Temeljem meteoroloških prognoza na sastanku je zaključeno da nema potrebe za daljnjim zadržavanjem mađarskih ledolomaca na dijelu Dunava od zajedničkog interesa i oni će se sutra vratiti u Mađarsku, potvrdio je Zoran Đuroković nakon potpisivanja ugovora o realizaciji EU vodoopskrbnog projekta "Valpovo-Belišće".

Još se ne zna ukupni trošak angažmana mađarskih ledolomaca, jer treba evidentirati sve sate priprema i efektivnog rada na razbijanju leda, dodao je. Ledolomci dolaze na dionicu Dunava u Hrvatsku temeljem međudržavnog ugovora, pri čemu mađarska strana plaća 50 posto troška, a hrvatska i srbijanska strana pod 25 posto.

Đuroković ističe kako je trenutna situacija s vodostajima na Dravi i Dunavu povoljna.

Napominje da su aktivnosti na razbijanju leda poduzete jer se očekuje naglo zatopljenje i topljenje snijega i leda te da su sve ledene barijere u Hrvatskoj na vrijeme uklonjene zbog čega neće biti problema ni u slučaju naglog porasta vodostaja Dunava.
Svi vodotoci trenutno imaju niske vodostaje pa smatramo da neće biti problema s prihvatom novih količina vode uslijed topljenja snijega, rekao je Đuroković
Na novinarski upit je li se razmišljalo o mogućnosti da Hrvatska za ovakve situacije ima vlastite ledolomce, Đuroković je kazao kako se o tome može razmišljati, ali da se dobra i stručna suradnja s mađarskim kolegama i angažman mađarskih ledolomaca koji dolaze prema potrebi, pokazala uspješnom.
Vezano za ranije izrečenu zabranu plovidbe Dunavom, kazao je kako je to u nadležnosti lučkih kapetanija i lučkih uprava koje će, po svojoj procjeni, donijeti odgovarajuće odluke vezano za plovidbu rijekom.

U sljedećih mjesec dana zatvorit će se 27 trgovina Konzuma, otkrila je Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine, prema informaciji koju je dobila od Radničkog vijeća te tvrtke, a radit će se većinom o manjim trgovinama s najviše pet zaposlenika. - piše jutranji.hr

Kolektivni ugovor

Sukladno kolektivnom ugovoru, nastavlja predsjednica tog sindikata, radnici bi se prilikom zatvaranja trgovina trebali zbrinuti, s obzirom na to da prema ugovoru postoji otkazni rok, kao i pravo na otpremninu. Štulić ističe kako su u Sindikatu svjesni toga da se radi o izvanrednoj situaciji, no da se zasad normalno radi.

Ističe da nema informaciju koliko bi se trgovina prilikom procesa restrukturiranja zatvorilo, no Slavko Ledić, predsjednik Uprave Konzuma, u srijedu je najavio da bi se brojka mogla kretati između 80 i 100. Pritom je Ante Ramljak, izvanredni povjerenik za Agrokor, izjavio da će uz smanjenje neprofitabilnih trgovina, istovremeno raditi na otvaranju novih, tako da je moguće da se i u njima zaposli dio radnika. Dio zaposlenika stekao je i uvjete za mirovinu, naglasila je Štulić i dodala kako su sindikalni povjerenici u stalnom kontaktu s upravom Konzuma koja ih obavještava o daljnjim koracima. S Ramljakom su se, pak, našli na sastanku i on ih je informirao o koracima “snimanja” prometa u Konzumu kako bi se mogla stvoriti operativna dobit. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Povod sastanku je  otvaranje privremenog konzulata Republike Mađarske u Splitu tijekom ljetnih mjeseci zbog velikog broja mađarskih turista, ali je gradonačelnik Krstulović Opara naglasio i važnost dobrih, ali i korektnih gospodarskih odnosa Hrvatske i Mađarske, a posebno u svjetlu preuzimanja „Splitske banke“ od strane mađarske „OTP banke“.

„Očekujem se da će sjedište „Splitske banke“ ostati u Splitu. Što se mene kao gradonačelnika tiče, nikakvo preseljenje sjedišta ne dolazi u obzir. Također, očekujem da najavljena racionalizacija radnih mjesta u  „Splitskoj banci“ neće rezultirati gubitkom radnih mjesta u toj banci u kojoj rade mnogi moji sugrađani. Upravo kroz tu prizmu mjerit ću kvalitetu naših odnosa“, poručio je gradonačelnik Krstulović Opara.

Konzulica Tuska zahvalila je gradonačelniku na dobrodošlici, te izrazila važnost dobre suradnje sa splitskom gradskom upravom tijekom turističke sezone. Počasni konzul Staničić naveo je kako privremeni konzulat pruža sve oblike administrativne pomoći mađarskim državljanima u Split i Dalmaciji.

Podsjetimo, odlukom Vlada Republike Hrvatske i Republike Mađarske iz siječnja 2006. definirano je da se tijekom turističke sezone osigura stalna (24 sata dnevno) i profesionalna konzularna pomoć mađarskim turistima na području četiri dalmatinske županije (Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska). Tako  i ove godine u Splitu djeluje mađarsko konzularno predstavništvo u razdoblju od 15. lipnja 2017. do 15. rujna 2017.

Centar za kulturu Milna prošle je godine pokrenuo postupak da se mjesni govori s milnarskoga područja zaštite i uvrste u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a na inicijativu i znanstvenu pomoć dr. sc. Filipa Galovića, hrvatskoga filologa/dijelektologa.

U kratkome nam je razgovoru dr. sc. Filip Galović, profesor s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje jezične i druge predmete, kazao da je veoma važno što je Ministarstvo kulture prepoznalo vrijednost i bogatstvo mjesnih govora Milne, Ložišća i Bobovišća. Naime, svi su ovi govori specifični na svoj način. Riječ je o govorima koji su čakavski te pripadaju južnočakavskomu dijalektu. Govor je Milne ponajviše osobit po fenomenu cakavizma, koji je svojstven i govorima Supetra i Sutivana, no ondje se danas zadržao u znatno manjem razmjeru (stariji Milnarani govore covik, cisto, cuvat, dakle nema glasa /č/; s druge strane, stariji govornici i danas imaju umekšane glasove /š/ i /ž/, primjerice šuša, požanjot, šparanjat i sl.), ali taj govor sadrži i druge bitne dijalektološke značajke. Govori Ložišća i Bobovišća jesu arhaičniji govori, posebice u pogledu akcenta, te čuvaju brojne čakavske osobine koje su nestale u drugim čakavskim govorima.Dr. sc. Filip Galović ističe da su danas ovi govori ugroženi s brojnih strana i već su u njima (posebice kod mlađega, pa i srednjega naraštaja) registrirane promjene kojima su različiti uzroci – nov i moderan način života, migracije, depopulacija, utjecaj splitskoga govora, utjecaj govora medija, utjecaj standardnoga jezika i niza drugih čimbenika – stoga prvo valja razviti svijest o značaju mjesnih govora ovih prostora i osnažiti njihov ugled te na razne načine krenuti u njihovo njegovanje i održavanje.

Ovaj čin zaštite od Ministarstva kulture ne znači samo priznanje, već i obvezu, pa su nositelji dobra dužni provoditi određene mjere zaštite ovih govora na razne načine, kako stoji u naputku Ministarstva kulture, odnosno lokalna i šira zajednica moraju učiniti sve moguće da se njeguje, očuva i prenosi jezično blago milnarskoga područja. Uvjereni smo da će se udruge koje djeluju na milnarskome prostoru, ali i svaki pojedini „fetivi“ Milnaranin, Ložišćanin i Bobovišćanin zapitati o vrijednosti svojega mjesnoga govora te na razne načine pripomoći u njegovanju i očuvanju ovoga zaista dragocjenoga blaga.

Mjesni su govori, kako kaže profesor Galović, neraskidivim dijelom hrvatske kulture i identiteta, stoga je važno o njima skrbiti te osvijestiti da su neprocjenjiva vrijednost koju je potrebito očuvati i prenijeti na mlađegeneracije jer se kroz njih prenosi tradicija, običaji i brojni drugi vidovi nematerijalne kulturne baštine.