Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5856c67d1eea8f24668b45d4/80
Foto: Radio Velkaton

Događaji koji su obilježili 2016. godinu: Terorizam, prirodne katastrofe, nesreće...

Godina u kojoj se populizam razmahao, a podjele produbile

Brexit, Donald Trump, agonija Alepa i cijele Sirije, metastazirajući terorizam koji se širio i Europom obilježili su svijet u 2016., godini u kojoj se populizam razmahao, a podjele produbile. 

U takvu polariziranom svijetu rijedak primjer zbližavanja zbio se 12. veljače u vidu uistinu povijesnog susreta, prvog u tisuću godina, poglavara stoljećima razdvojene Katoličke i Ruske Pravoslavne Crkve pape Franje i patrijarha Kirila. Održan je na Kubi koja je krajem godine i sama zatvorila povijesnu stranicu i nakon devetodnevnog žalovanja oprostila se od Fidela Castra, vođe komunističke revolucije, legendarnog Comandantea za jedne, brutalnog diktatora za druge, čijom smrću je i simbolički završila blokovska podjela svijeta 20. stoljeća.

Povijesno zbližavanje dogodilo se i u Kolumbiji gdje su vlada i gerilci FARC-a, u drugom pokušaju, uspjeli potpisati mirovni sporazum kojim je završen višedesetljetni građanski rat. Iako je prva verzija sporazuma propala na referendumu, njegov glavni arhitekt, predsjednik Juan Manuel Santos nagrađen je Nobelovom nagradom za mir.

Uz poneku dobru vijest novo stoljeće ipak teče u novim podjelama koje su premrežile planet. Na klasične sjever-jug, istok-zapad, bogati-siromašni, moderni-konzervativni, nadovezuju se unutarnje koje polariziraju cijele narode ideološkim ili vjerskim podjelama ili građanskim ratovima poput sirijskog i jemenskog u koje se upliću velike i regionalne sile.

I Europu i Ameriku polarizirala su dva događaja po kojima će se pamtiti 2016., odluka Velike Britanije o izlasku iz Europske unije te izbor populističkog republikanskog kandidata Donalda Trumpa za novog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.

Britanija izlazi iz EU-u

Zemlje srednje i istočne Europe od 90-ih godina marljivo su radile da se osposobe za ulazak u prestižni europski klub. Dio njih tome još i danas težiali je Velika Britanija odlučila reći zbogom tvorevini koju mnogi nazivaju najvećim postignućem poslijeratne Europe.

Pod pritiskom eurofobne stranke UKIP-a i dijela vlastite konzervativne stranke premijer David Cameron organizirao je referendum o ostanku Ujedinjenog Kraljevstva u EU, uz upozorenje Britancima da stoje pred "egzistencijalnim izborom". Unatoč upozorenjima stručnjaka, svjetskih lidera među kojima američkog predsjednika Baracka Obame i znanstvene te intelektualne elite, 23. lipnja jezičac na vagi pretegnuo je u korist euroskepticizma. Za Brexit je glasalo 51.9 posto glasača, za ostanak 48,1.

Pošto je vodio kampanju za ostanak i izgubio Cameron je podnio ostavku, a naslijedila ga je Theresa May. Tijesna pobjeda brexitovaca izazvala je posljedice. Ostavke su podnosili i čelnici drugih političkih stranaka, pa čak i UKIP-a. Zagovornici ostanka tražili su novi referendum, a Europu je zahvatio strah da bi britanski primjer mogle slijediti druge članice. 

Neki analitičari mišljenja su da je povijesno nepovjerenje Britanaca prema dominaciji (europskog) kontinenta nesvjesno potaknulo slabije obrazovane i tradiciji sklone starije generacije da glasaju za Brexit. U samoj Britaniji prvih dana rastao je broj ksenofobonih napada na strance, a populisti su tvrdili da su Britanci morali birati Brexit kako bi se zaštitili od navale stranaca. Razlozi britanskog nezadovoljstva 'nadržavom' u Bruxellesu višestruki su, no populisti su vječni ljudski strah od drukčijeg iskoristili da migrante i useljenike prikažu prijetnjom Ujedinjenom Kraljevstvu.

Trump ulazi u Bijelu kuću

Učinak sličan Brexitu polučili su predsjednički izbori u prvoj svjetskoj sili 8. studenoga. Obećanjima da će Americi vratiti nekadašnju veličinu, milijarder Donald Trump zasvirao je melodiju ugodnu ušima milijuna Amerikanaca nezadovoljnih političkim establišmentom te ostvario dotad nezamislivo: autsajder bez dana radnog staža u politici pobijedio je iskusnu demokratsku političarku Hillary Clinton.

Zato nekretninski mogul ima puno staža u reality showima te se medijskim iskustvom služio u kampanji u kojoj je šokirao i vrijeđao žene, manjine i migrante kojima je prijetio izgonom. Obećao je ujediniti sve Amerikance, ali birači koji nisu za njega glasali sa zebnjom gledaju u budućnost koju će im kreirati, jer često mijenja stajališta, proturiječi sam sebi, zbunjuje.

U ime zaštite nacionalnih interesa Trump dovodi u pitanje potpisane sporazume poput nuklearnog s Iranom, povijesnog i nadasve važnog Pariškog o ograničenju globalnog zagrijavanja, i one o kojima se još pregovara poput Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i SAD-a (TTIP), a izjavama pokazuje da kani naglavce okrenuti američka savezništva.

Tako drugu svjetsku gospodarsku silu upozorava da SAD neće više priznavati načelo "jedinstvene Kine" zbog kojeg je Washington 1979. prekinuo diplomatske veze s Tajvanom, ako Kina ne pristane na ustupke. S druge strane ne skriva naklonost predsjedniku Rusije s kojom SAD ima najlošije odnose od završetka Hladnog rata pri čemu razborito ističe da je vrijeme za zatopljavanjem odnosa SAD-a i Rusije jer antagonizam nije dobar ni za te dvije zemlje ni za svijet.

I Moskva i Trump odbacuju kao smiješno tajno izvješće CIA-e prema kojem su Rusi hakiranjem elektroničke pošte demokrata "posredno" utjecali na američke izbore, koje je bacilo sjenu na izbornu pobjedu. No u jeku istrage Trump za šefa diplomacije imenuje predsjednika ExxonMobila Rexa Tillersona koji se protivio sankcijama protiv Rusije i blizak je ruskome predsjedniku.

Alep - sirijski Staljingrad

- Nešto nije u redu s političkim mjerilima kada tisuće ljudi prosvjeduju protiv TTIP-a, a zbog pokolja u Alepu gotovo nitko ne digne glas - rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel tjedan dana prije pada najvećeg sirijskog grada.

Uz pomoć ruskih zračnih udara vojska sirijskog predsjednika Bašara al-Asada osvojila je 13. prosinca ustanički istočni Alep. Evakuacija pobunjenika i članova njihovih obitelji, a to bi moglo značiti novih 50.000 izbjeglica za koje se pripremaju šatori u Turskoj, počela je 15. prosinca kada je Asad Siriji čestitao "oslobođenje" Alepa zanemarivši stradanja civila i egzekucije nakon ulaska "pobjednika" u grad.

Alep, čiji su istočni dio pobunjenici osvojili 2012., godinu nakon ustanka protiv Asada koji je prerastao u građanski rat s više od 300.000 žrtava i milijunima raseljenih i izbjeglih, postao je simbol ne samo sirijske podjele, već cijelog svijeta koji svoje interese prelama na tuđoj zemlji, a ceh plaća sirijski narod.

Predvođen SAD-om koji zračnim udarima protiv IS-a također sudjeluje u sirijskom ratu, Zapad je ponavljao da u budućnosti Sirije nema mjesta Asadu koji se uz pomoć saveznika Rusije i Irana žilavo održavao na vlasti, a osvajanjem Alepa možda je presudio ratu. Po ocjeni stručnjaka Alep je sirijski Staljingrad i kao što je sovjetska pobjeda nad nacistima preokrenula tijek Drugog svjetskog rata, tako je vjerojatno i Asad, iako su ga smatrali otpisanim, poručio Zapadu da okreće sukob na svoju stranu.

Bombama na Bruxelles i Istanbul, kamionima na Nicu i Berlin

Godinu na izmaku krvavo su obilježili i brutalni teroristički napadi na srce Europe, kojima su mete bili civili u središtima velikih gradova.

Nakon terorističkih napada na Pariz u studenome 2015. , džihadistička skupina tzv. Islamska država (IS) ponovno je izabrala mete u Europi i ubila 32 osobe te ranila više od 300 osoba u Bruxellesu 22. ožujka.

Usklađene napade u zračnoj luci Zaventem i postaji podzemne željeznice Maelbeek blizu ustanova EU izveli su bombaši samoubojice, braća Khalid i Ibrahim el-Bakraoui te Najim Laachraoui. IS je ustvrdio je da su Bakraoui organizirali i napade na Pariz 13. studenoga 2015., a istraga upućuje da su iste ćelije IS-a pripremale napade u Francuskoj i Bruxellesu.

Po ocjeni europskih dužnosnika meta je smišljeno odabrana, jer kao sjedište Europske komisije i parlamenta, Bruxelles je srce i mozak Europske Unije pa je to napad na demokratsku, ujedinjenu Europu.

Novi teroristički napad na Francusku koja se još nije oporavila od pariških napada slijedio je na sam nacionalni praznik, 14. srpnja. IS, koji je preuzeo odgovornost, odabrao je mondeno ljetovalište Nicu u kojem je radikalizirani Tunišanin Mohamed Lahouaiej Bouhlel mahnito kamionom pobio 86 osoba. Gotovo pola ubijenih bili su strani državljani, pristigli u Nicu na odmor ili paradu i vatromet povodom Dana pada Bastille.

U trostrukom napadu pripisanom IS-u ubijeno je 47 osoba 28. lipnja u međunarodnoj zračnoj luci u Istanbulu. Kraj godine donio je gradu na Bosporu novi napad, 44 žrtve pokraj stadiona Bešiktaša 11. prosinca, pripisan kurdskim pobunjenicima. U cijeloj 2016. više od 110 ljudi ubijeno je u Istanbulu u napadima za koji se odgovornima smatraju kurdski pobunjenici ili IS.

Još uvijek nepoznata osoba kamionom je usmrtila 12, a ozlijedila 48 ljudi u napadu na božićnom sajmu u centru Berlina za koji je odgovornost preuzeo IS. Počinitelj je u bijegu, a vlasti su ponudile 100.000 eura nagrade za informacije o Tunišaninu Anisu Amriju koji bi mogao biti povezan s napadom. 

- Znam da bi nam svima posebno teško palo ako se potvrde pretpostavke da je počinitelj netko tko je ovdje u Njemačkoj zatražio zaštitu i azil. To bi bilo posebno gnjusno i prema tolikim njemačkim građanima koji se svakodnevno brinu za izbjeglice, kao i prema ostalim izbjeglicama kojima je zaštita u našoj zemlji zaista potrebna i trude se integrirati u ovo društvo - rekla je dan nakon napada kancelarka Angela Merkel sve više kritizirana zbog svoje politike otvorenih vrata prema migrantima i izbjeglicama. 

Burna godina u Turskoj

Osim spomenutih terorističkih napada, Tursku je ove godine uzdrmao i pokušaj državnog udara te na samom njezinu kraju ubojstvo ruskog veleposlanika u Ankari.

Na pokušaj puča 15. srpnja, za koji je odgovornost pripisao bivšem suradniku, a sada zakletom neprijatelju Fethullahu Gulenu koji živi u egzilu u Sjedinjenim Državama, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan odgovorio je masovnim čistkama. Više od 37.000 osoba uhićeno je i više od 100.000 otpušteno iz vojske, policije, školstva, medija.

Pošto je EU osudio takvu represiju poručivši da u njegov klub ne može ući država koja najavljuje povrat smrtne kazne, autoritarni Erdogan odgovorio je da će Uniju preplaviti izbjeglicama. Naime, kako bi zaustavila migrantski val koji je obilježio 2015., Europska unija potpisala je 18. ožujka s Turskom "nečastan" ugovor po ocjeni udruga za ljudska prava. U zamjenu za financijsku pomoć, ukidanje viza turskim građanima, ubrzanje pregovora o članstvu u EU, Turska se obvezala zaustaviti isplovljavanje bliskoistočnih migranata sa svoje obale prema Grčkoj. Europa je mogla odahnuti, ali ne zadugo jer turski predsjednik taj ugovor povremeno dovodi u pitanje.

S nizom objektivnih nevolja na vratu, od rata u susjednoj Siriji do izbjegličkog tereta, sekularnu Tursku guše sve snažnije težnje Erdogana da ojača predsjedničke ovlasti, ali ponajprije nemilosrdni napadi s potpisom kurdskih ili džihadističkih terorista.

Na kraju godine interventni policajac ubio je ruskog veleposlanika u Ankari Andreja Karlova za vrijeme otvaranja izložbe "Rusija u očima Turaka". Elegantno i svečano odjeven policajac uzvikivao je da je "Alah velik" i poručio da se radi o osveti za rusku upletenost u pad Alepa. 

Panamski dokumenti

Panamski dokumenti, oko 11,5 milijuna spisa koje je istražio međunarodni konzorcij istraživačkih novinara, razotkrili su 3. travnja mrežu putem koje su svjetski vođe, milijarderi, čak 140 političkih dužnosnika,  slavne i utjecajne osobe iz cijelog svijeta u porezne oaze skrivale svoj novac kako bi izbjegle platiti porez.

Među poznatijim imenima su ukrajinski predsjednik Petro Porošenko i premijer Islanda Sigmunud David Gunnlaugsson koji je pod pritiskom podnio ostavku i postao prva velika žrtva Panamskih dokumenata. Novac putem odvjetničke tvrtke Mossac Fonseca iz Paname, po kojoj je skandal dobio ime, skrivali su i ljudi bliski ruskome predsjedniku Vladimiru Putinu.

Na vlasti od 2008., Putin je u svojoj domovini i dalje popularan, iako nije omiljen na Zapadu koji Rusiji nameće sankcije zbog aneksije poluotoka Krima, uplitanja u rat na istoku Ukrajine te intervencije u Siriji.

No Putin ima razloga za veselje jer treću godinu zaredom časopis Forbes proglasio ga je najmoćnijim čovjekom svijeta, a slijede ga Trump i njemačka kancelarka Angela Merkel iza koje su kineski predsjednik Xi Jinping na četvrtom i papa Franjo na petom mjestu.

Terorizam, prirodne katastrofe i nesreće

U 2016. ginulo se i zbog prirodnih katastrofa, terorizma i prometnih nesreća poput pada zrakoplova u Kolumbiji sa 71 žrtvom, među kojima je bila i cijela momčad brazilskog nogometnog prvoligaša Chapecoensea.

U najsnažnijem potresu magnitude 7,8 koji je u proteklih nekoliko desetljeća pogodio Ekvador, poginulo je 670 osoba, a ranjeno oko 12.500. 

Potres u gradu Amatriceu u središnjem dijelu Italije 24. kolovoza usmrtio je 295 osoba, a 4500 ostavio bez doma.

Uragan Matthew odnio je više od 540 života 4. listopada na Haitiju koji je, po podacima UN-a država s najviše mrtvih u prirodnim katastrofama u zadnjih 20 godina.

Migranti su u 2016. nastavili ginuti pokušavajući stići do Europe i boljeg života. Oko 7200 migranata i izbjeglica poginulo je ili nestalo od početka godine, od kojih polovica u Sredozemnom moru, što je 20 posto više u odnosu na 2015., prema Međunarodnoj organizaciji za migracije.

Terorizam je ubirao žrtve i u 2016. i to posvuda. Medijski su najpokriveniji napadi na Zapadu iako su atentati na drugim kontinentima češći i uobičajeno s velikim brojem žrtava. Terorizam je gotovo svakodnevnica u Afganistanu i Iraku koji desetljećima žive u sukobima. Jedan od najstrašnijih, u Bagdadu 3. srpnja, odnio je 300 života.

Napadi nisu zaobišli ni onu stranu Atlantika. U noćnome klubu za gay populaciju u Orlandu na Floridi 12. lipnja ubijeno je 49 osoba, a odgovornost je preuzeo IS.

Smijenjena Rouseff, otišli Cameron i Renzi, odlazi Hollande

Godina 2016. donijela je prve Olimpijske igre održane na južnoameričkom kontinentu. Domaćin je bio Brazil u kojem je godinu dana prije otkriven virus bolesti zike odakle se proširio Amerikama i Karibima, a do studenoga 2016. zahvatio 70-a zemalja. Istraživanja su pokazala da se širi ubodom zaraženog komarca roda Aedes i povezan je s malformacijom novrođenčadi (mikrocefalija), ali da ima razarajući učinak i na neke tipove stanica mozga odraslih osoba.

Olimpijske igre protekle su u redu, ali predsjednica Brazila Dilma Rousseff opozvana je zbog optužbi za korupciju 1. rujna i jedna je od svjetskih državnika koji godinu neće pamtiti po dobrom.

Slično kao i britanski premijer David Cameron referendumom o Brexitu, talijanski premijer Matteo Renzi sam si je 'pucao u nogu' i podnio ostavku jer Talijani nisu podržali njegove predložene promjene ustava. Reformom je Renzi želio osigurati veću stabilnost vlasti kako bi izbjegao upravo ono što se dogodilo - novu vladu, koju je oformio Paolo Gentiloni i postao peti talijanski premijer u isto toliko godina. Porazu raduje se pokret pet zvijezda (M5S) koji zaziva što prije raspisivanje novih izbora jer svojim populističkim porukama privlači sve više birača i osvaja lokalne vlasti.

Rekordno nepopularan socijalist Francois Hollande prvi je predsjednik poslijeratne Francuske koji je odlučio da se neće natjecati za novi mandat. U Europi suočenoj sa sigurnosnim i migrantskim prijetnjama raste podrška populističkim strankama pa je tako i u Francuskoj gdje ankete predviđaju velik postotak na predsjedničkim izborima Marini le Pen, čelnici stranke krajnje desnice (FN), ali ipak ne i konačnu pobjedu.

Dobra vijest onima koji se užasavaju populizma bio je poraz kandidata krajnje desne Slobodarske stranke Norberta Hofera na austrijskim predsjedničkim izborima 4. prosinca. Pobijedio ga je Alexander Van der Bellen, kandidat Zelenih.

Annus horribilis za glazbenike

David Bowie, Prince, "peti beatle" George Martin, Leonard Cohen, svijet glazbe u 2016. napustile su same legende. Počelo je u siječnju smrću glazbenog genija s tisuću lica Davida Bowieja, koji je nakon duge borbe s rakom preminuo dva dana nakon 69. rođendana. Na svoj posljednji rođendan objavio je album Blackstar, svoj oproštaj s publikom.

Čovjek koji je "izmislio Beatlese", legendarni producent George Martin umro je u ožujku, a mjesec poslije i Prince koji se u 57. godini nehotice predozirao analgeticima.

Jedan od najvećih kantautora, "potišteni i uzvišeni glas generacije" Leonard Cohen umro je u studenome, koji mjesec nakon svoje muze Marianne.

- To je kao da Mount Everestu date nagradu za to što je najveća planina - rekao je Cohen mjesec dana prije smrti za osobu koja je i za njega probijala put glazbe i pjesništva, Boba Dylana, kad je ovaj proglašen dobitnikom Nobelove nagrade za književnost. Mnogi su takav odabir osporavali, a Dylan je Švedsku akademiju tjednima šutnjom "vukao za nos", ali je na kraju nagradu ipak prihvatio i pristojno zahvalio.

Svijet književnosti napustili su Talijan Umberto Eco i Amerikanka Harper Lee te američki pisac i filantrop Elie Wiesel, na glumačkim pozornicama više neće biti Alana Rickmana i Genea Wildera, politika je ostala bez bivšeg izraelskog predsjednika i dobitnika Nobelove nagrade za mir Shimona Peresa, a sport bez boksačke legende Muhammada Alija. "Posljednji je put među zvijezde krenuo" i legendarni astronaut John Glenn.

Einstein sto godina ispred svih

Znanstvenicima je trebalo sto godina da dokažu i zadnji dio teorije relativnosti Alberta Einsteina.

Nakon višedesetljetnih napora američki stručnjaci u veljači su objavili da mogu potvrditi postojanje gravitacijskih valova, važno predviđanje Einsteinove teorije opće relativnosti iz 1915., čime je potvrđena i posljednja njegova dosad nepotvrđena teorija po kojoj se gravitacijski valovi kreću brzinom svjetlosti u vakuumu i imaju otklon u prostoru.

Zrakoplov Solar Impulse 2 završio je 26. srpnja puta oko svijeta koristeći se isključivo sunčevom energijom. Za upravljačem se Švicarac Bertrand Piccard izmjenjivao sa sunarodnjakom Andreom Borschengom koji je najduljom etapom od 8925 kilometra iz Nagoje u Japanu do Havaja u trajanju 118 sati postavio apsolutni rekord u neprekidnom letu nekog zrakoplova.

U travnju je rođeno prvo dijete začeto s genima troje roditelja kako bi se izbjeglo da naslijedi defektni mitohondrij svoje majke. Velika Britanija postala je u prosincu prva država koja je legalizirala takvu praksu kako bi se izbjeglo nasljeđivanje teških bolesti, a prva djeca s genima triju roditelja trebala bi se roditi u 2017.

Europljani su 15. prosinca pokrenuli navigacijski sustav Galileo, deset puta precizniji u geolociranju od američkog GPS-a. Sa sadašnjih 18 satelita u orbiti Galileo treba dobiti najmanje njih 24 da ostvari globalnu pokrivenost i očekuje se da će biti potpuno operativan do 2010. godine.

Facebook komentari

hr Thu Dec 22 2016 08:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/589ba7d2b473983a298b4634/80

Nećete cijepiti dijete? Onda nema vrtića ni škole, a upitno mu je i zapošljavanje

Djeca u Federaciji BiH koju roditelji nisu cijepili protiv ospica, rubeole i zaušnjaka (MMR cjepivo) neće moći biti upisana u vrtiće, škole i kolektivne smještaje, a provjera o cijepljenju obavit će se i kasnije, prilikom zapošljavanja.
Ministarstvo zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine donijelo je naredbu o programu imunizacije stanovništva protiv zaraznih bolesti za 2017. godinu koja će se početi primjenjivati idućeg tjedna. 

Ova se naredba donosi svake godine, ali je ovogodišnja pobudila veće zanimanje javnosti zbog strožih mjera za roditelje koji je se ne budu pridržavali. Njihova djeca, naime, neće moći biti upisana u vrtiće, škole ni kolektivne smještaje, a provjera jesu li primili cjepivo obavit će se i kasnije pri zapošljavanju. 

Služba za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo (ZZJZ) Federacije BiH nedavno je iznijela podatak kako je uslijed nedovoljnoga obuhvata MMR cjepivom u Federaciji BiH, u 2014. i 2015. godini došlo do epidemije ospica. Prijavljeno je 5103 slučaja, a od tog broja 553 djece je zbog komplikacija hospitalizirano.


Procijepljenost MMR cjepivom pala na 64 posto

Mirsada Mulaomerović, šefica Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, kaže da je procijepljenost MMR cjepivom u FBiH pala na 64 posto, što je značajno ispod prosjeka od 95 posto, koliko je potrebno za kvalitetan kolektivni imunitet koji preporuča Svjetska zdravstvena organizacija.

Mulaomerović je u razgovoru za agenciju Fena istaknula da je najmanja pokrivenost MMR cjepivom zabilježena u prošloj godini.

Ona smatra da je pad pokrivenosti ovim cjepivom u FBiH, a i šire, izazvan dezinformacijama o posljedicama koje cjepivo može izazvati, kao i otporom koji se javio prema cijepljenju općenito u svijetu te djelovanjem raznih pokreta protiv cijepljenja.

Osim u BiH i Hrvatskoj cijepljenje je obavezno u Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Bugarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Malti.

U Austriji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Italiji, Luksemburgu, Velikoj Britaniji, Danskoj, Irskoj, Španjolskoj, Grčkoj, Portugalu, Finskoj, Švedskoj, Cipru, Estoniji, Latviji i Litvi roditelji sami biraju žele li da njihova djeca budu cijepljena.

U zadnjih pet godina u Sloveniji je 40 roditelja kažnjeno novčanim kaznama zbog odbijanja cijepljenja djece u slučajevima kada za to nije bilo medicinski opravdanih razloga.


Kazna za necijepljenje u Crnoj Gori 500 eura

U Crnoj Gori je također karakterističan trend odbijanja MMR cjepiva. Iz instituta za javno zdravlje upozoravali su 2016. da se obuhvat s MMR cjepivom smanjio s 90 na svega 64 posto.

Crnogorski prekršajni sudovi su 2015. godine kaznili 12 roditelja s po 500 eura jer su odbijali cijepiti djecu.

Prema podacima hrvatskog Zavoda za javno zdravstvo, obuhvat cijepljenja protiv ospica, rubeole i zaušnjaka (MRP) 2010. iznosio je 96 posto, 2015. godine 92,5 posto, a vjeruje se kako je taj prosjek u posljednje dvije godine dodatno pao, posebno u Dalmaciji.

U Srbiji je, prema izvještaju tamošnjeg Ministarstva zdravlja, stupanj procijepljenosti u 2015. godini bio 89 posto, a protiv nekih bolesti čak i niži. Državni sekretar Ministarstva zdravlja Srbije, Branislav Vekić, nedavno je izjavio kako je Srbija sigurna upravo zahvaljujući redovnom cijepljenju MMR cjepivom te kako stupanj procijepljenosti posljednje dvije godine iznosi 91 posto, piše Klix.ba.

Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 12:36:26 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58983939b4739888198b4613/80

Lavina odnijela šestero srednjoškolaca u Japanu

Šest srednjoškolaca koji su bili na alpinističkom izletu odnijela je lavina te su pronađeni bez znakova života, po vlastima i japanskim medijima.

Vlasti prefekture Tochigi, sjeverno od Tokija, kao i policija potvrdile su da je došlo do lavine u ponedjeljak ujutro.

Šest učenika pronađeno je bez znakova života, izvijestila je javna tv postaja NHK. Po istom izvoru još troje adolescenata ozlijeđeno je a s troje nastavnika koji su sudjelovali u izletu nije uspostavljen kontakt.

Pedesetak učenika iz sedam srednjih škola sudjelovalo je na putovanju, istaknule su vlasti prefekture Tochigi.

Do lavine je došlo u gradu Nasu, oko 120 kilometara sjeverno od Tokija.

Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 10:16:52 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58865f0a1eea8f1b228b45e2/80
Foto: Screenshot

Britanija protiv kodiranja poruka na WhatsAppu: "Ne bi smjelo postojati mjesto na kojem se teroristi mogu sakriti"

Britanski mediji su izvijestili da je nešto prije napada u kojem je poginulo četvero ljudi u središtu Londona, Khalid Masood poslao kodiranu poruku putem WhatsAppa

Britanska ministrica unutarnjih poslova Amber Rudd ocijenila je u nedjelju da je metoda kriptiranja 'end-to-end' koju koriste aplikacije poput WhatsAppa posve neprihvatljiva i da se teroristima ne bi smjelo dopustiti tajno komuniciranje.

Britanski mediji su izvijestili da je nešto prije napada u kojem je poginulo četvero ljudi u središtu Londona, Khalid Masood poslao kodiranu poruku putem WhatsAppa.

- Moje je stajalište da je to posve neprihvatljivo, da ne bi smjelo postojati mjesto na kojem se teroristi mogu sakriti. Moramo osigurati da aplikacije poput WhatsAppa, a ima ih puno takvih, ne pružaju tajno mjesto teroristima za međusobno komuniciranje. - rekla je za BBC.

- Moramo osigurati da naše obavještajne službe mogu ući u sustave kakav je kodirani WhatsApp.

Sve poruke koje se šalju putem WhatsAppa su kodirane 'end-to-end' metodom što znači da ih nitko, ako ih presretne, ne može pročitati, uključujući tijela za provedbu zakona.

Tvrtka u vlasništvu Facebooka ističe da je zaštita privatne komunikacije njezino "temeljno uvjerenje".

Facebook komentari

hr Sun Mar 26 2017 14:28:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/56fcf6660dfb8a183f8b4e49/80
Foto: YouTube

Šešelj: Samo ja mogu pobjediti Vučića, Srbija se treba okrenuti Rusiji, a ne EU

Šešelj je poručio i da Srbija ne treba postati tampon zona za izbjeglice i migrante jer je "to je potpuna propast za Srbiju"

Predsjednik Srpske radikalne stranke (SRS) i kandidat na predsjedničkim izborima u Srbiji Vojislav Šešelj poručio je u subotu da samo on može pobijediti Aleksandra Vučića i da će, ako postane predsjednik, pokušati skrenuti Srbiju s puta pridruživanja Europskoj uniji i usmjeriti je na integraciju s Rusijom.

- Samo integracija s Rusijom nama pruža ozbiljne šanse za izlazak iz krize, socijalne bijede i rješava nam probleme obrane. Europska unija nas je učinila golima i bosima. - rekao je Šešelj na predizbornom skupu radikala u Beogradu.

- Rusija se vraća na Balkan", a EU će kao uvjet Srbiji za članstvo tražiti da prizna Kosovo, "a Srbija to nikad ne smije uraditi. - rekao je.

- Ako uđemo u EU bit će to bez Vojvodine, Republike Srpske i Raške (Sandžaka), a ako uđemo u savez sa Rusijom, onda jednog dana možemo vratiti ono što je izgubljeno, prije svega mislim na Kosovo, Republiku Srpsku, Crnu Goru. - rekao je Šešelj i poručivši da će, postane li predsjednik, ponovno otvoriti "pitanje okupacije Srpske krajine".

Šešelj je poručio i da Srbija ne treba postati tampon zona za izbjeglice i migrante jer je "to je potpuna propast za Srbiju".

- Ja ću se kao čuvar ustava maksimalno zalagati da se naše granice osiguraju. Bodljikavom žicom nije dovoljno, minskim poljima, ali nitko ne može protuzakonito ući na teritorij Srbiju. - citiraju beogradski mediji Šešeljev govor pristašama na predizbornom skupu u središtu Beograda.

Vojislav Šešelj jedan je od 11 kandidata za predsjednika Srbije, a dosadašnje ankete najveće izglede u pobjedu daju aktualnom premijeru Aleksandaru Vučiću, kandidatu vladajuće koalicija predvođene Srpskom naprednom strankom (SNS) koje je Vučić predsjednik.

Na predsjedničkim izborima 2. travnja sigurno bi glasovalo 53,8 posto birača, a po istraživanju provedenom od 8. do 18. ožujka polovicu ukupnog broja glasova osvojio bi kandidat vladajuće koalicije na čelu sa Srpskom naprednom strankom i njezin predsjednik Aleksandar Vučić.

Prema zadnjim objavljenim istraživanjima, Vučić bi na predsjedničkim izborima u Srbiji pobijedio i u slučaju da bude potreban drugi izborni krug, a najbolje plasirani protukandidat s 12,5 posto glasova bio bi donedavni pučki pravobranitelj Saša Janković kojeg je kandidirala skupina građana "Za Srbiju bez straha".

Slijedi u javnosti najatraktivniji pretendent na mjesto šefa države Luka Maksimović alijas Ljubiša Preletačević Beli s 11,9 posto glasova. Za bivšeg šefa diplomacije Vuka Jeremića glasovalo bi 7,2 posto birača, a za vođu radikala Vojislava Šešelja 7,1. Ostali kandidati osvojili bi manje od pet posto glasova.

U izbornoj utrci za predsjedničke izbore 2. travnja sudjeluje 11 kandidata, a za 6.724.172 birača, koliko ih je na službenom popisu, bit će tiskano  6.757.793 glasačka listića. 

Petogodišnji mandat aktualnom šefu države Tomislavu Nikoliću istječe u svibnju.
 

Facebook komentari

hr Sat Mar 25 2017 20:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .