Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59fc2d6db9e03e009b8b4582/80

S kojim namirnicama najbolje ojačati organizam?

S hladnim danima dolazi i veća mogućnost za prehladom. Virusi i bakterije najveći su neprijatelji našeg organizma, a uz nekoliko dobrih namirnica možete ojačati vaš imunitet
Kada dođe do prehlade, upale grla ili gripe, tada je već kasno. Čaj, med i limun u tom slučaju više ne pomažu mnogo, ali su zato odlični za prevenciju. Uvrstiš li u svoj jelovnik još pokoju zdravu namirnicu, ojačat ćeš imunitet i učiniti ga otpornijim na sve što mu prijeti kada stignu hladni zimski dani. Svi znamo da je vitamin C ključan u borbi protiv prehlade i fantastičan za imunitet jer povećava proizvodnju bijelih krvnih stanica koje su važne u borbi protiv infekcija. Međutim, naše tijelo ne proizvodi vitamine niti ih čuva, stoga ih svakodnevno treba unositi u organizam putem hrane. Nažalost, jedna jabuka na dan NE tjera doktora iz kuće van, stoga tijekom zimskih mjeseci treba pojačano jesti povrće i voće bogato vitaminima., piše zdrava krava

Citrusno voće
 Osim što su puni vitamina C koji osnažuje imunitet, naranča, mandarina, klementina, limun, grejp i limeta odličan su izvor vlakana. Pomažu smanjiti kolesterol te reguliraju razinu glukoze u krvi, a sadrže i kalij koji regulira vodu u tijelu, održava normalnu funkciju živaca i mišića te pogoduje zdravlju kostiju. Citrusi su ujedno odličan saveznik u borbi protiv kilograma i odličan izvor hidratacije, a pozitivno utječu i na kožu koja će, jedeš li dovoljno ovog voća, izgledati mlađe i svježije. 

Kivi i papaja
Osim što je pun C i K vitamina koji poboljšavaju imunitet, kivi pomaže i kod problema s astmom i krvnim tlakom. Istraživanje iz 2014. provedeno u Sveučilišnoj bolnici Oslo u Norveškoj otkrilo je da tri kivija dnevno znatno smanjuju krvni tlak i krvne ugruške, što dugoročno može utjecati na smanjenje rizika od srčanog udara. Usto, kivi znatno smanjuje rizik od gubitka vida uzrokovanog makularnom degeneracijom (bolest središnjeg dijela mrežnice koja se javlja u starosti).

Brokula i špinat
 Puna vitamina A, C i E te antioksidansa i vlakana, brokula je jedna od najzdravijih namirnica koje možeš uvrstiti u svakodnevni jelovnik. S druge strane, kod špinata je impresivno to što sadrži vrlo veliku količinu proteina u odnosu na drugo povrće, koji su ključni za rast i razvoj mišića. Ipak, najvažniji dio špinata su minerali jer povećavaju otpornost imunološkog sustava na bolesti i upale.  Svakako zapamti da su brokula i špinat najzdraviji ako ih kuhaš kraće, jer će na taj način zadržati najviše vitamina i minerala zbog kojih su broj jedan među povrćem. 

 Crvena paprika
Iako je uvriježeno mišljenje da citrusno voće sadrži najviše C vitamina, crvena paprika ima ga čak dvostruko više, a usto sadrži beta karoten koji pogoduje zdravlju i ljepoti kože. Bogata je vitaminom B6 i folatom koji pomažu kod anemije, a usto je puna vitamina A zaslužnog za dobar vid. Ipak, kod crvene paprike je možda najznačajnija količina likopena koji sadrži. Naime, likopen je pigment koji daje crvenu boju povrću, no ujedno pomaže u borbi protiv raka prostate i pluća. 

Kurkuma i zeleni čaj
 Izuzev povrća i voća, začini i čajevi također su snažni saveznici u jačanju imuniteta i obrani od potencijalnih prehlada, upala grla i sličnih tegoba koje se pojačano javljaju u hladnijim danima. Kurkuma je poznata po svojim protuupalnim svojstvima pa je, osim u curry, možeš slobodno uvrstiti u variva ili druge povrtne recepte. Ako baš i nisi fan specifičnog okusa ove namirnice, razmisli o dodacima prehrani kao što je Almagea® CURCUMIN FORTE+ koji će ti osigurati dovoljan unos ovog svestranog začina, a ujedno je obogaćen korisnim vitaminom D.  Kad su u pitanju čajevi, većina nas zna za dobrobiti zelenog čaja, i to opravdano. Naime, osim što zbog svojih antioksidativnih svojstava pomaže u održavanju normalne tjelesne težine, zeleni čaj smanjuje i rizik od srčanih oboljenja jer pozitivno utječe na razinu kolesterola u krvi. Usto, prema istraživanju Instituta Linus Pauling na Sveučilištu u Oregonu, ovaj biljni napitak ima sposobnost povećanja T-stanica u krvi koje imaju ključnu ulogu u očuvanju imunološkog sustava i suzbijanju autoimunih bolesti. 

Češnjak i đumbir
Češnjak je od davnina poznat kao namirnica koja se bori protiv infekcija uzrokovanih bakterijama i virusima, jer stimulira aktivnost stanica koje se bore protiv prehlade i gripe. Njegova moć skriva se u sumpornim spojevima kao što je alicin, koji je izuzetno učinkovit kod stafilokoknih infekcija. Ističe se i kod raznih plućnih oboljenja, a izrazito je djelotvoran kod liječenja bronhitisa.  Đumbir pomaže kod problema s astmom i djeluje protuupalno. Smanjuje groznice, smiruje grlobolje i potiče kašalj kako bi se uklonila sluz iz pluća. Korijen đumbira ima dugu povijest u liječenju na prostorima Azije i Indije, a osim što je odlična namirnica za jačanje imuniteta, ublažava i grčeve u trbuhu, jutarnje mučnine kod trudnica te jake menstrualne bolove. Njegove dobrobiti su bezbrojne pa ga svakako uvrsti u prehranu, barem u obliku čaja.  

Med
Poznat i kao tekuće zlato, med je jednostavno nezaobilazan kad su u pitanju imunitet i prehlada. Zbog njegovih antibakterijskih i antigljivičnih svojstava koristili su ga još i drevni Egipćani, Grci i Rimljani. Osim vitamina i minerala kao što su željezo, kalcij, magnezij i kalij, sadrži i enzime i aminokiseline, što ga čini ljekovitom namirnicom koju moraš imati u kuhinjskom ormariću. Osim što je ukusan, prava je energetska bomba zbog koje ćeš biti manje umorna i bezvoljna, a ujedno jača imunitet. Želitš li ove zime preskočiti kašalj, šmrcanje i temperaturu, svako jutro popij topli napitak od meda, limuna, malo đumbira i kurkume te uživaj u zimi i ostani zdrav!


hr Fri Nov 03 2017 09:50:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59197d49b9e03ee90a8b463b/80
Foto: Pixabay

Rak češće pogađa visoke ljude

Razna istraživanja otkrivaju nam sve više uzročnika pojave raka i tumora, a posljednje otkriva da uzročnik može biti i visina.
Zbog većeg broja stanica u tijelu visokim ljudima prijeti veći rizik od raka, a nova je studija pokazala kako se sa svakih dodatnih deset centimetara visine ta opasnost povećava za desetak posto; točnije za 12 posto kod žena, a devet kod muškaraca. Naime studija je pokazala da rak češće pogađa ljude koji u tijelu imaju više stanica od prosjeka, a visoki ih ljudi imaju više, proporcionalno s njihovom visinom, piše miss7zdrava.

Po istom načelu taj rizik opada kod ljudi s nekim oblicima dvarfizma ili patuljastog rasta. Naime znanstvenici su dokazali kako hormon IGF1 (inzulinu sličan faktor rasta), koji gotovo sve stanice u tijelu potiče na rast, na rast potiče i stanice tumora.  Znanstvenici s kalifornijskog sveučilišta Riverside su u ovom istraživanju pokušali procijeniti rizik od 23 različite vrste tumora, a rizik su povezivali s visinom; računajući da je prosječna visina muškarca 1,75 cm, a žene 1,62 cm. 

Došli su do zaključka da ženama proporcionalno s visinom raste i rizik od tumora tiroidne žlijezde, tumora kože, limfnih čvorova, debelog crijeva, jajnika i dojke. Kod muškaraca isto raste rizik od tumora tiroidne žlijezde, kože, limfnih čvorova i debelog crijeva, koje slijedi rizik od tumora bubrega, žučnog trakta i centralnog živčanog sustava. Na neke tumore visina pak nema nikakav utjecaj, a među njima su tumor jednjaka, trbušne šupljine, usta, i grlića maternice kod žena. 

"Vjerujemo da kod odraslih osoba nivo IGF-1 direktno utječe na rizik od tumora", potvrdio je voditelj istraživačkog tima, profesor Leonard Nunney, i objasnio kako vjerojatno postoji povezanost između porasta rizika od raka kod viših ljudi, i umanjenog rizika kod ljudi s nedostatkom hormona rasta. Ljudi patuljastog rasta koji boluju od iznimno rijetkog 'Laronovog sindroma' imaju čak za 50 posto manje šanse da će oboljeti od bilo kojeg od 28 tipova tumora, nego što je to kod ljudi prosječne visine. Inače, prosječna je muška osoba koja boluje od spomenutog sindroma visoka 1,24 cm, a prosječna žena 1,18 cm.  

Skupina znanstvenika iz Kalifornije koja je provela ovo istraživanje, ali i analizirala mnoštvo podataka sakupljenih diljem svijeta, kao zanimljivu činjenicu ističe spoznaju kako na neke tipove tumora visina pak uopće ne utječe; na primjer na tumor pluća; od kojeg rizik rapidno raste zbog pušenja, i grlića maternice kod žena koji često uzrokuje bakterija 'Helicobacter pylori'. Valjanost ovog istraživanja su potvrdili i iz britanskog Centra za istraživanje tumora. Njihova je službenica za informiranje javnosti o zdravlju Georgina Hill potvrdila kako su 'brojne dosadašnje zdravstvene studije već pokazale naznake da bi mogla postojati uzročno posljedična veza između nekih vrsta tumora i visine, a kako je ova studija to nepobitno i dokazala.  

"Natprosječno visoki ljudi u tijelu imaju veći broj stanica od ostalih zbog čega postoji i veći potencijal da neka od njih postane stanica tumora", rekla je Georgina Hill, i dodala kako, iako povećan rizik postoji, on nije toliki da bi se zanemarili drugi čimbenici koji u puno većem postotku povećavaju rizik od tumora; kao što ga npr. povećavaju pušenje ili prekomjerna tjelesna težina. 

 Studija je objavljena u znanstvenom časopisu znanstvene akademije 'Royal Society' pod imenom 'Proceedings B'.  


hr Tue Nov 20 2018 20:48:14 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5afd630c2af47f2e038b469c/80

Zašto krumpir baš nikada ne biste smjeli stavljati u hladnjak?

Držanjem krumpira u hladnjaku možete ozbiljno ugroziti svoje zdravlje. Kemijski spoj koji nastaje zbog stajanja na niskoj temperaturi je kancerogen.

Vratili ste se s tržnice, dućana ili iz vrta sa sela s vrećicom krumpira, no zasigurno ga nećete odjednom potrošiti. Bi li bila dobra ideja staviti ga u hladnjak da zadrži svježinu? Nikako, piše portal Živim.

Držanjem krumpira u hladnjaku ozbiljno možete riskirati zdravlje i dodatno se izložiti riziku za razvoj raka. Evo i zašto.

 

Opasni akrilamid

Niska temperatura u hladnjaku pogoduje bržem pretvaranju škroba iz krumpira u šećer. Potom kada pečete ili pržite krumpir na visokoj temperaturi (višoj od 120 stupnjeva), iz tog šećera i aminokiseline asparagina, koja je prirodni sastojak namirnica poput krumpira i šparoga, nastaje opasan kemijski spoj akrilamid koji je označen kao kancerogen.

Akrilamid se prvotno koristio u industrijskoj proizvodnji plastike, papira i ljepila, a slučajevi otrovanja radnika izloženih visokim koncentracijama pokazali su da akrilamid djeluje štetno na živčani sustav. 

Istraživanja na životinjama pokazala su da akrilamid u visokim dozama uzrokuje karcinom i negativno utječe na reproduktivni sustav.

 

Znate li gdje ga još ima?

Nacionalni institut za rak u Americi izvijestio je 2002. godine da je akrilamid otkriven i u hrani te da se razvija izlaganjem hrane visokim temperaturama. Akrilamid je pronađen u hrani poput krumpirića, čipsa, keksa i krekera, žitarica za doručak i pekarskih proizvoda, a novija su ispitivanja pokazala da ga sadrži i suho voće, pečeno povrće, crne masline te neki prženi orašasti plodovi i kava.

Pušenje također povećava izloženost čovjeka akrilamidu. Istraživanja su pokazala potencijalni rizik za nastanak raka bubrega, jajnika, endometrija. Iz tog razloga krumpir držite u smočnici ili drugdje na suhom i tamnom mjestu.

 

Kako smanjiti akrilamid u hrani

● smanjite ili izbacite prženu hranu
● ne jedite prepržene ili zagorene krumpire
● ne jedite zagoreni tost, zagrijavajte ga do zlatnožute boje
● krumpir ne čuvajte u hladnjaku, a prije prženja držite ga u vodi 15 do 20 minuta uz dodatak ružmarina, koji ima antioksidativno djelovanje
● češće pijte zeleni čaj i crno vino te jedite češnjak jer polifenoli iz tih namirnica sprečavaju promjenu DNK uzrokovanu akrilamidom koja može dovesti do nastanka raka.
hr Tue Nov 20 2018 19:54:22 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf456f50e4938151f8b457f/80
Foto: Pixabay

Glavna saveznica: 10 razloga zašto sto su starije sestre zakon

Svatko ima svoje mišljenje o tome je li bolje biti mlađa ili starija sestra, ali jedno je sigurno. Super je imati stariju sestru, a u nastavku pronađite 10 dokaza za tu tvrdnju

1. Uvijek je korak ispred. Utabala je put, prije vas prošla kroz sve zamke odrastanja i odnosa s roditeljima. Zna što ih ljuti, a što ostavlja ravnodušnima. Prava je majstorica u izvlačenju iz nevolja, piše Zadovoljna

2. Njezin ormar je bolji od vašeg. Kada ste bili mali, vjerojatno vas je ljutilo to što stalno morate nositi staru odjeću svoje sestre. Tek u tinejdžerskim danima shvatimo kako je njezin ormar zapravo sjajan i da se u njemu skrivaju odjevni komadi koje bismo željeli nositi. Dugo je treba nagovarati na posudbu omiljene majice ili suknje, ali naposljetku ipak pristaje na to jer vam ništa ne može odbiti.

3. Iskrena je. Kada vam nitko drugi neće htjeti reći istinu, starija sestra uvijek je tu da vam sve iskreno kaže u lice jer ona jednostavno ne zna drugačije.

4. Možete učiti na njezinim greškama. Sve klasične greške koje radimo tijekom odrastanja odradila je prije vas, a vama je preostalo samo da učite na njezinim iskustvima.

5. Ona je vaša "putovnica" za izlazak u svijet. Skeptični roditelji dopuštaju večernje izlaske i odlazak na prve koncerte samo ako je starija sestra uz mlađu.

6. Zna kako vas dovesti u red. Svi ponekad bezrazložno dramatiziramo. I dok će naše prijateljice uglavnom pretrpjeti našu žutu minutu bez prigovora, starija sestra to neće "trpjeti". Ona će nas dovesti u red s par edukativnih rečenica u “sestrinskom” stilu.

7. Nikada ne osuđuje. Naravno da se uvijek ne slaže s vama, ali poštuje vaš izbor i vaše odluke te vas nikada ne osuđuje.

8. Uvijek je na vašoj strani. Bez obzira na sestrinske razmirice i svađe, u trenucima kada vam je potrebna njezina potpora, ona bezrezervno staje na vašu stranu, onako kako to samo sestre znaju.

9. Jedina vas može oraspoložiti u sekundi. Uz vas je od prvog dana, gledala vas je kako rastete i dobro zna što vas rastužuje, a što vam odmah može vratiti osmijeh na lice. Ponekad vam se čini da ima telepatske sposobnosti jer u pravom trenutku zna reči pravi stvar i oraspoložiti vas u sekundi.

10. Bez nje ne možete izdržati obiteljska okupljanja. Zajedno se dosađujete, udarate jedna drugu nogom ispod stola kada član obitelji po stoti put priča istu (ne)zabavnu anegdotu, uskačete u pomoć kada treba odgovarati na klasična pitanja o udaji i djeci.
 

hr Tue Nov 20 2018 19:48:47 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf448490e49382b1f8b4578/80
Foto: Pixabay

Savršeni hamburger ima devet slojeva i visok je 7 centimetara

Okus čini 15 posto hamburgera, 15 posto je u izgledu, a 30 u mirisu, kaže chef s Oxforda. Najbolji hamburgeri visoki su sedam centimetara, široki su pet centimetara i imaju - devet slojeva

Jedna od teorija kaže da su hamburgeri dobili ime po njemačkom gradu Hamburgu, u kojemu se meso slično onome u današnjim hamburgerima posluživalo s okruglim pecivima. 

Najbolji hamburgeri visoki su 7 cm, široki 5 cm i imaju 9 slojeva, tvrdi Charles Michel, gastro znanstvenik i stručnjak za hranu s britanskog Sveučilišta Oxford. Njegovo istraživanje pokazalo je da je idealni hamburger visok 7 cm jer je tako prilagođen ustima i možemo uživati u svim slojevima odjednom, no može biti visok i dodatnih 2 cm zbog mekanog kruha koji se stisne rukama, pišu 24 sata.

- Savršena tekstura hamburgera na jeziku je 30 posto umami (japanska riječ koja opisuje mesni okus), 25 posto slana, 20 posto slatka, 15 posto kisela i pet posto gorka - kaže Michel. Tvrdi da je okus samo jedna komponenta savršenog hamburgera. 

- Naime, 30 posto privlačnosti hamburgera leži u njegovu mirisu, 25 posto u tome kako se osjećamo dok ga jedemo te po 15 posto u izgledu i zvukovima koje proizvodimo dok ga jedemo. Kakav hamburger ima okus, zauzima samo 15 posto njegove privlačnosti - smatra stručnjak Michel. 

On smatra da se za najbolje iskustvo hamburger ne smije jesti pomoću pribora. 

- Treba ga uvijek poslužiti u omotu, a ne na tanjuru s priborom. Osjećaj mekog, toplog peciva u ruci poboljšava percepciju okusa, a omot održava strukturu i toplinu do zadnjeg ugriza - smatra Michel. Tvrdi da jedemo očima i ušima baš kao i ustima. 

- Mi zapravo ‘kušamo’ hranu sa svim našim osjetilima i znanstveno je netočno uzeti u obzir samo okus hrane u ustima kad se raspravlja o specijalitetima - tvrdi chef. Objašnjava da zato početni izgled sočnog hamburgera u atraktivnom okruženju i dobroj atmosferi može potaknuti uživanje u obroku.

- Zvuk omota, hrskave slanine ili pršuta te salate, kao i dobra glazba u pozadini, poboljšavaju doživljaj - kaže Michel. Objašnjava da je znanost pokazala da je slasnost percepcija stvorena u mozgu stimulacijom svih osjetila, a ne samo osjećajem koji se događa u našim ustima. Gastro znanstvenik dr. Stuart Farrimond napravio je matematičku formulu za osnovne sastojke. 

- Pljeskavica treba težiti oko 120 g, a pritisne se na 1,5 cm debljine. Kriška rajčice treba biti debela 1 cm, a burger treba sadržavati još 9 g iceberg salate, 13 g sira ili prženog luka i 6 g kečapa - kaže Farrimond koji smatra da je pljeskavicu najbolje grilati, a njegovo istraživanje je pokazalo da je vrijeme pečenja za svaku stranu otprilike četiri i pol minute na temperaturi od 150 do 180°C. 

hr Tue Nov 20 2018 18:46:27 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .