Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5874adff1eea8fb6dd8b45a9/80
Foto: Preporod

Odbor za etiku: Barišić je plagirao američkog znanstvenika

Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju je donio mišljenje da je ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić plagirao američkog znanstvenika Stephena Schlesingera.
Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju na posljednjoj je sjednici 21. prosinca 2016. godine donio mišljenje povodom prijave četvorice znanstvenika koja su ministra znanosti prof. dr. Pavu Barišića optužila za plagijat. Odbor je ocijenio da je Barišić preuzeo dijelove teksta američkog filozofa Stephena Schlesingera, a da pritom nije citirao izvore.

Odbor je donio i mišljenje povodom Barišićeve prijave protiv četvorice znanstvenika koji su ga prijavili za plagijat, zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva. Odbor smatra da je prijava četvorice znanstvenika, koju su poslali na dvadesetak nastavnih i znanstvenih institucija, stvorila loše akademsko okruženje i time naškodili Barišiću.

Naime, četvorica su znanstvenika 2011. godine prijavila Barišića zbog plagijata, koje su uočili u članku objavljenom u časopisu Synthesis philosophica. U prijavi stoji da je aktualni ministar obrazovanja plagirao više dijelova tuđših članaka, knjiga i internetskih izvora u svom članku na engleskom jeziku "Does Globalization Threaten Democracy", koji je objavljen u drugom broju časopisa iz 2008. godine. Četvorica znanstvenika, koji su prijavili Barišića, u prijavi su prikazali i usporednu analizu spornih dijelova njegova članka i navodno plagiranih tuđih radova, čime su uočene brojne podudarnosti, poput preuzimanja ideja i formulacija, kao i doslovnog kopiranja s Wikipedije, a da se nije naveo autor.

Naveli su da je preuzimao koncepte teoretičara Samuela P. Huntingtona, Carla Boggsa i Stephena Schlesingera, koje nije spomenuo ni na jednom mjestu u svojem članku. Roberta A. Dahla je spomenuo vezano uz samo jednu rečenicu, iako je čak dvije stranice prije toga navodno prepisao čitav niz njegovih ideja i formulacija. Osim toga, tvrdi se da je Barišić bez navođenja izvora preuzeo više podataka iz Wikipedijine natuknice ‘Democracy’, i to zajedno s pogrešno napisanim prezimenom političkog filozofa Francisa Fukuyame, koje je i u njegovom članku i u Wikipedijinoj natuknici bilo navedeno kao Fukayama, piše Jutarnji list.

Facebook komentari

hr Tue Jan 10 2017 11:08:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59161b5bb9e03ea7088b458e/80

Lokalizirani požari u Dupcima, na Hvaru i u Labinu Dalmatinskom

Tri požara na području splitsko-dalmatinske županije, u Dupcu, te na otoku Hvaru i kod Labina Dalmatinskog su lokalizirana, a u njihovu gašenju nije bilo ozlijeđenih vatrogasaca, izvjestio je u utorak županijski vatrogasni zapovjednik Dražen Glavina
Požar na području Dubca, istočno od Omiša, koji je buknuo u ponedjeljak na večer, lokaliziran je jutros oko 8 sati, a požar na rtu Kabal na Hvaru, koji je buknuo u ponedjeljak prije podne, lokaliziran je u noći s ponedjeljka na utorak oko ponoći, rekao je Glavina. U utorak u ranim jutarnjim satima buknuo j požar i kod Labina Dalmatinskog ali je, po riječima Dražena Glavine, lokaliziran u utorak nešto poslije 8 sati.

On je također kazao kako je s područja splitsko-dalmatinske županije u ponedjeljak upućeno pet vatrogasnih cisterni kao pomoć u gašenju požara na zadarskom području ali će te cisterne danas biti vraćene u splitsko-dalmatinsku županiju pošto je stanje na zadarskom požarištu, kako je rekao Glavina, danas povoljnije no jučer.
Također je izvijestio kako je u gašenju požara na rtu Kabal na Hvaru, koji je opožario oko 30 hektara šume, u ponedjeljak bio angažiran i jedan brod koji je do jedne uvale prevezao vatrogasnu pumpu pomoću koje je spašen jedan stambeni objekt.

Facebook komentari

hr Tue Aug 22 2017 12:43:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/599c02c9b9e03e085b8b457c/80

Istraživanje: Visina plaće je osobna stvar, ali bi ipak voljeli znati koliko zarađuju ljudi oko nas!

Visina plaće oduvijek je tabu tema, posebno ako je visoka. Od devet europskih zemalja, ispitanici iz Hrvatske najviše otkrivaju informacije o plaći

Većina ispitanika, njih tri četvrtine (74%) smatra kako je plaća osobna informacija i jako osjetljiva tema razgovora. Unatoč tome, čak 75% ispitanika bi htjeli znati koliko zarađuju njihovi kolege na poslu.

Istraživanje stavova o plaći je provedeno putem servisa Paylab*, kojeg je dio i servis MojaPlaća. Istraživanje je provedeno online u devet zemalja Europe na ukupno 40.262 ispitanika. U Hrvatskoj je sudjelovalo 4.227 ispitanika.

Većina ispitanika priznala kako informaciju o svojoj plaći ne drže u tajnosti

Visina plaće je tabu tema u europskim zemljama. Tvrtke obično pokušavaju zadržati tajnost podataka o plaćama, a većina ih svoje zaposlenike obvezuje na sporazume o povjerljivosti u vezi s iznosima plaća u svojim ugovorima o radu. Vrlo malo poslodavaca objavljuje podatke o plaći u svojim oglasima za posao. Zaposlenici obično koriste on-line portale za plaće (kao što je MojaPlaća) kako bi dobili bolju predodžbu o plaćama i kompenzacijskim paketima koji se nude na tržištu, jer je to jedini način koji im omogućuje anonimno provjeravanje podataka o ostalim zaposlenicima na istim pozicijama.

Ljudi su se, međutim, navikli dijeliti detalje o plaći sa svojim najbližima. U istraživanju, 69% ispitanika složilo se s izjavom da njihovi prijatelji i poznanici znaju koliko zarađuju.

S druge strane, nešto više ispitanika, njih 74% htjelo bi znati koliko zarađuju njihovi prijatelji i susjedi, dok bi ih čak 75% htjelo znati koliko zarađuju njihovi kolege u tvrtki.

Zanimljivo je da nema razlike po spolu kada su u pitanju informacije o plaćama. 75% muškaraca i 74% žena htjelo bi znati plaću prijatelja, a isto toliko (75% muškaraca i 74% žena) bi željelo znati visinu plaće kolega iz tvrtke. Informacije o svojoj plaći prijateljima otkriva 69% muškaraca i 68% žena.

Što je veća plaća, veća je i tajnost

Pokušali smo utvrditi razlikuju li stavovi prema plaćama po razini primanja. Zaposlenici koji zarađuju manje od prosjeka mnogo su više otvoreni za raspravu o svojim prihodima s okolinom (76%), a također ih više i zanima kolike plaće imaju njihovi prijatelji, poznanici, ali i kolege (80%). Ispitanici s nadprosječnim primanjima manje su skloni dijeliti takve informacije (67%), ali ih i u manjoj mjeri takve informacije o drugima zanimaju (76%).

Najmanje je vjerojatno da će osobe na rukovodećim pozicijama podijeliti pojedinosti o svojoj plaći. 62% zaposlenika nižeg i srednjeg menadžmenta te 44% top menadžera slaže se da oni koji su im najbliži znaju koliko zarađuju. Oni i u najmanjoj mjeri žele znati koliko zarađuju drugi (62%).

Za razliku od menadžera, čak 80% nisko kvalificiranih radnika želi znati plaću prijatelja i kolega, a 76% često otkriva informacije o svojoj plaći.

Hrvati najviše otkrivaju svoju plaću

Od devet zemalja u kojima je provedeno istraživanje, ispitanici iz Hrvatske u najvećoj mjeri otkrivaju informacije o plaći prijateljima i poznanicima (69%). U najmanjoj mjeri informacije o plaći otkrivaju ispitanici iz Latvije (51%) te Finske (54%) i Poljske (54%).

Hrvatski ispitanici u podjednakoj mjeri žele znati plaću prijatelja (74%) i kolega (75%), dok su te razlike puno veće u ostalim zemljama u kojima je provedeno istraživanje. Tako je primjerice najveća razlika u Finskoj, gdje 56% ispitanika želi znati plaću prijatelja, dok ih 84% želi znati plaću kolega. 

Facebook komentari

hr Tue Aug 22 2017 12:09:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5773c901d84d6484518b45c5/80
Foto: Krešimir Milić

Poljak u Brelima snimao žene u svlačionici

Uz kaznenu rijavu doveden je policijskom pritvorskom nazdorniku.
Policijski službenici Policijske postaje Makarska dovršili su kriminalističko istraživanje nad 31-godišnjim državljaninom Poljske.

Zatečen je na plaži u mjestu Brela u neovlaštenom snimanju mobitelom.

Utvrđena je sumnja da je snimio više ženskih osoba dok su se presvlačile u svlačionici.

Uz kaznenu prijavu doveden je policijskom pritvorskom nadzorniku. 

Facebook komentari

hr Mon Aug 21 2017 16:13:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/586b46f21eea8f61b88b45d7/80
Foto: Pixabay

Zbog požara i dalje zatvorena autocesta kod Zadra; neki vozači bježali u suprotnom smjeru

Zbog požara je još uvijek za sav promet zatvorena dionica autoceste A1 između čvora Zadar II i Šibenik, izvijestio je u ponedjeljak nešto prije 16 sati Hrvatski autoklub (HAK), a fotografije s tog mjesta koji su objavili pojedini mediji pokazuju da su neki vozači svojim automobilima bježali od dima u suprotnom smjeru.

Nekoliko portala objavilo je fotografiju s mjesta događaja, koju im je poslao jedan od vozača, a Večernji list prenosi izjavu jednog od vozača koji je svjedočio tom događaju.

„Nitko ništa ne javlja na radiju ni na informacijama o prometu. Sad čekamo na izlaz u kontra smjeru", javio je Večernjem listu čovjek s autoceste od Pirovca prema Benkovcu u smjeru Benkovca.

HAK navodi da je od 11,30 sati zatvorena i državna cesta DC27 Benkovac-Stankovci, u Pristegu. Zbog požara zatvorene su ŽC6051 Perušić Benkovački-Kolarina i lokalna cesta Vrana-Ceranje.

Kolona na naplati Zadar II duga oko 7,5 kilometara, na naplati Benkovac (u smjeru Splita) oko 4 kilometra, a na naplati Pirovac (u smjeru Zagreba) oko 5 kilometara, na izlazu Šibenik u smjeru sjevera kolona je oko 2 km.Nekoliko portala objavilo je fotografiju s mjesta događaja, koju im je poslao jedan od vozača, a Večernji list prenosi izjavu jednog od vozača koji je svjedočio tom događaju.

„Nitko ništa ne javlja na radiju ni na informacijama o prometu. Sad čekamo na izlaz u kontra smjeru", javio je Večernjem listu čovjek s autoceste od Pirovca prema Benkovcu u smjeru Benkovca.

HAK navodi da je od 11,30 sati zatvorena i državna cesta DC27 Benkovac-Stankovci, u Pristegu. Zbog požara zatvorene su ŽC6051 Perušić Benkovački-Kolarina i lokalna cesta Vrana-Ceranje.

Kolona na naplati Zadar II duga oko 7,5 kilometara, na naplati Benkovac (u smjeru Splita) oko 4 kilometra, a na naplati Pirovac (u smjeru Zagreba) oko 5 kilometara, na izlazu Šibenik u smjeru sjevera kolona je oko 2 km.

Facebook komentari

hr Mon Aug 21 2017 16:07:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .