Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5f600eb9e03e8d508b4569/80
Foto: Google maps

Čogelja: “Krajnje je simptomatično da je crkva još od 1991. godine u GUP-u, a od 2008. godine postoji DPU i tek se sada javljaju oni koji su protiv”

Vijeće Gradskog kotara Split 3 zauzelo je stav, a i zbor građana u organizaciji stranke Pametno je pokazao, da je crkva potrebna jer postojeća nije adekvatna

Posljednih dana žustro se polemiziralo u Banovini, kotaru, ali i na gradskim ulicama.Detaljnim planom uređenja Splita 3, predviđena je izgradnja crkve, tržnice, trga i parkirališta. Upravo je to razlog podijeljenosti građana, ali i političara. Oko novonastalih nesuglasica, razgovarali smo sa Stipom Čogeljom, predsjednikom kotara.

 Što je točno sporno u vezi izgradnje crkve ? Je li to stvar ideologije ili lošeg urbanističkog plana ?

Nažalost, u našem društvu se puno toga svodi na ideologiju. I u ovom je slučaju to isto  pokušano. Krajnje je simptomatično da je crkva još od 1991. godine u GUP-u, a od 2008. godine postoji DPU i tek se sada javljaju oni koji su protiv. Javljaju se u trenutku kada Nadbiskupija traži smanjenje obuhvata crkve (gotovo dvostruko). Međutim, nećemo govoriti o političarima, vratit ćemo se narodu. Naravno da su pojedini susjedi bili zabrinuti zbog eventualnog pogoršanja životnih uvjeta vezano za nedostatak parking mjesta i blizinu zvona. Mislim da se ipak ne trebaju brinuti! Parking mjesta, njih 200, će biti osigurana na predmetnoj lokaciji, a uz to se radi i garaža u Dobrilinoj ulici koja je svega 200 m udaljena. Prostorno planska dokumentacija omogućuje izmjene originalnog situacijskog rješenja (koji je izradio Jerko Rošin na temelju natječaja 1991. godine) pa je stoga moguće dodatno prilagođavanje crkve. Vijeće Gradskog kotara Split 3 zauzelo je stav, a i zbor građana u organizaciji stranke Pametno je pokazao, da je crkva potrebna jer postojeća nije adekvatna. Što se tiče struke i DPU-a, ne bi htio komentirati jer u tome nisam stručan. Za to postoje odgovorne i stručne osobe Naručitelja (Grada Splita).

Kakav je općenito urbanistički plan kvarta ? 

Projekt Split 3 je međunarodno nagrađeni i do detalja osmišljeni urbanistički projekt. Usudio bih se reći jedan od najboljih u Republici Hrvatskoj. Nažalost, godinama je taj projekt, pod nečijim patronatom, uništavan jer su se dopuštale pojedinačne interpolacije u prostor, a imovinsko pravna pitanja su totalno zanemarena. Mislim da bi se aktiviranjem Zavoda za prostorno uređenje Grada Splita mogle neke stvari vratiti u okvire struke!

Prema pojedinim navodima, početni urbanistički plan nije dosljedno proveden. Jesu li angažirani stručnjaci koji bi s obzirom na trenutno stanje, uklopili željene objekte ?

 Koliko je meni poznato, sve zakonske procedure su ispoštovane. Struku je malo teže komentirati, a pogotovo kada istoj ne pripadate. Na tom prostoru je po originalnom planu bila tržnica, ona i daje ostaje, ali na drugom mjestu. Mislim da se stoga ničim ne ugrožava originalni koncept koji je osimislio tim slovenskih urbanista koji su činili Vladimir Braco Mušič, Marjan BežaniNives Starc.

Neki od argumenata stanovnika koji su protiv izgradnje crkve, odnose se na potencijalnu buku crkvenih zvona. Jesu li provedena neka vještačenja ?

Buka je regulirana Zakonom o zaštiti od buke. Smatram da ni Nadbiskupiji nije u interesu da zvona budu preglasna i da se o tome može razgovarati. Bio je organiziran prosvjed i kada se gradio zvonik crkve Sv. Ivana Krstitelja na Trsteniku pa danas, koliko je meni poznato, nema nikakvih prigovora. A isti taj zvonik je još bliži stambenim zgradama, nego što bi bio ovaj na Splitu 3.

 Što je zaključak nedavne javne rasprave ?

Zaključak je da se učimo demokraciji i postajemo transparentniji kao društvo. Dobro je da se ljudi informiraju o ovakvim planovima jer se takvi sastanci, skupovi, zborovi građana ili kako god to nazvali mogu dovesti do nekih zaključaka koji možda izrađivaču i naručitelju nisu bili poznati. Uvijek je dobro imati informaciju s terena! Pogotovo kad je u pitanju javni interes!

Je li se išta promijenilo od tada pa do danas ? Je li postignut neki dogovor ?

Preko 700 prijedloga je došlo na adresu Grada Splita, a vezano za izmjene i dopune ovog DPU-a. To je pozitivno! Konkretno, Vijeće Gradskog kotara je zatražilo da se u iskazu planirane namjene površina u obuhvatu DPU-a iz tablice 1. pod ozakom K3, Gospodarska namjena - poslovna (tržnica, caffe bar) smanji te na mjesto caffe bara i dijela tržnice predvidi objekt javne i društvene namjene - vrtić i to na način da se građevinska čestica 1b podijeli na dvije te se za tržnicu poveća max. broj etaža na P+1. Odnosno, kao ispravnije rješenje predlažilo je da se dopuni projektni zadatak te se kroz izmjene i dopune na građevinskoj čestici br. 2. uvrsti ukidanje namjene površine oznake D3, javna i društvena namjena - zdravstvena (dijagnostički centar) i na mjesto nje se uvrsti javna i društvena namjena -  vrtić. Trenutno čekamo odgovore gradskih službi na predmetne prijedloge.

 Je li referendum opcija ?

Smatram kako referendum ili zbor građana uvijek treba biti opcija. Građani moraju dobiti priliku za očitovanje ne samo preko javnih rasprava koje su zakonski minimum, nego i u svom kotaru (u prostoru koji je njima blizak i dostupan ili pisanim putem). U ovom slučaju su se građani očitovali na zboru građana, iako se radi o naknadnom očitovanju jer je GUP i DPU davno donesen. Kada se u sazivu prošlog Gradskog vijeća GUP mijenjao, Vijeće Gradskog kotara je organiziralo zbog građana i tada smo uspjeli postići da se neke stvari koje su novo planirane (benzinska crpka u Jeretovoj i poslovni centar u Vrančićevoj) izbace. Da napomenem, tada nitko nije bio protiv crkve u GUP-u!

hr Thu Feb 01 2018 08:18:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5f600eb9e03e8d508b4569/80
Foto: Google maps

Crkva na Splitu 3 posvađala gradske i županijske HDZ-ovce

Saga o gradnji nove crkve u četvrti Split 3, zbog koje je prije nekoliko mjeseci nastao bunt u dijelu javnosti, neočekivano se zaplela zbog unutarstranačkih trzavica između splitskog gradskog i županijskog HDZ-a. Novi Detaljni urbanistički plan za ovo područje, mimo očekivanja, nije dobio zeleno svjetlo Komisije za urbanizam pri Gradskom vijeću

Novom verzijom plana crkva je i dalje predviđena na prostoru uz jedno od najfrekventnijih gradskih križanja, protiv čega je zbog narušavanja skladne urbanističke cjeline prosvjedovalo Društvo arhitekata, no smanjen je njen obuhvat i propisan je arhitektonski natječaj, tako da je onemogućena direktna narudžba projekta od Jerka Rošina - premda se on sam otvoreno hvalio da će biti taj koji će projektirati novi objekt. U tijeku javne rasprave upućeno je više od 800 primjedbi, od kojih većina nije uvažena, ali prihvaćen je zahtjev za većim brojem parkirališnih mjesta, piše tportal.hr.

No ona se neće nalaziti ispod crkve, nego obližnje manje tržnice i budućeg 'zdravstvenog centra'.

Na sjednici Komisije za urbanizam protiv izmjena DPU-a glasovali su Pametno i SDP, suzdržan je bio Most, dok su ruke 'za' digli predstavnici vladajućih HDZ-a i HGS-a, izuzev Sandre Maretić, predstavnice županijskog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje. Ona je također ostala suzdržana.

Više sudionika sjednice za tportal je potvrdilo da se u tom trenutku u dvorani pojavio predsjednik splitskog HDZ-a Petar Škorić te je žestoko negodovao zbog ovakvog razvoja događaja. Sama Sandra Maretić također je potvrdila da je 'bilo razgovora', no tvrdi da oni nisu bili neugodni.

- Razgovora je bilo, a nadam se da će ih biti i više, pogotovo uoči sjednica. Osobno se bavim stručnim dijelom i nisam do kraja uspjela proučiti dokumentaciju, ali odbijam da me se stavi u politički kontekst i uključuje u bilo kakve spinove - kazala je za tportal. 

Petar Škorić je zbog saborskih obveza bio nedostupan za izjave.

Simptomatično, proteklih tjedana trajale su trzavice splitske gradske vlasti upravo s odjelom u kojem ona radi, premda na obje strane sjede članovi iste stranke, HDZ-a. Gradonačelnik Andro Krstulović Opara namjeravao je urediti razrovanu plažu Kaštelet, na kojoj je koncem prošle godine uklonjeno nekoliko bespravnih objekata, no ovaj ured tjednima je odbijao dati suglasnost za taj zahvat. U Banovini su ga na koncu zaobišli zahvaljujući Ministarstvu pomorstva, koje je pisano naložilo sanaciju 'zbog ugrožene sigurnosti kupača'.

Protiv izmjena urbanističkog plana glasovali su Pametno i SDP jer smatraju da ga ionako treba staviti izvan snage i crkvu izbaciti s lokacije na kojoj se prije nekoliko desetljeća planirala nova velika gradska tržnica. Most je ostao suzdržan jer smatra da je treba premjestiti nešto sjevernije, na mjesto na kojemu se u planu nalazi 'privatni zdravstveni centar'. Samoj Crkvi odgovaraju izmjene plana jer je njihova investicija svedena u nešto realnije okvire.

Bez obzira na probleme Komisije za urbanizam, izmjene ovog plana na koncu se svejedno mogu usvojiti na Gradskom vijeću. Upitno je hoće li se to dogoditi i kada, jer - kao što je tportal već pisao - vidljive su trzavice između HDZ-a i HGS-a, pa postoje sve realnije šanse da se sjednica ne sazove u zakonskom roku i da Split nakon ljeta dobije izvanredne izbore za Gradsko vijeće.

hr Wed May 23 2018 21:55:29 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae7326c2af47f4b898b4c04/80
Foto: TZ Hvar

Hvarski svećenik uhićen zbog pedofilije

Na otoku Hvaru zbog sumnje na pedofiliju uhićen je svećenik don Mario Zelanović.
Splitska policija danas je obavijestila kako su jučer dovršili kriminalističko istraživanje nad 72-godišnjim muškarcem za kojeg je "utvrđeno postojanje sumnje da je ostvario obilježja kaznenog djela iz članka 155., a to su bludne radnje, te članka 158. stavak 6., spolna zlouporaba djeteta mlađeg od 15 godina na štetu jedne maloljetne osobe", piše index.hr.

- Nakon dovršenog istraživanja, 72-godišnjak je uz kaznenu prijavu jučer tijekom dana predan pritvorskom nadzorniku - priopćeno je iz policije.

Nagrada za životno djelo

Kako Index doznaje, radi se o hvarskom svećeniku don Mariju Zelanoviću.

Zaređen je 27. lipnja 1971., a od tada do danas je župnik u Dolu na Hvaru. Također, 19 godina je župnik i u Svirčima. Između ostalog, dobitnik je Nagrade Staroga Grada za životno djelo.

Hvarska biskupija objavila je priopćenje za javnost u vezi s uhićenjem i započetim kriminalističkim istraživanjem jednog svećenika te biskupije, prenosi Informativna katolička agencija. Priopćenje prenosimo u cijelosti:

- Biskupski Ordinarijat u Hvaru primio je obavijest o uhićenju i započetom kriminalističkom istraživanju jednoga klerika Hvarske biskupije zbog osnovane sumnje u počinjenje kaznenih djela iz domene kazneno pravne zaštite djece i maloljetnika. U skladu s propisima kanonskoga prava, dijecezanski biskup izrekao je kleriku sve mjere predviđene crkvenim zakonodavstvom u takvim slučajevima. 

Hvarski biskup Petar Palić izražava duboko žaljenje i suosjećanje s osobom koja je doživjela zlostavljanje i njezinom obitelji. Ujedno biskup izražava beskompromisni stav u suočavanju s takvim zloporabama koje umnogome narušavaju povjerenje i svekolike odnose unutar crkvene zajednice - piše u priopćenju Hvarske biskupije.
hr Wed May 23 2018 19:48:56 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d57063b473989dd08b4632/80
Foto: Dalmacija News

Hrvatsku od uvođenja eura dijeli ispunjenje samo jednog kriterija

Hrvatska ispunjava sve kriterije osim jednog - sudjelovanje u Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II), koji je svojevrsna čekaonica za ulazak u eurozonu u kojem je potrebno provesti najmanje dvije godine

Hrvatska ispunjava sve kriterije osim jednog za ulazak u eurozonu, sudjelovanju u Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II) najmanje dvije godine, stoji u konvergencijskom izvješću koje je u srijedu objavila Europska komisija za sedam zemalja članica koje imaju zakonsku obvezu uvođenja eura, piše 24sata.hr.

U izvješću koje pokriva sedam zemalja - Bugarsku, Češku, Hrvatsku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Švedsku, daje se pregled napretka tih zemalja prema ulasku u eurozonu.

Sve članice EU-a, osim Velike Britanije i Danske, obvezne su uvesti euro.

Hrvatska zajedno s Bugarskom ispunjava sve kriterije osim jednog - sudjelovanje u ERM II, koji je svojevrsna čekaonica za ulazak u eurozonu u kojem je potrebno provesti najmanje dvije godine.

Svih sedam zemalja ispunjava kriterij koji se odnosi na javne financije. To znači da sve imaju deficit ispod tri posto BDP-a, a javni dug ispod 60 posto BDP-a ili, ako je veći od toga postotka, mora biti u silaznoj putanji. 

Hrvatska, Bugarska, Češka, Mađarska i Švedska ispunjavaju kriterij dugoročnih kamatnih stopa, a Hrvatska, Bugarska, Poljska i Švedska kriterij stabilnosti cijena. To su tzv. konvergencijski kriteriji koji se još nazivaju Maastrichski kriteriji.

Osim tih formalnih kriterija za ulazak u eurozonu, Komisija također razmatra i zakonodavnu usklađenost s Ekonomskom i monetarnom unijom. Jedino je Hrvatska od tih sedam zemalja potpuno zakonodavno s njome harmonizirana.

Komisija je analizirala i druge čimbenike koje prema Ugovoru EU-a treba uzeti u obzir u procjeni održivosti konvergencije.

- Nečlanice eurozone općenito su dobro ekonomski i financijski integrirane u EU. Ipak, neke od njih još uvijek imaju makroekonomske slabosti i suočene s izazovom koji se odnosi na poslovno okruženje i institucionalni okvir koji mogu predstavljati rizik za održivost konvergencijskog procesa - navodi Komisija.

Povjerenik Moscovici kaže da je osim nominalnih kriterija važno ispuniti i realno ekonomske kriterije da bi se imalo koristi od eura.

- Nijedna od sedam zemalja trenutačno ne ispunjava sve pravne kriterije za ulazak u eurozonu. Istodobno, jedna od ključnih lekcija u protekla dva desetljeća jest da je za prosperitet unutar eurozone stvarna ekonomska konvergencija jednako važna kao i nominalna konvergencija. Zato je važno da zemlje koje žele uvesti euro vrijedno rade na povećanju produktivnosti, investicija, poboljšanju situacije s zaposlenošću i na rješavanju pitanja nejednakosti - izjavio je povjernik za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici.

Komisija svake dvije godine objavljuje konvergencijsko izvješće za zemlje na putu prema euru.

hr Wed May 23 2018 15:26:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/561cf910924e7d0b008b45e3/80
Foto: J.K. Labud

Hrvatska s prestižnim svjetskim jedriličarskim regatama na nautičkoj karti svijeta

Dogus grupa u svojim će marinama u Šibeniku D-Marin Mandalina i Zadru D-Marin Dalmacija krajem svibnja i krajem lipnja biti domaćin prestižnih svjetskih regata TP52 Super Series, zbog koje u Hrvatsku dolaze neki od najboljih svjetskih jedriličara i poslovni ljudi

Prva regata iz te serije počinje u srijedu 23. svibnja u Šibeniku, povodom čega je u Hrvatsku stiglo 13 vrhunskih jedrilica s posadama, a s idućom takvom regatom, koja će u Zadru početi 20. lipnja, Hrvatska je, po ocjeni organizatora Dogus grupe, svrstana na jedriličarsko-nautičku kartu svijeta.

- Ocjenjujemo da je to nautički događaj godine u Hrvatskoj, ali i šire, i sretni smo što smo dobili priliku biti domaćin takvom svjetskom događanju. Vjerujemo da će to biti i snažna promocija Hrvatske, Šibenika i Zadra. - kazao je uoči regate na konferenciji za medije izvršni direktor turske D-Marin grupe Burak Baykan, dodajući da je tako nešto za D-Marin prirodni nastavak biznisa, te da su si dali zadatak da svake godine u Hrvatsku dovedu jednu prestižnu regatu.

Očekuje da će se to pozitivno odraziti i na poslovanje njihovih marina u Šibeniku i Zadru, kao i hotela u Šibeniku, kao i da će se njihova odlična popunjenost nastaviti i tijekom cijelog ljeta.

I Baykan, kao i predstavnici šibenske gradske i županijske vlasti, smatraju da će to obogatiti turističku ponudu grada i županije te pridonijeti povećanoj potražnji i potrošnji turista, pogotovo nautičara, kojih tradicionalno u šibenskom akvatoriju tijekom ljeta ima dosta i zbog blizine Kornata. 

Na konferenciji za medije u Šibeniku uoči regate sudjelovao je i izvršni direktor regate TP52 Super Series Augustin Zulueta, objasnivši da su ovogodišnju seriju regata odlučili krenuti iz Hrvatske zbog oduševljenja hrvatskom obalom.

- Vaša obala nas je oduševila i već vodimo razgovore da se TP52 vrati 2020. kod vas. Uvjeravam vas da ste dobili najjaču svjetsku regatu i budite sigurni da u Šibeniku trenutno borave najbolji svjetski jedriličari, a kad pogledate imena vidite da su na toj listi sudionici America's Cupa, Volvo Ocean Racea, brojni olimpijski pobjednici i ugledni vlasnici. - poručio je Zulueta

Među vlasnicima jedrilica su i iznimno bogati ljudi, milijarderi poput vlasnika Prade i jednog od najvećih argentinskih poduzetnika Pabla Roemmersa, koji je prvi puta u Hrvatskoj i čiju je jedrilicu Azzurra uoči regate u Šibeniku svečano 'krstila' najstarija kćer Age Khana IV. princeza Zahra Aga Khan.

Povodom tih regata, koje se održavaju pod pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić poručio je da će se Hrvatska organizacijom najjače svjetske jedriličarske serije još više profilirati kao zemlja stvorena za jedrenje i rekreacijski jahting.

"Velika međunarodna događanja dokazano imaju iznimnu promotivnu vrijednost za cjelokupni hrvatski turizam. Naša očuvana priroda, more i otoci, naglašavaju ono najljepše što Hrvatska ima te predstavljaju iznimno bogatu resursnu osnovu koja nas svrstava u sam vrh nautičkih destinacija. Kako je riječ o jednoj od najprestižnijih regata na svijetu ponosni smo partneri projekta zbog kojeg će Šibenik, Zadar, ali i cijela Hrvatska postati jedriličarsko središte svijeta", ocijenio je Staničić.

Regata u šibenskoj marini D-Marin Mandalina starta u srijedu, 23. svibnja, s velikim imenima svjetskog jedrenja poput peterostrukog olimpijskog pobjednika Roberta Scheidta, Argentinca Santiaga Langea i redovitih sudionika America’s Cupa Deana Barkera i Jamesa Spithilla. I nakon šibenske regate, koja traje do 27. svibnja, najbolji svjetski jedriličari ostaju u Hrvatskoj, jer je Doguševa D-Marin Dalmacija u Zadru domaćin regate sličnog ranga od 20. do 24. lipnja.

hr Wed May 23 2018 10:39:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .