Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/561e26f8924e7d09008b4706/80
Foto: Ilustracija Screenshot YouTube

Najvažnija hrvatska tema 2016.: Čemu, zapravo, služi škola?

Jokićeva skica nove hrvatske škole izišla je u svijet drukčiji od onoga u kojem je začeta. Cijela se društvena i medijska scena nagnula od liberalnih vrijednosti prema konzervativno-nacionalističkima
Otvorite li stupac komentara pod bilo kojim novinskim tekstom, shvatit ćete kako živite u zemlji u kojoj je lepeza tema za svađanje obično vrlo reducirana. Ma o čemu bio novinski tekst, nakon sedmog ili osmog posta pod tekstom raspra će završiti na jednoj od triju tema: Srbi i Hrvati, partizani i ustaše, Hajduk i Dinamo.

Tijekom 2016. taj oskudni repertoar natpovijesnih kavgi nadogradila su politička zbivanja, piše jutarnji. Tijekom godine za nama hrvatska se javnost svađala oko “četničkih vikara”, “vojnih lekarki”, “šaka jada”, “antifašističkih floskula”, “stadionskih orjunaša”, “definiranja agresora”, Nogometnog saveza i afere Drimia. Svađala se - ali u mnogo manjoj mjeri - i oko nekih dosta važnih stvari: oko visine zdravstvene participacije, oko svjetlovodnih kabela, izbora ustavnih sudaca te renacionalizacije Ine.

Pa ipak, niti jedna od tih teških i lakih, važnih i efemernih, tobože “ideoloških” i tobože “neideoloških” tema nije bila glavni izvor svađa u Hrvatskoj u 2016. godini. Mnogo više nego oko Ine, ili Drimije, ili orjunaša, ili ustavnih sudaca, Hrvatska se ove godine svađala oko - škole. U zemlji gdje se škola inače ne cijeni, a znanje podcjenjuje ili čak prezire, ugodno je vidjeti da je poprište najžučljivijih svađa i najborbenije prepirke u 2016. postalo nešto što, za divno čudo, ima veze s knjigom.

Osim što - dakako - nema.


Internetski stršljeni

Jer, svađe oko školskog kurikuluma - koje su ključno obilježile godinu za nama - i nisu ništa drugo nego ideološki “proxy” rat, dislocirano poprište na kojem su se preko nečega što se zove tako tehnički kao “kurikulum” vodile iste one borbe koje anonimni internetski stršljeni vode nakon šestog ili sedmog posta. Jedna kvrgava, latinska riječ koju pola kafanskih ideologa baš i ne zna izgovoriti (a nitko - k tomu - ne zna kako joj glasi množina) najednom je postala El Alamein, Staljingrad i Austerlitz, postala je kosovska bitka i Waterloo na kojem će se rasplesti naši desetljetni sporovi, do istrage naše ili vaše.

Priča o školskom kurikulumu, ukratko, pretvorila se u nešto što nitko na početku nije ni pomišljao. Nitko, a ponajmanje dezideologizirani tehnokrati koji su tijekom mandata ministra Vedrana Mornara tu priču započeli.

A započeli su je - to se treba prisjetiti - zato što je Hrvatska imala problem, a taj se problem zvao i još se uvijek zove - školstvo. To je prijesna, polazišna činjenica koju često zaboravljaju protivnici Borisa Jokića i njegove ekspertne skupine, onda kad mu izravno ili neizravno prigovaraju da nije poštivao kontinuitet, da se nije oslanjao na postojeće dokumente, prakse i nacionalne okvire. Ta vrsta kritike propušta uočiti da je škola kakvu imamo danas trauma za nastavnike, trauma za učenike i trauma za roditelje. To je škola u kojoj đaci prvih razreda obrtne škole uče sastavne dijelove stanice nefrona, ali ne znaju čemu služi bubreg. To je škola u kojoj ne možete postati autolimar ako ne naučite popis 35 stilskih figura iz retorike, ali učenici zato ne znaju prepoznati aliteraciju čak ni kad je skandiraju sa stadionske okuke. To je škola u kojoj osnovnoškolski sedmaši uče nazive za sedam slojeva atmosfere, ali zato nisu kadri objasniti zašto je zalaz sunca crven. To je školstvo u kojem se tijekom pola semestra u detalje uče opisi desetaka zaraznih bolesti, ali zato četvrtina PISA ispitanika ne zna da cijepljenje ne služi suzbijanju nasljednih, nego zaraznih bolesti. Školstvo kakvo imamo danas bilo je i još uvijek jest socijalni, ekonomski i kulturni problem prvog reda, i to ne zato jer naši đaci slabo prolaze na PISA testovima, što je u cijeloj priči najmanje bitno. Razlozi su kudikamo temeljniji.

Školstvo kakvo danas imamo infektivna je bolest koja razara društvo zato što učenicima odašilje niz razoružavajućih, otrovnih poruka. Prva od njih je da ne postoji razlika između bitnog i nebitnog, što znači da je sve nebitno. Druga je da škola ionako nema veze sa stvarnim životom i svijetom oko njih. Treća je da je škola sistem koji favorizira poslušnike i skrušene aparatčike, a likvidira slobodoumne. Četvrta je da znanje ne služi svladavanju praktičnih problema i razumijevanju okolnog života, nego služi samosvrhovitom napredovanju po apstraktnoj i beživotnoj hijerarhiji. Sve su to jasne i posve precizne “poruke” koje hrvatski učenik nauči negdje do šestog razreda osnovne škole. Taj učenik ne nauči ono što u programu piše - dakle, što su abrazija i korazija, glomeruli i dendrit, epirogeneza i epifora, Bowmanove kapice i Eumolp, geosinklinale i simploka - ali ove temeljne i škodljive “istine” (ili istine) o školi i društvu učenik nauči u Hrvatskoj jako brzo.

Od toga je počelo. To je problem. Na taj problem treba očito svaki čas podsjećati jer su se mnogi skloni pretvarati da on ne postoji ili da je nebitan. A u hrvatskom školstvu, kao i u alkoholizmu, liječenje počinje priznanjem stanja: “Ja sam XY i ja sam alkoholičar”. Jer, poput alkoholičara, hrvatsko je školstvo dugotrajni, kronični bolesnik koji svojom bolešću upropaštava obitelj i zajednicu.

Više možete pročitati OVDJE.

Facebook komentari

hr Mon Jan 02 2017 07:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59ef6994b9e03e7e8e8b45f7/80

Plenković u Delnicama: Vlada cjelovitim paketom mjera želi omogućiti bolji razvoj Gorskog kotara

Premijer Andrej Plenković u nedjelju je, za posjeta Gorskom kotaru, kojeg je proteklih dana zahvatilo snježno nevrijeme, izjavio da Vlada cjelovitim paketom mjera želi omogućiti bolji razvoj tog kraja te je najavio da će novi zakon o brdsko-planinskim područjima u proceduru u drugom kvartalu ove godine.

Premijer se u Delnicama sastao sa županom Primorsko-goranske županije Zlatkom Komadinom i  gradonačelnikom Delnica Ivicom Kneževićem, sudjelovao na sastanku delničkog Kriznog stožera te obišao zimske službe na terenu. Uz premijera su bili ministri obrane i prometa Damir KrstičevićOleg Butković.

 Premijer je zahvalio svima koji su proteklih dana predano radili na ublažavanju posljedica snježnog nevremena u Delnicama i drugim dijelovima Gorskog kotara.

 Razvidno je, istaknuo je, da je zbog požrtvovnosti i rada svih nadležnih službi, situacija vrlo brzo normalizirana, očišćeni su prilazi školama, domu zdravlja, vrtiću, upravnim zgradama, osigurana  prohodnost cesta.

 Gorski kotar je važan za hrvatsku Vladu i državu,  naglasio je Plenković, podsjetivši  da na tom prostoru, koji čini 35 posto Primorsko-goranske županije, živi samo 23.000 ljudi. 

„Vlada, sustavno gledajući,  želi da se život naših Gorana poboljša i na temelju novoga zakona o brdsko-planinskim područjima, koji će ići u Vladinu proceduru u drugom kvartalu ove godine", najavio je premijer, tumačeći kako Vlada cjelovitim paketom mjera želi omogućiti što bolji razvoj toga kraja.

Poručio je da će se pratiti vremenske prilike te da će svi koji trebaju pomoći lokalnom stanovništvu. Gorane je pozvao na solidarnost, da brinu i, ako bude potrebno, pomognu susjedima ili starijim sugrađanima.    

Razmišlja se i o mogućim poplavama

Potvrdio je kako se već razmišlja o poplavama do kojih bi moglo doći nakon topljenja obilnog snijega. 

Cjelovitim pristupom apsolutno svih nadležnih tijela vodimo računa kako će se razvijati vremenske prilike narednih dana,  ljudi ovdje znaju puno o tome, a sve što s državne razine činimo je komplementarno lokalnim naporima, rekao je Plenković.

 Župan Zlatko Komadina rekao je kako Goranima nije problem ono čega imaju previše - snijega, nego onoga čega imaju premalo, a to su sredstva. To se mora riješiti fiskalnom pričom i posebnim zakonskim uvjetima za krajeve kao što je Gorski kotar, rekao je Komadina.  Naglasio je da su sve službe u pripravnosti, da su visine snijege rekordne, ali nema više hitnih intervencija službi. U narednim danima očekuje se zaleđivanje, a zatim topljenje snijega, pa treba voditi računa o jezerima, da ne bi došlo do poplava, istaknuo je.

 Proteklih dana u Gorskom kotaru je pao obilan snijeg, najviše, oko 1,5 metara, u Delnicama. Na terenu su bile sve dežurne službe, a u čišćenju snijega pomagala je i vojska.

Od četvrtka, 22. veljače angažirano je više od 300 pripadnika i oko 30-ak inženjerijskih strojeva i motornih vozila Oružanih snaga RH, priopćio je MORH. 

 Hrvatska vojska uključila se u otklanjanje posljedica snježnog nevremena tamo gdje je to, prema procjenama nadležnih civilnih institucija najpotrebnije, te u skladu s odlukom potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića.


Facebook komentari

hr Sun Feb 25 2018 15:43:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a128999b9e03e5d078b456b/80
Foto: Pixabay

Zimska oprema obvezna na cesti Makarska-Vrgorac, na Bikovu novi snijeg

Na makarskim prometnicama, izuzev prometnice Makarska-Vrgorac, u nedjelju prijepodne nije bilo snijega, spomenuta prometnica redovito se čisti i posipa, a zimska oprema je obvezna, doznaje se u makarskoj policiji i Gradskom centru Osejava.

Snijeg pada na Biokovu, protekle noći i jutros palo je 15-ak centimetara novoga, pa je na najvišem biokovskom vrhu Svetom Juri visok oko dva metra, a u nanosima ima ga i do tri metra. Biokovska prometnica sve od prijevoja Staza zasuta je snijegom.

 Zbog visokih snježnih nanosa, dolazak smjene HRT-ove posade na odašiljač na Biokovo, planiran za ponedjeljak, je upitan, doznaje se od dežurnog tehničara na biokovskom odašiljaču na Svetom Juri.

Facebook komentari

hr Sun Feb 25 2018 15:40:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a92a7cc2af47f2d108b45bd/80
Foto: ferata.hr

Nedjeljno jutro u Sinju započelo s pet centimetara snijega

Kako se ovih dana najavljivalo, današnje nedjeljno jutro donijelo je snježne padaline u velikom dijelu Dalmacije. Snježni pokrivač stvara se i na području cijele Cetinske krajine, posebno u višim predjelima, a i u samom Sinju lagano pršte snježne pahuljice.

Ekipe sinjske Nadcestarije su od 4 sata na terenu i posipaju ceste, zahvaljujući kojima su sve prometnice prohodne, pa nisu zabilježeni problemi u prometu.

Najviše snijega, oko 5 centimetara ima na području Maovica, Zelova i Kamenskog, a sniježnih nanosa uz cestu najviše je na području Bilog Briga i Vagnja, piše ferata.hr

Iz sinjskog pogona HEP-a poručuju kako je isporuka električne energije na cijelom cetinskom području uredna i nema prekida u isporuci. Isto tako nema poteškoća u snadbjevanju pitkom vodom, saznali smo u Vodovodu i odvodnji Cetinske krajine. Vatragosci nisu imali poziva za intervencije uzrokovane nevremenom, kao niti djelatnici Hitne pomoći u Sinju.

Facebook komentari

hr Sun Feb 25 2018 13:11:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a92a0662af47f27108b45e6/80

Split: Zbog velike hladnoće osigurana dodatna skloništa za beskućnike

U prostorima Javne Vatrogasne Postrojbe Grada Splita u nedjelju, 25.veljče 2018. godine sastao se Stožer civilne zaštite na kojem je podneseno izvješće o stanju na terenu, poduzetim aktivnostima komunalnih službi te dogovoreno daljnje postupanje u skladu s vremenskom prognozom

Za danas, noćas i sutra očekuju se snijeg i susnježica. Ne očekuju se veće količine snijega, a temperatura će padati ispod ništice, puhat će jaka i olujna bura, pa će, tvrde iz stožera, sigurno zalediti tijekom noći, a osjet hladnoće bit će oko -10.

-Veća opasnost je zaleđivanje tla nego od količine snijega. Kako ne bi došlo do smrzavanja ceste. Ekipe cestara posipale su noćas u dva navrata od 3 i 5 sati (MO Žrnovnica, Sitno, Srinjine), ulice koje su obuhvaćene trasom današnjeg polumatartona  te važnije ceste u gradu, poručuju iz stožera.

Tri ekipe posipale su u centru grada kamene površine, uskoro će im se pridružiti i četvrti tim i proći ulice u Varošu kako ne bi došlo do smrzavanja.

S obzirom na prognozu dogovoreno je kako će komunalne tvrtke i koncesionari obaviti posipanje sa solju prema dobivenim planovima i zadacima, javnih cesta, nogostupa i javnih površina i to od 15-18 sati danas i ujutro od 5 do 7 sati kako bi oni koji dolaze na posao ili u škole mogli nesmetano pristupiti objektima.

-Predsjednici, tajnici i vijećnici po GK i MO od 15 sati danas trebaju obići svoje kotareve i mjesne odbore i  dostaviti informacije o stanju javnih površina u svom kotaru, tvrde.

Za sada, poručuju iz stožera, sve službe funkcioniraju normalno, bude li potrebno intervenirat će se prema dojavi

-Ima starih i nemoćnih kojima će ova hladnoća stvarati probleme pa su osigurana dodatna skloništa za beskućnike te pozivamo sve one koji znaju za ljude u takvim potrebama da se obrate na dežurne telefone 112, HGSS-u i Crvenom križu, zaključuje stožer.

Također, važno je napomenuti da nije preporučljivo starijim i bolesnim osobama izlaziti na hladnoću ako za to nemaju važan razlog jer će biti sve hladnije u sljedeća tri dana.

 

Facebook komentari

hr Sun Feb 25 2018 12:37:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .