Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1bc250b9e03e41108b456a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Prometni stručnjak predlaže mjere kako bi se povećala sigurnost na našim cestama

Radi dana 'besplatnog ljetovanja’ mnogi na odmor kreću usred noći ili predvečer, gdje god mogu voze 'gasom do daske', jer su naše autoceste ‘eldorado za jurnjavu’, a uz teški umor i premali razmak ‘okidač’ je, vjerojatno, bilo korištenje smartphonea...
Ako želite juriti autocestom, provjeriti koliko najveću brzinu automobila, a danas većina novih automobila može potegnuti brže od 200 km/h, uz njemački Autobahn, hrvatske autoceste pružaju najbolje mogućnosti

Najveća dozvoljena brzina je 130 km/h, a po članku 54.  Zakona o sigurnosti cestovnog prometa ne kažnjava se prekoračenje do 10 km/h! Dakle stvarno je ograničenje 140 km/h. Na navedena realna brzinska ograničenja, koja već iscrpljuju sigurnosne rezerve naše prometne mreže, pribraja se stručno neutemeljeno i neodgovorno toleriranje mjerenja brzine od 10 posto (u uvjetima kad se satelitski može mjeriti s greškom manjom od 0,1 posto). 

Da apsurd bude veći, to se računa od izmjerene brzine prema dolje, umjesto od dozvoljene prema gore. Dakle, realnih 155,5 km/h (automobilski brzinomjeri, s ugrađenom ‘sigurnosnom tolerancijom’, tada pokazuju najmanje 160), policijskom se tolerancijom ‘ublažava’ na 139,95 km/h (11,1 posto više od 130) i ulazi u nekažnjivo prekoračenje do 10 km/h. 

Takvo nerazumno realno ograničenje, koje ugrožava sigurnost, nepotrebno troši resurse vozila (skraćuje vijek vitalnih sklopova i dijelova), povećava potrošnju goriva i više od 20 posto, a proporcionalno i zagađenje okoliša, verificirano je vozačima dobro poznatim stavom policije da presretači ne zaustavljaju one koji voze do 160.

Kazna od samo 1000 kn za prekoračenje izvan naselja od 30 do 50 km/h (čl. 54. st. 3), uz 50-postotni popust za plaćanje odmah, iznosi samo 500 kn. Uz navedene se tolerancije hrvatskim autocestama može voziti stvarnih 200 km/h (brzinomjeri tada pokazuju oko 210) uz kaznu od 66 eura! 

U Švicarskoj, za takvo prekoračenje na autocestama, koje sigurnosnim značajkama nadmašuju naše, slijedi trenutno isključenje vozača i vozila iz prometa, kazna od najmanje 3000 eura i dugotrajna zabrana upravljanja u Švicarskoj, za sve kategorije motornih vozila! 

A u Kanadi, gdje je na autocestama limit 100, ako vozite brže od 150 (kad je kinetička energija automobila s putnicima gotovo upola manja nego pri 200 km/h) kazna je do 10.000 dolara!

 ‘Eldorado za jurnjavu’

Hrvatske autoceste su ‘eldorado za jurnjavu’ jer, usto, nadzora brzine praktički nema. Jedno i drugo dobro je poznato strancima, što potvrđuje da kultura vožnje nije nacionalno, nego geografski određena: naši vozači, čim dođu u Sloveniju postaju ‘kulturni’, a stranci često kod nas izgube vozačku kulturu. Pogotovo u brzini. 

Ovakav apsurdni ‘komplot’ propisa i mjera nadzora pretvorio je hrvatske autoceste u ‘eldorado za jurnjavu’.

Sljedeći problem, koji je bio generator jučerašnje nesreće što se u Hrvatskoj, za razliku od većine zemalja EU, uključujući i Sloveniju, u Hrvatskoj se gotovo ne kažnjava premali razmak među vozilima, koji je pri velikim brzinama opasniji od same brzine.

 Tu je mjeru, još 1960-ih, sustavno počela primjenjivati Njemačka, odredbom ‘Halber Tacho’ (razmak u metrima u iznosu pola brzine u km/h po brzinomjeru). Dakle, ako brzinomjer pokazuje 120 km/h treba se udaljiti 60 metara. U prometnom zakonodavstvu EU uveden je propis ‘dvije sekunde’, odnosno put koji vozilo pri toj brzini prijeđe u dvije sekunde. Pri realnih 115 km/h (kad brzinomjer pokazuje 120) to iznosi 63,9 metara.

Navedeni su problemi u ‘spiralu smrti’ ušli poznatim problemima turističkog prometa: naši ljetni gosti, kako bi dobili ‘dan besplatnog ljetovanja’ na dolasku kreću usred noći, a često predvečer i putuju cijelu noć kako bi prijepodne stigli na odredište. Isti je scenarij na povratku, posljednji dan se ‘besplatno’ kupaju  te poslijepodne ili predvečer kreću kući. I potom voze ‘mrtvi umorni’. 

Statistički, ‘po zakonu velikih brojeva’ tragične nesreće su neminovnost, jer gdje god mogu voze prebrzo. No, završni dio ‘spirale smrti’, nesreće koja se jučer oko 9 sati dogodila na 158. kilometru autoceste A1 u smjeru Zagreba, između odmorišta Janče i tunela Grič, uz prebrzu vožnju, premali razmak i umor, izvjesno, bilo je korištenje mobilnog telefona. ‘Da vidimo kakvo će biti vrijeme, je li s rezervacijom sve u redu, šaljem poruku da smo OK...’, užas, ali to je nažalost realnost.

Kako bi se povećala sigurnost na našim cestama i spriječile tragične nesreće poput jučerašnje nužne su sljedeće mjere.

1. Autoceste premrežiti fiksnim radarskim kamerama, kojima se precizno i učinkovito može nadzirati brzina, razmak, pretjecanja, korištene mobilnog uređaja, vezanost sigurnosnim pojasom. Mreža kamera, odnosno videonadzor na svim dionicama autocesta, uz kažnjavanje na naplatnim kućicama, trebao bi zamijeniti presretače. Njih bi se potom uglavnom trebalo usmjeriti na ostale sigurnosne aspekte vezane na promet autocestama.

2. Toleranciju mjerenja brzine od 10 km/h do 100 km/h (dakle 33 posto u zoni smirenog prometa!!) i 10 posto iznad 100 km/h trebalo sniziti na 3/3.

3. Članak 54. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, tako da bi se sadašnja kaznu od 500 kn za prekoračenje 10 do 30 km/h (st. 4) uvela za prekoračenje do 10 km/h. Sadašnju kaznu od 1000 kn za prekoračenje od 30 do 50 km/h (st. 3) trebalo bi uvesti za prekoračenje od 10 do 30 km/h, uz progresivno povećanje kazne za prekoračenje od 30 do 50 km/h i više. 

hr Sun Jul 21 2019 21:20:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f0a102adaf72d742e8b4694/80

Dražen Kutleša imenovan nadbiskupom koadjutorom Splitsko-makarske nadbiskupije

Dosadašnji biskup Porečki i Pulski biskup Dražen Kutleša u subotu je imenovan nadbiskupom koadjutorom Splitsko-makarske nadbiskupije, izvijestio je nadbiskup Splitsko-makarski Marin Barišić, kojem će msgr. Kutleša biti nasljednik.

Mons. Dražen Kutleša rođen je u Tomislavgradu 25. rujna 1968, od oca Kreše i majke Danice r. Ćurić. Poslije osnovne škole koju je pohađao u Prisoju (1975-1983), boravi u sjemeništu i završava Klasičnu gimnaziju Ruđer Bošković u Dubrovniku 1987. Zatim upisuje i završava 1993. filozofsko-teološki studij na Vrhbosanskoj visokoj teološkoj školi u Sarajevu. Godine 1994. postigao je bakalaureat pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Zaređen je za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije u Prisoju 29. lipnja 1993. Godine 1995. odlazi na poslijediplomski studij kanonskoga prava na Papinskom sveučilištu Urbaniana u Rimu gdje magistrira 1997. i doktorira 2001.

Od 1993.-1995. bio je župni vikar u mostarskoj katedrali i kateheta u srednjim školama. Od 1998.-2006. obavljao je sljedeće službe: vicekancelar u biskupijskoj kuriji, župni upravitelj u Grudama, predavač kanonskog prava na Teološkom institutu u Mostaru, član zbora savjetnika i svećeničkog vijeća. Od 2006.-2011. djelatnik je Kongregacije za biskupe u Vatikanu. Od 2010. vanjski je suradnik Kongregacije za kauze svetih i disciplinu sakramenta.

Dana 17. listopada 2011. papa Benedikt XVI. imenovao ga je biskupom koadjutorom Porečke i Pulske biskupije, 10. prosinca 2011. zaređen je za biskupa, a 14. lipnja 2012. imenovan je dijecezanskim biskupom Porečke i Pulske biskupije.

Biskupsko geslo mons. Kutleše su riječi iz Psalma 31: „U Tebe se, Gospodine, uzdam!“

U tijelima Hrvatske biskupske konferencije trenutno vrši sljedeće službe: član stalnog vijeća, predsjednik pravne komisije i predsjednik biskupske komisije za odnose s državom.


hr Sat Jul 11 2020 21:17:15 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e772a0929111c449e8b4569/80
Foto: RTL

Grba-Bujević: Ne razmišlja se o ukidanju svadbi, preporuke su za velika okupljanja

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu i članica Nacionalnog stožera civilne zaštite Maja Grba-Bujević rekla je u subotu kako se ne razmišlja o tome da bi potpuno ukinuli svadbe, a epidemiološke preporuke Stožera vezane su uz sva velika okupljanja, a ne samo uz svadbe.

Odluka koju je donio Stožer i preporuke koje su vezane uz to, vezane su uz sva velika okupljanja, ne samo uz svadbe. Ne razmišljamo o tome da bi potpuno ukidali svadbe ili bilo kakve događaje, rekla je Grba-Bujević u večerašnjem Dnevniku Hrvatske televizije (HTV).

Poručila je da se mora naučiti živjeti s tim virusom te usvojiti neke nove životne navike.

„Ne bi bili sada skloni da nešto zatvaramo”, naglasila je Grba-Bujević.

Nacionalni Stožer civilne zaštite RH odlučio je danas zbog epidemije koronavirusa uvesti nužne mjere za organizaciju okupljanja na kojima je prisutno više od 100 sudionika, koje će se početi primjenjivati od ponedjeljka, 13. srpnja. Po toj odluci, organizatori okupljanja koji očekuju dolazak više od 100 sudionika, obvezni su dostaviti obavijest teritorijalno nadležnoj Službi civilne zaštite putem elektroničke pošte, najkasnije 48 sati prije planiranog okupljanja. Također organizatori okupljanja na kojima je prisutno više od 100 sudionika, obvezni su voditi pisanu evidenciju sudionika. Za vrijeme okupljanja svi sudionici obvezni su pridržavati se općih protuepidemijskih mjera i posebnih preporuka i uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Vezano uz mjere za državljane trećih zemalja koji žele ući u Hrvatsku Maja Grba-Bujević pojasnila je kako im je dana mogućnost izbora.

Tako, mogu izabrati ići u dvotjednu samoizolaciju ili sedmodnevnu ali onda, o vlastitom trošku, napraviti test na koronavirus. Ako je test negativan, tada mogu napustiti samoizolaciju. „Mogu izabrati dvije verzije kome više što odgovara”, kazala je.

Komentirala je i aktualne podatke o broju zaraženih u Hrvatskoj. U protekla 24 sata zabilježeno je 140 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2, jedna osoba je umrla, a trenutno oboljelih (aktivnih slučajeva) u Hrvatskoj u subotu je ukupno 1088. 

Grba-Bujević  istaknula je kako današnji brojevi zaraženih upozoravaju da dosljedno treba slijediti sve preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, date upute i posebice odluke Nacionalnog stožera civilne zaštite. Navela je i kako su im poznati pacijenti koji su sada pozitivni na koronavirus, pojasnivši da oni dolaze iz poznatih žarišta.

Grba-Bujević rekla je i da virus nije oslabio, ali je drugačiji način prijenosa jer više boravimo na otvorenom.

Oni koji oboljevaju, dodala je, zaraze se u direktnom kontaktu prilikom bliskog fizičkog kontakta (ljubljenja, grljenja i sl). Pozitivnim smatra što su zaraženi većinom mladi ljudi koji nemaju velik komorbiditet, jer nemaju puno kroničnih bolesti. "To je upravo ta skupina koja se treba čuvati i izbjegavati velika događanja i mogućnost da se koronavirus prenese i na njih", kazala je.

hr Sat Jul 11 2020 20:57:35 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5720ca660890d20a008b469e/80

Policija izvijestila kako privedeni 20-godišnjak nije napao splitskog gradonačelnika!

Opara je napadnut u ulici Solurat, a vrlo brzo nakon napada se javio kako je sve u redu.
Dva napadača na splitskog gradonačelnika Andru Krstulovića Oparu i dalje su na slobodi. Policija je kasno poslijepodne izvijestila kako je pušten 20-godišnjak kojeg je od jutros ispitivan pod sumnjom da je bio jedan od napadača.

- Nije utvrđena sumnja da je osoba koju smo dovodili u svezu s događajem sudjelovala u navedenom događaju, te je puštena. Kriminalističko istraživanje se nastavlja, kratko su poručili iz policije.

Podsjetimo, Opara je napadnut u ulici Solurat, a vrlo brzo nakon napada se javio kako je sve u redu. Brojni politički akteri osudili su takav događaj i dali podršku splitskom poteštatu.
hr Sat Jul 11 2020 20:06:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d4c343e29111c59408b456c/80

Lokalizirana oba požara kod Drniša

Dva Canadaira CL-415 angažirana su u poslijepodnevnim satima na požarištu Fedramić kod Drniša u Šibensko-kninskoj županiji

Nakon gašenja požara na požarištu Fedramić kod Drniša, dva protupožarna aviona Canadair CL-415 iz sastava Protupožarnih namjenski organiziranih snaga Oružanih snaga RH, u poslijepodnevnim satima preusmjerena su na požarište kod Žitnića u Šibensko-kninskoj županiji.

Oba požarišta su lokalizirana i pod nadzorom vatrogasaca.

Ranije objavljeno:
Dva Canadaira CL-415 iz sastava Protupožarnih namjenski organiziranih snaga Oružanih snaga RH angažirana su u poslijepodnevnim satima na požarištu Fedramić kod Drniša.

Tijekom današnjeg dana jedan Airtractor AT-802 bio je angažiran na sanaciji i natapanju požarišta Ramljane kod Muća u Splitsko-dalmatinskoj županiji.  

Hrvatska vojska je i ove godine za vrijeme trajanja glavnog napora Protupožarne sezone (15. lipnja – 30. rujna) ustrojila Protupožarne namjenski organizirane snage koje čine sve sastavnice Hrvatske vojske.
hr Sat Jul 11 2020 19:01:40 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .