Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/582ab77c1eea8f93bb8b4611/80

Haški sud danas odlučuje o sudbini bosanskohercegovačke šestorice

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju danas će izreći pravorijek šestorici bivših političkih i vojnih čelnika bosanskohercegovačkih Hrvata, odlučiti je li i Hrvatska sudjelovala u udruženom zločinačkom pothvatu i time zaključiti svoje 24-godišnje postojanje.

Žalbeno vijeće UN-ova suda u Den Haagu pod predsjedanjem Carmela Agiusa počet će u 10 sati čitati svoj konačni sud o odgovornosti političkih i vojnih vođa bosanskohercegovačkih Hrvata za teške zločine nad muslimanima u hrvatsko-bošnjačkom sukobu tijekom rata u BiH.

Lideri najmalobrojnijeg naroda u BiH nepravomoćno su u svibnju 2013. osuđeni na ukupno 111 godina zatvora zbog ubojstva, silovanja, deportacije, zatvaranja, uništavanja imovine širokih razmjera i drugih zločina.

Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Suci su većinom glasova, uz izdvojeno mišljenje predsjedavajućeg suca Jeana Claudea Antonettija, presudili kako im je cilj bio etnički očistiti Bošnjake iz većinski hrvatskog dijela BiH i u slučaju raspada države pripojiti ga Hrvatskoj, prema zločinačkom planu u kojem je sudjelovao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i uz njega ministar obrane Gojko Šušak i načelnik glavnog stožera Janko Bobetko.

Iako Haški sud utvđuje kaznenu odgovornost pojedinaca, a ne država, kvalifikacije iz prvostupanjske presude negativno govore o ulozi Hrvatske i tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana u ratu u susjednoj državi.

Hrvatska se dvaput pokušala uključiti u postupak u svojstvu prijatelja suda tvrdeći da će njezini pravni stručnjaci i povjesničari opovrgnuti teze tužiteljstva o udruženom zločinačkom pothvatu i sudjelovanju hrvatskog državnog i vojnog vrha u tome. Sud je to oba puta odbio.

Žalbu na prvostupanjsku presudu uložili su i tužiteljstvo, koje traži veće kazne, i branitelji šestorice optuženih, koji traže oslobađanje ili novo suđenje zbog pogrešnih zaključaka u prvostupanjskoj presudi.

Očekivanja odvjetnika

"Kada bi očekivanja temeljila isključivo na pravnim kriterijima, onda bi ukidanje prvostupanjske presude smatrala izvjesnim. Ovako očekujem neko kompromisno rješenje, pa je zato smanjenje kazne realnija opcija", rekla je Hini Vesna Alaburić, odvjetnica Milivoja Petkovića, bivšeg zapovjednika HVO-a.

Obrana generala Slobodana Praljka očekuje ili oslobađajuću presudu ili ukidanje prvostupanjske presude.

Praljkova braniteljica Nika Pinter rekla je Hini da su obrane u žalbenom postupku pokazale kako zaključci o udruženom zločinačkom pothvatu i međunarodnom oružanom sukobu nisu održivi, kao što je to u svom izdvojenom mišljenju utvrdio predsjednik raspravnoga vijeća Jean Claude Antonetti.

Antonetti je tada zaključio da je Hrvatska intervenirala u BiH uglavnom slanjem dobrovoljaca i časnika poput Praljka ili Petkovića te materijalnom pomoći, te da je izravna vojna intervencija HV-a, ako je do nje uopće došlo, bila vrlo ograničena.

Ocijenio je da, prema transkriptima iz Tuđmanovog ureda, svi njegovi planovi o uređenju BiH nisu bili u suprotnosti sa stajalištem međunarodne zajednice, podsjeća Pinter.

Petkovićeva obrana ističe da nije negirala zločine, nego je pokušala dokazati da oni nisu bili posljedica zločinackog plana etničkog čišćenja.

"Mi smo u žalbenom postupku nastojali na jednostavan i slikovit način pokušali dokazati da u prvoj polovici 1993. etnička slika nijedne općine na inkriminiranom području nije promijenjena. Zato se ne može smatrati da je bilo koji od zločina počinjenih u borbama u tom periodu bio sastavnica zločinackog plana etničkog čisćenja", istaknula je Alaburić.

Dodaje da su to dokazali i za dio sukoba u drugoj polovici 1993. kada se promijenila etnička struktura stanovništva dijela tadašnje Herceg-Bosne, ali zbog toga jer su i muslimani i Hrvati napuštali pojedina područja zbog ratnih sukoba.

"Mi smo sucima prezentirali podatke i dokaze o tijeku ratnih sukoba i ofenzivnim akcijama Armije BiH, kao i vojnim akcijama HVO-a koje su bile isključivo obrambene naravi. HVO je, naime, u to vrijeme gubio teritorij pod svojom kontrolom", rekla je je Petkovićeva odvjetnica.

Tužitelj Stringer je, pak, pred žalbenim sucima tvrdio kako su zaključci prvostupanjske presude o etničkom čišćenju Hercegovine potkrijepljeni brojnim svjedočenjima i dokumentima.

Ocijenilo je, ipak, da raspravno vijeće nije na odgovarajući način procijenilo težinu zločina i od žalbenog vijeća zatražio da optužene osudi na "značajno" duži zatvor.

Očekivanja političara

Premijer Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak u Budimpešti da ne očekuje da bi presuda koju Haški sud treba u srijedu izreći šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata mogla na bilo koji način povezati odgovornost Hrvatske s cijelim tim procesom.

"Što se tiče aktivnosti Hrvatske mislim da smo iskoristili sve pravne mogućnosti koje su nam stajale na raspolaganju  u ovom procesu... ja neću prejudicirati, vlada će komentirati presudu kada bude objavljena, to će biti u srijedu.  U svakom slučaju ja ne očekujem da bi na bilo koji način moglo doći do povezivanja odgovornosti Hrvatske u vezi s cijelim tim predmetom", rekao je Plenković u izjavi novinarima na marginama sastanka na vrhu zemalja središnje i istočne Europe i Kine u Budimpešti.

Predsjedavatelj BiH Predsjedništva Dragan Čović, koji je i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, izrazio je u ponedjeljak očekivanje da će u srijedu pred Haaškim tribunalom biti oslobođeni bivši dužnosnici Herceg Bosne, istaknuvši kako drugostupanjska presuda neće negativno utjecati na položaj bosanskohercegovačkih Hrvata.

"Očekujem da Jadranko Prlić i drugi budu oslobođeni. Oni su već platili iznimnu cijenu. Trinaest i pol pol godina su vezani za Haag", rekao je Čović na konferenciji za novinare nakon sjednice čelništva HNS-a BiH koje okuplja najznačajnije hrvatske političke stranke u BiH.

Čović je uvjeren kako su šestorica hrvatskih dužnosnika iz BiH nevina te da se nakon presude neće poremetititi odnosi u BiH.

Uoči izricanja presude među političarima u BiH prevladava suzdržanost, a samo mediji nagađaju kakav bi mogao biti sudski pravorijek.

"Hoće li 'šestorka' proći kao Mladić", pitanje je kojega na naslovnici u utorak postavlja sarajevski "Dnevni avaz" uz jasnu sugestiju kako bi pravda bila zadovoljena jedino ukoliko bi ranije izrečene zatvorske kazne nekadašnjim dužnosnicima Herceg-Bosne bile povećane, kako je to tražilo tužiteljstvo u svojoj žalbi na prvostupanjsku presudu.

"Avaz" podsjeća i kako bi Jadranko Prlić, u slučaju da osuđujuća presuda bude potvrđena, postao najvišim hrvatskim političarem osuđenim pred Haaškim tribunalom.

List navodi i kako je četrdesetak članova udruga koje okupljaju bivše pripadnike Armije BiH i bivše zatočenike logora što ih je držao HVO iz Mostara otputovalo u Den Haag kako bi nazočili izricanju presude zakazanom za srijedu. I oni se nadaju višim kaznama šestorici.

ICTY zatvara vrata

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u srijedu izricanjem presude u predmetu "Prlić i drugi" završava s radom 24 godine nakon osnivanja. Vrata će službeno zatvoriti na ceremoniji krajem prosinca ove godine u Haagu.

Gašenjem ICTY-ja njegove neriješene slučajeve preuzet će Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MMKS).

MMKS će voditi žalbene postupke za bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića i bivšeg zapovjednika vojske bosanskih Srba generala Ratka Mladića, čija je obrana najavila žalbu, te za vođu srpskih radikala Vojsilava Šešelja, u Haagu oslobođenog odgovornosti za zločine u Hrvatskoj i BiH te protiv vojvođanskih Hrvata. Tužiteljstvo se žalilo na njegovu oslobađajuću presudu.

Karadžić je u ožujku 2016. osuđen na 40 godina zatvora, a Mladić prošli tjedan na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti širom BiH, višegodišnje teroriziranje Sarajeva i uzimanje pripadnika UN-a za taoce.

Pred MMKS-om će se voditi i ponovljeno suđenje za čelnike srbijanske službe državne sigurnosti Jovicu Stanišića i Franka Simatovića, koji su 2013. bili oslobođeni krivnje za zločine u Hrvatskoj i BiH, ali je žalbeno vijeće tu presudu poništilo i naložilo ponovno suđenje.

ICTY je bio prvi sud za ratne zločine koji je UN osnovao nakon nurnberškog i tokijskog procesa, na kojima se sudilo za nacističke i japanske zločine u Drugom svjetskom ratu. Osnovalo ga je Vijeće sigurnosti UN-a u svibnju 1993. kao odgovor na masovne zločine počinjene na području Hrvatske i BiH početkom 1990-ih.

ICTY je u 24 godine optužio ukupno 161 osobu, a osuđeno je njih 84.

Devetnaest osoba oslobođeno je, među njima i generali Ante Gotovina, Ivan Čermak, i Mladen Markač te bosanski Hrvati Zoran Kupreškić, Mirjan Kupreškić, Vlatko Kupreškić i Dragan Papić.

Oslobođeni su i zapovjednici Armije BiH Naser Orić i Sefer Halilović, kao i sadašnji kosovski premijer Ramush Haradinaj. Haški sud oslobodio je i bivšeg načelnika generalštaba vojske Jugoslavije Momčila Perišića.

Protiv 20 osoba povučene su optužnice, a protiv 17 osoba postupak je obustavljen zbog toga što su preminule prije dolaska u Haag ili tijekom postupka.

ICTY je sudio za genocid, zločine protiv čovječnosti, povrede ratnog prava i običaja i teške povrede ženevskih konvencija i donio čitav raspon presuda od kojih je onu najtežu – kaznu doživotnog zatvora-  izrekao šest puta. Sve su ih dobili bosanski Srbi.

ICTY je donio nekoliko presuda za zločine počinjene na području Hrvatske - za vukovarsku bolnicu i Ovčaru (general JNA Mile Mrkšić osuđen je na 20 godina, major Veselin Šljivančanin na 10 godina, a kapetan Miroslav Radić je oslobođen), za napad na Dubrovnik ( uz Jokića osuđen i Pavle Strugar na 7,5 godina). Dok je za progon i druge zločine nad Hrvatima na području tzv. RSK, uz Babića, osuđen još jedan od vođa pobunjenih hrvatskih Srba - Milan Martić na 35 godina zatvora.

Bez epiloga zbog smrti optuženih ostali su predmeti protiv Gorana Hadžića, bivšeg predsjednika RSK optuženog za progon i druge zločine na okupiranim područjima Hrvatske i protiv bivšeg vukovarskog gradonačelnika Slavka Dokmanovića za zločine vezane uz vukovarsku bolnicu, odnosno Ovčaru.

Smrt u haškom zatvoru dočekao je i glavni arhitet zločina u bivšoj Jugoslaviji, srbijanski predsjednik Slobodan Milošević.

Facebook komentari

hr Wed Nov 29 2017 09:18:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a32c459b9e03e8a268b458c/80
Foto: Facebook / Away Day Bible

Hrvatskim huliganima u Beogradu određeno 30 dana pritvora, jedan zadržan u bolnici

Petorici Hrvata koji su sudjelovali u tučnjavi na derbiju Crvene Zvezde i Partizana određen je istražni pritvor od 30 dana dok se šesti i dalje nalazi u bolnici.

Svi se terete za nasilničko ponašanje na sportskoj priredbi, a pritvor im je određen zbog kaznenog dijela, zapriječene kazne, mogućnosti bijega i uznemiravanja javnosti.

Osumnjičeni su potom prebačeni u Okružni zatvor u Beogradu, javlja B92.

Iz tužiteljstva su ranije priopćili kako su se tijekom saslušanja svi osumnjičeni branili šutnjom.

odsjetimo, šestorica hrvatskih državljana, koji su izazvali kaos i nerede na utakmici Partizana i Crvene Zvezde jučer su dovedena na saslušanje na beogradski Viši sud.

S obzirom na to da je riječ o organiziranoj grupi huligana, koji su zajedno doputovali iz Hrvatske, za kazneno djelo koje im se stavlja na teret prijeti im kazna do 12 godina zatvora.

Podsjetimo, nakon tučnjave policija je njih i ostale huligane odvela u prostor ispred svlačionica, no tijekom postrojavanja, oni su stalno padali s nogu, a neki su i goli do kože izbačeni sa stadiona., piše Dnevnik.hr

Facebook komentari

hr Sat Dec 16 2017 09:52:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/583f2f241eea8f120a8b4568/80
Foto: Screenshot YouTube

Dačić: Politika Hrvatske prema Srbiji se svodi na antisrpsku histeriju

Hrvatska policija je u srijedu kazneno prijavila šestoricu pripadnika bivše JNA koje sumnjiči da su planirali, organizirali i izvršili napad na Banske dvore dvadeset šest godina nakon njihova raketiranja

 Srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić izjavio je u četvrtak da se politika Hrvatske prema Srbiji "svodi na antisrpsku histeriju", poručivši kako treba gledati u budućnost, reagirajući na podizanje kaznene prijave protiv bivših pripadnika JNA za raketiranje Banskih dvora 1991.

Dačić je, kako prenosi Radio-televizija Srbije (RTS), na pitanja novinara da prokomentira najave iz Zagreba o pokretanju kaznene odgovornosti protiv petorice pripadnika bivše JNA, državljana Srbije za raketiranje Banskih dvora i Hrvatske 1991., rekao kako bi i Srbija mogla pokrenuti u parlamentu deklaraciju o genocidu Hrvatske nad Srbijom u Drugom svjetskom ratu, te da bi mogla tražiti odštetu za Prvi svjetski rat, jer su "oni nas napali, a ne mi njih".

"Dokle ćemo ići u prošlost, valjda ćemo gledati u budućnost", rekao je Dačić.

Hrvatska policija je u srijedu kazneno prijavila šestoricu pripadnika bivše JNA koje sumnjiči da su planirali, organizirali i izvršili napad na Banske dvore dvadeset šest godina nakon njihova raketiranja.

Dačić se zapitao kako bi svjetska javnost reagirala da je predsjednik Srbije, "kao što je Tuđman u svojim memoarima napisao da je sretan što nije oženjen Srpkinjom ili Židovkom".

Šef srpske diplomacije izjavio je u povodu odluke SAD-a da prizna Jeruzalem glavnim gradom Izraela, da je to "veoma osjetljivo pitanje", te da sukob Izraelaca i Palestinaca dugo traje, a obostrano rješenje potrebno je naći "kroz dijalog".

"Srbija ostaje pri svom principijelnom stavu...Ova odluka neće imati reakciju s naše strane", rekao je Dačić na tiskovnoj konferenciji u ministarstvu vanjskih poslova dodajući kako izjašnjavanje Srbije ne bi pomoglo da se to pitanje riješi.

On je istaknuo kako Srbija izuzetno cijeni principijelno stajalište Izraela da ne prizna jednostrano proglašenu neovisnosti Kosova, te da to pozitivno djeluje na kvalitetu i sadržaj odnosa.
"Kosovo je naš Jeruzalem", poručio je Dačić na konferenciji "Godine jubileja" izraelskog veleposlanstva u Beogradu.

Facebook komentari

hr Thu Dec 14 2017 21:50:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/587899351eea8fb4ee8b457e/80

Europarlamentarci snažno osudili isticanje simbola fašizma i nacizma

Predstavnici Vijeća EU-a i Europske komisije te zastupnici Europskog parlamenta u srijedu su izrazili zabrinutost širenjem mržnje u europskim društvima praćenim isticanjem nacističkih i fašističkih simbola, a zastupnici iz zemalja srednje i istočne Europe isticali su i pitanje komunističkog znakovlja.

Rasprava plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu o zabrani nacističkih i fašističkih simbola i slogana u čitavoj EU održana je na inicijativu Ivana Jakovčića, IDS-ova europarlamentarca koji očekuje da se takva zabrana uskoro zakonski regulira na europskoj razini.

"Tužna je činjenica da se danas više nego proteklih desetljeća na ulicama europskih gradova okupljaju ljudi koji veličaju nacizam i fašizam i njihove izvedenice u ražnim državama. Vidjeli smo nedavno što se dešavalo na ulicama Varšave, Madride, Sofije, Zagreba, Beograda i drugim mjestima. Previše je manifestacija mržnje oko nas da bismo mogli šutjeti", kazao je na raspravi Jakovčić.

Jakovčić je izražio je žaljenje što još uvijek ima zemalja i vlasti u EU koje se prema simbolima i sloganima fašizma, nacizma ili ustaštva i četništva odnose bez ozbiljnih sankcija i čvrstih reakcija te pozvao na zakonska rješenja na europskoj razini u borbi protiv korištenja slogana zločinačkih režima.

"Ne samo zemlje članice, već i sama Europska unija, ovaj Parlament i Komisija, moraju predložiti konkretna zakonska rješenja na europskoj razini”, istaknuo je Jakovčić u govoru na plenarnoj sjednici.

Jakovčić je uoči rasprave u razgovoru s hrvatskim novinarima u Strasbourgu obrazložio kako je inicijativa usmjerena na nacističke i fašističke simbole jer danas "objektivno nemamo neku veliku revitalizaciju" pobornika komunizma, ali zato "svjedočimo usponu ekstremne desnice u Europi".

Njegova je inicijativa stoga usmjerena na simbole nacističke i fašističke ideologije koja je aktualnija prijetnja, objasnio je Jakovčić te dodao kako se osobno ne protivi i raspravi i o drugim totalitarnim sustavima, poput komunizma. 

Matti Maasikas, zamjenik ministra za europske poslove Estonije, zemlje koja do konca godine predsjeda EU-om, govorio je u ime Europskog vijeća i upozorio na alarmantno širenje netolerancije i mržnje u Europi.

To, kazao je, pokazuje da neki naši građani nisu ništa naučili iz povijesti, a to može biti vrlo opasno. 

"Oni koji zaboravljaju pogreške iz vlastite prošlosti, riskiraju da ih ponove. No, koji god da je razlog ovog zabrinjavajućeg fenomena, za njega nema opravdanja", kazao je Maasikas. 

Sloboda izražavanja ima ograničenja

Podsjetio je da je Europska unija usvojila posebne zakone u cilju borbe protiv nesnošljivosti i mržnje, poput Okvirne odluke o borbi protiv rasizma i ksenofobije iz 2008., a Vijeće je 2016. pozvalo članice da osiguraju učinkovitu primjenu te odluke i ostalih zakona koji se odnose na kaznena djela mržnje na nacionalnoj razini. Također je podsjetio na odličan rad i veliki angažman po tom pitanju Agencije za temeljna prava.

No sve te protumjere bit će uzaludne, nastavio je, "ukoliko zanemarimo važnu ulogu obrazovanja i rada s mladima i, da budem precizniji, ako propustimo razvijati demokratsku otpornost, medijsku pismenost i kritičko razmišljanje te vještine rješavanja sukoba".

Prema njegovim riječima, odgovornost je na svima - političarima, učiteljima, roditeljima, službenicima, ali ako zatreba i sucima i tužiteljima.

"Riječi i simboli imaju moć, uključujući i moć nanošenja zla (...) Stoga, sloboda izražavanja ima svoja ograničenja i naša je zajednička odgovornost da pronađemo dobru ravnotežu, a to nikada nije lak zadatak", istaknuo je.

Dodao je kako se čini da su zemlje koje su izrazitije bile pogođene nacizmom i fašizmom sklonije zabrani simbola te da će Vijeće pomno pratiti ovo pitanje.

Europski povjerenik za migracije Dimitris Avramopulos je kazao da se Europska komisija zalaže za odbacivanje totalitarnih režima i ideologija nacizma i fašizma. Podsjetio je na 60 godina mira, demokracije i slobode u Europi, ali i istaknuo da bi bilo pogrešno zaključiti da su duhovi prošlosti nestali.

"U Europi nema mjesta fašizmu i antisemitizmu, no naša borba nije gotova i prijetnja je stvarna", kazao je povjerenik.

Šuica i Tomašić o komunizmu

Dubravka Šuica, (HDZ/EPP) je kazala da su za razliku od kolega iz zapadne Europe, u Hrvatskoj još svježa sjećanja na totalitarni režim koji nije bio ni fašistički ni nacistički, ali se itekako obračunavao s neistomišljenicima, pojedincima i skupinama koje je smatrao prijetnjom samome sebi. 

"Novija povijest svijeta govori o milijunima smrti direktno ili indirektno povezanih upravo s komunističkim režimima i njihovi simboli jednako su neprihvatljivi u Europi 21. stoljeća kao i fašistički i nacistički", kazala je Šuica.

"Naravno da se protivim svim totalitarističkim simbolima i sloganima. Stoga, žalim što u ovom naslovu današnje točke dnevnog reda, vi predlagatelji niste uključili i komunizam", dodala je. 

Poručila je da "ne postoji totalitarni režim koji zaslužuje biti amnestiran samo zato što pobjednici pišu povijest".

"Europa, pa tako i europska Hrvatska s jednakom osudom trebaju gledati na sve režime koji su provodili ili provode diskriminaciju po bilo kojoj osnovi, koji su odgovorni za političke progone, pojedinačna ili masovna ubojstva te represiju nad osnovnim pravima i slobodama", zaključila je.

Ruža Tomašić, iz Europskih konzervativaca i reformatora (ECR), kazala je da "nacistički i fašistički simboli ne smiju biti dobrodošli u javnom prostoru i moramo učiniti sve kako bi građani u potpunosti postali svjesni grozota koje ta ideologija predstavlja i odrekli se njezina naslijeđa".

"Isto treba učiniti i s komunističkim naslijeđem koje se nažalost nerijetko slavi i propagira u ovom Domu. Pod fašizmom i nacizmom pobijeno je 17 milijuna ljudi, a pod komunizmom 90 milijuna", kazala je Tomašić.

Sličnog je mišljena i češki zastupnik Marek Jurek, (ECR), koji smatra da se ne radi "o iskrenoj raspravi" jer se u njoj ne govori i o srpu i čekiću.

Michaela Šojdrova, (EPP), izrazila je zabrinutost veličanjem nacizma i fašizma te pozvala na bolje obrazovanje mladih koji "nemaju iskustva s fašističkim i komunističkim ideologijama".

Poljska zastupnica Roza Grafin von Thun Und Hohenstein, (EPP), kazala je da se radi o simbolima koji nas podsjećaju na noćne more tridesetih godina 20. stoljeća i na židovska geta, izrazivši razočaranje "što ih ponovo moramo gledati".

"Pozivam na zabranu neonacističkih organizacija (...) Od riječi do djela je kratak put", kazala je Hohenstein.

Stelios Kouloglou, iz Ujedinjene europske ljevice i Nordijske zelene ljevice (GUE/NGL), smatra da bi zabrana bila tek "simbolička gesta" te da se treba pozabaviti "renesansom tog fenomena", tj. politikom strogih mjera štednje i socijalnom nepravdom zbog čega se potlačeni radnici okreću desnici.

Njegova kolegica, Talijanka Eleonora Forenza, traži potpunu zabranu spomenutih simbola, a na usporedbe svastike i srpa i čekića odgovara da je "Crvena armija ta koja je oslobodila Europu od nacizma i fašizma".

Njemački nezavisni zastupnik Udo Voight smatra da "snažna demokracija prihvaćanjem zabrana pokazuje slabost". "Zabrana stvara nove totalitarizme. Možete imati punu slobodu ili nikakvu", kazao je Voight.

EP je u više navrata raspravljao o iskustvima Europe s ekstremističkim ideologijama, a 2005. su članice iz bivšeg komunističkog bloka nakon ulaska u EU odmah zatražile zabranu isticanja komunističkih simbola na europskoj razini, što nije prihvaćeno.

Facebook komentari

hr Thu Dec 14 2017 11:51:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/57211e300890d20a008b4723/80
Foto: Denis Cerić / Hina

Erdogan nazvao Izrael "terorističkom državom" i "ubojicom djece"

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan nazvao je u nedjelju Izrael "terorističkom državom" koja "ubija djecu", dodavši da će se "svim sredstvima" boriti protiv američkog priznanja Jeruzalema kao prijestolnice židovske države.

"Palestina je nedužna žrtva (...) Što se tiče Izraela, on je teroristička država, da, teroristička!", istaknuo je Erdogan u vatrenom govoru u Sivasu, u središtu Turske. "Nećemo prepustiti Jeruzalem na milost i nemilost državi koja ubija djecu", dodao je.

Ove izjave dolaze nekoliko dana pošto je američki predsjednik Donald Trump priznao Jeruzalem prijestolnicom Izraela, što je Ankara oštro osudila.

Turski predsjednik koji je više puta dosad nazvao Jeruzalem "crvenom crtom za muslimane", oštro je kritizirao tu odluku, rekavši da je ona za Ankaru "nevažeća".

"Borit ćemo se do kraja svim sredstvima" protiv te odluke, dodao je turski predsjednik, podsjetivši da se u srijedu u Istanbulu održava susret na vrhu Organizacije za islamsku suradnju (OIC).

Na tom summitu ćemo "pokazati da primjena te mjere neće biti baš tako laka", ustvrdio je Erdogan.

Američka odluka je potaknula nasilje u kojemu su poginula četvorica Palestinaca a desetci su ozlijeđeni. Izraelsko zrakoplovstvo je u petak bombardiralo Gazu, odgovarajući na raketiranje.

Dok je držao govor, iza Erdogana je bila fotografija dječaka, navodno Palestinca iz Hebrona, na okupiranoj Zapadnoj obali, kojeg osobe u odori, predstavljene kao izraelski vojnici, vode zavezanih očiju.

"Pogledajte kako ti teroristi vuku ovo četrnaestogodišnje dijete", obrušio se turski predsjednik pokazujući na fotografiju čija autentičnost nije potvrđena. 

Turska i Izrael su lani normalizirali svoje veze, nakon diplomatske krize koju je 2010. potaknuo izraelski zračni napad na brod nevladine organizacije na putu u Gazu u kojemu je poginulo deset turskih aktivista.

Facebook komentari

hr Sun Dec 10 2017 14:21:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .