Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5856c67d1eea8f24668b45d4/80
Foto: Radio Velkaton

Događaji koji su obilježili 2016. godinu: Terorizam, prirodne katastrofe, nesreće...

Godina u kojoj se populizam razmahao, a podjele produbile

Brexit, Donald Trump, agonija Alepa i cijele Sirije, metastazirajući terorizam koji se širio i Europom obilježili su svijet u 2016., godini u kojoj se populizam razmahao, a podjele produbile. 

U takvu polariziranom svijetu rijedak primjer zbližavanja zbio se 12. veljače u vidu uistinu povijesnog susreta, prvog u tisuću godina, poglavara stoljećima razdvojene Katoličke i Ruske Pravoslavne Crkve pape Franje i patrijarha Kirila. Održan je na Kubi koja je krajem godine i sama zatvorila povijesnu stranicu i nakon devetodnevnog žalovanja oprostila se od Fidela Castra, vođe komunističke revolucije, legendarnog Comandantea za jedne, brutalnog diktatora za druge, čijom smrću je i simbolički završila blokovska podjela svijeta 20. stoljeća.

Povijesno zbližavanje dogodilo se i u Kolumbiji gdje su vlada i gerilci FARC-a, u drugom pokušaju, uspjeli potpisati mirovni sporazum kojim je završen višedesetljetni građanski rat. Iako je prva verzija sporazuma propala na referendumu, njegov glavni arhitekt, predsjednik Juan Manuel Santos nagrađen je Nobelovom nagradom za mir.

Uz poneku dobru vijest novo stoljeće ipak teče u novim podjelama koje su premrežile planet. Na klasične sjever-jug, istok-zapad, bogati-siromašni, moderni-konzervativni, nadovezuju se unutarnje koje polariziraju cijele narode ideološkim ili vjerskim podjelama ili građanskim ratovima poput sirijskog i jemenskog u koje se upliću velike i regionalne sile.

I Europu i Ameriku polarizirala su dva događaja po kojima će se pamtiti 2016., odluka Velike Britanije o izlasku iz Europske unije te izbor populističkog republikanskog kandidata Donalda Trumpa za novog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.

Britanija izlazi iz EU-u

Zemlje srednje i istočne Europe od 90-ih godina marljivo su radile da se osposobe za ulazak u prestižni europski klub. Dio njih tome još i danas težiali je Velika Britanija odlučila reći zbogom tvorevini koju mnogi nazivaju najvećim postignućem poslijeratne Europe.

Pod pritiskom eurofobne stranke UKIP-a i dijela vlastite konzervativne stranke premijer David Cameron organizirao je referendum o ostanku Ujedinjenog Kraljevstva u EU, uz upozorenje Britancima da stoje pred "egzistencijalnim izborom". Unatoč upozorenjima stručnjaka, svjetskih lidera među kojima američkog predsjednika Baracka Obame i znanstvene te intelektualne elite, 23. lipnja jezičac na vagi pretegnuo je u korist euroskepticizma. Za Brexit je glasalo 51.9 posto glasača, za ostanak 48,1.

Pošto je vodio kampanju za ostanak i izgubio Cameron je podnio ostavku, a naslijedila ga je Theresa May. Tijesna pobjeda brexitovaca izazvala je posljedice. Ostavke su podnosili i čelnici drugih političkih stranaka, pa čak i UKIP-a. Zagovornici ostanka tražili su novi referendum, a Europu je zahvatio strah da bi britanski primjer mogle slijediti druge članice. 

Neki analitičari mišljenja su da je povijesno nepovjerenje Britanaca prema dominaciji (europskog) kontinenta nesvjesno potaknulo slabije obrazovane i tradiciji sklone starije generacije da glasaju za Brexit. U samoj Britaniji prvih dana rastao je broj ksenofobonih napada na strance, a populisti su tvrdili da su Britanci morali birati Brexit kako bi se zaštitili od navale stranaca. Razlozi britanskog nezadovoljstva 'nadržavom' u Bruxellesu višestruki su, no populisti su vječni ljudski strah od drukčijeg iskoristili da migrante i useljenike prikažu prijetnjom Ujedinjenom Kraljevstvu.

Trump ulazi u Bijelu kuću

Učinak sličan Brexitu polučili su predsjednički izbori u prvoj svjetskoj sili 8. studenoga. Obećanjima da će Americi vratiti nekadašnju veličinu, milijarder Donald Trump zasvirao je melodiju ugodnu ušima milijuna Amerikanaca nezadovoljnih političkim establišmentom te ostvario dotad nezamislivo: autsajder bez dana radnog staža u politici pobijedio je iskusnu demokratsku političarku Hillary Clinton.

Zato nekretninski mogul ima puno staža u reality showima te se medijskim iskustvom služio u kampanji u kojoj je šokirao i vrijeđao žene, manjine i migrante kojima je prijetio izgonom. Obećao je ujediniti sve Amerikance, ali birači koji nisu za njega glasali sa zebnjom gledaju u budućnost koju će im kreirati, jer često mijenja stajališta, proturiječi sam sebi, zbunjuje.

U ime zaštite nacionalnih interesa Trump dovodi u pitanje potpisane sporazume poput nuklearnog s Iranom, povijesnog i nadasve važnog Pariškog o ograničenju globalnog zagrijavanja, i one o kojima se još pregovara poput Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i SAD-a (TTIP), a izjavama pokazuje da kani naglavce okrenuti američka savezništva.

Tako drugu svjetsku gospodarsku silu upozorava da SAD neće više priznavati načelo "jedinstvene Kine" zbog kojeg je Washington 1979. prekinuo diplomatske veze s Tajvanom, ako Kina ne pristane na ustupke. S druge strane ne skriva naklonost predsjedniku Rusije s kojom SAD ima najlošije odnose od završetka Hladnog rata pri čemu razborito ističe da je vrijeme za zatopljavanjem odnosa SAD-a i Rusije jer antagonizam nije dobar ni za te dvije zemlje ni za svijet.

I Moskva i Trump odbacuju kao smiješno tajno izvješće CIA-e prema kojem su Rusi hakiranjem elektroničke pošte demokrata "posredno" utjecali na američke izbore, koje je bacilo sjenu na izbornu pobjedu. No u jeku istrage Trump za šefa diplomacije imenuje predsjednika ExxonMobila Rexa Tillersona koji se protivio sankcijama protiv Rusije i blizak je ruskome predsjedniku.

Alep - sirijski Staljingrad

- Nešto nije u redu s političkim mjerilima kada tisuće ljudi prosvjeduju protiv TTIP-a, a zbog pokolja u Alepu gotovo nitko ne digne glas - rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel tjedan dana prije pada najvećeg sirijskog grada.

Uz pomoć ruskih zračnih udara vojska sirijskog predsjednika Bašara al-Asada osvojila je 13. prosinca ustanički istočni Alep. Evakuacija pobunjenika i članova njihovih obitelji, a to bi moglo značiti novih 50.000 izbjeglica za koje se pripremaju šatori u Turskoj, počela je 15. prosinca kada je Asad Siriji čestitao "oslobođenje" Alepa zanemarivši stradanja civila i egzekucije nakon ulaska "pobjednika" u grad.

Alep, čiji su istočni dio pobunjenici osvojili 2012., godinu nakon ustanka protiv Asada koji je prerastao u građanski rat s više od 300.000 žrtava i milijunima raseljenih i izbjeglih, postao je simbol ne samo sirijske podjele, već cijelog svijeta koji svoje interese prelama na tuđoj zemlji, a ceh plaća sirijski narod.

Predvođen SAD-om koji zračnim udarima protiv IS-a također sudjeluje u sirijskom ratu, Zapad je ponavljao da u budućnosti Sirije nema mjesta Asadu koji se uz pomoć saveznika Rusije i Irana žilavo održavao na vlasti, a osvajanjem Alepa možda je presudio ratu. Po ocjeni stručnjaka Alep je sirijski Staljingrad i kao što je sovjetska pobjeda nad nacistima preokrenula tijek Drugog svjetskog rata, tako je vjerojatno i Asad, iako su ga smatrali otpisanim, poručio Zapadu da okreće sukob na svoju stranu.

Bombama na Bruxelles i Istanbul, kamionima na Nicu i Berlin

Godinu na izmaku krvavo su obilježili i brutalni teroristički napadi na srce Europe, kojima su mete bili civili u središtima velikih gradova.

Nakon terorističkih napada na Pariz u studenome 2015. , džihadistička skupina tzv. Islamska država (IS) ponovno je izabrala mete u Europi i ubila 32 osobe te ranila više od 300 osoba u Bruxellesu 22. ožujka.

Usklađene napade u zračnoj luci Zaventem i postaji podzemne željeznice Maelbeek blizu ustanova EU izveli su bombaši samoubojice, braća Khalid i Ibrahim el-Bakraoui te Najim Laachraoui. IS je ustvrdio je da su Bakraoui organizirali i napade na Pariz 13. studenoga 2015., a istraga upućuje da su iste ćelije IS-a pripremale napade u Francuskoj i Bruxellesu.

Po ocjeni europskih dužnosnika meta je smišljeno odabrana, jer kao sjedište Europske komisije i parlamenta, Bruxelles je srce i mozak Europske Unije pa je to napad na demokratsku, ujedinjenu Europu.

Novi teroristički napad na Francusku koja se još nije oporavila od pariških napada slijedio je na sam nacionalni praznik, 14. srpnja. IS, koji je preuzeo odgovornost, odabrao je mondeno ljetovalište Nicu u kojem je radikalizirani Tunišanin Mohamed Lahouaiej Bouhlel mahnito kamionom pobio 86 osoba. Gotovo pola ubijenih bili su strani državljani, pristigli u Nicu na odmor ili paradu i vatromet povodom Dana pada Bastille.

U trostrukom napadu pripisanom IS-u ubijeno je 47 osoba 28. lipnja u međunarodnoj zračnoj luci u Istanbulu. Kraj godine donio je gradu na Bosporu novi napad, 44 žrtve pokraj stadiona Bešiktaša 11. prosinca, pripisan kurdskim pobunjenicima. U cijeloj 2016. više od 110 ljudi ubijeno je u Istanbulu u napadima za koji se odgovornima smatraju kurdski pobunjenici ili IS.

Još uvijek nepoznata osoba kamionom je usmrtila 12, a ozlijedila 48 ljudi u napadu na božićnom sajmu u centru Berlina za koji je odgovornost preuzeo IS. Počinitelj je u bijegu, a vlasti su ponudile 100.000 eura nagrade za informacije o Tunišaninu Anisu Amriju koji bi mogao biti povezan s napadom. 

- Znam da bi nam svima posebno teško palo ako se potvrde pretpostavke da je počinitelj netko tko je ovdje u Njemačkoj zatražio zaštitu i azil. To bi bilo posebno gnjusno i prema tolikim njemačkim građanima koji se svakodnevno brinu za izbjeglice, kao i prema ostalim izbjeglicama kojima je zaštita u našoj zemlji zaista potrebna i trude se integrirati u ovo društvo - rekla je dan nakon napada kancelarka Angela Merkel sve više kritizirana zbog svoje politike otvorenih vrata prema migrantima i izbjeglicama. 

Burna godina u Turskoj

Osim spomenutih terorističkih napada, Tursku je ove godine uzdrmao i pokušaj državnog udara te na samom njezinu kraju ubojstvo ruskog veleposlanika u Ankari.

Na pokušaj puča 15. srpnja, za koji je odgovornost pripisao bivšem suradniku, a sada zakletom neprijatelju Fethullahu Gulenu koji živi u egzilu u Sjedinjenim Državama, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan odgovorio je masovnim čistkama. Više od 37.000 osoba uhićeno je i više od 100.000 otpušteno iz vojske, policije, školstva, medija.

Pošto je EU osudio takvu represiju poručivši da u njegov klub ne može ući država koja najavljuje povrat smrtne kazne, autoritarni Erdogan odgovorio je da će Uniju preplaviti izbjeglicama. Naime, kako bi zaustavila migrantski val koji je obilježio 2015., Europska unija potpisala je 18. ožujka s Turskom "nečastan" ugovor po ocjeni udruga za ljudska prava. U zamjenu za financijsku pomoć, ukidanje viza turskim građanima, ubrzanje pregovora o članstvu u EU, Turska se obvezala zaustaviti isplovljavanje bliskoistočnih migranata sa svoje obale prema Grčkoj. Europa je mogla odahnuti, ali ne zadugo jer turski predsjednik taj ugovor povremeno dovodi u pitanje.

S nizom objektivnih nevolja na vratu, od rata u susjednoj Siriji do izbjegličkog tereta, sekularnu Tursku guše sve snažnije težnje Erdogana da ojača predsjedničke ovlasti, ali ponajprije nemilosrdni napadi s potpisom kurdskih ili džihadističkih terorista.

Na kraju godine interventni policajac ubio je ruskog veleposlanika u Ankari Andreja Karlova za vrijeme otvaranja izložbe "Rusija u očima Turaka". Elegantno i svečano odjeven policajac uzvikivao je da je "Alah velik" i poručio da se radi o osveti za rusku upletenost u pad Alepa. 

Panamski dokumenti

Panamski dokumenti, oko 11,5 milijuna spisa koje je istražio međunarodni konzorcij istraživačkih novinara, razotkrili su 3. travnja mrežu putem koje su svjetski vođe, milijarderi, čak 140 političkih dužnosnika,  slavne i utjecajne osobe iz cijelog svijeta u porezne oaze skrivale svoj novac kako bi izbjegle platiti porez.

Među poznatijim imenima su ukrajinski predsjednik Petro Porošenko i premijer Islanda Sigmunud David Gunnlaugsson koji je pod pritiskom podnio ostavku i postao prva velika žrtva Panamskih dokumenata. Novac putem odvjetničke tvrtke Mossac Fonseca iz Paname, po kojoj je skandal dobio ime, skrivali su i ljudi bliski ruskome predsjedniku Vladimiru Putinu.

Na vlasti od 2008., Putin je u svojoj domovini i dalje popularan, iako nije omiljen na Zapadu koji Rusiji nameće sankcije zbog aneksije poluotoka Krima, uplitanja u rat na istoku Ukrajine te intervencije u Siriji.

No Putin ima razloga za veselje jer treću godinu zaredom časopis Forbes proglasio ga je najmoćnijim čovjekom svijeta, a slijede ga Trump i njemačka kancelarka Angela Merkel iza koje su kineski predsjednik Xi Jinping na četvrtom i papa Franjo na petom mjestu.

Terorizam, prirodne katastrofe i nesreće

U 2016. ginulo se i zbog prirodnih katastrofa, terorizma i prometnih nesreća poput pada zrakoplova u Kolumbiji sa 71 žrtvom, među kojima je bila i cijela momčad brazilskog nogometnog prvoligaša Chapecoensea.

U najsnažnijem potresu magnitude 7,8 koji je u proteklih nekoliko desetljeća pogodio Ekvador, poginulo je 670 osoba, a ranjeno oko 12.500. 

Potres u gradu Amatriceu u središnjem dijelu Italije 24. kolovoza usmrtio je 295 osoba, a 4500 ostavio bez doma.

Uragan Matthew odnio je više od 540 života 4. listopada na Haitiju koji je, po podacima UN-a država s najviše mrtvih u prirodnim katastrofama u zadnjih 20 godina.

Migranti su u 2016. nastavili ginuti pokušavajući stići do Europe i boljeg života. Oko 7200 migranata i izbjeglica poginulo je ili nestalo od početka godine, od kojih polovica u Sredozemnom moru, što je 20 posto više u odnosu na 2015., prema Međunarodnoj organizaciji za migracije.

Terorizam je ubirao žrtve i u 2016. i to posvuda. Medijski su najpokriveniji napadi na Zapadu iako su atentati na drugim kontinentima češći i uobičajeno s velikim brojem žrtava. Terorizam je gotovo svakodnevnica u Afganistanu i Iraku koji desetljećima žive u sukobima. Jedan od najstrašnijih, u Bagdadu 3. srpnja, odnio je 300 života.

Napadi nisu zaobišli ni onu stranu Atlantika. U noćnome klubu za gay populaciju u Orlandu na Floridi 12. lipnja ubijeno je 49 osoba, a odgovornost je preuzeo IS.

Smijenjena Rouseff, otišli Cameron i Renzi, odlazi Hollande

Godina 2016. donijela je prve Olimpijske igre održane na južnoameričkom kontinentu. Domaćin je bio Brazil u kojem je godinu dana prije otkriven virus bolesti zike odakle se proširio Amerikama i Karibima, a do studenoga 2016. zahvatio 70-a zemalja. Istraživanja su pokazala da se širi ubodom zaraženog komarca roda Aedes i povezan je s malformacijom novrođenčadi (mikrocefalija), ali da ima razarajući učinak i na neke tipove stanica mozga odraslih osoba.

Olimpijske igre protekle su u redu, ali predsjednica Brazila Dilma Rousseff opozvana je zbog optužbi za korupciju 1. rujna i jedna je od svjetskih državnika koji godinu neće pamtiti po dobrom.

Slično kao i britanski premijer David Cameron referendumom o Brexitu, talijanski premijer Matteo Renzi sam si je 'pucao u nogu' i podnio ostavku jer Talijani nisu podržali njegove predložene promjene ustava. Reformom je Renzi želio osigurati veću stabilnost vlasti kako bi izbjegao upravo ono što se dogodilo - novu vladu, koju je oformio Paolo Gentiloni i postao peti talijanski premijer u isto toliko godina. Porazu raduje se pokret pet zvijezda (M5S) koji zaziva što prije raspisivanje novih izbora jer svojim populističkim porukama privlači sve više birača i osvaja lokalne vlasti.

Rekordno nepopularan socijalist Francois Hollande prvi je predsjednik poslijeratne Francuske koji je odlučio da se neće natjecati za novi mandat. U Europi suočenoj sa sigurnosnim i migrantskim prijetnjama raste podrška populističkim strankama pa je tako i u Francuskoj gdje ankete predviđaju velik postotak na predsjedničkim izborima Marini le Pen, čelnici stranke krajnje desnice (FN), ali ipak ne i konačnu pobjedu.

Dobra vijest onima koji se užasavaju populizma bio je poraz kandidata krajnje desne Slobodarske stranke Norberta Hofera na austrijskim predsjedničkim izborima 4. prosinca. Pobijedio ga je Alexander Van der Bellen, kandidat Zelenih.

Annus horribilis za glazbenike

David Bowie, Prince, "peti beatle" George Martin, Leonard Cohen, svijet glazbe u 2016. napustile su same legende. Počelo je u siječnju smrću glazbenog genija s tisuću lica Davida Bowieja, koji je nakon duge borbe s rakom preminuo dva dana nakon 69. rođendana. Na svoj posljednji rođendan objavio je album Blackstar, svoj oproštaj s publikom.

Čovjek koji je "izmislio Beatlese", legendarni producent George Martin umro je u ožujku, a mjesec poslije i Prince koji se u 57. godini nehotice predozirao analgeticima.

Jedan od najvećih kantautora, "potišteni i uzvišeni glas generacije" Leonard Cohen umro je u studenome, koji mjesec nakon svoje muze Marianne.

- To je kao da Mount Everestu date nagradu za to što je najveća planina - rekao je Cohen mjesec dana prije smrti za osobu koja je i za njega probijala put glazbe i pjesništva, Boba Dylana, kad je ovaj proglašen dobitnikom Nobelove nagrade za književnost. Mnogi su takav odabir osporavali, a Dylan je Švedsku akademiju tjednima šutnjom "vukao za nos", ali je na kraju nagradu ipak prihvatio i pristojno zahvalio.

Svijet književnosti napustili su Talijan Umberto Eco i Amerikanka Harper Lee te američki pisac i filantrop Elie Wiesel, na glumačkim pozornicama više neće biti Alana Rickmana i Genea Wildera, politika je ostala bez bivšeg izraelskog predsjednika i dobitnika Nobelove nagrade za mir Shimona Peresa, a sport bez boksačke legende Muhammada Alija. "Posljednji je put među zvijezde krenuo" i legendarni astronaut John Glenn.

Einstein sto godina ispred svih

Znanstvenicima je trebalo sto godina da dokažu i zadnji dio teorije relativnosti Alberta Einsteina.

Nakon višedesetljetnih napora američki stručnjaci u veljači su objavili da mogu potvrditi postojanje gravitacijskih valova, važno predviđanje Einsteinove teorije opće relativnosti iz 1915., čime je potvrđena i posljednja njegova dosad nepotvrđena teorija po kojoj se gravitacijski valovi kreću brzinom svjetlosti u vakuumu i imaju otklon u prostoru.

Zrakoplov Solar Impulse 2 završio je 26. srpnja puta oko svijeta koristeći se isključivo sunčevom energijom. Za upravljačem se Švicarac Bertrand Piccard izmjenjivao sa sunarodnjakom Andreom Borschengom koji je najduljom etapom od 8925 kilometra iz Nagoje u Japanu do Havaja u trajanju 118 sati postavio apsolutni rekord u neprekidnom letu nekog zrakoplova.

U travnju je rođeno prvo dijete začeto s genima troje roditelja kako bi se izbjeglo da naslijedi defektni mitohondrij svoje majke. Velika Britanija postala je u prosincu prva država koja je legalizirala takvu praksu kako bi se izbjeglo nasljeđivanje teških bolesti, a prva djeca s genima triju roditelja trebala bi se roditi u 2017.

Europljani su 15. prosinca pokrenuli navigacijski sustav Galileo, deset puta precizniji u geolociranju od američkog GPS-a. Sa sadašnjih 18 satelita u orbiti Galileo treba dobiti najmanje njih 24 da ostvari globalnu pokrivenost i očekuje se da će biti potpuno operativan do 2010. godine.

Facebook komentari

hr Thu Dec 22 2016 08:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58aa2779b473981e5d8b46b4/80

Švedski političar predlaže seks u pauzi za ručak

Gradski vijećnik u gradu Overtornea na krajnjem švedskom sjeveru ovaj je tjedan predložio da se na popis dopuštenih aktivnosti tijekom jednosatne pauze za ručak švedskim radnicima dodaju i seksualne aktivnosti s partnerom ili partnericom

Per-Erik Muskos (42) izrazio je zabrinutost zbog prezaposlenosti nekih parova koji ne provode dovoljno vremena zajedno te podsjetio da su "studije" potvrdile kako seks pridonosi psihološkom i fizičkom zdravlju.

- Tijekom pauze možete otići u obližnji fitness centar i vježbati, no ovo je zdravije i za parove, ali i za samce - smatra Muskos.

- Ovakva bi mjera bez sumnje utjecala na poboljšanje raspoloženja i povećanje broja stanovnika u našemu malom gradu od 4500 stanovnika - kazao je za AFP.

Prijedlog vijećnika iz Overtornea ne čudi jer su Šveđani skloni cijeniti životne vrijednosti i u njima uživati. Poznata je njihova "fika" ili pauza za ispijanje kave koja im pomaže da se "odmaknu" od poslovnih briga i napune baterije uz neku slasticu.

Muskos ističe da će se o njegovu prijedlogu za nekoliko mjeseci raspravljati na sjednici gradskoga vijeća te dodaje da su mu neskloni samo "stariji zaposlenici kojima je neugodno na sjednici raspravljati o tome što se događa u spavaćoj sobi", prenosi N1.

Facebook komentari

hr Sat Feb 25 2017 21:04:16 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58a9d5fdb47398f75d8b45f4/80
Foto: Facebook

New York Times traži slične američkom predsjedniku: Ivan Pernar "baca" na Donalda Trumpa?

Do sada se Keruma uspoređivalo s Trumpom, no New York Times smatra da mu je sličan Ivan Pernar
Američki New York Times objavio je listu europskih političara koji nalikuju  američkom predsjedniku Donaldu Trumpu  (The Trump - Like figures, kako ih zovu). Na njoj je i jedan Hrvat, ali nije Željko Kerum (ako ste na njega pomislili), već Ivan Pernar

Ne, s Trumpom ga ne veže poduzetništvo, već činjenica da je u politiku ušao kao autsajder, ali i to što privlači pažnju na sebe preko društvenih mreža i napada svoje političke protivnike. Među ostalim, navode i da je jednom izbačen iz Sabora, kao i da je u znak prosvjeda jeo pizzu na podu u Saboru.

Ostali političari koji nalikuju Trumpu su Čeh Andrej Babis,  Slovak Boris Kollar, Bogoljub Karić iz Srbije, Aivars Lembergs iz Latvije te Poljak Zbigniew Stonoga

Facebook komentari

hr Sat Feb 25 2017 17:38:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/533ba7331799421610312e5f/80

Slabiji potres na području Banja Luke

Epicentar potresa bio je na pet kilometara dubine

Potres jakosti 3 Richterova stupnja pogodio je u petak navečer područje Banja Luke, a osim uznemirenosti građana, nisu  zabilježene posljedice, objavili su mediji u BiH.

U 23.28 sati uređaji Seizmološkog zavoda Republike Srpske locirali su potres magnitude 3.0 jedinica Richtera i procijenjenim intenzitetom u epicentralnoj zoni od 4 stupnja Mercallijeve ljestice, s epicentrom na području Laktaša, sjeverno od Banja Luke.

Epicentar potresa bio je na pet kilometara dubine.

Nema informacija o materijalnoj šteti. Potresi ove jačine rijetko izazivaju štetu.

Facebook komentari

hr Sat Feb 25 2017 11:38:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/588cd36b1eea8faa348b46c6/80
Foto: Screenshot / YouTube

Vodeći mediji ne smiju u Bijelu kuću

Neki konzervativni mediji koji pozitivno pišu o američkom predsjedniku poput One America News Network, dobili su mogućnost ući, a ulaz je odobren i agencijama Reuters i Bloomberg

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa lišila je u petak pojedine medije mogućnosti prisustvovanja dnevnom brifingu glasnogovornika Bijele kuće, na što je reagirala i Udruga dopisnika Bijele kuće.

 Na današnji brifing nisu mogli ući CNN, New York Times i Politico.

Susret s novinarima iznimno se održao u uredu Seana Spicera, Trumpovog glasnogovornika, dok se inače održava u dvorani za press konferencije.

Neki konzervativni mediji koji pozitivno pišu o američkom predsjedniku poput One America News Network, dobili su mogućnost ući, a ulaz je odobren i agencijama Reuters i Bloomberg.

Američka novinska agencija Associated Press i Times bojkotirali su sastanak u znak solidarnosti.

Udruga izvjestitelja iz Bijele kuće snažno je prosvjedovala protiv ove odluke, a Sean Spicer branio ju je.

- Učinili smo sve kako bismo naše ekipe i naše dvorane učinili dostupnijima medijima od vjerojatno svih dosadašnjih administracija - kazao je.

Brifing je bio najavljen kao otvoren za sve medije, ali u posljednjem je trenutku ulaz na njega ograničen.

Facebook komentari

hr Fri Feb 24 2017 23:33:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .