Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/588f2a11d454d80e008b4578/80
Foto: Press

Marijana Puljak: Baldasar je kriv što se vratio Kerumov duh

Gošća Pressinga bila je predsjednica stranke Pametno i njihova kandidatkinja za gradonačelnicu Splita, Marijana Puljak.

Jeste li Vi talentirani za politiku?

"Mislim da jesmo, ali učimo. Svaki dan ima puno lekcija, ali mislim da nam dobro ide."

Pitam vas, jer vas bije glas da imate političke metode koje su - neuobičajne.

"Rekla bih da smo mi totalno drukčiji od drugih. Nastali smo kao reakcija na politiku zadnjih 25 godina, kojom nismo bili zadovoljni. Politika je prestala biti ono što radi na društvenu korist. Rekli smo da se politikom konačno mora baviti normalan svijet."

Ima li to tržište?

"Ima sigurno."

Kako to da vas građani još nisu prepoznali u većoj mjeri?

"Ja bih rekla da su građani izvarani raznim opcijama pa i trećim opcijama, kako se danas prikazuje na primjeru Mosta. Teško je građanima, izgubili su povjerenja."

Most ima 10 posto potpore.

"On je prevario građane. Govorili su jedno, a kad su došli n vlast to je ista politika kao i zadnjih 25 godina - trgovanje, čuvanje fotelja, zapošljavanje nekompentnih... Ništa se nije promijenilo."

Možda se Mostu dogodilo da je stranka, koja je bila potencijal, upala na politički teren?

"Go with the flow... Mi mislimo totalno drugačije i zato s njima nismo išli u parlamentarne izbore jer smo shvatili da nisu ozbiljna politička ideja. Mi smo napisali program, ne skrivamo se iza parola i dvije, tri rečenice. Odabrali smo teži put, lakše bi bilo koalirati s nekom od većih stranaka, no to je na neki način varanje građana. Idemo polako, sigurno, ali tu smo sigurno da ostanemo. Gledamo sve na dugoročno. U godinu dana smo narasli od stranke koja je nacionalno neprepoznatljiva do toga da smo izašli u svim izbornim jedinicama."

Jeste li izgubili taj potencijal s parlamentarnih izbora?

"Ako pratite te rejtinge, nacionalni nam rastu i bolji su od nekih stranaka koje su tu 25 godina. HNS-a, HSS-a, HSLS-a... Stabilno stojimo nacionalno. Naravno, žao nam je što nismo u parlamentu, međutim neki ciljevi koje smo si postavili za te izbore smo ispunili. Polako i sigurno stvaramo ozbiljnu opciju."

Zašto nikoga ne prepoznaju osim Vas i Vašeg muža?

"To je nešto na čemu radimo. Gradimo nova lica. Prdiružili su nam se ljudi koji do sada nisu bili u politici, nisu bili društveno angažirani."

Može li se netko još nametnuti?

"Imate Maju Vehovec u Zagrebu, radila je dosta na našem programu, tu je i Vlatko Silobrčić... Imamo ljudi, ali bit će ih još i više."

Ne smeta Vas stigma da ste stranka bračnog para?

"Ma ne, ne mogu nam ništa drugo naći pa nam samo to mogu prišiti. Ovo je jedan put na duge staze i čut će se još za nas."

Je li Vam kompliment ili kritika kada kažu da ste preidealistični za politiku?

"Kompliment. Drugačiji smo od drugih i skroz uporni, kao ono svrdlo što buši kamen. Ne idemo ispod svoje granice."

Hoćete li postati gradonačelnicom Splita?

"Da."

Sigurni ste u to?

"Da."

Tko Vam je najveći protivnik?

"Zaista se ne bojim nikoga. Troje nas je ujednačeno u trci za drugi krug, ali ja se ne bojim."

S kime Vam se borba čini izvjesnijom?

"Kažem, uopće ne pravim razliku. Sigurna sam da će građani Splita u nama prepoznati ono što jesmo, ono što smo u Gradskom vijeću radili protekle četiri godine. Zaista smo jedina opcija koja se ujednačeno borila za sve građane. Nije nam jedan kvart bio draži od drugog, nismo namještali natječaje, nemamo stranačku vojsku koja će se zaposliti u gradski firmama..."

Kako tumačite povratak Željka Keruma?

"Rekla bih da je Baldasar kriv što se vratio Kerumov duh. Možda je sad u ovoj fazi ljudima to interesantno, ali sigurna sam da će 21. svibnja shvatiti ozbiljnost situacije."

Smatrate Keruma neozbiljnim?

"On je imao svoju šansu. Znamo kako se ponašao, nije dolazio na posao... Građani su dugi niz godina prikupljali novac za sanaciju Karepovca, a on je novac potrošio za Zapadnu obalu. Prevario je građane."

Ima 20 posto rejtinga. Tko glasuje za njega?

"Ljudi koji misle da ne može drugačije. Mi ih uvjeravamo svojim načinom da politika može biti poštena i vrijedna."

Tko je bio gori - Kerum ili Baldasar?

"Ne znam... To je zaista neizvjesna utrka."

Je li bilo nešto dobro u njihovim mandatima?

"Za Baldasara je napravljena prva škola u 20 godina, škola do koje zaista ne bi došla da se građani nisu uključili. Da nas je poslušao, napravila bi se i ranije, ali eto..."

Facebook komentari

hr Thu Apr 13 2017 22:21:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a4e5c7fb9e03e72408b463a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Obrazovni sustav nam je loš: U škole uvesti bonton, digitalnu i financijsku pismenost

Većina ispitanika, njih 54 posto, smatra kako bi vjeronauk trebao biti izborni predmet u osnovnoj i u srednjoj školi, a informatika obavezna i u osnovnoj (80 posto) i u srednjoj školi (77 posto)

 Istraživanje koje je proveo EduCentar pokazalo je da većina ispitanika, njih 61 posto, smatra da je hrvatski obrazovni sustav loš, te da u osnovne škole treba uvesti bonton, a u srednje digitalnu i financijsku pismenost.

Da obrazovni sustav nije tako loš, ali su mu potrebna poboljšanja smatra 37 posto ispitanika, dok svega 2 posto drži kako je naš sustav dobar kakav je sada, pokazalo je istraživanje u kojem je sudjelovalo 400 ispitanika.

Najvećom manom obrazovnog sustava ispitanici smatraju učenje napamet (64 posto) te što se ne potiče razmišljanje i logičko zaključivanje djece (54 posto).

Polovica ispitanika misli da su neki predmeti potpuno krivi, dok drugi krucijalni nedostaju. Također polovica ispitanika ističe kako u obrazovnom sustavu nedostaju praktična nastava. Previše gradiva zamjera 37 posto ispitanika, a previše predmeta njih 28 posto. 

Iako 28 posto drži da u školi trenutno ima previše predmeta, u obrazovni sustav rado bi dodali pokoji predmet, pa bi u osnovnu školu (60 posto) dodali kao obavezne predmete bonton i digitalnu pismenost, a kao izborni predmet domaćinstvo.

U srednju školu treba dodati domaćinstvo kao izborni predmet, a kao obavezne predmete više od 60 posto ispitanika dodalo bi digitalnu pismenost, financijsku pismenost te spolni odgoj. Također su predlagali da bi u škole trebalo uvesti etiku, prvu pomoć i pojam o sebi/mentalno zdravlje.

Većina za obaveznu informatiku i izborni vjeronauk

Većina ispitanika, njih 54 posto, smatra kako bi vjeronauk trebao biti izborni predmet u osnovnoj i u srednjoj školi, a informatika obavezna i u osnovnoj (80 posto) i u srednjoj školi (77 posto). Zanimljivo je da bi informatiku kao predmet iz škola izbacilo 1 posto ispitanika, dok bi vjeronauk iz osnovne škole izbacilo njih 32 posto, a iz srednje škole 39 posto ispitanika.

Osim toga, 84 posto ispitanika smatra da bi prije nastave u osnovnoj školi djeca trebala predati mobitel nastavniku, dok 34 posto drži da djeca ne moraju predavati mobitele već je uloga nastavnika da ih angažira kako ne bi imala potrebu koristiti mobitele pod satom. U srednjoj školi svega 16 posto ispitanika oduzelo bi učenicima mobitel prije nastave.

Više od polovice ispitanika (57 posto) smatra kako je danas djeci teže u školi nego što je bilo prijašnjim generacijama, no 25 posti drži da je danas čak i lakše radi dostupnosti informacija. "Lakše je zbog dostupnosti informacija. Međutim, profesori su sve nezainteresiraniji, što može dodatno olakšati djeci jer će imati priliku varati i iskoristiti nemar profesora", jedan je od komentara ispitanika.

Dvije trećine ispitanika (66 posto) smatra kako je nastavnicima u školi danas teže nego nekada, a svega 13 posto ih smatra kako je nastavnicima danas lakše. "Djeca su razmažena, bahata i sebična, a profesori ih ne mogu kažnjavati na nijedan drugi način osim lošim ocjenama", komentar je jednog ispitanika.

Obzirom na sve veću prisutnost mobitela, tableta i računala te njihovu upotrebu u svakodnevnom životu i učenju, 84 posto ispitanika smatra kako korištenje takvih tehnologija u razumnoj mjeri može pomoći u učenju, ali pretjerana upotreba može i odmoći.

Tek 8 posto ispitanika smatra kako tehnologija negativno utječe na učenje jer smanjuje pažnju i koncentraciju, dok isti postotak misli da tehnologija pozitivno utječe na učenje zbog velikog broja edukativnih sadržaja i igrica.

Facebook komentari

hr Tue Jan 16 2018 11:23:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a02a6deb9e03ef39f8b4595/80

Tjedna vremenska prognoza: Vraća se južina, bit će i kiše

Zahlađnjenje je ponovno izgledno od nedjelje
Na vrijeme će u našim krajevima sve jače djelovati prostrano polje sniženog tlaka čije je središte u Sjevernom moru. Pritom će nam s jugozapada pritjecati postupno sve manje hladan, ali i dalje vlažan zrak. 

Oblačno će prevladavati u gorju i na sjevernom Jadranu, uz kišu, a u noći i ujutro u gorju i snijeg. Pritom se oborine u gorju mogu smrzavati na hladnome tlu. Uz jačanje jugozapadnjaka koji na udare mjestimice može biti jak, pa i olujan, snježna će se granica tijekom dana povisiti. Nije isključena mjestimice i veća količina kiše u ovome dijelu Hrvatske. 

Promjenljivo i pretežno oblačno bit će i na srednjem Jadranu. I tu će zapuhati jugozapadni vjetar, ponegdje i jugo, koji može biti i jak. More pritom umjereno valovito i valovito. Najviša dnevna temperatura od 9 do 13 stupnjeva, koliko se predviđa i u najjužnijim krajevima. I ondje će biti oblaka, uz povremenu kišu, a puhat će također jugo i jugozapadnjak koji uglavnom na otvorenome moru može biti jak. 

U srijedu oblačno s kišom, glavninom u prvome dijelu dana. Prije nego što prestane padati, uz zahladnjenje, kiša će barem u višem gorju prijeći u snijeg. U četvrtak sunčanije i većinom suho, opet uz hladnije jutro, a u petak novo jače naoblačenje s kišom, osobito u drugome dijelu dana. 

Na moru u četvrtak i petak povremeno kiša, poglavito u petak mjestimice i obilnija. U četvrtak pak većinom sunčano. U srijedu će puhati sjeverozapadni i sjeverni vjetar koji će u četvrtak oslabjeti i okrenuti na jugo, koji će u petak jačati. Promjena strujanja od jugozapadnog na sjeverozapadno i sjeverno donijet će u četvrtak samo kratkotrajno malo hladniji zrak. U petak opet toplije, a zahlađnjenje je ponovno izgledno od nedjelje. - piše HRT

Facebook komentari

hr Tue Jan 16 2018 10:22:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5db19db9e03eb64e8b456d/80
Foto: Pixabay

Loše vijesti za one koji na internetu kupuju robu koja dolazi iz Kine

Nova poskupljenja stižu za one koji putem interneta kupuju jeftine stvari koje dolaze iz prekooceanskih zemalja poput Kine ili SAD-a

Dosad se na proizvode koji stižu izvan Unije, a jeftiniji su od 160 kuna, nije plaćao PDV. Komisija nagodinu to ukida, pravdajući se nepoštenjem online trgovaca izvan EU. - piše Dnevnik

- Roba velike vrijednosti kao što su pametni telefoni i tableti sustavno su se deklarirali s niskom cijenom odnosno davali su se krivi opisi u uvoznim dokumentima kako bi se prodavatelj okoristio sustavom oslobođenja od PDV-a. - kaže Rima Joujou-Dekljić, Europska komisija u RH.

Domaći online trgovci vesele se odluci

Takva odluka će te proizvode poskupiti za iznos PDV-a. Domaći online trgovci koji plaćaju PDV na sve proizvode su u nepovoljnijem položaju pa se vesele takvoj odluci.

- Trgovci u Hrvatskoj i Europskoj uniji poštuju stroga pravila o povratu robe o kvaliteti robe dok sa Kinom to nije tako i onda roba iz Kine još bez tog PDV-a je 25 posto jeftinija. - kaže Tana Zimmerman, suvlasnica online trgovine.

Ako kupujete robu iz Kine nema ni zaštite ni pomoći Europskog potrošačkog centra kojem se možete požaliti na online trgovce iz unije.

Kupci nisu obeshrabeni

„Postoje trgovci koji naravno se služe raznim krivotvorinama, prodaju krivotvorine i zavaravaju kupce“, kaže Danijela Matković Krstić, voditeljica odjela za Europski potrošački centar.

No i nesigurnost i uvođenje PDV-a teško će obeshrabriti kupce.

- Ako je opet jeftinije kupit ću, zašto ne. - kaže Ivan Kralj.

Bez PDV-a i jeftino očito je predobro da bi trajalo. Jedan od razloga je i što zbog toga državne blagajne zemalja unije na godinu gube 5 milijardi eura prihoda od PDV-a. Cijeli članak pogledajte ovdje


Facebook komentari

hr Tue Jan 16 2018 09:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/583000801eea8fc4d08b4597/80
Foto: Facebook Kolinda Grabar-Kitarović

Predsjednica Grabar-Kitarović: Republika Hrvatska bila je i bit će čimbenik mira i suradnje sa svima koji to žele

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je na svečanom primanju u iločkome Gradskom muzeju u povodu 26. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske i 20. obljetnice završetka mirne reintegracije da hrvatski narod nije želio rat ni žrtve te da danas, 27 godina nakon rata, Hrvatska Srbiji pruža ruku mira i suradnje.

 "Republika Hrvatska bila je i bit će čimbenik mira i suradnje sa svima koji to žele. Stojeći nadomak granice s Republikom Srbijom, mi i danas našim susjedima pružamo ruku mira i suradnje u nadi da u Srbiji imamo iskrenog sugovornika u procesu nalaženja odgovora na otvorena bilateralna pitanja, kao i za suradnju u svim pitanjima i novim izazovima kojima nas može izložiti budućnost", rekla je predsjednica Grabar-Kitarović. 

 Posebice je istaknula ulogu voditelja misije UNTAES-a, generala Jacquesa Paula Kleina, koji je, kako je rekla, svojom diplomatskom vještinom i ljudskim vrlinama iznimno pridonio uspjehu misije te predstavnicima srpske manjine koji su "tada prepoznali povijesni trenutak i dali svoj doprinos uspjehu mirne reintegracije". 

 Gledajući zajedničku budućnost, Republika Hrvatska daje trajnu potporu konsolidaciji šireg europskog prostora ulaskom svih država jugoistočne Europe u Europsku uniju, a onih koji to žele i u Sjevernoatlantski savez, poručila je predsjednica Grabar-Kitarović.

 Na svečanom primanju, osim članova diplomatskog zbora akreditiranih u Republici Hrvatskoj, bili su ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović-Burić, đakovački i osječki nadbiskup i metropolit Đuro Hranić, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, gradonačelnica Iloka Marina Budimir i gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, sudionica u procesu mirne reintegracije Vesna Škare-Ožbolt i drugi uglednici.

 Hrvatska predsjednica također je rekla kako je Republika Hrvatska u prošlih 27 godina, koliko je prisutna u međunarodnom životu, osim članstva u Ujedinjenim narodima i mnogim drugim svjetskim i europskim asocijacijama, ostvarila dva primarna vanjskopolitička cilja: članstvo u Europskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu. 

 "Predsjedanje Vijećem Europske unije u prvoj polovini 2020. treba biti motivacijski čimbenik, kako za državnu upravu, tako i za sve naše građane. Visoko vrednujemo naše transatlantsko savezništvo i podupiremo daljnje jačanje ovog savezništva na temelju vjerodostojnog i odgovornog prinosa Republike Hrvatske", rekla je, dodajući kako posebice izdvaja inicijativu triju mora koja, ocijenila je, afirmira snažni srednjoeuropski povijesni, duhovni, kulturni, politički i gospodarski prostor koji sve više postaje kralježnicom Europe na korist mira, suradnje i napretka i država u nju uključenih te cijele Europske unije.

 Istaknula je i poblem demografske obnove s kojim se, kako je rekla, suočavaju i mnoge druge europske države, pa i one gospodarski razvijenije od Hrvatske. To jasno upućuje da rješenje problema nije samo u gospodarskom razvoju i materijalnom standardu, nego i duhovnim sadržajima o kojima ovisi stabilan razvoj svakog pojedinog društva, kao što su kulturni, prosvjetni i odgojni, ocijenila je, dodajući kako je, uz otvaranje sigurne životne perspektive mladima, za Europu danas od primarne važnosti jačati sadržaje zajedničkog europskog identiteta.

Po njezinim riječima, među prioritetima hrvatske državne politike jest i daljnje učvršćivanje veza s mnogobrojnim iseljeništvom, s hrvatskim manjinama u europskim zemljama i s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, s kojima nas "vežu jedinstveni nacionalni interesi, čvrsto usidreni i Ustavom Republike Hrvatske, te odgovornost što je imamo kao država potpisnica Washingtonskoga i Daytonskog sporazuma". Zaštita konstitutivnosti hrvatskoga naroda i ravnopravnost svih naroda u BiH od ključne su važnostii za stabilnost jugoistočne Europe, ocijenila je Kolinda Grabar-Kitarović.

U ime diplomatskog zbora hrvatskoj predsjednici zahvalio je na primanju doajen diplomatskog zbora u Republici Hrvatskoj apostolski nuncij, mons. Giuseppe Pinta.  

 Predsjednica Grabar-Kitarović sastala se u Iloku s gradonačelnicom Marinom Budimir, a posjetila je i iločku osnovnu školu. Prije podne je bila u vukovarskoj tvornici Borovu te u osječkoj humanitarnoj udruzi "Rijeka ljubavi".

 

 


Facebook komentari

hr Mon Jan 15 2018 16:23:17 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .