Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59fc2d6db9e03e009b8b4582/80

S kojim namirnicama najbolje ojačati organizam?

S hladnim danima dolazi i veća mogućnost za prehladom. Virusi i bakterije najveći su neprijatelji našeg organizma, a uz nekoliko dobrih namirnica možete ojačati vaš imunitet
Kada dođe do prehlade, upale grla ili gripe, tada je već kasno. Čaj, med i limun u tom slučaju više ne pomažu mnogo, ali su zato odlični za prevenciju. Uvrstiš li u svoj jelovnik još pokoju zdravu namirnicu, ojačat ćeš imunitet i učiniti ga otpornijim na sve što mu prijeti kada stignu hladni zimski dani. Svi znamo da je vitamin C ključan u borbi protiv prehlade i fantastičan za imunitet jer povećava proizvodnju bijelih krvnih stanica koje su važne u borbi protiv infekcija. Međutim, naše tijelo ne proizvodi vitamine niti ih čuva, stoga ih svakodnevno treba unositi u organizam putem hrane. Nažalost, jedna jabuka na dan NE tjera doktora iz kuće van, stoga tijekom zimskih mjeseci treba pojačano jesti povrće i voće bogato vitaminima., piše zdrava krava

Citrusno voće
 Osim što su puni vitamina C koji osnažuje imunitet, naranča, mandarina, klementina, limun, grejp i limeta odličan su izvor vlakana. Pomažu smanjiti kolesterol te reguliraju razinu glukoze u krvi, a sadrže i kalij koji regulira vodu u tijelu, održava normalnu funkciju živaca i mišića te pogoduje zdravlju kostiju. Citrusi su ujedno odličan saveznik u borbi protiv kilograma i odličan izvor hidratacije, a pozitivno utječu i na kožu koja će, jedeš li dovoljno ovog voća, izgledati mlađe i svježije. 

Kivi i papaja
Osim što je pun C i K vitamina koji poboljšavaju imunitet, kivi pomaže i kod problema s astmom i krvnim tlakom. Istraživanje iz 2014. provedeno u Sveučilišnoj bolnici Oslo u Norveškoj otkrilo je da tri kivija dnevno znatno smanjuju krvni tlak i krvne ugruške, što dugoročno može utjecati na smanjenje rizika od srčanog udara. Usto, kivi znatno smanjuje rizik od gubitka vida uzrokovanog makularnom degeneracijom (bolest središnjeg dijela mrežnice koja se javlja u starosti).

Brokula i špinat
 Puna vitamina A, C i E te antioksidansa i vlakana, brokula je jedna od najzdravijih namirnica koje možeš uvrstiti u svakodnevni jelovnik. S druge strane, kod špinata je impresivno to što sadrži vrlo veliku količinu proteina u odnosu na drugo povrće, koji su ključni za rast i razvoj mišića. Ipak, najvažniji dio špinata su minerali jer povećavaju otpornost imunološkog sustava na bolesti i upale.  Svakako zapamti da su brokula i špinat najzdraviji ako ih kuhaš kraće, jer će na taj način zadržati najviše vitamina i minerala zbog kojih su broj jedan među povrćem. 

 Crvena paprika
Iako je uvriježeno mišljenje da citrusno voće sadrži najviše C vitamina, crvena paprika ima ga čak dvostruko više, a usto sadrži beta karoten koji pogoduje zdravlju i ljepoti kože. Bogata je vitaminom B6 i folatom koji pomažu kod anemije, a usto je puna vitamina A zaslužnog za dobar vid. Ipak, kod crvene paprike je možda najznačajnija količina likopena koji sadrži. Naime, likopen je pigment koji daje crvenu boju povrću, no ujedno pomaže u borbi protiv raka prostate i pluća. 

Kurkuma i zeleni čaj
 Izuzev povrća i voća, začini i čajevi također su snažni saveznici u jačanju imuniteta i obrani od potencijalnih prehlada, upala grla i sličnih tegoba koje se pojačano javljaju u hladnijim danima. Kurkuma je poznata po svojim protuupalnim svojstvima pa je, osim u curry, možeš slobodno uvrstiti u variva ili druge povrtne recepte. Ako baš i nisi fan specifičnog okusa ove namirnice, razmisli o dodacima prehrani kao što je Almagea® CURCUMIN FORTE+ koji će ti osigurati dovoljan unos ovog svestranog začina, a ujedno je obogaćen korisnim vitaminom D.  Kad su u pitanju čajevi, većina nas zna za dobrobiti zelenog čaja, i to opravdano. Naime, osim što zbog svojih antioksidativnih svojstava pomaže u održavanju normalne tjelesne težine, zeleni čaj smanjuje i rizik od srčanih oboljenja jer pozitivno utječe na razinu kolesterola u krvi. Usto, prema istraživanju Instituta Linus Pauling na Sveučilištu u Oregonu, ovaj biljni napitak ima sposobnost povećanja T-stanica u krvi koje imaju ključnu ulogu u očuvanju imunološkog sustava i suzbijanju autoimunih bolesti. 

Češnjak i đumbir
Češnjak je od davnina poznat kao namirnica koja se bori protiv infekcija uzrokovanih bakterijama i virusima, jer stimulira aktivnost stanica koje se bore protiv prehlade i gripe. Njegova moć skriva se u sumpornim spojevima kao što je alicin, koji je izuzetno učinkovit kod stafilokoknih infekcija. Ističe se i kod raznih plućnih oboljenja, a izrazito je djelotvoran kod liječenja bronhitisa.  Đumbir pomaže kod problema s astmom i djeluje protuupalno. Smanjuje groznice, smiruje grlobolje i potiče kašalj kako bi se uklonila sluz iz pluća. Korijen đumbira ima dugu povijest u liječenju na prostorima Azije i Indije, a osim što je odlična namirnica za jačanje imuniteta, ublažava i grčeve u trbuhu, jutarnje mučnine kod trudnica te jake menstrualne bolove. Njegove dobrobiti su bezbrojne pa ga svakako uvrsti u prehranu, barem u obliku čaja.  

Med
Poznat i kao tekuće zlato, med je jednostavno nezaobilazan kad su u pitanju imunitet i prehlada. Zbog njegovih antibakterijskih i antigljivičnih svojstava koristili su ga još i drevni Egipćani, Grci i Rimljani. Osim vitamina i minerala kao što su željezo, kalcij, magnezij i kalij, sadrži i enzime i aminokiseline, što ga čini ljekovitom namirnicom koju moraš imati u kuhinjskom ormariću. Osim što je ukusan, prava je energetska bomba zbog koje ćeš biti manje umorna i bezvoljna, a ujedno jača imunitet. Želitš li ove zime preskočiti kašalj, šmrcanje i temperaturu, svako jutro popij topli napitak od meda, limuna, malo đumbira i kurkume te uživaj u zimi i ostani zdrav!


Facebook komentari

hr Fri Nov 03 2017 09:50:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a60eba1b9e03eb74b8b474b/80
Foto: Pixabay

Hrana iz konzerve: Što kupovati, a što izbjegavati?

Ovo su tri najbolje namirnice iz konzerve i tri koje bismo ipak trebali preskočiti i odabrati bolji izbor

Konzervirane hrane uglavnom se ne bismo trebali bojati, jer je dobra pomoć kad želimo brz i zdrav obrok, čak i ako znamo da se u konzervama obično krije malo veća količina soli. - piše Index

No taj se problem relativno lako ublaži ako ćete namirnice iz konzerve prije konzumacije isprati u tekućoj vodi.

Tako ćete isprati dobar dio dodanih soli i moći uživati u zdravim zalogajima, no to ipak ne znači da je baš sve iz konzerve dobro.

Što kupovati konzervirano, a što je ipak bolje birati svježe ili smrznuto, odgonetnula je nutricionistica Keri Gans koja je odabrala tri najbolje namirnice iz konzerve i tri koje bismo ipak trebali preskočiti i odabrati bolji izbor.

Najbolje:

Grahorice

Nema razloga da ne uživate u grahu i ostalim grahoricama iz konzerve jer su jednako bogate dobrim nutrijentima kao da ste ih i sami pripremali. Jedino što morate pripaziti je količina soli pa je dobro da prije kupnje obratite pozornost na deklaraciju ili se najjednostavnije osigurate od svega tako što ćete sadržaj konzerve dobro isprati vodom.

Povrće

Iako će mnogi radije odabrati smrznuto ili svježe povrće, nećete pogriješiti ako kupite povrće iz konzerve te s njim postupite kao s grahoricama. Što god se nalazi u konzervi može se lako isprati od dodanih soli te od toga brzo spraviti zdrav obrok. Ono ima i dodatnu prednost, jer se neće tako brzo osušiti ili pokvariti ako nećete iskoristiti odmah sve.

Riba 

Osim što je dostupnija, riba u konzervi često je jeftinija od svježe, a odličan je izvor esencijalnih nutrijenata i masnih kiselina, posebno Omega 3.

Ako nemate mogućnost nabavke svježe, zdrave ribe, ne bojte se one iz konzerve. Što god odabrali - tunu, losos ili sardine - bit će to dobar dodatak zdravoj prehrani koja mora uključivati dovoljnu količinu ribe.

Što izbjegavati:

Juhe

Namirnice iz konzerve koje nije moguće isprati najbolje je izbjegavati, jer sadrže previše štetne soli.

Tjestenina i umaci

Gotovi proizvodi na bazi tjestenine kao i gotovi umaci puni su soli i dodataka koje biste trebali maksimalno izbjegavati.

Na koncu, svaka je tjestenina relativno brzo kuhana, kao i jednostavni umaci od povrća, što je svakako puno zdraviji izbor od već gotovog obroka.

Voće

S obzirom na to da danas ipak imamo relativno širok izbor voća tijekom cijele godine, doista biste trebali izbjegavati ono iz konzerve. Uostalom, ako već nemate svježe voće, radije kupite smrznuto čiji su vitamini i minerali očuvani smrzavanjem, a ne gomilom šećera kao što je slučaj s voćem iz konzerve. - piše Index

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 19:47:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58628a631eea8f339b8b45ab/80
Foto: Ilustracija

Znanstvenici ukazuju na bogatstvo na deponijima smeća diljem Europe

Znanstvenici su završili prvu studiju o dragocjenom materijalu koji se nalazi na velikim deponijima smeća i na otpadu diljem Europe u sklopu projekta ProSUM koji se provodi na razini Europske unije.

Konzorcij 17 partnera, koji predstavljaju istraživačke institute, geološke institute i industriju, u srijedu je pokrenuo internetsku bazu podataka o "urbanim rudnicima" na kojoj su detaljno navedene dragocjene sirovine skrivene u odbačenim akumulatorima i baterijama, u elektroničkim uređajima ili na otpadima vozila diljem Europe. 

Cilj projekta ProSUM je utvrditi inovativne mogućnosti za upotrebu sekundarnih izvora kritičnih sirovina (KS) u reciklažnoj industriji te ukazati na mjesta na kojima se nalaze aluminij, bakar i zlato u vrijednosti od više milijarda dolara. 

Grupa, koja uključuje i Sveučilište UN-a, navodi da su bogat izvor spomenutih sirovina suvremena vozila, a među njima su litij iz električnih automobila te čelik i magnezij. 

Ističe da je u pametnim telefonima koncentracija zlata 25 puta veća nego u najbogatijoj podzemnoj rudi. 

Projektom ProSUM uspostavljena je europska mreža znanja o sekundarnim izvorima kritičnih sirovina koje su od vitalnog značaja za današnje visoko tehnološko društvo. Svrha projekta je koordinirati i prikupiti podatke o sekundarnim izvorima kritičnih sirovina te usporediti karte zaliha iz "urbanih rudnika". 

Projekt se financira iz programa Obzor 2020 (Horizon 2020) Europske unije za istraživanje i inovacije u razdoblju od 2014. do 2020.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 15:46:47 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a60b1c4b9e03eb64e8b4660/80

Loš zadah? Možda je zbog jezika!

Većina ljudi zna da dobra oralna higijena znači četkanje zuba i upotreba zubnog konca, ali što je s jezikom?

Neugodan zadah iz usta, medicinski nazvan halitoza, problem je s kojim se svatko od nas susreo bar nekoliko puta u životu, na vlastitom primjeru ili u svakodnevnim susretima s drugim ljudima.

U većini slučajeva rezultat je loše higijene usta i usne šupljine, no može biti znak i nekih drugih zdravstvenih problema. 

Usta su dom loših i dobrih bakterija. One se ne gomilaju samo na zubima, nego i na jeziku. Loše bakterije, osobito Helicobacter Pylori, jedan su od glavnih uzroka lošeg zadaha. 

H. Pylori uglavnom živi na jeziku, pa svaki put kada perete zube, četkicom prijeđite i preko jezika. Ako ste u mogućnosti, zube četkajte dva do tri puta dnevno. 

S obzirom na to da bakterije bujaju u suhim ustima, dodatni savjet za loš zadah je ispijanje više tekućine.

Ako ni čišćenje zuba niti jezika ne pomognu, vrijeme je za posjet liječniku.

Uzrok lošeg zadaha, naime, može biti i u dišnim putevima ili u želucu.

Najbolja prva pomoć protiv lošeg zadaha je žvakaća guma. No i tu postoji zamka. Naime, žvakaće gume koje sadrže šećer neće vam pomoći, pa treba pripaziti da kupite one bez dodatka šećera.  

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 15:46:23 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a60629fb9e03ead508b4585/80
Foto: Pixabay

Što kada strah postane fobija?

Zamislite da vas oblije znoj, drhtite i nekontrolirano brinete da ćete možda propustiti telefonski poziv zato što ste ostavili mobitel kod kuće? Zvuči apsurdno, ali to je vrlo stvarno stanje nazvano nomofobija.

Nomofobija je jedna od više od 250 poznatih fobija, vrsta tjeskobe koje su najčešće rezultat nekog osobnog dramatičnog iskustva, objašnjava profesor psihologije Juergen Margraf.

Taj dramatičan događaj pohranjen je u mozgu i neki okidači mogu izazvati i tjelesnu reakciju.

Bez obzira je li riječ o gelotofobiji, strahu od ismijavanja, ili oneirogmofobiji, strahu od "mokrih snova", osoba koja pati od fobija to teško podnosi, a može se i razboljeti.

Fobija se klasificira kao bolest nakon što se ispuni nekoliko kriterija, kaže Margraf. Primjerice, kada strah dosegne nepodnošljivu ili jedva podnošljivu razinu ili kada fobija ograničava kvalitetu života.

U tom slučaju osoba bi trebala potražiti pomoć psihoterapeuta. "Fobije se često liječe kognitivno-bihevioralnom terapijom", kaže Peter Falkai, ravnatelj sveučilišne klinike za psihijatriju i psihoterapiju Ludwiga Maximilijana.

Terapeut će s pacijentom pokušati kreirati situaciju koja izaziva tjeskobu i zatim je analizirati i pokazati moguća rješenja. Terapija se obično kombinira s odgovarajućom količinom antidepresiva, a vrsta fobije utječe na izbor terapije.

Neki ljudi fobiju uspiju prevladati sami, ali ako samoterapija ne da rezultate, rad s iskusnim terapeutom najbolji je način da ovaj psihički poremećaj postane kroničan.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 10:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .