Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/561e26f8924e7d09008b4706/80
Foto: Ilustracija Screenshot YouTube

Najvažnija hrvatska tema 2016.: Čemu, zapravo, služi škola?

Jokićeva skica nove hrvatske škole izišla je u svijet drukčiji od onoga u kojem je začeta. Cijela se društvena i medijska scena nagnula od liberalnih vrijednosti prema konzervativno-nacionalističkima
Otvorite li stupac komentara pod bilo kojim novinskim tekstom, shvatit ćete kako živite u zemlji u kojoj je lepeza tema za svađanje obično vrlo reducirana. Ma o čemu bio novinski tekst, nakon sedmog ili osmog posta pod tekstom raspra će završiti na jednoj od triju tema: Srbi i Hrvati, partizani i ustaše, Hajduk i Dinamo.

Tijekom 2016. taj oskudni repertoar natpovijesnih kavgi nadogradila su politička zbivanja, piše jutarnji. Tijekom godine za nama hrvatska se javnost svađala oko “četničkih vikara”, “vojnih lekarki”, “šaka jada”, “antifašističkih floskula”, “stadionskih orjunaša”, “definiranja agresora”, Nogometnog saveza i afere Drimia. Svađala se - ali u mnogo manjoj mjeri - i oko nekih dosta važnih stvari: oko visine zdravstvene participacije, oko svjetlovodnih kabela, izbora ustavnih sudaca te renacionalizacije Ine.

Pa ipak, niti jedna od tih teških i lakih, važnih i efemernih, tobože “ideoloških” i tobože “neideoloških” tema nije bila glavni izvor svađa u Hrvatskoj u 2016. godini. Mnogo više nego oko Ine, ili Drimije, ili orjunaša, ili ustavnih sudaca, Hrvatska se ove godine svađala oko - škole. U zemlji gdje se škola inače ne cijeni, a znanje podcjenjuje ili čak prezire, ugodno je vidjeti da je poprište najžučljivijih svađa i najborbenije prepirke u 2016. postalo nešto što, za divno čudo, ima veze s knjigom.

Osim što - dakako - nema.


Internetski stršljeni

Jer, svađe oko školskog kurikuluma - koje su ključno obilježile godinu za nama - i nisu ništa drugo nego ideološki “proxy” rat, dislocirano poprište na kojem su se preko nečega što se zove tako tehnički kao “kurikulum” vodile iste one borbe koje anonimni internetski stršljeni vode nakon šestog ili sedmog posta. Jedna kvrgava, latinska riječ koju pola kafanskih ideologa baš i ne zna izgovoriti (a nitko - k tomu - ne zna kako joj glasi množina) najednom je postala El Alamein, Staljingrad i Austerlitz, postala je kosovska bitka i Waterloo na kojem će se rasplesti naši desetljetni sporovi, do istrage naše ili vaše.

Priča o školskom kurikulumu, ukratko, pretvorila se u nešto što nitko na početku nije ni pomišljao. Nitko, a ponajmanje dezideologizirani tehnokrati koji su tijekom mandata ministra Vedrana Mornara tu priču započeli.

A započeli su je - to se treba prisjetiti - zato što je Hrvatska imala problem, a taj se problem zvao i još se uvijek zove - školstvo. To je prijesna, polazišna činjenica koju često zaboravljaju protivnici Borisa Jokića i njegove ekspertne skupine, onda kad mu izravno ili neizravno prigovaraju da nije poštivao kontinuitet, da se nije oslanjao na postojeće dokumente, prakse i nacionalne okvire. Ta vrsta kritike propušta uočiti da je škola kakvu imamo danas trauma za nastavnike, trauma za učenike i trauma za roditelje. To je škola u kojoj đaci prvih razreda obrtne škole uče sastavne dijelove stanice nefrona, ali ne znaju čemu služi bubreg. To je škola u kojoj ne možete postati autolimar ako ne naučite popis 35 stilskih figura iz retorike, ali učenici zato ne znaju prepoznati aliteraciju čak ni kad je skandiraju sa stadionske okuke. To je škola u kojoj osnovnoškolski sedmaši uče nazive za sedam slojeva atmosfere, ali zato nisu kadri objasniti zašto je zalaz sunca crven. To je školstvo u kojem se tijekom pola semestra u detalje uče opisi desetaka zaraznih bolesti, ali zato četvrtina PISA ispitanika ne zna da cijepljenje ne služi suzbijanju nasljednih, nego zaraznih bolesti. Školstvo kakvo imamo danas bilo je i još uvijek jest socijalni, ekonomski i kulturni problem prvog reda, i to ne zato jer naši đaci slabo prolaze na PISA testovima, što je u cijeloj priči najmanje bitno. Razlozi su kudikamo temeljniji.

Školstvo kakvo danas imamo infektivna je bolest koja razara društvo zato što učenicima odašilje niz razoružavajućih, otrovnih poruka. Prva od njih je da ne postoji razlika između bitnog i nebitnog, što znači da je sve nebitno. Druga je da škola ionako nema veze sa stvarnim životom i svijetom oko njih. Treća je da je škola sistem koji favorizira poslušnike i skrušene aparatčike, a likvidira slobodoumne. Četvrta je da znanje ne služi svladavanju praktičnih problema i razumijevanju okolnog života, nego služi samosvrhovitom napredovanju po apstraktnoj i beživotnoj hijerarhiji. Sve su to jasne i posve precizne “poruke” koje hrvatski učenik nauči negdje do šestog razreda osnovne škole. Taj učenik ne nauči ono što u programu piše - dakle, što su abrazija i korazija, glomeruli i dendrit, epirogeneza i epifora, Bowmanove kapice i Eumolp, geosinklinale i simploka - ali ove temeljne i škodljive “istine” (ili istine) o školi i društvu učenik nauči u Hrvatskoj jako brzo.

Od toga je počelo. To je problem. Na taj problem treba očito svaki čas podsjećati jer su se mnogi skloni pretvarati da on ne postoji ili da je nebitan. A u hrvatskom školstvu, kao i u alkoholizmu, liječenje počinje priznanjem stanja: “Ja sam XY i ja sam alkoholičar”. Jer, poput alkoholičara, hrvatsko je školstvo dugotrajni, kronični bolesnik koji svojom bolešću upropaštava obitelj i zajednicu.

Više možete pročitati OVDJE.

hr Mon Jan 02 2017 07:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8a79cc2af47f64018b46a6/80

Prognoza za početak tjedna: Oblačnije i nestabilnije, ali i dalje toplo

I dok se tijekom nedjeljnog gotovo ljetnog ugođaja više govorilo o Danu planeta Zemlje, prema kojoj se neki ponašaju kao da na njoj ne žive, tijekom još toplijeg, ali i nestabilnijeg ponedjeljka, osobito navečer, vjerojatno će se više govoriti o knjizi, i njezinoj budućnosti. A i o mjestimice mogućim pljuskovima, koji će još vjerojatniji biti u utorak i od četvrtka. Naravno, i nastavak niza iznadprosječno toplih dana, kao u malo kojem travnju, mogla bi biti tema mnogih razgovora.
Ponedjeljak - oblačnije, nestabilnije, i dalje toplo...

U Slavoniji, Baranji i Srijemu
 će još biti stabilno. Doduše ne sasvim vedro kao tijekom nedjelje već poslijepodne uz visoke koprenaste oblake. Vjetar uglavnom slab jugozapadni. Najniža jutarnja temperatura zraka od 9 do 11 °C, a najviša dnevna između 27 i 29 °C - kao da je kraj lipnja.

Podjednako iznadprosječno toplo bit će i u središnjoj Hrvatskoj, te pretežno sunčano uz većinom slab jugozapadni vjetar. Poslijepodne, uz umjeren razvoj oblaka, uglavnom u Hrvatskom zagorju te osobito Međimurju postoji mogućnost za lokalno kratkotrajnu kišu ili pljusak. 

Pretežno sunčano bit će i u gorju i na sjevernom Jadranu, a vjetar će biti slab, poslijepodne do umjeren jugozapadni. Ujutro na moru, osobito prema otvorenom, mjestimice sumaglica, a moguća je i magla. Najviša temperatura i dalje od 22 do 27 °C.

Na srednjem Jadranu i u unutrašnosti Dalmacije sunčano. Ujutro je mjestimice moguća magla, osobito prema otvorenom moru, a poslijepodne koprenasta naoblaka. Ujutro tiho ili slab vjetar, a od sredine dana do umjeren zapadnjak uz malo valovito more. 

I na jugu Hrvatske ujutro do 15 °C, mirno i bez vjetra, te uz mogućnost sumaglice i magle prema otvorenom moru. Danju sunčano, poslijepodne uz slab do umjeren sjeverozapadnjak, a more malo valovito. Najviša dnevna temperatura zraka oko 24 °C.

U utorak nestabilnije, u srijedu ponovno sunčanije, pa opet oblačnije...

U utorak i od četvrtka na kopnu još malo nestabilnije, pa se uz promjenljivu naoblaku očekuju i lokalni pljuskovi i grmljavina, ponajprije u sjeverozapadnim i gorskim krajevima. U srijedu većinom sunčano, ujutro ponegdje uz mogućnost magle. I dalje toplije od prosjeka, premda će u utorak i osobito petak temperatura biti niža, uz sjeverni vjetar.

Na Jadranu idućih dana pretežno sunčano i toplo, osobito u Dalmaciji. Malo nestabilnije bit će u utorak i četvrtak na sjevernom dijelu, moguće i uz malo kiše ili lokalni pljusak, a od petka i u Dalmaciji. Ujutro i iduća dva dana mogućnost lokalne sumaglice ili magle, a u četvrtak će zapuhati jugo, u petak bura.

UV indeks

UV indeks, mjera jakosti sunčeva zračenja, već je većinom visok pa planirate li boraviti dulje na otvorenome, a osjetljivije ste kože - ne zaboravite se kvalitetno zaštititi, piše HRT.
hr Mon Apr 23 2018 08:10:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59faf29db9e03e649a8b459b/80
Foto: Vlada RH

Nova radna mjesta: Ministar Pavić najavio zapošljavanje 3043 pripravnika

Za potpore za prvo zapošljavanje osigurali su 829,3 milijuna kuna u državnom proračunu i 385,5 milijuna kuna iz EU fondova za period od 2018. do 2020.

Ne gomilamo administraciju, nego zapošljavamo one koji nam trebaju, liječnike, profesore, djelatnike u socijalnom sektoru.

Izjavio je to jučer na sjednici Vlade ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, najavivši je da će država zaposliti 3043 pripravnika. Oni će biti zaposleni zdravstvu, socijalnoj skrbi i obrazovanju. Iako je na snazi zabrana zapošljavanja u javnom sektoru, novac za ovu mjeru zapošljavanja mladih namaknuli su iz europskih fondova. Za potpore za prvo zapošljavanje osigurali su 829,3 milijuna kuna u državnom proračunu i 385,5 milijuna kuna iz EU fondova za period od 2018. do 2020. - pišu 24sata

- Pripravništvo kao takvo još nije zaživjelo u privatnom sektoru, no imaju vrlo sličnu mjeru potpore za zapošljavanje koja je značajno skočila. Ukupni broj zahtjeva za SOR je pao za 40%. Za samozapošljavanje se više nego udvostručio odnosno porastao za 122%, a za potpore za zapošljavanje koje idu samo privatnicima porastao je za 22% u prvom kvartalu 2018. uspoređujući s 2017. - kažu u Ministarstvu rada.

Mladi se raduju pripravništvu jer druga mjera, SOR (stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa) namijenjena je onima koji trebaju polagati majstorski ili stručni ispit. Kažu kako su, da bi dobili licencu, prisiljeni raditi za minimalac.

- Ta mjera pruža podršku određenim skupinama, stoga se ne može naglo ukinuti. Cilj nam je nastaviti jačati mjere koje potiču trajno zapošljavanje nezaposlenih osoba - napisali su iz kabineta ministra Pavića. Dodali su da bilježe pad korisnika te mjere. SOR je 2012. uvela Milanovićeva Vlada.

- Broj korisnika SOR-a smanjen je s 15.059 korisnika u 2016. na 9947 u 2017., što je smanjenje za 34%. Tijekom prva tri mjeseca 2018. u mjeru stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa uključeno je 1469 osoba - rekli su u Ministarstvu rada.

Radnik na SOR-u poslodavca ne stoji ništa jer minimalac i doprinose radniku isplaćuje država. Pripravniku u privatnom sektoru država plaća 50% troškova, a njegova plaća mora biti na razini od 70 do 85% plaće predviđene za to radno mjesto, a razliku pokriva poslodavac. Cijeli članak pogledajte ovdje.

hr Sun Apr 22 2018 21:23:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adcbcff2af47fb68c8b46b2/80
Foto: Pixabay

„Dani tehničke ispravnosti motocikala 2018.“: Pregled vozila obavlja se besplatno

Motocikli i mopedi (i ostala vozila L kategorije) su posebno ugrožena skupina motoriziranih sudionika u prometu, stoga je ova akcija usmjerena isključivo na te kategorije vozila
U organizaciji stanica za tehnički pregled vozila, HAK-a, CVH i Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa od 23. do 28. travnja organizira se preventivno-sigurnosna akcija kontrole tehničke ispravnosti motocikala, „Dani tehničke ispravnosti motocikala 2018“ - javlja HAK

 Motocikli i mopedi (i ostala vozila L kategorije) su posebno ugrožena skupina motoriziranih sudionika u prometu, stoga je ova akcija usmjerena isključivo na te kategorije vozila.

Akcija ima isključivo preventivno-sigurnosni karakter i temeljena je na poticanju vozača motocikala i mopeda glede ispravnog i pravovremenog sagledavanja aspekta tehničke ispravnosti vlastitog vozila za sigurno sudjelovanje u prometu tj. izbjegavanja prometnih nesreća uvjetovanih tehničkom neispravnošću vozila.

Akcija je u potpunosti dragovoljna i težište je na pružanju savjetodavne pomoći glede uklanjanja eventualno utvrđenih nedostataka na motociklima i mopedima te se nikakve represivne mjere neće primjenjivati.

Pregled vozila obavlja se BESPLATNO (bez naplaćivanja naknade) za sve vlasnike vozila, odnosno vozače koji se izvanredno pojave na pregledu sa zamolbom da im se njihov motocikl ili moped pregleda i utvrdi tehnička ispravnost ili neispravnost. Besplatni pregled vozila u sklopu ove akcije ne zamjenjuje redovni tehnički pregled kojem podliježu vozila kojima se produljuje valjanost prometne dozvole ili se registriraju u tjednu trajanja akcije te se u tim slučajevima tehnički pregled naplaćuje sukladno odluci o visini naknada.

hr Sun Apr 22 2018 18:51:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/590c61b9b47398c3728b46b3/80
Foto: Pixabay

Kakvo će ljeto biti - ekstremno vruće ili?: Evo što je Vakula rekao...

Hoće li sljedeći mjeseci biti iznadprosječno topli kao travanj?
Posljednjih dana svjedočimo natprosječno visokim temperaturama za ovaj dio godine. Tako je i Zoran Vakula, HRT-ov meterolog kazao kako su temperature u Zagrebu kao i u većini Hrvatske visoke kao malo kada u povijesti mjerenja ovog dijela travnja. Ponegdje čak ima i ljetne vrijednosti!

No, to ne znači da će i sljedeći mjeseci nastaviti u takvom ozračju. Velika odstupanja od prosječne temperature povremeno su moguća, pa i vrlo vjerojatna, ali je mala vjerojatnost da srednja temperatura zraka cijelog mjeseca - i svibnja i lipnja - u većini Hrvatske jako odstupa od prosjeka, kao što će to gotovo sigurno biti u ovom mjesecu - diljem Hrvatske jednom od najtoplijih travanja u povijesti mjerenja. - piše Vakula za HRT

No, već za srpanj, kolovoz i rujan za ljubitelje znatnije iznadprosječnosti stanje će se vjerojatno poboljšati. Hoće li to biti dovoljno za još jednu ljetnu "ekstremno toplo" ocjenu klimatologa DHMZ-a, teško je trenutačno pouzdano prognozirati. Vjerojatnost postoji, ali nije odviše velika. Dapače!

Najmanja je u usporedbi s prošlim godinama. No, ne smije se sasvim isključiti. To je još uvijek prognoza, i još dugoročna, u kojoj su promjene moguće. A ako se i ne promijeni, taj vjerojatni izostanak velikog odstupanja od prosječne sezonske temperature ne znači da neće biti razdoblja, možda čak i višetjednih, s vrućim i nekima teško podnošljivim danima, pa i toplinskih valova koji mogu djelovati na zdravlje – sve je to ljeti uobičajeno za Hrvatsku i okolicu – ali kad će se na kraju sve analizirati – zbrojiti, oduzeti, podijeliti – srednja temperatura ovogodišnjega ljeta vjerojatno neće biti visoka kao u većini prošlih godina. - piše Vakula.

hr Sun Apr 22 2018 16:38:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .