Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5856c67d1eea8f24668b45d4/80
Foto: Radio Velkaton

Događaji koji su obilježili 2016. godinu: Terorizam, prirodne katastrofe, nesreće...

Godina u kojoj se populizam razmahao, a podjele produbile

Brexit, Donald Trump, agonija Alepa i cijele Sirije, metastazirajući terorizam koji se širio i Europom obilježili su svijet u 2016., godini u kojoj se populizam razmahao, a podjele produbile. 

U takvu polariziranom svijetu rijedak primjer zbližavanja zbio se 12. veljače u vidu uistinu povijesnog susreta, prvog u tisuću godina, poglavara stoljećima razdvojene Katoličke i Ruske Pravoslavne Crkve pape Franje i patrijarha Kirila. Održan je na Kubi koja je krajem godine i sama zatvorila povijesnu stranicu i nakon devetodnevnog žalovanja oprostila se od Fidela Castra, vođe komunističke revolucije, legendarnog Comandantea za jedne, brutalnog diktatora za druge, čijom smrću je i simbolički završila blokovska podjela svijeta 20. stoljeća.

Povijesno zbližavanje dogodilo se i u Kolumbiji gdje su vlada i gerilci FARC-a, u drugom pokušaju, uspjeli potpisati mirovni sporazum kojim je završen višedesetljetni građanski rat. Iako je prva verzija sporazuma propala na referendumu, njegov glavni arhitekt, predsjednik Juan Manuel Santos nagrađen je Nobelovom nagradom za mir.

Uz poneku dobru vijest novo stoljeće ipak teče u novim podjelama koje su premrežile planet. Na klasične sjever-jug, istok-zapad, bogati-siromašni, moderni-konzervativni, nadovezuju se unutarnje koje polariziraju cijele narode ideološkim ili vjerskim podjelama ili građanskim ratovima poput sirijskog i jemenskog u koje se upliću velike i regionalne sile.

I Europu i Ameriku polarizirala su dva događaja po kojima će se pamtiti 2016., odluka Velike Britanije o izlasku iz Europske unije te izbor populističkog republikanskog kandidata Donalda Trumpa za novog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.

Britanija izlazi iz EU-u

Zemlje srednje i istočne Europe od 90-ih godina marljivo su radile da se osposobe za ulazak u prestižni europski klub. Dio njih tome još i danas težiali je Velika Britanija odlučila reći zbogom tvorevini koju mnogi nazivaju najvećim postignućem poslijeratne Europe.

Pod pritiskom eurofobne stranke UKIP-a i dijela vlastite konzervativne stranke premijer David Cameron organizirao je referendum o ostanku Ujedinjenog Kraljevstva u EU, uz upozorenje Britancima da stoje pred "egzistencijalnim izborom". Unatoč upozorenjima stručnjaka, svjetskih lidera među kojima američkog predsjednika Baracka Obame i znanstvene te intelektualne elite, 23. lipnja jezičac na vagi pretegnuo je u korist euroskepticizma. Za Brexit je glasalo 51.9 posto glasača, za ostanak 48,1.

Pošto je vodio kampanju za ostanak i izgubio Cameron je podnio ostavku, a naslijedila ga je Theresa May. Tijesna pobjeda brexitovaca izazvala je posljedice. Ostavke su podnosili i čelnici drugih političkih stranaka, pa čak i UKIP-a. Zagovornici ostanka tražili su novi referendum, a Europu je zahvatio strah da bi britanski primjer mogle slijediti druge članice. 

Neki analitičari mišljenja su da je povijesno nepovjerenje Britanaca prema dominaciji (europskog) kontinenta nesvjesno potaknulo slabije obrazovane i tradiciji sklone starije generacije da glasaju za Brexit. U samoj Britaniji prvih dana rastao je broj ksenofobonih napada na strance, a populisti su tvrdili da su Britanci morali birati Brexit kako bi se zaštitili od navale stranaca. Razlozi britanskog nezadovoljstva 'nadržavom' u Bruxellesu višestruki su, no populisti su vječni ljudski strah od drukčijeg iskoristili da migrante i useljenike prikažu prijetnjom Ujedinjenom Kraljevstvu.

Trump ulazi u Bijelu kuću

Učinak sličan Brexitu polučili su predsjednički izbori u prvoj svjetskoj sili 8. studenoga. Obećanjima da će Americi vratiti nekadašnju veličinu, milijarder Donald Trump zasvirao je melodiju ugodnu ušima milijuna Amerikanaca nezadovoljnih političkim establišmentom te ostvario dotad nezamislivo: autsajder bez dana radnog staža u politici pobijedio je iskusnu demokratsku političarku Hillary Clinton.

Zato nekretninski mogul ima puno staža u reality showima te se medijskim iskustvom služio u kampanji u kojoj je šokirao i vrijeđao žene, manjine i migrante kojima je prijetio izgonom. Obećao je ujediniti sve Amerikance, ali birači koji nisu za njega glasali sa zebnjom gledaju u budućnost koju će im kreirati, jer često mijenja stajališta, proturiječi sam sebi, zbunjuje.

U ime zaštite nacionalnih interesa Trump dovodi u pitanje potpisane sporazume poput nuklearnog s Iranom, povijesnog i nadasve važnog Pariškog o ograničenju globalnog zagrijavanja, i one o kojima se još pregovara poput Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i SAD-a (TTIP), a izjavama pokazuje da kani naglavce okrenuti američka savezništva.

Tako drugu svjetsku gospodarsku silu upozorava da SAD neće više priznavati načelo "jedinstvene Kine" zbog kojeg je Washington 1979. prekinuo diplomatske veze s Tajvanom, ako Kina ne pristane na ustupke. S druge strane ne skriva naklonost predsjedniku Rusije s kojom SAD ima najlošije odnose od završetka Hladnog rata pri čemu razborito ističe da je vrijeme za zatopljavanjem odnosa SAD-a i Rusije jer antagonizam nije dobar ni za te dvije zemlje ni za svijet.

I Moskva i Trump odbacuju kao smiješno tajno izvješće CIA-e prema kojem su Rusi hakiranjem elektroničke pošte demokrata "posredno" utjecali na američke izbore, koje je bacilo sjenu na izbornu pobjedu. No u jeku istrage Trump za šefa diplomacije imenuje predsjednika ExxonMobila Rexa Tillersona koji se protivio sankcijama protiv Rusije i blizak je ruskome predsjedniku.

Alep - sirijski Staljingrad

- Nešto nije u redu s političkim mjerilima kada tisuće ljudi prosvjeduju protiv TTIP-a, a zbog pokolja u Alepu gotovo nitko ne digne glas - rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel tjedan dana prije pada najvećeg sirijskog grada.

Uz pomoć ruskih zračnih udara vojska sirijskog predsjednika Bašara al-Asada osvojila je 13. prosinca ustanički istočni Alep. Evakuacija pobunjenika i članova njihovih obitelji, a to bi moglo značiti novih 50.000 izbjeglica za koje se pripremaju šatori u Turskoj, počela je 15. prosinca kada je Asad Siriji čestitao "oslobođenje" Alepa zanemarivši stradanja civila i egzekucije nakon ulaska "pobjednika" u grad.

Alep, čiji su istočni dio pobunjenici osvojili 2012., godinu nakon ustanka protiv Asada koji je prerastao u građanski rat s više od 300.000 žrtava i milijunima raseljenih i izbjeglih, postao je simbol ne samo sirijske podjele, već cijelog svijeta koji svoje interese prelama na tuđoj zemlji, a ceh plaća sirijski narod.

Predvođen SAD-om koji zračnim udarima protiv IS-a također sudjeluje u sirijskom ratu, Zapad je ponavljao da u budućnosti Sirije nema mjesta Asadu koji se uz pomoć saveznika Rusije i Irana žilavo održavao na vlasti, a osvajanjem Alepa možda je presudio ratu. Po ocjeni stručnjaka Alep je sirijski Staljingrad i kao što je sovjetska pobjeda nad nacistima preokrenula tijek Drugog svjetskog rata, tako je vjerojatno i Asad, iako su ga smatrali otpisanim, poručio Zapadu da okreće sukob na svoju stranu.

Bombama na Bruxelles i Istanbul, kamionima na Nicu i Berlin

Godinu na izmaku krvavo su obilježili i brutalni teroristički napadi na srce Europe, kojima su mete bili civili u središtima velikih gradova.

Nakon terorističkih napada na Pariz u studenome 2015. , džihadistička skupina tzv. Islamska država (IS) ponovno je izabrala mete u Europi i ubila 32 osobe te ranila više od 300 osoba u Bruxellesu 22. ožujka.

Usklađene napade u zračnoj luci Zaventem i postaji podzemne željeznice Maelbeek blizu ustanova EU izveli su bombaši samoubojice, braća Khalid i Ibrahim el-Bakraoui te Najim Laachraoui. IS je ustvrdio je da su Bakraoui organizirali i napade na Pariz 13. studenoga 2015., a istraga upućuje da su iste ćelije IS-a pripremale napade u Francuskoj i Bruxellesu.

Po ocjeni europskih dužnosnika meta je smišljeno odabrana, jer kao sjedište Europske komisije i parlamenta, Bruxelles je srce i mozak Europske Unije pa je to napad na demokratsku, ujedinjenu Europu.

Novi teroristički napad na Francusku koja se još nije oporavila od pariških napada slijedio je na sam nacionalni praznik, 14. srpnja. IS, koji je preuzeo odgovornost, odabrao je mondeno ljetovalište Nicu u kojem je radikalizirani Tunišanin Mohamed Lahouaiej Bouhlel mahnito kamionom pobio 86 osoba. Gotovo pola ubijenih bili su strani državljani, pristigli u Nicu na odmor ili paradu i vatromet povodom Dana pada Bastille.

U trostrukom napadu pripisanom IS-u ubijeno je 47 osoba 28. lipnja u međunarodnoj zračnoj luci u Istanbulu. Kraj godine donio je gradu na Bosporu novi napad, 44 žrtve pokraj stadiona Bešiktaša 11. prosinca, pripisan kurdskim pobunjenicima. U cijeloj 2016. više od 110 ljudi ubijeno je u Istanbulu u napadima za koji se odgovornima smatraju kurdski pobunjenici ili IS.

Još uvijek nepoznata osoba kamionom je usmrtila 12, a ozlijedila 48 ljudi u napadu na božićnom sajmu u centru Berlina za koji je odgovornost preuzeo IS. Počinitelj je u bijegu, a vlasti su ponudile 100.000 eura nagrade za informacije o Tunišaninu Anisu Amriju koji bi mogao biti povezan s napadom. 

- Znam da bi nam svima posebno teško palo ako se potvrde pretpostavke da je počinitelj netko tko je ovdje u Njemačkoj zatražio zaštitu i azil. To bi bilo posebno gnjusno i prema tolikim njemačkim građanima koji se svakodnevno brinu za izbjeglice, kao i prema ostalim izbjeglicama kojima je zaštita u našoj zemlji zaista potrebna i trude se integrirati u ovo društvo - rekla je dan nakon napada kancelarka Angela Merkel sve više kritizirana zbog svoje politike otvorenih vrata prema migrantima i izbjeglicama. 

Burna godina u Turskoj

Osim spomenutih terorističkih napada, Tursku je ove godine uzdrmao i pokušaj državnog udara te na samom njezinu kraju ubojstvo ruskog veleposlanika u Ankari.

Na pokušaj puča 15. srpnja, za koji je odgovornost pripisao bivšem suradniku, a sada zakletom neprijatelju Fethullahu Gulenu koji živi u egzilu u Sjedinjenim Državama, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan odgovorio je masovnim čistkama. Više od 37.000 osoba uhićeno je i više od 100.000 otpušteno iz vojske, policije, školstva, medija.

Pošto je EU osudio takvu represiju poručivši da u njegov klub ne može ući država koja najavljuje povrat smrtne kazne, autoritarni Erdogan odgovorio je da će Uniju preplaviti izbjeglicama. Naime, kako bi zaustavila migrantski val koji je obilježio 2015., Europska unija potpisala je 18. ožujka s Turskom "nečastan" ugovor po ocjeni udruga za ljudska prava. U zamjenu za financijsku pomoć, ukidanje viza turskim građanima, ubrzanje pregovora o članstvu u EU, Turska se obvezala zaustaviti isplovljavanje bliskoistočnih migranata sa svoje obale prema Grčkoj. Europa je mogla odahnuti, ali ne zadugo jer turski predsjednik taj ugovor povremeno dovodi u pitanje.

S nizom objektivnih nevolja na vratu, od rata u susjednoj Siriji do izbjegličkog tereta, sekularnu Tursku guše sve snažnije težnje Erdogana da ojača predsjedničke ovlasti, ali ponajprije nemilosrdni napadi s potpisom kurdskih ili džihadističkih terorista.

Na kraju godine interventni policajac ubio je ruskog veleposlanika u Ankari Andreja Karlova za vrijeme otvaranja izložbe "Rusija u očima Turaka". Elegantno i svečano odjeven policajac uzvikivao je da je "Alah velik" i poručio da se radi o osveti za rusku upletenost u pad Alepa. 

Panamski dokumenti

Panamski dokumenti, oko 11,5 milijuna spisa koje je istražio međunarodni konzorcij istraživačkih novinara, razotkrili su 3. travnja mrežu putem koje su svjetski vođe, milijarderi, čak 140 političkih dužnosnika,  slavne i utjecajne osobe iz cijelog svijeta u porezne oaze skrivale svoj novac kako bi izbjegle platiti porez.

Među poznatijim imenima su ukrajinski predsjednik Petro Porošenko i premijer Islanda Sigmunud David Gunnlaugsson koji je pod pritiskom podnio ostavku i postao prva velika žrtva Panamskih dokumenata. Novac putem odvjetničke tvrtke Mossac Fonseca iz Paname, po kojoj je skandal dobio ime, skrivali su i ljudi bliski ruskome predsjedniku Vladimiru Putinu.

Na vlasti od 2008., Putin je u svojoj domovini i dalje popularan, iako nije omiljen na Zapadu koji Rusiji nameće sankcije zbog aneksije poluotoka Krima, uplitanja u rat na istoku Ukrajine te intervencije u Siriji.

No Putin ima razloga za veselje jer treću godinu zaredom časopis Forbes proglasio ga je najmoćnijim čovjekom svijeta, a slijede ga Trump i njemačka kancelarka Angela Merkel iza koje su kineski predsjednik Xi Jinping na četvrtom i papa Franjo na petom mjestu.

Terorizam, prirodne katastrofe i nesreće

U 2016. ginulo se i zbog prirodnih katastrofa, terorizma i prometnih nesreća poput pada zrakoplova u Kolumbiji sa 71 žrtvom, među kojima je bila i cijela momčad brazilskog nogometnog prvoligaša Chapecoensea.

U najsnažnijem potresu magnitude 7,8 koji je u proteklih nekoliko desetljeća pogodio Ekvador, poginulo je 670 osoba, a ranjeno oko 12.500. 

Potres u gradu Amatriceu u središnjem dijelu Italije 24. kolovoza usmrtio je 295 osoba, a 4500 ostavio bez doma.

Uragan Matthew odnio je više od 540 života 4. listopada na Haitiju koji je, po podacima UN-a država s najviše mrtvih u prirodnim katastrofama u zadnjih 20 godina.

Migranti su u 2016. nastavili ginuti pokušavajući stići do Europe i boljeg života. Oko 7200 migranata i izbjeglica poginulo je ili nestalo od početka godine, od kojih polovica u Sredozemnom moru, što je 20 posto više u odnosu na 2015., prema Međunarodnoj organizaciji za migracije.

Terorizam je ubirao žrtve i u 2016. i to posvuda. Medijski su najpokriveniji napadi na Zapadu iako su atentati na drugim kontinentima češći i uobičajeno s velikim brojem žrtava. Terorizam je gotovo svakodnevnica u Afganistanu i Iraku koji desetljećima žive u sukobima. Jedan od najstrašnijih, u Bagdadu 3. srpnja, odnio je 300 života.

Napadi nisu zaobišli ni onu stranu Atlantika. U noćnome klubu za gay populaciju u Orlandu na Floridi 12. lipnja ubijeno je 49 osoba, a odgovornost je preuzeo IS.

Smijenjena Rouseff, otišli Cameron i Renzi, odlazi Hollande

Godina 2016. donijela je prve Olimpijske igre održane na južnoameričkom kontinentu. Domaćin je bio Brazil u kojem je godinu dana prije otkriven virus bolesti zike odakle se proširio Amerikama i Karibima, a do studenoga 2016. zahvatio 70-a zemalja. Istraživanja su pokazala da se širi ubodom zaraženog komarca roda Aedes i povezan je s malformacijom novrođenčadi (mikrocefalija), ali da ima razarajući učinak i na neke tipove stanica mozga odraslih osoba.

Olimpijske igre protekle su u redu, ali predsjednica Brazila Dilma Rousseff opozvana je zbog optužbi za korupciju 1. rujna i jedna je od svjetskih državnika koji godinu neće pamtiti po dobrom.

Slično kao i britanski premijer David Cameron referendumom o Brexitu, talijanski premijer Matteo Renzi sam si je 'pucao u nogu' i podnio ostavku jer Talijani nisu podržali njegove predložene promjene ustava. Reformom je Renzi želio osigurati veću stabilnost vlasti kako bi izbjegao upravo ono što se dogodilo - novu vladu, koju je oformio Paolo Gentiloni i postao peti talijanski premijer u isto toliko godina. Porazu raduje se pokret pet zvijezda (M5S) koji zaziva što prije raspisivanje novih izbora jer svojim populističkim porukama privlači sve više birača i osvaja lokalne vlasti.

Rekordno nepopularan socijalist Francois Hollande prvi je predsjednik poslijeratne Francuske koji je odlučio da se neće natjecati za novi mandat. U Europi suočenoj sa sigurnosnim i migrantskim prijetnjama raste podrška populističkim strankama pa je tako i u Francuskoj gdje ankete predviđaju velik postotak na predsjedničkim izborima Marini le Pen, čelnici stranke krajnje desnice (FN), ali ipak ne i konačnu pobjedu.

Dobra vijest onima koji se užasavaju populizma bio je poraz kandidata krajnje desne Slobodarske stranke Norberta Hofera na austrijskim predsjedničkim izborima 4. prosinca. Pobijedio ga je Alexander Van der Bellen, kandidat Zelenih.

Annus horribilis za glazbenike

David Bowie, Prince, "peti beatle" George Martin, Leonard Cohen, svijet glazbe u 2016. napustile su same legende. Počelo je u siječnju smrću glazbenog genija s tisuću lica Davida Bowieja, koji je nakon duge borbe s rakom preminuo dva dana nakon 69. rođendana. Na svoj posljednji rođendan objavio je album Blackstar, svoj oproštaj s publikom.

Čovjek koji je "izmislio Beatlese", legendarni producent George Martin umro je u ožujku, a mjesec poslije i Prince koji se u 57. godini nehotice predozirao analgeticima.

Jedan od najvećih kantautora, "potišteni i uzvišeni glas generacije" Leonard Cohen umro je u studenome, koji mjesec nakon svoje muze Marianne.

- To je kao da Mount Everestu date nagradu za to što je najveća planina - rekao je Cohen mjesec dana prije smrti za osobu koja je i za njega probijala put glazbe i pjesništva, Boba Dylana, kad je ovaj proglašen dobitnikom Nobelove nagrade za književnost. Mnogi su takav odabir osporavali, a Dylan je Švedsku akademiju tjednima šutnjom "vukao za nos", ali je na kraju nagradu ipak prihvatio i pristojno zahvalio.

Svijet književnosti napustili su Talijan Umberto Eco i Amerikanka Harper Lee te američki pisac i filantrop Elie Wiesel, na glumačkim pozornicama više neće biti Alana Rickmana i Genea Wildera, politika je ostala bez bivšeg izraelskog predsjednika i dobitnika Nobelove nagrade za mir Shimona Peresa, a sport bez boksačke legende Muhammada Alija. "Posljednji je put među zvijezde krenuo" i legendarni astronaut John Glenn.

Einstein sto godina ispred svih

Znanstvenicima je trebalo sto godina da dokažu i zadnji dio teorije relativnosti Alberta Einsteina.

Nakon višedesetljetnih napora američki stručnjaci u veljači su objavili da mogu potvrditi postojanje gravitacijskih valova, važno predviđanje Einsteinove teorije opće relativnosti iz 1915., čime je potvrđena i posljednja njegova dosad nepotvrđena teorija po kojoj se gravitacijski valovi kreću brzinom svjetlosti u vakuumu i imaju otklon u prostoru.

Zrakoplov Solar Impulse 2 završio je 26. srpnja puta oko svijeta koristeći se isključivo sunčevom energijom. Za upravljačem se Švicarac Bertrand Piccard izmjenjivao sa sunarodnjakom Andreom Borschengom koji je najduljom etapom od 8925 kilometra iz Nagoje u Japanu do Havaja u trajanju 118 sati postavio apsolutni rekord u neprekidnom letu nekog zrakoplova.

U travnju je rođeno prvo dijete začeto s genima troje roditelja kako bi se izbjeglo da naslijedi defektni mitohondrij svoje majke. Velika Britanija postala je u prosincu prva država koja je legalizirala takvu praksu kako bi se izbjeglo nasljeđivanje teških bolesti, a prva djeca s genima triju roditelja trebala bi se roditi u 2017.

Europljani su 15. prosinca pokrenuli navigacijski sustav Galileo, deset puta precizniji u geolociranju od američkog GPS-a. Sa sadašnjih 18 satelita u orbiti Galileo treba dobiti najmanje njih 24 da ostvari globalnu pokrivenost i očekuje se da će biti potpuno operativan do 2010. godine.

Facebook komentari

hr Thu Dec 22 2016 08:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/57211e300890d20a008b4723/80
Foto: Denis Cerić / Hina

Erdogan nazvao Izrael "terorističkom državom" i "ubojicom djece"

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan nazvao je u nedjelju Izrael "terorističkom državom" koja "ubija djecu", dodavši da će se "svim sredstvima" boriti protiv američkog priznanja Jeruzalema kao prijestolnice židovske države.

"Palestina je nedužna žrtva (...) Što se tiče Izraela, on je teroristička država, da, teroristička!", istaknuo je Erdogan u vatrenom govoru u Sivasu, u središtu Turske. "Nećemo prepustiti Jeruzalem na milost i nemilost državi koja ubija djecu", dodao je.

Ove izjave dolaze nekoliko dana pošto je američki predsjednik Donald Trump priznao Jeruzalem prijestolnicom Izraela, što je Ankara oštro osudila.

Turski predsjednik koji je više puta dosad nazvao Jeruzalem "crvenom crtom za muslimane", oštro je kritizirao tu odluku, rekavši da je ona za Ankaru "nevažeća".

"Borit ćemo se do kraja svim sredstvima" protiv te odluke, dodao je turski predsjednik, podsjetivši da se u srijedu u Istanbulu održava susret na vrhu Organizacije za islamsku suradnju (OIC).

Na tom summitu ćemo "pokazati da primjena te mjere neće biti baš tako laka", ustvrdio je Erdogan.

Američka odluka je potaknula nasilje u kojemu su poginula četvorica Palestinaca a desetci su ozlijeđeni. Izraelsko zrakoplovstvo je u petak bombardiralo Gazu, odgovarajući na raketiranje.

Dok je držao govor, iza Erdogana je bila fotografija dječaka, navodno Palestinca iz Hebrona, na okupiranoj Zapadnoj obali, kojeg osobe u odori, predstavljene kao izraelski vojnici, vode zavezanih očiju.

"Pogledajte kako ti teroristi vuku ovo četrnaestogodišnje dijete", obrušio se turski predsjednik pokazujući na fotografiju čija autentičnost nije potvrđena. 

Turska i Izrael su lani normalizirali svoje veze, nakon diplomatske krize koju je 2010. potaknuo izraelski zračni napad na brod nevladine organizacije na putu u Gazu u kojemu je poginulo deset turskih aktivista.

Facebook komentari

hr Sun Dec 10 2017 14:21:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58c3d085b4739828b58b45ac/80
Foto: Ilustracija

Kalifornija: Katastrofalni požari i dalje nisu pod kontrolom

Oko 212.000 ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove

Veliki požari koji haraju na području Los Angelesa od početka tjedna i dalje su izvan kontrole a u petak su proglašena nova požarišta na području San Diega i Santa Barbare zbog čega je došlo do novih masovnih evakuacija, javljaju agencije.

Ipak, blaži vremenski uvjeti uz smanjivanje jačine vjetra pomogli su vatrogascima u njihovih naporima.

Iako su se u petak vjetrovi smanjili u odnosu na dan prije, vremenski uvjeti na jugu države i dalje su iznimno opasni jer je tlo suho a temperature abnormalno visoke.

Prema prognozama vrijeme će i dalje predstavljati izazov za oko 8700 vatrogasaca koji se bore protiv vatrene stihije. Oni već pet dana pokušavaju obuzdati požare koji se brzo šire, od područja San Diega uz pacifičku obalu do okruga Santa Barbare.

U požarima je poginula najmanje jedna osoba, 500 objekata je uništeno a ozlijeđena su četvorica vatrogasaca.

Oko 212.000 ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove.

Nalog za evakuaciju ukinut je u nekoliko područja, što su dobre vijesti za one koji čekaju u skloništima da vide jesu li im domovi preživjeli.

Američki predsjednik Donald Trump u petak je proglasio izvanredno stanje  za Kaliforniju a koordinaciju napora za ublažavanje posljedica požara vode savezna uprava za izvanredna stanja i ministarstvo domovinske sigurnosti.

Dva najopasnija požara, u okruzima Ventura i San Diego, savladani su najviše do 10 posto, objavila je agencija za praćenje požara.

Ugrožena je imovina vrijedna milijarde dolara.

Ogromni oblaci dima nad opožarenim područjima u okrugu Ventura vidljivi su na satelitskim snimkama, javlja nacionalna meteorološka služba, a astronauti su snimili fotografije oblaka dima koji su vidljivi iz svemira.

Facebook komentari

hr Sat Dec 09 2017 10:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/565a0f15b118e193368b4b9f/80

Putin: Rusija neće bojkotirati ZOI u Pjeongčangu

MOO je na zasjedanju u utorak u Lausannei ustvrdio da ruski sportaši, koji ispune kriterije i potvrde svoju nedužnost, moći nastupiti u Južnoj Koreji, ali pod olimpijskom zastavom

Dan nakon što je Međunarodni olimpijski odbor (MOO) zbog upletenosti države u doping sportaša Rusiji zabranio nastup pod svojom zastavom na Zimskim olimpijskim igrama, ruski predsjednik Vladimir Putin je izjavio da Rusija neće bojkotirati Igre u Pyeongchangu, na kojima će neki ruski sportaši ipak moći nastupiti, ali pod olimpijskom zastavom.

"Mi zasigurno nećemo bojkotirati Igre. Ukoliko naši sportaši žele nastupiti, bit će to njihov osobni izbor. Moramo dobro proučiti dokumente koji su doveli do takve odluke,ali već sada znamo da neka svjedočenja potiču od osobe čiji je moralni i psihološki profil vrlo dvojben", kazao je Putin prilikom posjeta tvornici automobila u Njižnem Novgorodu, gdje je najavio da će se ponovno kandidirati za novi predsjednički mandat u ožujku 2018.

Putin je nekoliko riječi posvetio i MOO-u.

"Odluka MOO-a je u svakom slučaju politička odluka. Svi to vidimo i meni je to posve jasno".

MOO je na zasjedanju u utorak u Lausannei ustvrdio da ruski sportaši, koji ispune kriterije i potvrde svoju nedužnost, moći nastupiti u Južnoj Koreji, ali pod olimpijskom zastavom. 

Facebook komentari

hr Wed Dec 06 2017 18:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/533c09a9179942c974313134/80

BiH: Optužnica zbog ratnih zločina u Vlasenici

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine u srijedu je podignulo optužnicu za ratne zločine protiv četvorice bivših dužnosnika i pripadnika policije bosanskih Srba koje tereti za ubojstva, zlostavljanja i progon cjelokupnog bošnjačkog stanovništva s područja općine Vlasenica u istočnoj Bosni.

Optuženi su Mane Đurić (61) koji je tijekom rata bio načelnik policijske uprave u Vlasenici, Radenko Stanić (57), ratni zapovjednik policijske postaje u tom gradu, Miroslav Kraljević (49), tadašnji zapovjednik posebne policijske postrojbe te Goran Garić (47), bivši policajac.

Optužnica ih tereti da su 1992. i 1993. godine kršili međunarodno humanitarno pravo i Ženevske konvencije o zaštiti civila tijekom ratnih sukoba sudjelujući u progonu bošnjačkog stanovništva na političkoj, nacionalnoj, kulturnoj i vjerskoj osnovi.

Optužnica se odnosi na ubojstva najmanje 22 osobe, nezakonita zatočenja i zlostavljanja, pljačke i uništavanje imovine.

Svi ti zločini doveli su do toga da je 1993. godine s područja Vlasenice prognano svo bošnjačko stanovništvo a u jeku kampanje etničkog čišćenja 1992. ubijeno je više od 1300 Bošnjaka.

U optužnici stoji kako su četvorica optuženika uz ostalo Bošnjake zatvarali u logor Sušica gdje su bili izloženi teškim zlostavljanima i ubojstvima.

Procjene su kako je kroz taj logor prošlo najmanje osam tisuća zatočenika a točan broj ubijenih nikada nije utvrđen. Međunarodni crveni križ (ICRC) raspolaže podacima o 1617 likvidiranih logoraša.

Tužiteljstvo BiH je osiguralo iskaze 140 svjedoka koji bi na suđenju trebali iznijeti činjenice o zbivanjima u Vlasenici.

Facebook komentari

hr Wed Dec 06 2017 13:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .