisilno sletio, 33 ljudi u bolnici

Zbog naglog gubitka tlaka, avion koji je letio iz Dublina za Zadar morao je prisilno sletjeti noćas u Njemačkoj. Zbog bolova u ušima i glavobolje 30-ak ljudi prevezeno je u bolnicu

Avion Ryanaira koji je noćas letio iz Dublina za Zadar morao je zbog naglog gubitka tlaka prisilno sletjeti u zračnu luku Frankfurt-Hahn na zapadu Njemačke, objavila je njemačka policija, piše Deutsche Welle.

Kako navodi FAZ, 33 ljudi prevezeno je u bolnicu zbog bolova u ušima i glavobolje. Podaci FlightRadara pokazuju da se avion u samo nekoliko minuta spustio za više od 9100 metara.

Zrakoplov na letu FR7312 sletio je u Hahnu oko 23.30 sati, a iz policije kažu kako je došlo do tehničkih problema na letu i pada tlaka te je pilot morao prisilno sletjeti. Iz policije naglašavaju i da točan uzrok slijetanja još nije poznat. 

Avion iz Hahna trebao bi tijekom dana stići u Zadar, piše 24sata.hr

hr Sat Jul 14 2018 09:36:36 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .