Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b8a2b26cb557a53728b4cb0/80
Foto: HRT

U povijest odlaze i halogene žarulje

Nakon što su u jesen 2009. godine u povijest otišle žarulje sa žarnom niti, takva sudbina od danas je zahvatila i halogene žarulje. Na snagu je stupila direktiva EU kojom se zabranjuje proizvodnja halogenih žarulja na području Europske unije.
Halogenke će biti u prodaji sve do isteka zaliha, nakon čega bi na policama europskih trgovina trebale ostati samo LED žarulje te fluorescentne ili neonske žarulje i kompaktno-fluorescentne žarulje, kakve se najčešće koriste u uredima i javnim ustanovama. Zabrana proizvodnje halogenki bila je predviđena još za 2016., međutim, pod pritiskom interesnih lobija te zbog visoke cijene LED žarulja, odgođena je za dvije godine. U međuvremenu se i cijena LED žarulja značajno snizila te mnogi smatraju kako više ne postoje prepreke za odgađanje zabrane. Iako su LED žarulje skuplje od halogenih, što je jedan od argumenata onima koji se protive zabrani proizvodnje halogenih žarulja, sva relevantna istraživanja pokazuju kako korištenje LED žarulja dugoročno donosi značajnu uštedu. Potrošnja energije je i do deset puta manja, veća je mogućnost upravljanja i prilagodbe, a i dulji im je životni vijek.


Umjesto da kao dosad na kutijicama žarulja tražite isključivo informaciju o jakosti svjetla, kod LED rasvjete morat ćete se malo probiti kroz poseban žargon. 

Želite li u svojem domu postići toplu boju svjetla, poput onog s klasičnom rasvjetom, potražite žarulje s otprilike 2700 Kelvina, a lumene proučavajte u kontekstu jačine svjetlosti. Što veća količina lumena, žarulja je svjetlija, a tisuću lumena otprilike odgovara jačini svjetlosti žarulje između 75 i 100 Wata. Takva količina lumena bit će vam dostatna za osvjetljenje spavaće sobe ili kuhinje. Otprilike 400 lumena dovoljno vam je za stolnu lampu, a između 1500 i 3000 za poveći dnevni boravak., piše HRT

hr Sat Sep 01 2018 08:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c16007e0e49385b4e8b45b5/80
Foto: PIXABAY

Kako znati da ste u vezi koju biste trebali prekinuti?

Mnogi ostaju u vezi i iz straha da će u protivnom do kraja života biti sami. Razlog zašto ljudi ostaju u nesretnim vezama je zato što smatraju da se druga strana može promijeniti

Privrženost u vezi često puta vas tjera da ostanete s partnerom iako biste trebali prekinuti vezu, kažu Amir Levine i Rachel S. F. Heller, autori knjige “Attached: The New Science of Adult Attachment and How It Can Help You Find and Keep Love”.

- Kad se pojavi problem, vi razmišljate samo o njegovim dobrim osobinama. Pri tome često puta partnerice obezvrjeđuju svoje dobre osobine, mogućnosti i talente te precjenjuju njegove. To je znak da ste u vezi koju biste trebali prekinuti. - savjetuju autori.

Također smatraju da većina ljudi ostaje u vezi zato što misle da im je to jedina šansa za ljubav.

Mnogi ostaju u vezi i iz straha da će u protivnom do kraja života biti sami jer je za ljubav potrebno puno vremena. Razlog zašto ljudi ostaju u nesretnim vezama je zato što smatraju da se druga strana može promijeniti. Većina ih se čak i uspoređuje s drugim parovima jer u svim vezama postoje problemi - tvrde.

No kako ćete znati jeste li se previše vezali za partnera i ne vidite da je ljubav nestala te da je vrijeme da prekinete?

- Odgovor na to je prilično jednostavan, previše ste se vezali kad stalno pokušavate ostvariti kontakt s njim. Zovete, šaljete mu poruke, e-mailove ili prolazite pored njegova radnog mjesta u nadi da ćete ga susresti. Ali neki ljudi pokušavaju i suprotnim ponašanjem uspostaviti razgovor ignorirajući partnera kako bi se on obratio vama. Previše ste ‘ovisni o njoj’ ako obraćate pozornost na to koliko dugo joj je trebalo da vam odgovori na poruku pa onda uzvraćate čekajući da prođe isto vrijeme prije nego što vi njoj odgovorite. - navode Amir Levine i Rachel S. F. Heller. - pišu 24sata.hr.

hr Thu Feb 21 2019 21:35:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a7d54d92af47fde038b45f1/80
Foto: Porin

Nominirani za 26. Glazbenu nagradu Porin su...

Najviše prijava i ove godine pristiglo je za kategoriju Pjesma godine za koju su prijavljene čak 272 skladbe, a velik je interes i za kategoriju Album godine za koju su prijavljena 104 albuma
Na svečanoj ceremoniji u zagrebačkom Matis Absolute Loungeu objavljene su nominacije za 26. izdanje Glazbene nagrade Porin. Glasačko tijelo u prvom krugu glasanja svoje favorite je biralo među ukupno 2007 ovogodišnjih prijava raspoređenih u 36 kategorija.

Najviše prijava i ove godine pristiglo je za kategoriju Pjesma godine za koju su prijavljene čak 272 skladbe, a velik je interes i za kategoriju Album godine za koju su prijavljena 104 albuma. Organizatori ističu povećanje od 10% u broju nakladnika u odnosu na prethodnu godinu, posebice onih nezavisnih.

Prema glasovima struke najviše nominacija, po njih šest, osvojili su Massimo i Vojko V sa svojim suradnicima. 

Massimo konkurira u kategoriji Pjesma godine za singl "Nama se nikud ne žuri" izveden u suradnji s grupom Vatra, za Najbolji album pop glazbe, za Najbolju vokalnu suradnju s grupom Vatra, a producent Nikša Bratoš nominiran je u kategoriji Najbolje produkcije za pjesmu "Lice varalice" te još jednom u konkurenciji Najbolje snimke s Domagojom Perišićem. Album "Sada" također je nominiran u kategoriji Najboljeg likovnog oblikovanja, a autori su Walter Sirotić, Dinko Tolić i Massimo.

Vojko V nominiran je u kategoriji Album godinePjesma godine, Najbolji album klupske glazbe, Najbolja muška vokalna izvedba, Najbolji video broj kojeg potpisujeRino Barbir te u kategoriji Najbolje likovno oblikovanje autora Mate Žaje.

Za album godine nominirani su Mile Kekin s albumom "Kuća bez krova", Goran Bare i Majke s albumom "Nuspojave", Detour s albumom "TourDetour", Vojko V s albumom "Vojko" i Parni Valjak s albumom "Vrijeme".

U kategoriji Pjesma godine nominirane su pjesme: "Ako te pitaju” autorskog dvojcaTončija i Vjekoslave Huljić u izvedbi Petra Graše, „Bez tebe“ autora Nenada Borgudana u izvedbi grupe Detour, „Nama se nikud ne žuri“ autora Ivana Dečaka u izvedbi grupe Vatra s Massimom, "Rekao si” autora Ante Pecotića koju izvodi Nina Badrić te pjesma „Ne može“ autora i izvođača Vojka V.

U kategoriji za Najbolju žensku vokalnu izvedbu nominirane su Josipa Lisac, Nina Badrić i  Antonela Doko. Za najbolju mušku vokalnu izvedbu ove godine nominirani suPetar Grašo, Vojko V i Marko Tolja.

U kategoriji Najbolji album zabavne glazbe nominacije su osvojili album „Glas juga“Gorana Karana, „Samo s tobom sam upoznao ljubav“ Marka Škugora te „Valkira“Indire Forze.

Josipa Lisac, Goran Bare i Majke te Detour također se ističu s velikim brojem nominacija.

Josipa Lisac s albumom “From Croatia Records Studio - Tu u mojoj duši stanuješ…” u suradnji s Goranom Martincem nominirana je u još tri kategorije: Najbolji album pop glazbe, Najbolja produkcija i Najbolja snimka. Suradnja s Hladnim pivom rezultirala je nominacijom u kategoriji Najbolja vokalna suradnja.

Goran Bare i Majke nominaciju imaju i u kategoriji Najbolji album rock glazbe te također u kategoriji Najbolja izvedba grupe s vokalom gdje su im konkurencija Detour i Parni Valjak. Album “Nuspojave” nominiran je u kategoriji Najbolje likovno oblikovanje, koje autorski potpisuje Daniel Ille.

Grupa Detour osim nominacija za album i pjesmu godine, za glasove struke natjecat će se i u kategorijama Najbolji album pop glazbe te Najbolja izvedba grupe s vokalom.

U kategoriji Najboljeg albuma jazz glazbe nominirani su Radojka Šverko s albumom "As Time Goes By (Live at Jazz.hr), Branimir Gazdik s albumom "Link" te Zvjezdan Ružić Sextet s albumom "Pandaland".

U kategoriji za najbolji album klasične glazbe nominacije su osvojili album "Berislav Šipuš: Zajedno" raznih izvođača, album "Franjo Dugan: Sabrana djela za orgulje"Pavla Mašića te album "Ne le tue braze / U tvoje ruke" vokalnog ansambla Antiphonusa.

Sve nominirane pogledajte ovdjeNOMINACIJE 2019.

Finaliste glazbene nagrade na ceremoniji proglašenja nominacija predstavili su brojni poznati prezenteri među kojima su u najvećem broju bili sami glazbenici.

Tko će osvojiti Porinovu statuu odlučit će glasačko tijelo u drugom krugu glasovanja kada će svojim glasovima izabrati najbolje od najboljih, a dobitnici u svakoj od 36 kategorija bit će poznati na finalnoj dodjeli Porina koja će se održati 29. ožujka u Centru Zamet u Rijeci.

hr Thu Feb 21 2019 21:19:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c1e257c0e4938265c8b456a/80
Foto: PIXABAY

Popularna imena u Hrvatskoj: U 2018. najviše ima Mia i Luka

Koja su značenja deset najpopularnijih imena za djevojčice i dječake u 2018. godine otkrijte u nastavku

Ove godine na svijetu će se roditi više od 120 milijuna djece, a odabir imena je jedna od važnijih odluka koju roditelji moraju donijeti. To može biti zabavno, ali odgovornost imenovanja drugog ljudskog bića može iskustvo učiniti i pomalo zastrašujućim. Na kraju krajeva, dijete će nositi to ime cijeli život. Koja su značenja deset najpopularnijih imena za djevojčice i dječake u 2018. godine otkrijte u nastavku. - prenose 24sata

U 2018. hrvatski roditelji su se najčešće odlučivali za žensko ime Mia i muško Luka.

10 najpopularnijih imena za djevojčice u 2018. godini:

1. Mia

2. Lucija

3. Sara

4. Ema

5. Nika

6. Ana

7. Lana

8. Marta

9. Elena

10. Rita

- Pretpostavka je da je Mia skraćena varijanta imena Maria. U romanskim jezicima "mia" znači "moja". Na grčkom " mea" znači "moja", "samo jedna". Ime je postalo popularno na našim prostorima u posljednjih nekoliko godina, kako u BiH tako i u Srbiji i Hrvatskoj. U Njemačkoj je od 2009. bilo više puta na mjestu br. 1 najčešćih imena za djevojčice - piše na portalu Značenje imena.

Drugo najpopularnije ime, Lucija, je latinskog porijekla, a izvedeno je od latinske riječi lux što znači svjetlost. Sara je ime hebrejskog podrijetla a dolazi iz riječi Sarai što znači kneginja ili vladarica.

Ime Ema je kod nas preuzeto od njemačkog imena Emma, koje je izvedeno od stare germanske riječi ermanischen ili ermen što znači cijela ili cjelokupna. Nika je ime božice pobjede u grčkoj mitologiji.

Ana je izvedenica hebrejske riječi hanna, kasnije preuzete u latinski jezik, a označava milost i zahvalnost. Lana ima domaće porijeklo, a izvedeno je od imena biljke lan.

Marta je ime hebrejskog porijekla i znači gospođa ili gospodarica. Elena je izvedenica grčkog imena Helena što znači sunčeva svjetlost, sjajna ili blistava.

Rita je skraćeno ime od Margarita ili Margareta koje znače biser ili perla.

10 najpopularnijih imena za dječake u 2018. godini:

1. Luka

2. David

3. Jakov

4. Petar

5. Ivan

6. Mihael

7. Filip

8. Marko

9. Matej

10. Fran

Luka  je muško ime grčkog porijekla izvedeno od grčke riječi "luks" (grč: Λουκάς) što znači "svjetlost, svjetleći". Ovim imenom se također često označavao žitelj Lucanije, oblasti u Italiji. Luka je na vrhu liste najčešće davanih imena dječacima rođenim u Hrvatskoj u zadnjih 10 godina. Ime je jako popularno i u raznim europskim zemljama, u Austriji je npr. već posljednjih 12 godina na listi popularnosti na prvom mjestu, a i u Njemačkoj je ime na samom vrhu liste, piše na portalu.

David je u Bibliji drugi i najveći kralj Izraela, predak Isusa. Potiče iz starohebrejskog Dawidh što znači voljen, ljubljen. Jakov je isto hebrejskog porijekla a dolazi od imena Jaaqov što znači peta.

Petar je izvedenica grčke riječi petros što znači kamen ili stijena. Ivan potječe od starohebrejskog yohanan što znači 'bog mu se smilovao', ili prevedeno s hebrejskog 'u milosti Jehovinoj'.

Ime Mihael  je staro-hebrejskog porekla, te potječe od imena Mikail, ili od arapskog imena Mikhail, te od grčkog imena Mihail, a  znači - onaj koji je kao sam Bog. Filip je ime grčkog podrijetla nastalo od riječi philippos što znači prijatelj.

Marko je izvedenica iz latinskog prezimena Marcus, koje je nastalo spajanjem mart i kos, što znači posvećeno Marsu, rimskom bogu rata. Matej je ime hebrejskog porijekla izvedeno od starohebrejskog imena Mattitjah što znači dаr Božji.

Fran je skraćenica imena Franjo, koje je pak izvedenica imena Francisko što znači mali Francuz.

hr Thu Feb 21 2019 18:35:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c6ebe410e493883b68b45a7/80

Fotografi, prijavite se na fotografski natječaj “Kopilica i Istočna obala”

Izabrane fotografije od strane stručnog žirija predstavit će se kroz izložbeni postav u showroomu projekta
Fotoklub Split u suradnji s tvrtkom Media Val d.o.o. organizira fotografski natječaj “Kopilica i Istočna obala”.

Natječaj je otvoren za sve profesionalne fotografe kao i ljubitelje fotografije koji su uspješno fotografski zabilježili trenutno stanje i/ili potencijal Kopilice i Istočne obale.

Fotografski natječaj KOPILICA I ISTOČNA OBALA pokriva navedene teme:

-Trenutno stanje / Kopilica i Istočna obala
-Potencijal / Kopilica i Istočna obala

Kroz ovaj natječaj namjera je poticati kreativnost, napraviti podlogu za bolju komunikaciju budućih projekata u široj javnosti Splita, ostvariti dodatnu pozornost autora i javnosti na trenutno stanje Kopilice i Istočne obale te prikazati perspektivu i potencijal koji navedena područja imaju.

Izabrane fotografije od strane stručnog žirija predstavit će se kroz izložbeni postav u showroomu projekta.

Žiri u sastavu Maja Prgomet, nagrađivana fotografkinja i fotoreporterka, Damir Borčić, nagrađivani fotograf te Ane Radović, predstavnica tvrtke Media Val d.o.o. će od pristiglih radova odabrati najbolje fotografije za izložbeni postav, pritom vodeći računa o ideji, kompoziciji, kreativnosti, tehničkoj kvaliteti i kvaliteti prikaza zadane teme i njenoj kontekstualizaciji.

PRAVILA

Fotografski natječaj “KOPILICA I ISTOČNA OBALA” je javan i otvoren za sve profesionalne fotografe i ljubitelje fotografije, koji su fotografski zabilježili područja Kopilice i Istočne obale u vremenskom razdoblju od 1. rujna 2018. do 6. ožujka 2019. Za sudjelovanje na natječaju ne plaća se kotizacija.

Natječaj nije teritorijalno ograničen te mu mogu pristupiti svi autori bez obzira na godine, no autori/autorice mlađi od 18 godina mogu sudjelovati samo uz pisano odobrenje roditelja/staratelja.
Pristup temi je slobodan uz poštivanje osnovne ideje natječaja.

Svaki autor/autorica može poslati maksimalno 10 fotografija sa svake lokacije.

Fotografije mogu biti izvedene u kolor ili crno-bijeloj tehnici, no nije dopušteno stavljanje potpisa autora na fotografije. Fotografije trebaju biti u digitalnom obliku, najmanje veličine 4000 pixela po dužoj strani (300 dpi), u tiff ili jpeg formatu (high quality).

Naziv fotografije treba sadržavati ime i prezime autora/autorice, naziv fotografije kao i redni broj fotografije te datum kada je fotografirana. Npr. 1.Ivan Ivanovic_Kopilica_30.9.2018.

Nagrade:

Žiri će dodijeliti:

- jednu prvu u novčanoj vrijednosti 3.000,00 kn
- jednu drugu nagradu u novčanoj vrijednosti 2.000,00 kn
- jednu treću nagradu u novčanoj vrijednosti 1.000,00 kn

Rok predaje radova je 6.ožujka 2019 godine .

Fotografije se šalju isključivo putem online servisa za prijenos velikih datoteka (wetransfer, jumbomail i sl. – pošaljite mail u kojem će biti umetnut link na fotografije zajedno s vašim osobnim podacima) na e-mail adresu: info@fotoklubsplit.hr.

AUTORSKA PRAVA

Fotograf svojom prijavom potvrđuje da je ovlašten pristupiti natječaju KOPILICA I ISTOČNA OBALA te da će poštivati pravila Natječaja i ostalih prava vezanih za autorstvo i vlasništvo prijavljenih radova, moralnih i copyright prava, prava prikazanih osoba, imena, zaštićenih žigova i drugih umjetničkih radova na slici te da nije potrebno nikakvih dodatnih uvjeta ili dozvola za objavljivanje tih fotografija.

Fotograf svojim sudjelovanjem daje organizatorima predmetnog fotografskog natječaja neopozivo i neograničeno pravo korištenja prijavljenih fotografija, i to bez bilo kakve naknade. Time fotograf pristaje na vremenski, prostorno, dimenzijski i količinski neograničeno izlaganje svojih prijavljenih fotografija na izložbi, reproduciranje izloženih fotografija za potrebe marketinga i promocija, diskusija, objavljivanja na web stranicama, priopćenjima za javnost, specijaliziranim publikacijama, društvenim mrežama, te ostalim medijima , u bilo kojem elektroničkom, tiskovnom ili inom medij u svrhu promocije ovog natječaja i organizatora natječaja KOPILICA I ISTOČNA OBALA.

Svojim sudjelovanjem fotograf potvrđuje i da učitane fotografije ne podliježu pravima trećih strana; posebice da se sve prikazane osobe slažu s navedenim korištenjem i da se time ne krše prava zaštite osobnih podataka trećih strana. Svi radovi objavljeni u sklopu Natječaja moraju biti slobodni od prava trećih strana te drugih prava vezanih uz intelektualno vlasništvo, pravo na privatnost, pravo na upotrebu osobne fotografije, itd. Organizatori Natječaja nisu odgovorni za bilo koja potraživanja trećih strana vezano uz kršenje takvih prava.

Organizatori su slobodni, prema vlastitoj diskreciji, diskvalificirati poslane radove koji bi mogli predstavljati kršenje takvih prava te onemogućiti sudjelovanje fotografa koji je te radove poslao.

Zaštita osobnih podataka

Prijavom na fotografski natječaj “Kopilica i Istočna obala” i učitavanjem fotografija autor/autorica daje suglasnost organizatorima za prikupljanje, obradu i pohranu osobnih podataka u svrhu provedbe natječaja. Podaci će se koristiti za identifikaciju fotografija te za obavijesti o rezultatima natječaja, otvaranju izložbe te nagrada autorima. Prikupljeni podaci neće biti prosljeđivani trećim osobama.
hr Thu Feb 21 2019 16:05:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .