Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/561e26f8924e7d09008b4706/80
Foto: Ilustracija Screenshot YouTube

Najvažnija hrvatska tema 2016.: Čemu, zapravo, služi škola?

Jokićeva skica nove hrvatske škole izišla je u svijet drukčiji od onoga u kojem je začeta. Cijela se društvena i medijska scena nagnula od liberalnih vrijednosti prema konzervativno-nacionalističkima
Otvorite li stupac komentara pod bilo kojim novinskim tekstom, shvatit ćete kako živite u zemlji u kojoj je lepeza tema za svađanje obično vrlo reducirana. Ma o čemu bio novinski tekst, nakon sedmog ili osmog posta pod tekstom raspra će završiti na jednoj od triju tema: Srbi i Hrvati, partizani i ustaše, Hajduk i Dinamo.

Tijekom 2016. taj oskudni repertoar natpovijesnih kavgi nadogradila su politička zbivanja, piše jutarnji. Tijekom godine za nama hrvatska se javnost svađala oko “četničkih vikara”, “vojnih lekarki”, “šaka jada”, “antifašističkih floskula”, “stadionskih orjunaša”, “definiranja agresora”, Nogometnog saveza i afere Drimia. Svađala se - ali u mnogo manjoj mjeri - i oko nekih dosta važnih stvari: oko visine zdravstvene participacije, oko svjetlovodnih kabela, izbora ustavnih sudaca te renacionalizacije Ine.

Pa ipak, niti jedna od tih teških i lakih, važnih i efemernih, tobože “ideoloških” i tobože “neideoloških” tema nije bila glavni izvor svađa u Hrvatskoj u 2016. godini. Mnogo više nego oko Ine, ili Drimije, ili orjunaša, ili ustavnih sudaca, Hrvatska se ove godine svađala oko - škole. U zemlji gdje se škola inače ne cijeni, a znanje podcjenjuje ili čak prezire, ugodno je vidjeti da je poprište najžučljivijih svađa i najborbenije prepirke u 2016. postalo nešto što, za divno čudo, ima veze s knjigom.

Osim što - dakako - nema.


Internetski stršljeni

Jer, svađe oko školskog kurikuluma - koje su ključno obilježile godinu za nama - i nisu ništa drugo nego ideološki “proxy” rat, dislocirano poprište na kojem su se preko nečega što se zove tako tehnički kao “kurikulum” vodile iste one borbe koje anonimni internetski stršljeni vode nakon šestog ili sedmog posta. Jedna kvrgava, latinska riječ koju pola kafanskih ideologa baš i ne zna izgovoriti (a nitko - k tomu - ne zna kako joj glasi množina) najednom je postala El Alamein, Staljingrad i Austerlitz, postala je kosovska bitka i Waterloo na kojem će se rasplesti naši desetljetni sporovi, do istrage naše ili vaše.

Priča o školskom kurikulumu, ukratko, pretvorila se u nešto što nitko na početku nije ni pomišljao. Nitko, a ponajmanje dezideologizirani tehnokrati koji su tijekom mandata ministra Vedrana Mornara tu priču započeli.

A započeli su je - to se treba prisjetiti - zato što je Hrvatska imala problem, a taj se problem zvao i još se uvijek zove - školstvo. To je prijesna, polazišna činjenica koju često zaboravljaju protivnici Borisa Jokića i njegove ekspertne skupine, onda kad mu izravno ili neizravno prigovaraju da nije poštivao kontinuitet, da se nije oslanjao na postojeće dokumente, prakse i nacionalne okvire. Ta vrsta kritike propušta uočiti da je škola kakvu imamo danas trauma za nastavnike, trauma za učenike i trauma za roditelje. To je škola u kojoj đaci prvih razreda obrtne škole uče sastavne dijelove stanice nefrona, ali ne znaju čemu služi bubreg. To je škola u kojoj ne možete postati autolimar ako ne naučite popis 35 stilskih figura iz retorike, ali učenici zato ne znaju prepoznati aliteraciju čak ni kad je skandiraju sa stadionske okuke. To je škola u kojoj osnovnoškolski sedmaši uče nazive za sedam slojeva atmosfere, ali zato nisu kadri objasniti zašto je zalaz sunca crven. To je školstvo u kojem se tijekom pola semestra u detalje uče opisi desetaka zaraznih bolesti, ali zato četvrtina PISA ispitanika ne zna da cijepljenje ne služi suzbijanju nasljednih, nego zaraznih bolesti. Školstvo kakvo imamo danas bilo je i još uvijek jest socijalni, ekonomski i kulturni problem prvog reda, i to ne zato jer naši đaci slabo prolaze na PISA testovima, što je u cijeloj priči najmanje bitno. Razlozi su kudikamo temeljniji.

Školstvo kakvo danas imamo infektivna je bolest koja razara društvo zato što učenicima odašilje niz razoružavajućih, otrovnih poruka. Prva od njih je da ne postoji razlika između bitnog i nebitnog, što znači da je sve nebitno. Druga je da škola ionako nema veze sa stvarnim životom i svijetom oko njih. Treća je da je škola sistem koji favorizira poslušnike i skrušene aparatčike, a likvidira slobodoumne. Četvrta je da znanje ne služi svladavanju praktičnih problema i razumijevanju okolnog života, nego služi samosvrhovitom napredovanju po apstraktnoj i beživotnoj hijerarhiji. Sve su to jasne i posve precizne “poruke” koje hrvatski učenik nauči negdje do šestog razreda osnovne škole. Taj učenik ne nauči ono što u programu piše - dakle, što su abrazija i korazija, glomeruli i dendrit, epirogeneza i epifora, Bowmanove kapice i Eumolp, geosinklinale i simploka - ali ove temeljne i škodljive “istine” (ili istine) o školi i društvu učenik nauči u Hrvatskoj jako brzo.

Od toga je počelo. To je problem. Na taj problem treba očito svaki čas podsjećati jer su se mnogi skloni pretvarati da on ne postoji ili da je nebitan. A u hrvatskom školstvu, kao i u alkoholizmu, liječenje počinje priznanjem stanja: “Ja sam XY i ja sam alkoholičar”. Jer, poput alkoholičara, hrvatsko je školstvo dugotrajni, kronični bolesnik koji svojom bolešću upropaštava obitelj i zajednicu.

Više možete pročitati OVDJE.

Facebook komentari

hr Mon Jan 02 2017 07:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/597b1979b9e03ee44a8b4595/80
Foto: Facebook-Prijatelji DVD-a Split

Prijatelji DVD-a Split: Pomoć i podrška za društvo koje djeluje više od134 godine

Putem Facebooka organizirale su se brojne pomoći za vatrogasce, a jedna od njih je Prijatelji DVD-a Split koji svojom podrškom žele zahvaliti društvu
Vatrogasci su zasigurno ti koji su obilježili ovaj mjesec. Brojnim intervencijama, hrabrošću i željom za pomoći spasili su područja koja su bila pogođena od užasnih požara. Upravo zato, ljudi im žele zahvaliti novčanim doprinosima kako bi mogli osigurati opremu. Jedna od grupa je ˝Prijatelji DVD-a Split˝.

Grupu su kreirali prijatelji DVD-a Split da pomognu društvu koji djeluje preko 134 godine. Iako se nigdje ne žale da im nešto nedostaje, naprotiv izlaze na sve intervencije, društvo se svim snagama bori da ga se ne ugasi. Uz pomoć prijatelja, dobrih ljudi i dišpeton oni su tu do danas. Mi ćemo im pomoć da tako i ostane jer poštujemo tradiciju i uniformu koju nose. Došli smo do podataka za uplatu u nastavku. 
Ispod se nalazi žiro-račun DVD-a Split na koji možete uplatiti svoju donaciju. Niti jedna kuna neće biti podcjenjena te će transparentno biti prikazana. Kako nebi bilo mjesta manipulaciji novca u opis plaćanja OBAVEZNO napisati " DONACIJA ZA VATROGASNU OPREMU ".

Podaci za uplatu:

DVD Split, Starčevićeva 16/1, 21 000 Split
IBAN: HR6924020061100409175 ( Erste banka )
OPIS PLAĆANJA: DONACIJA ZA VATROGASNU OPREMU
ŠIFRA NAMJENE: CHAR
MODEL PLAĆANJA: 00 ili 99
POZIV NA BROJ: upišite datum kada ste uplatili, npr 27072017 ( bez interpukcijskih znakova )

Zahvaljujemo na svakoj kuni, donaciji u bilo kakvom vidu i molitvi za naše prijatelje.- piše na statusu grupe 

Facebook komentari

hr Fri Jul 28 2017 13:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/586aa6861eea8febb68b4602/80
Foto: D.N.

Oglasili se iz Ubera povodom prosvjeda

U srcu sezone počeli su prosvjedi taksista protiv Uberovaca

Taksisti U Splitu, Dubrovniku i Zagrebu u petak su ponovno organizirali prosvjed protiv poslovanja Ubera u Hrvatskoj, tražeći da se ukine Uberova aplikacija koja djeluje ilegalno, a ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković najavio je da će se u povodu prosvjeda obratiti medijima u Rijeci u 12,30 sati.

Na prilazu zračnim lukama u Splitu, Dubrovniku i Zagrebu zbog prosvjeda taksista djelomično je blokiran promet. HAK javlja kako se zbog prosvjeda na Jadranskoj magistrali u Dubrovniku, između mjesta Plat i Obod, vozi otežano uz regulaciju prometne policije.

Nekoliko stotina taksista sa šireg splitskog područja nešto iza 9 sati započelo je prosvjed pred zgradom Uprave splitske Zračne luke u Kaštelima, doznaje Hina od pomoćnika direktora Pere Bilasa koji je potvrdio da unatoč tome taksisti nisu blokirali promet jer se sve aktivnosti u zračnoj luci odvijaju normalno.

"Promet se u našoj zračnoj luci normalno odvija. Zamolili smo ih da prosvjeduju, ali da omoguće normalno kretanje zračnom lukom, pogotovo jer je u blizini granični prijelaz. Legitimno je da prosvjeduju", kazao je Bilas.

Prosvjednici ističu kako oni plaćaju koncesije, naknade za stajanje, polažu stručne ispite i sudjeluju na natječajima da bi mogli obavljati taksi djelatnost, dok s druge strane Uber vozi po nižim cijenama, te ne plaća gradovima nikakve namete. 

"Nezadovoljni smo radom Uber aplikacije jer nam je obećano prije više od godinu i pol dana da će se ona ugasiti, ali od toga još ništa. Oni voze ilegalno. Mi smo u lipnju i srpnju u 'totalnoj banani' jer imamo 40 posto posla manje. Došle su kolege iz Splita, Trogira, Segeta, Kaštela, svi nam daju podršku", kazao je Stipe Roso iz Udruge kaštelanskih taksista.


Iz Ubera kažu kako je ovo neprihvatljivo ponašanje taksista posebno dok je sezona u punom jeku:

Blokiranje gradova u udarnom turističkom vikendu, u Hrvatskoj koja živi od turizma, apsolutno je neprihvatljivo. Ponašanje taksista predstavlja opasnost za građane, turiste i infrastrukturu grada. Mi smo, kao odgovor na nasilno ponašanja taksista u Splitu i Dubrovniku, odmah organizirali dodatnu opciju kretanja uslugom UberBOAT, kako bi turisti i građani mogli sigurno i brzo pristupati blokiranim zračnim lukama te doći do svojih odredišta. Cijenu UberBOATa danas smo prilagodili cijeni vožnje automobilom na kopnu kako bi svima omogućili slobodu kretanja.

Uber koristi više od 100 000 građana Hrvatske i turisti iz više od 118 zemalja. U turističkoj sezoni, koja nikad nije bila bolja zbog povećanog broja turista, ali koju je već ugrozio požar u Dalmaciji, smatramo da je blokada ključnih turističkih središta apsolutno neprihvatljivo i sebično ponašanje.

Ovakav nepromišljen čin šteti svima – građanima, turistima, gospodarstvu i cijeloj Hrvatskoj., poručuju iz UBERA 


Facebook komentari

hr Fri Jul 28 2017 12:44:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5840803b1eea8f090e8b45c0/80
Foto: Miroslav Lelas

Taksisti prosvjeduju protiv Ubera u Splitu, Dubrovniku i Zagrebu

Splitski taksisti i dalje su ljuti zbog Ubera
Taksisti od ranih jutarnjih sati prosvjeduju protiv Ubera. U Splitu tako prosvjeduju u zračnoj luci, u Zagrebu ih je dio pokraj zračne luke, a ostatak ispred ˝Franje Tuđmana˝, a u Dubrovniku je blokiran dio jadranske magistrale koji vodi do zračne luke.

U Dubrovniku je nastao prometni kaos, a HAK javlja kako se zbog prosvjeda vozi između mjesta Mlini i Čilipi. 

Nisu dubrovački taksisti organizatori nikakvog prosvjeda, već Uber i nefunkcionalnost pravnog sustava Republike Hrvatske – rekao nam je predsjednik Udruženja obrtnika autotaksi prijevoza Božo Miletić, za DUALIST

Odlučili su se za spontano okupljanje koje će trajati do daljnjega. 

U Splitu je prosvjed također krenuo spontano, a razlog je već svima poznat. Kažu da Uber vozi na crno, a nemaju ni splitske tablice. Kažu da će cijeli dan štrajkati ako treba te da iz splitske luke uopće neće voziti. 

Facebook komentari

hr Fri Jul 28 2017 11:44:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59464573b9e03e6c2d8b458e/80
Foto: TZ Silba

Vir i Čiovo- jedini otoci koji imaju pozitivan prirast

Hrvatski dio Jadrana ima 78 otoka, 524 otočića, te 642 hridi i grebena (vrh iznad razine mora), odnosno ukupno njih 1244.

U razvoj hrvatskih otoka javni je sektor u 2014. i 2015. godini uložio ukupno 3,27 milijardi kuna, na gotovo polovici otoka bilježi se porast ukupnog broja stanovnika, no samo dva - Vir i Čiovo, imaju pozitivan prirodni prirast, navodi se u Vladinu izvješću koje analizira učinke provedbe Zakona o otocima u te dvije godine.

Razna ministarstva, agencije i ustanove u razvoj otoka u 2015. uložili su milijardu i pol kuna, koliko je u prosjeku godišnje ulagano od 1999. godine, kada je donijet Zakon o otocima. U 2014. godini ulagano je iznad prosjeka, vrijednost investicija dosegnula je gotovo 1,8 milijardi kuna.

U 2015. najviše se ulagalo u prometnu povezanost otoka (345 milijuna), njihovu prometnu (310 milijuna) i komunalnu infrastrukturu (177 milijuna), gospodarstvo i potpore u gospodarstvu (217 milijuna), turizam (175 milijuna) itd.

Izvješće detaljno pobrojava gdje se i u kojem iznosu investiralo, pa je tako vidljivo da je u 2015. za održavanje linija u obalnom linijskom prometu država osigurala gotovo 310 milijuna kuna potpora. Sredstva je dobilo 13 brodara, od 53 državne linije održavana je 51 (25 trajektnih, 11 brodskih i 15 brzobrodskih), a njima se povezalo 44 od 50 stalno ili povremeno nastanjenih otoka.

Na 51 državnoj liniji prevezeno je 11,7 milijuna putnika i gotovo tri milijuna vozila. Svrha te potpore je bolje povezivanje otoka s kopnom i otoka međusobno, bolji uvjeti života na otocima, povećanje konkurentnosti otočnog gospodarstva itd.

Javni otočni cestovni prijevoz na 17 otoka država je subvencionirala sa 35 milijuna kuna, a cijene vode otočnih kućanstava s 10 milijuna kuna.

Porast broja stanovnika i depopulacija malih i udaljenih otoka

Na otocima i poluotoku Pelješcu, po popisu stanovništva iz 2011., ukupno je živjelo 132.756 stanovnika. Ukupan broj otočkog stanovništva povećao se između dva posljednja popisa, no depopulacija je jasno uočljiva na malim i udaljenim otocima.

Porast ukupnog broja stanovnika bilježi se na gotovo polovici hrvatskih otoka, no samo dva - Vir i Čiovo, imaju pozitivan prirodni prirast.

S otoka se desetljećima iseljavalo, smanjeni natalitet i visoki mortalitet u zadnjem su desetljeću ponegdje nadoknađeni doseljavanjem, no doseljenici su u najvećoj mjeri starije i gospodarski neaktivne osobe.

Na otocima Krk, Pag, Vir, Murter i Čiovo, koji su mostovima povezani s kopnom, prema posljednjem popisu stanovništva živi 42.245 stanovnika, što je povećanje od 10,3 posto u odnosu na popis iz 2001. godinu. Svi ostali otoci imaju ukupno 82.710 stanovnika, što je smanjenje od 1,7 posto u odnosu na 2001. godinu.

Iz podataka Državnog zavoda za statistiku o broju stanovnika u općinama i gradovima na razini države te na otocima u razdoblju 2011.-2014. razvidan je porast broja stanovnika na otocima za 2,4 posto te pad broja stanovnika na razini države od 1,8 posto.

"Uočenoj stagnaciji trenda depopulacije su svakako doprinijele i mnogobrojne razvojne i revitalizacijske mjere te ulaganja države i cjelokupnog javnog sektora u otoke, koje i dalje treba provoditi pošto je problem depopulacije još uvijek prisutan na mnogim otocima", ističe se u izvješću.

Povećanje broja stanovnika bilježi većina gradova i općina na otocima, najviše općine Šolta, Milna, Sućuraj, Malinska-Dubašnica, Pašman i Kolan. Šolta je, primjerice, 2011. imala 1770 stanovnika, a 2014. njih 1990, Pašman 2131, pa 2275, Milna 1049, pa 1143 stanovnika.

Manje smanjenje bilježe gradovi Pag (s 3829 stanovnika, koliko je imao 2011. godine, pao je na 3745) Korčula, Pag, Vela Luka ( sa 4121 stanovnika pala na 4062) i Ston, te općine Povljana, Pučišća, Smokvica i Trpanj.


Facebook komentari

hr Fri Jul 28 2017 11:29:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .