Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585698251eea8f5f658b45b7/80
Foto: Miroslav Lelas

Željko Marušić: Ministarstvo prometa vozi krivim smjerom, ovo su četiri velike pogreške

Željko Marušić, prometni stručnjak, poslao je priopćenje u kojem proziva Ministarstvo prometa. Priopćenje prenosimo u cijelosti.
- Ministarstvo prometa vozi krivim smjerom, ovo su četiri pogreške, neizmjerno štetne za Hrvatsku:

1. suglasnost sa ‘Superhik’ poreznom reformom, kojom poskupljuju novi automobili za 90 posto građana,
2. odustajanje od vinjeta,
3. branjenje štetnog ‘statusa quo’ u taksi prometu,
4. najava gradnje brze ceste Žuta Lokva - Križišće umjesto autoceste A7.

Kad je nekome glavna dvojba hoće li za 50.000 kuna kupiti sat marke Rolex, Omega ili Breitling, kad u tome, živeći u paralelnom svijetu obilja i blagostanja, autističan na socijalno okruženje, vidi ‘pametno raspoređivanje imovine’, njegov je problem.

Ali kad takav, dok prosječna starost automobila na našim cestama prelazi 13 godina (2010. bila je deset), konfuznom mješavinom ekoloških i vrijednosnih kriterija, zanemarujući sigurnosne i socijalne, očito gurajući interese EU moćnika, odluči poskupjeti 90 posto novih vozila kakva mogu kupiti građani iz realnog života, ‘vrag je odnio šalu’.

Na hrvatskim cestama u 2016, zaključno s petkom, poginule su 292 osobe, u usporedbi sa 333 iz istog razdoblja 2015., dakle 12 posto manja. Premda, uz malo sreće, godinu možemo zaključiti s najmanje poginulih ikada (dosad najmanje 308 u 2014., a lani 348), s time, ne da ne možemo biti zadovoljni, nego se trebamo zabrinuti. Naime:

- proteklih se godina iz Hrvatske odselio golem broj hrvatskih građana, i to radno, dakle i prometno najaktivnijih, pa se izmijenila baza za izračun statistike smrtnosti na cestama, a pogotovo njena struktura te statistika više nije vjerodostojna, pogotovo usporedno s ostalim zemljama EU, gdje velik priliv radno i prometno aktivnog stanovništva čini prometne statistike lošijima od realnih,

- premda je u protekle dvije godine prosječna starost osobnih vozila porasla sa 12 na 13 godina, to znači da je ove godine prosječni auto na našim cestama proizveden 2003., a 2012. bio je 2002. Dakle, usprkos svemu, auti su koliko-toliko sigurniji, aktivno i pasivno.

- prosječna starost vozila kojima dolaze naši turisti (sloj građana nešto iznad prosjeka tih zemalja, jer ispodprosječni manje putuju) u dvije se godine smanjio s osam na sedam, pa je 2014. prosječni turist vozio automobil iz 2006., a proteklog ljeta iz 2009. Dakle znatno sigurniji.

- usprkos svemu, dok će prosječna smrtnost na EU cestama u 2016. biti oko 50 poginulih na milijun stanovnika, realna će u Hrvatskoj biti oko 80, dakle 60 posto veća!

Dok minister financija porezne škare, oštrim vrhom i čeličnim sječivom usmjerava prema hrvatskim pješacima, biciklistima, mopedistima i motoristima, koji sudjeluju sa 47 posto u ukupnom broju poginulih, a i prema ostalim sudionicima, a minister prometa to pasivno promatra, odnosno poreznu reformu ne uvjetuje boljicima za prometni sustav, suočeni smo s velikim problemom.

Kako nevolja nikad ne dolazi sama, uslijedio je dodatni komplot nerazumnih odluka. Svi koji misle kako je skokovit rast turističkog prometa i zarade proteklih sezona rezultat samo naše pameti i poboljšanja turističke ponude, a ne prvenstveno američke politike, koja je napravila dar-mar na južnom i istočnom Mediteranu, rastjeravši turiste s nama konkurentskih tržišta, usmjerivši ih dijelom k nama.

Svaka osoba koja kruh zarađuje na tržnici, izračunala bi kako nam je povišenje cestarine u ovom trenutku štetno, jer neće povećati, nego smanjiti ukupnu zaradu. I višestruko riskantno.

Po stoti put naglašavam (srećom je srušena tzv. ‘monetizacije autocesta’, izvjesno najštetniji ‘deal’ u hrvatskoj povijesti, jer bi rasprava bila ‘passé’), uvođenje vinjeta za autoceste, do konačnog rješenja - satelitskog nadzora i naplate cestarine na svim prometnicama, uz ukidanje godišnjeg paušalnog plaćanja pri registraciji, što je realno nakon 2025., neprocjenjivo je i višestruko korisno za Hrvatsku. Nažalost svi argumenti malo koriste...

Kad bi se barem shvatilo da bi, uz sve koristi za turizam, gospodarstvo, i smanjenje stradavanja, uvođenjem vinjeta, zbog povećanja prometa, bitno porasla vrijednost zemljišta i svih nekretnina u bližem i daljem okruženju od autocesta. Sve koncesije uz autocestu, od pumpnih stanica, ugostiteljskih i uslužnih objekata, do svega u postojećim i budućim gospodarskim zonama, nakon isteka postojećih ugovora, odnosno u novim aranžmanima, ugovarale bi se po višim cijenama. To bi nadomjestilo i uvelike nadmašilo ‘gubitak’ u primarnoj naplati, ako bi ga i bilo.

Istodobno, preusmjeravanjem prometnih tokova s nesigurnih dvosmjernih prometnica na sigurne autoceste (premda i njih treba doraditi, prvenstveno po pitanju zaštitnih barijera i ograda te posebice drenaže), broj ukupno stradalih u cestovnom prometu smanjio bi se, kratkoročno, 10 do 20 posto. Dugoročno i više.

Prvenstveno jer bi 'nestale' tisuće pogibeljnih i prometno nepotrebnih pretjecanja svakodnevno, a bilo bi neusporedivo manje negativnih interakcija automobilskog i kamionskog prometa s pješacima, biciklistima, motoristima i mopedistima, koji najviše stradavaju.

Po stoti put napominjem kako jeftin taksi spašava živote u prometu:

Novi modeli poslovanja i nove tehnologije ne mogu se zaustaviti, kao što su nestali telexi i telefaxi te svi koji su ih proizvodili i radili na njima, kao što umiru fotografske radnje, poslovi tipkačica, konduktera, klasičnih tajnica koje nazivaju i tipkaj...

Treba štititi zakon, ali gotovo cehovsko branjenje taksista u povlaštenom poslovnom položaju, kojeg sebično koriste desetljećima, nespremni za tržišnu utakmicu, pa preskupom uslugom bitno pogoršavaju sigurnost i gospodarske tokove, potpuno je neshvatljivo i štetno za nacionalne interese.

Na kraju svega, odustajanje od gradnje autoceste A7 od Žute Lokve do Križišća i najava gradnje brze ceste, pokazuje kako imamo ozbiljnih problema u vođenju prometnog sustava RH.

Autocestovna spojnica od Žute Lokve do Križišća prometno je najvažniji dio cestovnog sustava RH, prioritetniji i od Pelješkog mosta.

Naime, time se za financijski najvažniju rijeku turista, koja s Apeninskog poluotoka od kraja srpnja dolazi na srednji i južni Jadran bitno skraćuje put. Taman toliko, da se u jednom danu, ne samo iz Milana i Torina, nego i iz Rima može doći do Splita. Ovako je to praktički nemoguće, odnosno nužno je usputno prenoćište ili riskiranje vozeći preumoran.

A brza cesta, kojom se štedi 20-30 posto, umjesto sigurne autoceste (troškovnik od 800 milijuna eura napuhan je nerealnim i nepoštenim dosadašnjim kalkulacijama), najpogibeljnija je prometnica.
Neovisno je li promet u oba smjera ili su dvije trake u istom smjeru, ali bez zaustavne, svako zaustavljanje (kvar, ostanak bez goriva, umor...) stvara pogibeljnu situaciju.

Rizik ulaska u kontra smjer znatno je veći, a mogućnost izbjegavanja vozila iz kontra smjera geometrijski je dvostruko, a sinergijski trostruko manja, nego u slučaju autoceste.

To je pokazala jučerašnja teška nesreća na 'Kalmetini', zasad (jedna je od tri ozlijeđene osobe u teškom stanju) srećom bez tragičnog ishoda.

Zbog lošijih sigurnosnih značajki na brzoj cesti brzinu treba ograničiti na 100 km/h i niže, poništavajući velik dio pozitivnog učinka autoceste.

Usto, kad bi se, naknadno, shvativši iznimnu važnost, brzu cestu željelo pretvoriti u autocestu, troškovi rekonstrukcije bili bi trostruko veći od ‘ušteda’ u primarnoj gradnji - napisao je Marušić.

Facebook komentari

hr Sun Dec 18 2016 16:55:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5427be331899420e5500004d/80

Zanimanje koje se u Hrvatskoj traži kao suho zlato: Ove tvrtke zaposlenike traže već na fakultetima

Što zbog boljih plaća, što zbog drugih razloga, IT stručnjaci odlaze iz zemlje

I dok domaća softverska industrija munjevito raste, imaju jedan ogroman problem. Naime, nedostaje im više od 1000 radnika. Rješenju problema, između ostaloga, pomoglo bi, kažu, kada bi se porezno rasteretile plaće IT stručnjaka. - piše Dnevnik.hr

Tvrtka u kojoj Tanja radi i koja se bavi proizvodnjom i dizajnom softvera - teškom mukom pronalazi radnike. "Mi da trenutno možemo naći još 50 zaposlenika sa znanjima koja su nam trenutno potrebna, oni bi apsolutno imali što raditi", kaže Tanja Bulbuk Jergović, voditeljica Odjela ljudskih resursa u tvrtci Infinum.

Programeri se traže kao suho zlato. "Mi smo često u situaciji da moramo neke projekte i odbiti zato što jednostavno nemamo kapacitet i resurse da se to odradi", nadodaje Bulbuk Jergović.

Domaća IT industrija je prošle godine uprihodovala više od 7 milijardi kuna što je 10 posto više nego godinu prije toga. I izvoz je rastao i to za više od 12 posto. Prošle godine je porastao i broj novootvorenih radnih mjesta, njih 1341. Zaposlenike se traži već na fakultetima.

"Nastojimo raditi sa, praktički, svim vodećim tehnološkim ili kako se to kaže STEM fakultetima kroz neku suradnju studentsku na projektima, na ljetnim praksama da bi studente s jedne strane educirali da su spremniji za svijet rada, da tako kažem i s druge strane, naravno, da bi ih privukli", kaže Ivo Špigel, član Uprave Perpetuum mobile-a.

Što zbog boljih plaća, što zbog drugih razloga, IT stručnjaci odlaze iz zemlje. Isti problem je imala i Rumunjska. Riješila ga je tako da je ukinula porez na dohodak za IT zaposlenike

"To znači da poslodavac plaća isto kao što je i plaćao, ali da radnik ima više. Na taj način su osigurali veći broj IT stručnjaka u zemlji i njihov odljev u inozemstvo. To je jedna definitivno od mjera koje možemo i mi", tvrdi Tajana Barančić, predsjednica Udruge izvoznika softvera CISEX.

"IT sektor već sad jako pati zbog takvih stvari, a mogao bi puno više vraćati državi u kojoj firme rade. Mislim da je to mjera koja sad već i kasni", kaže Bulbuk Jergović.

Njihovi napori da se dogovore s Ministarstvom gospodarstva ostali su bez odgovora.

"CISEX je radio izračune. Prije dva mjeseca smo ih poslali tamo nadležnim ljudima i nikad nismo dobili nikakav odgovor. Znači, porezna olakšica nije da tebi država nešto daje, to je situacija u kojoj država investira, odriče se dijela prihoda danas da bi sutra ubrala trostruko", tvrdi Barančić. Jer radi se o industriji koja je i globalno konkurentna. - piše Dnevnik.hr

Facebook komentari

hr Mon Jun 26 2017 10:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/594788e2b9e03e832d8b459e/80

Povjerenstvo danas odlučuje o djeci u Klaićevoj

Danas zasjeda Povjerenstvo, nakon što je vlada u četvrtak odlučila izdvojiti sredstava za nabavu lijeka za djecu oboljelu od visokorizičnog neuroblastoma.
Iz državnog proračuna bit će osiguran sav potreban novac za nabavku lijeka Dinutuximab beta Apeiron oboljeloj djeci, za koju se utvrdi da je lijek indiciran, naveli su iz Vlade, piše Index.

Slijedom te analize i preporuke Povjerenstva, Ministarstvo će vladi dostaviti prijedlog modaliteta osiguranja novca iz proračuna za nabavku spomenutog lijeka.

Danas se održava sjednica Povjerenstva koja će odlučiti koliko od sedmero pacijenata ispunjava kriterije za primjenu tog lijeka. Resorni ministar Milan Kujundžić već je izjavio kako su već sada uspostavljeni kontakti s veledrogerijama koje će potom, relativno brzo, nabaviti lijek u roku pet do deset dana.

"Sjednica povjerenstva za lijekove održat će se u ponedjeljak, tada će struka reći svoje, odnosno koja djeca imaju indikaciju za primjenu lijeka. Već sada su uspostavljeni kontakti s veledrogerijama koje će relativno brzo nabaviti lijek u roku pet do deset dana. U konkretnom slučaju, imunoterapija nije žurna terapija i tu nam ne znači ništa ni pet niti dvadeset dana", najavio je Kujundžić.

Povjerenstvo za lijekove odlučuje treba li u određenom slučaju primijeniti neki lijek, to se pitanje ne rješava "ni ulicom niti emocijama", ponovio je.

Facebook komentari

hr Mon Jun 26 2017 08:33:37 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/589f3521b47398123d8b458c/80
Foto: medjugorje.hr

Desetine tisuća vjernika na 36. obljetnici međugorskog fenomena

Više desetaka tisuća vjernika okupilo se u nedjelju u Međugorju gdje se obilježava 36. obljetnica navodnih Gospinih ukazanja čiju vjerodostojnost istražuje Katolička Crkva.

Hodočasnici iz BiH i Hrvatske od kojih su brojni stigli pješice iz obližnjih mjesta, ali i iz Austrije, Italije, Njemačke, Poljske, SAD-a i drugih zemalja svijeta sudjelovali su na misama i drugim okupljanjima,   te su se penjali na mjesto prvih navodnih ukazanja Blažene Djevice Marije na Podbrdu.

Pučku svetu misu u 11,00 sati predvodio je župni vikar iz Međugorja fra Karlo Lovrić koji je istaknuo da su kroz godine u ovome mjestu zabilježena brojna duhovna i fizička ozdravljenja što vjerodostojno svjedoči o Gospinoj nazočnosti. 

"Zato vjerujemo da je Gospa posjetila ovaj hercegovački krš koji je kroz stoljeća natopljen krvlju mučenika jednako kao što je to učinila u Fatimi, Lourdesu ili Guadalupeu. Uvijek nastupa kao majka koja vodi vjernike prema Isusu Kristu", rekao je fra Karlo Lovrić.

Pri tome je naveo kako Gospine poruke koje šalje nije mudro odbiti, jer su samo podsjetnik na svakodnevni život vjernika. 

"Poruke su samo podsjetnik na ono što se zaboravilo. Te poruke podsjećaju na svetost braka, obiteljskog ognjišta, molitve, nedjeljno misno slavlje, ispovijed, pomirenje s Bogom i ljudima", dodao je.

Po tvrdnjama ovog župnog vikara iz Međugorja, Gospine poruke su jednostavne zbog čega su  brojni vjernici promijenili svoj život te su počeli bolje razumijevati crkvu.

"To je dokaz da je ovdje nebo na djelu i da je svaka ljudska manipulacija isključena", istaknuo je fra Karlo Lovrić.

Tijekom dana služe se mise na dvadesetak svjetskih jezika, a središnju svečanu misu u 19 sati služit će fra Damir Pavić, tajnik Provincije Bosne Srebrene.

Neposredno prije obljetnice međugorskog fenomena održan je tradicionalan hod mira od Ljubuškog do Međugorja koju je 1992. pokrenuo Nijemac Hubert Liebherr.

On je, zgrožen nemirima na ovim prostorima, zajedno s još nekoliko prijatelja Međugorja iz inozemstva, pokrenuo taj hod za mir, vjerujući da se krunicom i ratovi mogu zaustaviti.

Šestero djece reklo je da je na mjestu Podbrdu 24. lipnja 1981. vidjelo ženu koja im je uputila poruku. Pobjegli su prestrašivši se ali su se ponovno vratili dan kasnije otkad kažu da im se Gospa ukazuje i upućuje poruke.

Sveta Stolica osnovala je posebno povjerenstvo za istraživanje međugorskog fenomena koje je svoje izvješće predalo Kongregaciji za nauk vjere, a konačni sud o svemu dat će papa Franjo.

Papa Franjo u nekoliko je navrata izrazio sumnju u svakodnevna Gospina ukazanja, a mediji su objavili kako istražno povjerenstvo smatra da su ukazanja prvih sedam dana bila vjerodostojna.

Ovoga proljeća papa Franjo je imenovao i posebnog izaslanika za Međugorje, poljskog nadbiskupa Henryka Hosera koji je zadužen za donošenje mjera za pastoralnu skrb vjernika.

Nadbiskup Hoser je davao krajnje afirmativne poruke o  međugorskom fenomenu.

(

Facebook komentari

hr Sun Jun 25 2017 15:09:24 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/594fb425b9e03e42328b4578/80

Grad Split obilježio Dan državnosti Republike Hrvatske

Zajedničkom svečanošću Grada Splita i Splitsko dalmatinske županije danas je u Vili Dalmaciji održan središnji događaj obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske kojim se podsjeća na 25. lipnja 1991. godine kada je Hrvatski sabor prihvatio Deklaraciju o samostalnosti i suverenosti Hrvatske.

Čestitajući Dan državnosti RH gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara je kazao:

„Danas želim istaknuti branitelje, te  obitelji poginulih i nestalih branitelja kojima želim iskazati posebno poštovanje. Slaviti dan  Dan državnosti ne može se svoditi na samo jedan dan. To je sukus vjekovnih težnji našeg naroda za slobodu,  to je sukus brojnih žrtava, velikog političkog rada i ogromne političke volje koju je iskazao hrvatski narod na povijesnom referendumu. Međutim, domoljublje i Dan državnosti nisu samo  jedan dan, to mora biti 365 dana u godini. Kada izađete iz ove prelijepe vile pitam vas hoćete li na ulicama grada osjetiti Dan državnosti?  Hoćete li osjetiti ponos zbog današnjeg dana? Što smo napravili jutros, svatko od nas, da našu djecu, naše susjede podsjetimo na značaj današnjeg dana? Je li Dan državnosti postao forma i ono što smo htjeli 1991. godine? Odgovore ćete sami znati, u svojoj savjesti, u svojoj vlastitoj tišini“, kazao je gradonačelnik u svom govoru istaknuvši da „ Dan državnosti mora biti ona privrženost i ljubav koju smo osjećali 90-tih godina“.

Gradonačelnik je u daljnjem obraćanju kazao kako Dan državnosti i domoljublje ne mogu biti samo desnica na srcu kada svira državna himna, već je domoljublje, naglasio je gradonačelnik, svakodnevni požrtvovni rad u izgradnji boljeg, pravednijeg i slobodnijeg društva. 

„U danima pred nama konstituirat ćemo Gradsko vijeće. Grad Split je u svojoj povijesti uvijek bio prekretnica za društvene i političke događaje.  Hoće li nas one male, sasvim sitne političke razlike spriječiti da Split krene naprijed? Hoćemo li biti domoljubi i Splitoljubi?

Dopustimo našem Splitu, našoj Dalmaciji  i našoj domovini Hrvatskoj da se razmašu i da postanu upravo ono što smo htjeli kada smo počeli graditi suverenu, demokratsku i samostalnu Hrvatsku“, poručio je gradonačelnik Krstulović Opara na kraju svog obraćanja uzvanicima među kojima su bili izabrani gradski i županijski vijećnici, predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata, Hrvatske ratne mornarice, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Sveučilišta u Splitu, Hrvatske gospodarske komore, bivši gradonačelnici,  predstavnici konzularnog zbora, nacionalnih manjina,vjerskih zajednica.

Župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban u svom se govoru prisjetio prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana koji je na današnji dan prije 26 godina pozvao Europu i svijet da prihvate proglašenu samostalnost hrvatske države. 

Svečanosti u Vili Dalmaciji prethodilo je polaganje vijenaca pred Središnjim križem i na Groblju branitelja na Lovrincu gdje su izaslanstvo Grada Splita predvodili  gradonačelnik Andro Krstulović Opara i zamjenici gradonačelnika Jelena Hrgović  i Nino Vela. Gradska i županijska izaslanstva nazočili su  podizanju hrvatske zastave na štandarcu na Narodnom trgu gdje je položen i lovorov vijenac kod spomen ploče. Također, izaslanstva su položila vijence i zapalili svijeće pred spomenikom poginulim braniteljima u Domovinskom ratu u Parku branitelja.

Facebook komentari

hr Sun Jun 25 2017 15:04:22 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .