Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/561e26f8924e7d09008b4706/80
Foto: Ilustracija Screenshot YouTube

Najvažnija hrvatska tema 2016.: Čemu, zapravo, služi škola?

Jokićeva skica nove hrvatske škole izišla je u svijet drukčiji od onoga u kojem je začeta. Cijela se društvena i medijska scena nagnula od liberalnih vrijednosti prema konzervativno-nacionalističkima
Otvorite li stupac komentara pod bilo kojim novinskim tekstom, shvatit ćete kako živite u zemlji u kojoj je lepeza tema za svađanje obično vrlo reducirana. Ma o čemu bio novinski tekst, nakon sedmog ili osmog posta pod tekstom raspra će završiti na jednoj od triju tema: Srbi i Hrvati, partizani i ustaše, Hajduk i Dinamo.

Tijekom 2016. taj oskudni repertoar natpovijesnih kavgi nadogradila su politička zbivanja, piše jutarnji. Tijekom godine za nama hrvatska se javnost svađala oko “četničkih vikara”, “vojnih lekarki”, “šaka jada”, “antifašističkih floskula”, “stadionskih orjunaša”, “definiranja agresora”, Nogometnog saveza i afere Drimia. Svađala se - ali u mnogo manjoj mjeri - i oko nekih dosta važnih stvari: oko visine zdravstvene participacije, oko svjetlovodnih kabela, izbora ustavnih sudaca te renacionalizacije Ine.

Pa ipak, niti jedna od tih teških i lakih, važnih i efemernih, tobože “ideoloških” i tobože “neideoloških” tema nije bila glavni izvor svađa u Hrvatskoj u 2016. godini. Mnogo više nego oko Ine, ili Drimije, ili orjunaša, ili ustavnih sudaca, Hrvatska se ove godine svađala oko - škole. U zemlji gdje se škola inače ne cijeni, a znanje podcjenjuje ili čak prezire, ugodno je vidjeti da je poprište najžučljivijih svađa i najborbenije prepirke u 2016. postalo nešto što, za divno čudo, ima veze s knjigom.

Osim što - dakako - nema.


Internetski stršljeni

Jer, svađe oko školskog kurikuluma - koje su ključno obilježile godinu za nama - i nisu ništa drugo nego ideološki “proxy” rat, dislocirano poprište na kojem su se preko nečega što se zove tako tehnički kao “kurikulum” vodile iste one borbe koje anonimni internetski stršljeni vode nakon šestog ili sedmog posta. Jedna kvrgava, latinska riječ koju pola kafanskih ideologa baš i ne zna izgovoriti (a nitko - k tomu - ne zna kako joj glasi množina) najednom je postala El Alamein, Staljingrad i Austerlitz, postala je kosovska bitka i Waterloo na kojem će se rasplesti naši desetljetni sporovi, do istrage naše ili vaše.

Priča o školskom kurikulumu, ukratko, pretvorila se u nešto što nitko na početku nije ni pomišljao. Nitko, a ponajmanje dezideologizirani tehnokrati koji su tijekom mandata ministra Vedrana Mornara tu priču započeli.

A započeli su je - to se treba prisjetiti - zato što je Hrvatska imala problem, a taj se problem zvao i još se uvijek zove - školstvo. To je prijesna, polazišna činjenica koju često zaboravljaju protivnici Borisa Jokića i njegove ekspertne skupine, onda kad mu izravno ili neizravno prigovaraju da nije poštivao kontinuitet, da se nije oslanjao na postojeće dokumente, prakse i nacionalne okvire. Ta vrsta kritike propušta uočiti da je škola kakvu imamo danas trauma za nastavnike, trauma za učenike i trauma za roditelje. To je škola u kojoj đaci prvih razreda obrtne škole uče sastavne dijelove stanice nefrona, ali ne znaju čemu služi bubreg. To je škola u kojoj ne možete postati autolimar ako ne naučite popis 35 stilskih figura iz retorike, ali učenici zato ne znaju prepoznati aliteraciju čak ni kad je skandiraju sa stadionske okuke. To je škola u kojoj osnovnoškolski sedmaši uče nazive za sedam slojeva atmosfere, ali zato nisu kadri objasniti zašto je zalaz sunca crven. To je školstvo u kojem se tijekom pola semestra u detalje uče opisi desetaka zaraznih bolesti, ali zato četvrtina PISA ispitanika ne zna da cijepljenje ne služi suzbijanju nasljednih, nego zaraznih bolesti. Školstvo kakvo imamo danas bilo je i još uvijek jest socijalni, ekonomski i kulturni problem prvog reda, i to ne zato jer naši đaci slabo prolaze na PISA testovima, što je u cijeloj priči najmanje bitno. Razlozi su kudikamo temeljniji.

Školstvo kakvo danas imamo infektivna je bolest koja razara društvo zato što učenicima odašilje niz razoružavajućih, otrovnih poruka. Prva od njih je da ne postoji razlika između bitnog i nebitnog, što znači da je sve nebitno. Druga je da škola ionako nema veze sa stvarnim životom i svijetom oko njih. Treća je da je škola sistem koji favorizira poslušnike i skrušene aparatčike, a likvidira slobodoumne. Četvrta je da znanje ne služi svladavanju praktičnih problema i razumijevanju okolnog života, nego služi samosvrhovitom napredovanju po apstraktnoj i beživotnoj hijerarhiji. Sve su to jasne i posve precizne “poruke” koje hrvatski učenik nauči negdje do šestog razreda osnovne škole. Taj učenik ne nauči ono što u programu piše - dakle, što su abrazija i korazija, glomeruli i dendrit, epirogeneza i epifora, Bowmanove kapice i Eumolp, geosinklinale i simploka - ali ove temeljne i škodljive “istine” (ili istine) o školi i društvu učenik nauči u Hrvatskoj jako brzo.

Od toga je počelo. To je problem. Na taj problem treba očito svaki čas podsjećati jer su se mnogi skloni pretvarati da on ne postoji ili da je nebitan. A u hrvatskom školstvu, kao i u alkoholizmu, liječenje počinje priznanjem stanja: “Ja sam XY i ja sam alkoholičar”. Jer, poput alkoholičara, hrvatsko je školstvo dugotrajni, kronični bolesnik koji svojom bolešću upropaštava obitelj i zajednicu.

Više možete pročitati OVDJE.

Facebook komentari

hr Mon Jan 02 2017 07:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dccc3cb4739809048b459d/80
Foto: Wikipedija

"Agrokor nije falsificirao financijske izvještaje, riječ je o nepravilnostima"

Ekonomski analitičar Damir Novotny izjavio je u četvrtak kako je izlazak u javnost jednog od vjerovnika Agrokora o navodnim nepravilnostima u vođenju poslovnih knjiga koncerna unio dodatnu dozu rizika i nervoze u taj ionako složen proces

Ruska VTB banka u srijedu kasno navečer opovrgnula je izjavu prvog potpredsjednika banke Jurija Solovjeva da je Agrokor falsificirao financijske izvještaje. Kako javlja Bloomberg i ruski mediji, u banci pojašnjavaju da je bilo samo nepravilnosti u izvještajima, ali ne i falsificiranja. - pišu 24sata

Novotny: Iznenađen sam izjavom o nepravilnostima

 Ekonomski analitičar Damir Novotny izjavio je u četvrtak kako je izlazak u javnost jednog od vjerovnika Agrokora o navodnim nepravilnostima u vođenju poslovnih knjiga koncerna unio dodatnu dozu rizika i nervoze u taj ionako složen proces.

- Iskreno, mene je iznenadio izlazak u javnost jednog od vjerovnika s takvim stavom. To je unijelo dodatnu konfuziju. Je li takav stav drugog po veličini financijskog vjerovnika utemeljen na nekim forenzičkim revizorskim nalazima, to bi trebalo navesti, a ako se radi o impresiji, to nije dobro, jer u cijeli taj proces, koji je ionako složen i kompliciran, donosi  dodatnu dozu rizika, nervoze i udaljava zapravo od rješenje, - izjavio je Novotny za Hinu.

Agrokor: Uskoro ćemo izaći s objavom

Agencija Moody's smanjila je, pak, sinoć kreditni rejting Agrokora s prijašnjih B3 na Caa1, a vjerojatnost bankrota na Caa1-PD s B3-PD, dok izgledi za rejting i dalje ostaju negativni jer kompanija više nije u stanju održavati visoku razinu obveza prema dobavljačima, što može oslabiti njezinu likvidnost.

Agrokor je ranije u srijedu najavio kako će uskoro izići s objavom vezanom za trenutno stanje i buduće korake kompanije. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Thu Mar 30 2017 11:13:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5521b3581766fd60038b48bf/80
Foto: Zvonimir Barišin / CROPIX

Nastavljamo uživati u toplim danima

Najviša dnevna temperatura zraka na kopnu od 18 do 22, a na Jadranu od 20 do 25 Celzijevih stupnjeva

Pretežno sunčano, povremeno uz umjerenu naoblaku. Prolazno povećana naoblaka očekuje se u unutrašnjosti, no zadržat će se uglavnom suho, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za Hrvatsku za četvrtak.

 Vjetar slab, poslijepodne do umjeren sjeveroistočni, u Slavoniji sjeverni i sjeverozapadni. Na Jadranu će puhati slaba do umjerena bura, mjestimice s jakim udarima, a poslijepodne i sjeverozapadnjak.

 Najviša dnevna temperatura zraka na kopnu od 18 do 22, a na Jadranu od 20 do 25 Celzijevih stupnjeva.

Facebook komentari

hr Thu Mar 30 2017 10:05:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/582aede31eea8fddbc8b4600/80
Foto: Screenshot YouTube

Marić: Financijska izvješća Agrokora nisu bila moja odgovornost

Marić je od 2011. do 2015. godine radio u Agrokoru i bio je izvršni direktor za strategiju i tržište kapitala

Ministar financija Zdravko Marić u četvrtak je za Hinu poručio da financijska izvješća Agrokora nisu bila u njegovoj nadležnosti dok je bio zaposlenik koncerna te da ostalo ne može komentirati.

Na upit može li komentirati prozivke oko njegove eventualne odgovornosti s obzirom na optužbe iz ruske banke VTB, vjerovnika Agrokroa o nepravilnostima u vođenju poslovnih knjiga, ministar Marić za Hinu je kratko kazao: "Ne mogu to komentirati, ali u mojoj odgovornosti nisu bila financijska izvješća koncerna.",

Prvi zamjenik izvršnog direktora ruske banke VTB Jurij Solovjev kazao je u srijedu, između ostaloga, da su problemi u koncernu nastali su zbog nepravilnosti u vođenju poslovnih knjiga, za što su odgovorni vlasnici i menadžment i to u dužem vremenskom razdoblju.

Član SDP-ovog Predsjedništva Siniša Hajdaš Dončič, pak, u srijedu navečer, nakon sjednice stranačkog Predsjedništva, kazao je da SDP poziva nadležne institucije u Hrvatskoj - Poreznu upravu, DORH i HANFA-u - da istraže postoje li kakve financijske makinacije oko Agrokorovih bilanci.

Odgovarajući na novinarski upit, Dončić je rekao i kako je vrlo velika odgovornost ministra financija Zdravka Marića koji je bio zadužen za financije u Agrokoru i ako se dokaže da postoje određene financijske makinacije oko friziranja Agrokovorih bilanci, postavlja se pitanje njegove odgovornosti i to ne samo zbog Agrokora.

Ekonomski analitičar Damir Novotny izjavio je u četvrtak kako je izlazak u javnost jednog od vjerovnika Agrokora o navodnim nepravilnostima u vođenju poslovnih knjiga koncerna unio dodatnu dozu rizika i nervoze u taj ionako složen proces.

- Iskreno, mene je iznenadio izlazak u javnost jednog od vjerovnika s takvim stavom. To je unijelo dodatnu konfuziju. Je li takav stav drugog po veličini financijskog vjerovnika utemeljen na nekim forenzičkim revizorskim nalazima, to bi trebalo navesti, a ako se radi o impresiji, to nije dobro, jer u cijeli taj proces, koji je ionako složen i kompliciran, donosi  dodatnu dozu rizika, nervoze i udaljava zapravo od rješenje. - izjavio je Novotny za Hinu.

Facebook komentari

hr Thu Mar 30 2017 09:45:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dcb156b4739828048b4585/80
Foto: Screenshot / YouTube

Što koči izgradnju Zagorskog puta?

600 metara Zagorskog puta uštedilo bi tone živaca ljudima - kaže Pauletić
Zagorski put bio bi spas za ljude s Neslanovca, a korist bi imala čitava splitska aglomeracija . - kaže Robert Pauletić u svom novom videu. 

Kako kaže, otprilike 600 metara Zagorskog puta uštedilo bi tone živaca ljudima iz istočnog dijela grada i direktno utjecalo na barem 40 tisuća Splićana, a cijela stvar koštala bi oko 30.000 kuna.

Navodi kako je Zagorski put bio u planovima koji su se prenosili iz godine u godinu, ali odjednom nakon izgradnje Bauhausa, misteriozno je nestao iz tih planova. Pogledajte što je još kazao. 


Facebook komentari

hr Thu Mar 30 2017 09:18:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .