Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/561e26f8924e7d09008b4706/80
Foto: Ilustracija Screenshot YouTube

Najvažnija hrvatska tema 2016.: Čemu, zapravo, služi škola?

Jokićeva skica nove hrvatske škole izišla je u svijet drukčiji od onoga u kojem je začeta. Cijela se društvena i medijska scena nagnula od liberalnih vrijednosti prema konzervativno-nacionalističkima
Otvorite li stupac komentara pod bilo kojim novinskim tekstom, shvatit ćete kako živite u zemlji u kojoj je lepeza tema za svađanje obično vrlo reducirana. Ma o čemu bio novinski tekst, nakon sedmog ili osmog posta pod tekstom raspra će završiti na jednoj od triju tema: Srbi i Hrvati, partizani i ustaše, Hajduk i Dinamo.

Tijekom 2016. taj oskudni repertoar natpovijesnih kavgi nadogradila su politička zbivanja, piše jutarnji. Tijekom godine za nama hrvatska se javnost svađala oko “četničkih vikara”, “vojnih lekarki”, “šaka jada”, “antifašističkih floskula”, “stadionskih orjunaša”, “definiranja agresora”, Nogometnog saveza i afere Drimia. Svađala se - ali u mnogo manjoj mjeri - i oko nekih dosta važnih stvari: oko visine zdravstvene participacije, oko svjetlovodnih kabela, izbora ustavnih sudaca te renacionalizacije Ine.

Pa ipak, niti jedna od tih teških i lakih, važnih i efemernih, tobože “ideoloških” i tobože “neideoloških” tema nije bila glavni izvor svađa u Hrvatskoj u 2016. godini. Mnogo više nego oko Ine, ili Drimije, ili orjunaša, ili ustavnih sudaca, Hrvatska se ove godine svađala oko - škole. U zemlji gdje se škola inače ne cijeni, a znanje podcjenjuje ili čak prezire, ugodno je vidjeti da je poprište najžučljivijih svađa i najborbenije prepirke u 2016. postalo nešto što, za divno čudo, ima veze s knjigom.

Osim što - dakako - nema.


Internetski stršljeni

Jer, svađe oko školskog kurikuluma - koje su ključno obilježile godinu za nama - i nisu ništa drugo nego ideološki “proxy” rat, dislocirano poprište na kojem su se preko nečega što se zove tako tehnički kao “kurikulum” vodile iste one borbe koje anonimni internetski stršljeni vode nakon šestog ili sedmog posta. Jedna kvrgava, latinska riječ koju pola kafanskih ideologa baš i ne zna izgovoriti (a nitko - k tomu - ne zna kako joj glasi množina) najednom je postala El Alamein, Staljingrad i Austerlitz, postala je kosovska bitka i Waterloo na kojem će se rasplesti naši desetljetni sporovi, do istrage naše ili vaše.

Priča o školskom kurikulumu, ukratko, pretvorila se u nešto što nitko na početku nije ni pomišljao. Nitko, a ponajmanje dezideologizirani tehnokrati koji su tijekom mandata ministra Vedrana Mornara tu priču započeli.

A započeli su je - to se treba prisjetiti - zato što je Hrvatska imala problem, a taj se problem zvao i još se uvijek zove - školstvo. To je prijesna, polazišna činjenica koju često zaboravljaju protivnici Borisa Jokića i njegove ekspertne skupine, onda kad mu izravno ili neizravno prigovaraju da nije poštivao kontinuitet, da se nije oslanjao na postojeće dokumente, prakse i nacionalne okvire. Ta vrsta kritike propušta uočiti da je škola kakvu imamo danas trauma za nastavnike, trauma za učenike i trauma za roditelje. To je škola u kojoj đaci prvih razreda obrtne škole uče sastavne dijelove stanice nefrona, ali ne znaju čemu služi bubreg. To je škola u kojoj ne možete postati autolimar ako ne naučite popis 35 stilskih figura iz retorike, ali učenici zato ne znaju prepoznati aliteraciju čak ni kad je skandiraju sa stadionske okuke. To je škola u kojoj osnovnoškolski sedmaši uče nazive za sedam slojeva atmosfere, ali zato nisu kadri objasniti zašto je zalaz sunca crven. To je školstvo u kojem se tijekom pola semestra u detalje uče opisi desetaka zaraznih bolesti, ali zato četvrtina PISA ispitanika ne zna da cijepljenje ne služi suzbijanju nasljednih, nego zaraznih bolesti. Školstvo kakvo imamo danas bilo je i još uvijek jest socijalni, ekonomski i kulturni problem prvog reda, i to ne zato jer naši đaci slabo prolaze na PISA testovima, što je u cijeloj priči najmanje bitno. Razlozi su kudikamo temeljniji.

Školstvo kakvo danas imamo infektivna je bolest koja razara društvo zato što učenicima odašilje niz razoružavajućih, otrovnih poruka. Prva od njih je da ne postoji razlika između bitnog i nebitnog, što znači da je sve nebitno. Druga je da škola ionako nema veze sa stvarnim životom i svijetom oko njih. Treća je da je škola sistem koji favorizira poslušnike i skrušene aparatčike, a likvidira slobodoumne. Četvrta je da znanje ne služi svladavanju praktičnih problema i razumijevanju okolnog života, nego služi samosvrhovitom napredovanju po apstraktnoj i beživotnoj hijerarhiji. Sve su to jasne i posve precizne “poruke” koje hrvatski učenik nauči negdje do šestog razreda osnovne škole. Taj učenik ne nauči ono što u programu piše - dakle, što su abrazija i korazija, glomeruli i dendrit, epirogeneza i epifora, Bowmanove kapice i Eumolp, geosinklinale i simploka - ali ove temeljne i škodljive “istine” (ili istine) o školi i društvu učenik nauči u Hrvatskoj jako brzo.

Od toga je počelo. To je problem. Na taj problem treba očito svaki čas podsjećati jer su se mnogi skloni pretvarati da on ne postoji ili da je nebitan. A u hrvatskom školstvu, kao i u alkoholizmu, liječenje počinje priznanjem stanja: “Ja sam XY i ja sam alkoholičar”. Jer, poput alkoholičara, hrvatsko je školstvo dugotrajni, kronični bolesnik koji svojom bolešću upropaštava obitelj i zajednicu.

Više možete pročitati OVDJE.

Facebook komentari

hr Mon Jan 02 2017 07:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/56aa94f17d7d3c0a008b5c9a/80
Foto: Hina

Prosječna mjesečna neto plaća premašila iznos od 6000 kuna

Tendencija rasta plaća na godišnjoj razini nastavljena je tako i u prva tri ovogodišnja mjeseca te je prosječna neto plaća u ožujku iznosila 6022 kune što je 128 kuna više nego u veljači

Ožujak je četvrti mjesec zaredom u kojem neto plaća raste brže od bruto plaće i u kojem nominalan rast plaća nadmašuje njihov realan rast. Tako je prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku u ožujku prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 8 109 kuna, što je 179 kuna više nego u veljači te 284 kune ili 3,6% više nego u ožujku 2016. godine, stoji u priopćenju Hrvatske gospodarske komore. - pišu 24sata

Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća u ožujku ove godine iznosila 6 022 kune i bila je 128 kuna veća nego u veljači ove godine te 300 kuna ili 5,2% viša nego u ožujku 2016. godine. Uzimajući u obzir rast potrošačkih cijena, u realnom je izrazu bruto plaća na godišnjoj razini porasla za 2,5%, a neto plaća za 4,1%.

Rast će se nastaviti

- Tendencija rasta plaća nastavit će se i u narednom razdoblju zbog uspostavljenoga gospodarskog rasta, povoljnijih kretanja na tržištu rada i utvrđenog rasta plaća u državnom i javnom sektoru, kazao je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

Na temelju obrade dosad objavljenih podataka proizlazi da je prosječna mjesečna bruto plaća u prvom kvartalu ove godine iznosila 7 983 kune, što je 2,9% više nego u prvom kvartalu 2016. godine. 

Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 5 937 kuna, što je nominalno 4,6% više nego u istom razdoblju prethodne godine. 

I u drugim zemljama Europske unije gospodarski je rast popraćen porastom plaća i time poduprt povećanjem domaće potrošnje. Pritom se, među sličnim zemljama, proširio krug zemalja koje ostvaruju prosječnu mjesečnu bruto plaću višu od tisuću eura pa su uz već uobičajenu Sloveniju (1 624 euro) i Hrvatsku (1 093 eura) u tu skupinu zemalja u ožujku ušle Poljska (1 067 eura) i Slovačka (1 033 eura). 

Prema visini bruto plaće slijede Mađarska (963 eura), Crna Gora (762 eura), Bosna i Hercegovina (678 eura), Rumunjska (724 eura), Makedonija (536 eura) te Srbija i Bugarska (530 eura). 

Pri utjecaju izmjena u porezu na dohodak tijekom ove godine bilježit će se viša dinamika rasta neto plaće u odnosu na bruto plaću, dok će zbog povratka inflacije realan rast plaća biti niži od nominalno izraženog, napominju iz HGK. 

Tendencija rasta plaća na godišnjoj razini nastavljena je tako i u prva tri ovogodišnja mjeseca, s tim da se od prosinca prošle godine bilježe promjene u dinamici kretanja bruto i neto plaće te u odnosu realne i nominalne plaće. Naime, od početka ove godine na snazi su promjene u oporezivanju dohotka koje su omogućile porast neto plaće, uključujući tu i plaću za prosinac prošle godine koja je isplaćena u siječnju ove godine prema novim poreznim propisima. Zbog toga dinamika rasta neto plaće, koja je do prosinca prošle godine zaostajala za bruto plaćom, ponovno nadmašuje rast bruto plaće, stoji u priopćenju Hrvatske gospodarske komore. - pišu 24sata

Facebook komentari

hr Tue May 23 2017 15:40:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5877397b1eea8f82e88b458f/80
Foto: Vlada RH

Barišić: Izbor Buljan Culej najbolja demonstracija stručnog izbora do sada

Izbor je, rekao je Barišić, proveden u skladu sa zakonskim propisima - kako je to propisano u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije RH

 Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić izjavio je u utorak da je način izbora nove voditeljice kurikularne reforme dr. Jasminke Buljan Culej bio najbolja demonstracija stručnog izbora u pojedinim tijelima do sada, te da uopće ne bi govorio o "nekakvoj pobjedi politike nad strukom". 

Izbor je, rekao je Barišić, proveden u skladu sa zakonskim propisima - kako je to propisano u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije RH da se članovi Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme (ERS) biraju na temelju javnog natječaja. To se, ocijenio je, nije dogodilo pri prošlom izboru voditelja ERS-a na temelju javnoga poziva a, kako je rekao "koliko mi je poznato, bio je samo jedan kandidat za voditelja i on je izabran".  

Prvi voditelj kurikularne reforme bio je dr. Boris Jokić.

Podsjetio je da su na javni natječaj za voditelja i članove ERS-a stigle prijave 125 kandidata za članove i 11 kandidata za voditelja, da je riječ o trasparentnom načinu odabira po šest propisanih kriterija koje su razmatrali članovi Povjerenstva za odabir voditelja i članova ERS-a i Posebnog stručnog povjerenstva (PSP) za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti.

Povjerenstva su 'došla' do izvrsnih kandidata, za njihov rad samo pohvale

Ministar Barišić ocijenio je da su oba povjerenstva došla do izvrsnih kandidata te da može samo izreći pohvale za njihov rad jer su dugo i detaljno raspravljali o kandidatima i zauzeli već poznato stajalište koje kao resorni ministar itekako poštuje, te dodao da je na čelu  Povjerenstva za odabir voditelja i članova bila akademkinja Milena Žic-Fuchs.

Jedna od novinarskih primjedaba bila je kako su navodno članovima povjerenstava na raspolaganju bila samo dva sata za pregled akcijskih planova kandidata te da je Josip Milat, koji je u utorak podnio neopozivu ostavku na mjesto člana PSP-a, ocijenio da je "izbor voditelja i članova ekspertne skupine rezultat, formalno održivih, ali ipak pravnih proceduralnih makinacija".

"Ne mogu komentirati njegove (Milatove) izjave", tek je kratko odgovorio Barišić prekinut novinarskim potpitanjem je li istinit podatak o samo dva sata za pregled akcijskih planova kandidata. Ministar je odgovorio da su, prema podatcima koji su njemu dostupni, neki materijali bili objavljeni prije nekoliko dana, te dodao kako "u to uopće ne bi ulazio". Napomenuo je kako je povjerenstvo raspravljalo na temelju materijala koje su članovi dobili, životopisa kandidata što je, rekao je, uobičajena procedura.

Svi kriteriji postavljeni za Buljan Culej najkvalitetniji, nema govora o pobjedi politike nad strukom

Na pitanje o tomu da je Buljan Culej izabrana, a bila je njegova savjetnica, Barišić je rekao "kako na to ne bi utjecao" te da pretpostavlja kako su se svi kriteriji, postavljeni u vezi kandidatkinje Buljan Culej, pokazali kao najkvalitetniji.

Odgovarajući na primjedbu da je riječ o "pobjedi politike nad strukom", Barišić je rekao kako "uopće ne bi govorio ni o kakvoj pobjedi politike nad strukom" te ustvrdio da "ako je igdje onda je ovdje struka bila poštovana i kriteriji po kojima su kandidati birani - sudjelovanje u vođenju procesa projekata, uspješnosti u realizaciji, obrazovanost, komunikacijske sposobnosti, radno iskustvo.  

Na primjedba HNS-a da je "Culej povezana s udrugom 'U ime obitelji' gdje je održala i neka predavnja", ministar je rekao da "o tome ne zna ništa", ali i da ne vidi ništa pogrešno ni sporno ako je netko stručnjak u svome području i održi predavanje. Dodao je kako je i sam imao priliku slušati gospođu Buljan Culej na skupovima ravnatelja, programima Nacionalnoga vijeća za vanjsko vrednovanje obrazovanja, a koliko mu je poznato izlagala je i u Europskom parlamentu.

Barišić je najavio da će danas biti raspisan novi natječaj za one članove koji još nedostaju u ERS-u (imenovano je sedam od ukupno 12 članova, plus voditeljica) te da vrlo brzo biti i konstituranje izabranih članova ERS-a.

Ministar Barišić to je izjavio na marginama Foruma o dualnom strukovnom obrazovanju.

Facebook komentari

hr Tue May 23 2017 15:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/591983e7b9e03e290d8b457c/80
Foto: D.N.

Toni Garac(HSLS): Ne dozvoljavam da mi lekcije o političkoj kulturi dijeli HDZ

Iz izbornog stožera Tonija Garca (HSLS) čija lista konkurira na izborima u Prološcu, poslali su nam priopćenje koje prenosimo u cijelosti:

- U Prološcu izborna utakmica još uvijek nije završile. Naime, zbog viška listića u glasačkim kutijama na biračkom mjestu Lug, Općinsko izborno povjerenstvo poništilo je rezultate izbora te će se na istom biračkom mjestu u nedjelju 28.05. održati ponovljeno glasovanje. Na službenoj facebook stranici kandidat HDZ-a Mate Lasić optužio je stranačke konkurente za izborne malverzacije. U isto vrijeme od strane nositelja liste HDZ-a Josipa Stojića prema meni kao kandidatu stigle su optužbe za nedostatak političke kulture.

Ovim putem želim jasno i nedvosmisleno poručiti Mati Lasiću i HDZ-u:

Prvo, nisam izborni manipulator već upravo suprotno. Reakcijom mog člana biračkog odbora utvrđena je nepravilnost na temelju koje je Izborno povjerenstvo poništilo izbore.

Drugo, o političkoj kulturi me ne mogu učiti oni koji su me bez razloga i argumenata optužili za izbornu krađu i malverzaciju. Ali, veliki je napredak da o izbornim malverzacijama govori  HDZ.

Treće, o političkoj kulturi me ne mogu učiti oni koji nisu bili spremni na javno sučeljavanje.

Četvrto, o političkoj kulturi me ne mogu učiti oni koji nisu bili sposobni predstaviti svoj izborni program.

Peto, Proložac još uvijek nije izabrao načelnika niti su izbori u Prološcu gotovi. Onog trenutka kada budu poznati potpuni rezultati izbora i kada se izborni proces završi, meni će najmanji problem biti čestitati pobjedniku. Nažalost, do moje čestitke prema Mati Lasiću neće doći iz jednostavnog razloga što ću izborni pobjednik biti ja, a ne Mate Lasić.

Gospodo iz HDZ-a, nema potrebe za dizanjem tenzija i nervozom. Pozivam vas da ovu izbornu utakmicu završimo u demokratskom duhu kako i priliči – navode u priopćenju.

Facebook komentari

hr Tue May 23 2017 14:05:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5924212ab9e03ea6188b4592/80
Foto: Screenshot / YouTube

Napad u Manchesteru: Uhićen 23-godišnjak, još se ne zna ima li ozlijeđenih Hrvata

U Manchesteru je u ponedjeljak navečer na koncertu Ariane Grande bombaš samoubojica izveo teroristički napad u kojem su poginule 22 osobe a 59 je ranjeno

Policija je u utorak priopćila da je uhitila 23-ogodišnjeg muškarca u velikom trgovačkom središtu Arndale u Manchesteru koji je nakratko bio zatvoren, ali zasad ne vjeruje da je ta osoba povezana sa sinoćnjim napadom u Manchester Areni u kojem su poginule 22 osobe.

 "Muškarac je uhićen u centru Arndale - zasad ne vjerujemo da je to povezano sa sinoćnjim napadom", napisala je policija na Twitteru.

Trgovački centar Arndale u središtu Manchestera bio je nakratko evakuiran a veliki broj ljudi istrčao je iz centra, javila je ranije agencija Reuters, dodajući da joj je jedan očevidac kazao da je čuo jaku eksploziju.

Centar je ponovno otvoren nakon što je policija uklonila kordon a radnici su se počeli polako vraćati na posao.

"Još ne se zna ima li ozlijeđenih Hrvata"

Hrvatski veleposlanik u Velikoj Britaniji kazao je u utorak kako se pretpostavlja da među stradalima na koncertu u Manchesteru gdje su poginule 22 osobe nema hrvatskih državljana, ali da to ne može sa sigurnošću potvrditi dok ne dobije konačnu informaciju.

"Mi smo se upravo čuli s britanskim vlastima. Oni još nemaju informacija o državljanstvima stradalih u napadu u Manchesteru. Pretpostavljamo da nema hrvatskih državljana ali ne možemo biti sigurni dok ne dobijemo konačnu potvrdu. Britanske vlasti su nas obećale obavijestiti čim nešto saznaju", rekao je za Hinu hrvatski veleposlanik Ivan Grdešić.

U Manchesteru je u ponedjeljak navečer na koncertu Ariane Grande bombaš samoubojica izveo teroristički napad u kojem su poginule 22 osobe a 59 je ranjeno.

Facebook komentari

hr Tue May 23 2017 13:47:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .