Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58833d4a1eea8ff8158b459b/80
Foto: Screenshot / YouTube

Trump svojim prvim potezom želi minimalizirati učinke Obamacarea

Pošto Trump ne može ukinuti Obamacare jednim potezom, ukazom je zatražio da odgađaju ili odobravaju iznimke u provedbi tog zdravstvenog zakona

Američki predsjednik Donald Trump u svom prvom potezu u Bijeloj kući potpisao je ukaz kojim je dijelovima svoje administracije naložio da minimaliziraju učinke Obamacarea, velike zdravstvene reforme njegova prethodnika.

Pošto Trump ne može ukinuti Obamacare jednim potezom, ukazom je zatražio da odgađaju ili odobravaju iznimke u provedbi tog zdravstvenog zakona.

Bijela kuća nije objavila pojedinosti o tome kako se ukaz namjerava provoditi.

Što je Obamacare?

Zakon o zaštiti pacijenata i pristupačnoj skrbi (ACA), kako se službeno zove, usvojen je 2010. kako bi se znatno smanjio broj neosiguranih Amerikanaca i istodobno usporio rapidan rast potrošnje u zdravstvu. Njegovo usvajanje imalo je dramatičan utjecaj na američki zdravstveni sustav.

Bivši predsjednik na njega je iznimno ponosan, a republikancima je od početka bio crvena krpa pred očima.
Obamacare nije javni program osiguranja. To je zakonski okvir koji je privatnim osiguravateljima nametnuo obaveze s ciljem bolje regulacije tržišta i širenja usluga koje su pokrivene osiguranjem.

Postoje samo dva javna zdravstvena osiguranja na saveznoj razini: Medicaid, namijenjen siromašnim obiteljima i pojedincima, i Medicare, za one starije od 65 godina. Većina Amerikanaca osigurana je u privatnom sektoru, najčešće preko poslodavca.

Po Obamacareu, osiguravateljske kuće ne smiju određivati premije osiguranja na temelju povijesti bolesti ili spola, kao što su činile ranije.

Ne smiju niti odbiti osigurati pacijente koji su 'preskupi' ili nametnuti godišnje financijsko ograničenje zdravstvene usluge, što je praksa koja je neke teško bolesne Amerikance odvela na prosjački štap.

Obamacare također zahtijeva da osiguravatelj plati troškove bolničkog liječenja, odlaske na 'hitnu' ili neke preventivne preglede, poput testiranja na dijabetes ili cijepljenja.

Zauzvrat, zakon zahtijeva da svi Amerikanci budu osigurani ili plate kaznu. Za 2017. kazna iznosi 695 dolara za odraslu osobu.

Pošto nekoliko milijuna ljudi više pridonosi zdravstvenom sustavu, kažu zagovornici Obamacarea, premije koje plaćaju zdravi Amerikanci smanjuju troškove liječenja najbolesnijih.

Republikanci kažu da prisilno sudjelovanje u sustavu krši osobne slobode i oštro ga osuđuju.

Za osobe kojima poslodavac ne plaća osiguranje, Obamina administracija je ustanovila internetsku 'tržnicu' na kojoj se pojedinci mogu prijaviti za ACA-u privatnom osiguravatelju. Osiguravatelji zauzvrat, ovisno o prihodu te osobe, imaju pravo na porezne olakšice što smanjuje cijenu premije.  

Problem je u tome što sve manje osiguravatelja sudjeluje na tim 'tržnicama' jer se pokazalo da su im manje profitabilne od očekivanog. Rezultat je taj da premije stalno poskupljuju, a republikancima je to dokaz da je reforma propala.

Otkako je Obamacare stupio na snagu, zdravstveni sustav je dobio 20 milijuna novih osiguranika, a broj ljudi bez osiguranja pao je sa 16 posto 2009. na 8,9 posto prošle godine, što je najniže u povijesti. Bijela kuća također ističe da rast troškova u zdravstvenom sustavu nikada nije bio sporiji.

Ukidanje Obamacarea prioritet je republikanske većine u oba doma Kongresa i izabranog predsjednika Donalda Trumpa.

Republikanci su dosad nekoliko puta pokretali pravne i zakonodavne inicijative ne bi li srušili taj zakon, ali će sada prvi put biti u situaciji da će istodobno imati većinu u oba doma Kongresa i svoga predsjednika u Bijeloj kući.

Iako bi proces ukidanja Obamacarea mogao potrajati mjesecima, a izrada zamjenskog programa i dulje, Trump želi što žurnije poništenje zakona.

Facebook komentari

hr Sat Jan 21 2017 11:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d4160ab4739841d08b45a0/80
Foto: Getty Images

Policija objavila da je napad u Londonu izvršio Khalid Masood

Masooda je prije nekoliko godina ispitala domaća obavještajna služba

Britanska policija objavila je identitet muškarca koji je ubio tri osobe nedaleko od parlamenta prije nego što ga je ustrijelila policija, priopćivši da se radi o Khalidu Masoodu koji je poznat policiji jer je bio osuđivan. 

Masood (52) je britanski državljanin rođen u Kentu na jugoistoku Engleske, a u posljednje vrijeme je živio u središnjoj Engleskoj, navodi londonska policija.

"Masood trenutačno nije bio ni pod jednom istragom i nema ranijih obavještajnih podataka koji bi upućivali na to da kani izvršiti teroristički napad", stoji u priopćenju.

"Međutim, bio je poznat policiji i imao je niz ranijih osuda za napade, uključujući nanošenje teških tjelesnih ozljeda te za posjedovanje oružja i prekršaje vezane uz kršenje javnog reda".

Masooda je prije nekoliko godina ispitala domaća obavještajna služba MI5 u vezi s "nasilnim ekstremizmom", no u toj je istrazi proglašen "nebitnom osobom".

Po riječima britanske premijerke Therese May, prije napada u srijedu nije bilo nikakvih dojava o takvoj namjeri ili zavjeri.

Britanska policija uhitila je sedam osoba u istrazi napada u kojem je u srijedu poginulo četvero ljudi, a ranjeno ih je više od 40. Uz 12 Britanaca, među žrtvama je i troje francuske djece, dvoje Rumunja, četvero građana Južne Koreje te državljani Njemačke, Poljske, Irske, Kine, Italije, Grčke i SAD-a.

Među poginulima je četrdesetgodišnjakinja koja je smrtno stradala na Westminsterskom mostu na kojemu se počinitelj napada vozilom zaletio u mnoštvo. Riječ je o Ayshi Frade (43), britanskoj državljanki španjolskog porijekla, majci dvoje djece, rekao je novinarima zapovjednik odjela za protuterorizam Scotland Yarda Mark Rowley. 

I druga je žrtva stradala na Westminsterskom mostu. Radi se o pedesetčetverogodišnjem američkom turistu Kurtu Cochranu koji je u Londonu bio sa suprugom proslavljajući ondje 25 godišnjicu braka.

Treća žrtva je policajac Keith Palmer (48) koji se u trenutku napada nalazio na ulazu u zgradu parlamenta. Napadač ga je više puta izbo nožem, zadavši mu smrtonosne ozljede. Palmer nije bio naoružan, a u policiji je radio 15 godina, kazao je Rowley. 

Facebook komentari

hr Thu Mar 23 2017 19:39:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/53382001179942722a312e22/80

Erdogan: Tursku neće zastrašiti prijetnje vezane za pristupni proces s EU-om

Erdogan ponovno nije birao riječi unatoč upozorenjima njemačke kancelarke

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je u utorak da Tursku neće zastrašiti prijetnje vezane uz njezin pristupni proces s EU-om i ponovno je nazvao Europsku uniju "fašističkom". 

"Oni nam time više ne mogu prijetiti. Sada je gotovo", rekao je Erdogan u Ankari. Pritom je mislio na pristupni proces i migrantski sporazum.

Također je dodao da Turska više neće dopustiti Europljanima da na turskom teritoriju "špijuniraju" pod različitim izgovorima.

Pritom je mislio na Deniza Yucela, uhićenog novinara njemačkog lista Die Welta, koji ima dvojno njemačko-tursko državljanstvo. On je rekao za Yucela da je "teroristički agent" koji se skirvao u konzulatu.

Turski predsjednik je kazao da bi nakon referenduma u travnju Turska mogla razmotriti odnose s Europom."Ova Europa je Europa od prije Drugog svjetskog rata. Rasistička, fašistička i okrutna Europa", kazao je Erdogan optuživši EU da je neprijateljski nastrojena prema Turcima i muslimanima.

Erdogan ponovno nije birao riječi unatoč upozorenjima njemačke kancelarke Angele Merkel da prestane uspoređivati njemačku vladu s nacističkim režimom. 

Turski predsjednik u više je navrata usporedio njemačku i nizozemsku vladu s nacističkim režimom jer nisu dopustile da na skupovima turske dijaspore u znak potpore referendumu za proširivanje Erdoganovih ovlasti sudjeluju turski ministri.

Povjerenik Europske komisije za pregovore o proširenju Johannes Hahn rekao je u razgovoru za njemački dnevnik Bild od utorka da je članstvo Turske u Europskoj uniji svakim danom sve manje realistično.

"Turska se već dulje vrijeme udaljava od Europske unije i ako brzo ne dođe do promjene pravca, članstvo postaje sve manje i manje realistično", rekao je Hahn u razgovoru za Bild.

On je planiranu promjenu turskog Ustava, koja bi sadašnjem predsjedniku dala još veće ovlasti, nazvao "jasnim odmakom od Europe" i otvorio mogućnost da članice EU-a uskoro raspravljaju o potpunom prekidu pregovora s Turskom.
 

Facebook komentari

hr Tue Mar 21 2017 14:44:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/583000801eea8fc4d08b4597/80
Foto: Facebook Kolinda Grabar-Kitarović

Predsjednica poručila Hrvatima u Švedskoj da trebaju domovini koja "stari i umire"

Predsjednica je višednevni posjet Švedskoj počela susretom s tamošnjim Hrvatima

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poručila je u ponedjeljak Hrvatima u Švedskoj da su potrebni Hrvatskoj koja "stari i umire", a na vlastima u Zagrebu je da osiguraju njihov povratak i kvalitetu života kakvu imaju u toj bogatoj skandinavskoj zemlji.

Predsjednica je višednevni posjet Švedskoj počela susretom s tamošnjim Hrvatima kojih je, prema hrvatskim izvorima, između 35.000 i 40.000.

Oni su u prošlom stoljeću stigli u tri vala - 60-tih godina kao ekonomski a 70-tih kao politički emigranti te 90-tih bježeći pred ratom u BiH.

Upozorivši na lošu demografsku sliku Hrvatske, Grabar-Kitarović je rekla da zemlji "koja stari i umire" trebaju ljudi, uključujući i povratnike iz dijaspore.

"Vaša očekivanja su velika, u smislu izgradnje bilateralnih osnosa, prilika za suradnju s Hrvatskom, a nadam se za mnoge od vas i u smislu perspektive povratka u Hrvatsku", rekla je predsjednica na susretu s Hrvatima u švedskoj prijestolnici.

"Na nama je da osiguramo vaš povratak, integraciju u život u domovini i onu vrstu ispunjenja kakvu imate u Švedskoj", istaknula je.

Visoka državna odlikovanja dodijelila je svećeniku Stjepanu Biletiću koji 40 godina vodi Hrvatsku katoličku misiju u Stockholmu i Diani Vukušić, predsjednici Saveza hrvatskih udruga u Švedskoj.

Četiri generacije Hrvata već gotovo 60 godina sudjeluju u izgradnji svoje nove domovine, uz stalno njegovanje hrvatskog identiteta, rekla je Vukušić.

"Ostali smo ono što jesmo, pazeći da poželjna integracija ne postane nepoželjna asimilacija", dodala je.

Biletić je rekao da je ponosan što je "sa svojim ljudima bio u žalosnim i radosnim trenucima". "Ponosan sam što sam toliko godina proveo s Hrvatima, sa svojim ljudima dijelio i dobro i zlo", naglasio je.

Grabar-Kitarović u utorak počinje službeni dio državnog posjeta Švedskoj, bogatoj i naprednoj zemlji na sjeveru Euroe s kojom Hrvatska želi osnažiti zanemarene političke i gospodarske odnose.

Sastat će se s kraljem Gustafom XVI. i kraljicom Silvijom, premijerom Stefanom Lovfenom, predsjednikom parlamenta Urbanom Ahlinom, a u vojnom centru u Kungsangenu s ministrom obrane Peterom Hultqvistom.

Obići će i švedski tehnološki div, tvrtku Ericsson, vlasnika najuspješnije hrvatske ICT kompanije Ericsson Nikola Tesla.

Facebook komentari

hr Tue Mar 21 2017 08:19:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/588fa325d454d82c028b45e3/80
Foto: National Rewiev

Trump nije odbio stisnuti ruku Angeli Merkel - glasnogovornik

List Bild u nedjelju kaže da je nevjerojatno da Trump ne bi čuo kancelarkin prijedlog

Glasnogovornik Donalda Trumpa odbacio je u nedjelju napise po kojima je američki predsjednik navodno odbio stisnuti ruku Angeli Merkel pred kamerama u petak tijekom njihova susreta u Washingtonu.

 

"Mislim da nije čuo pitanje" njemačke kancelarke kada mu je predložila da se još jednom rukuju na zamolbu fotografa, rekao je Sean Spicer za list Spiegel.

Merkel i Trump sjedili su blizu jedno drugom na foteljama u Ovalnom uredu Bijele kuće.

Činjenica da američki predsjednik ili nije čuo kancelarku ili je ignorirao njezin prijedlog za još jedno rukovanje govori o općoj atmosferi razgovora, ocjenjuju njemački mediji jer je, kako pišu, jasno da se Trump i Merkel nisu složili ni oko imigracije, ni trgovine niti vojnih izdavanja za NATO.

List Bild u nedjelju kaže da je nevjerojatno da Trump ne bi čuo kancelarkin prijedlog jer je ona sjedila odmah do njega te podsjeća da za trajanja čitave te scene on njoj nije uputio nijedan pogled.

Facebook komentari

hr Sun Mar 19 2017 11:38:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .