Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585698251eea8f5f658b45b7/80
Foto: Miroslav Lelas

Željko Marušić: Ministarstvo prometa vozi krivim smjerom, ovo su četiri velike pogreške

Željko Marušić, prometni stručnjak, poslao je priopćenje u kojem proziva Ministarstvo prometa. Priopćenje prenosimo u cijelosti.
- Ministarstvo prometa vozi krivim smjerom, ovo su četiri pogreške, neizmjerno štetne za Hrvatsku:

1. suglasnost sa ‘Superhik’ poreznom reformom, kojom poskupljuju novi automobili za 90 posto građana,
2. odustajanje od vinjeta,
3. branjenje štetnog ‘statusa quo’ u taksi prometu,
4. najava gradnje brze ceste Žuta Lokva - Križišće umjesto autoceste A7.

Kad je nekome glavna dvojba hoće li za 50.000 kuna kupiti sat marke Rolex, Omega ili Breitling, kad u tome, živeći u paralelnom svijetu obilja i blagostanja, autističan na socijalno okruženje, vidi ‘pametno raspoređivanje imovine’, njegov je problem.

Ali kad takav, dok prosječna starost automobila na našim cestama prelazi 13 godina (2010. bila je deset), konfuznom mješavinom ekoloških i vrijednosnih kriterija, zanemarujući sigurnosne i socijalne, očito gurajući interese EU moćnika, odluči poskupjeti 90 posto novih vozila kakva mogu kupiti građani iz realnog života, ‘vrag je odnio šalu’.

Na hrvatskim cestama u 2016, zaključno s petkom, poginule su 292 osobe, u usporedbi sa 333 iz istog razdoblja 2015., dakle 12 posto manja. Premda, uz malo sreće, godinu možemo zaključiti s najmanje poginulih ikada (dosad najmanje 308 u 2014., a lani 348), s time, ne da ne možemo biti zadovoljni, nego se trebamo zabrinuti. Naime:

- proteklih se godina iz Hrvatske odselio golem broj hrvatskih građana, i to radno, dakle i prometno najaktivnijih, pa se izmijenila baza za izračun statistike smrtnosti na cestama, a pogotovo njena struktura te statistika više nije vjerodostojna, pogotovo usporedno s ostalim zemljama EU, gdje velik priliv radno i prometno aktivnog stanovništva čini prometne statistike lošijima od realnih,

- premda je u protekle dvije godine prosječna starost osobnih vozila porasla sa 12 na 13 godina, to znači da je ove godine prosječni auto na našim cestama proizveden 2003., a 2012. bio je 2002. Dakle, usprkos svemu, auti su koliko-toliko sigurniji, aktivno i pasivno.

- prosječna starost vozila kojima dolaze naši turisti (sloj građana nešto iznad prosjeka tih zemalja, jer ispodprosječni manje putuju) u dvije se godine smanjio s osam na sedam, pa je 2014. prosječni turist vozio automobil iz 2006., a proteklog ljeta iz 2009. Dakle znatno sigurniji.

- usprkos svemu, dok će prosječna smrtnost na EU cestama u 2016. biti oko 50 poginulih na milijun stanovnika, realna će u Hrvatskoj biti oko 80, dakle 60 posto veća!

Dok minister financija porezne škare, oštrim vrhom i čeličnim sječivom usmjerava prema hrvatskim pješacima, biciklistima, mopedistima i motoristima, koji sudjeluju sa 47 posto u ukupnom broju poginulih, a i prema ostalim sudionicima, a minister prometa to pasivno promatra, odnosno poreznu reformu ne uvjetuje boljicima za prometni sustav, suočeni smo s velikim problemom.

Kako nevolja nikad ne dolazi sama, uslijedio je dodatni komplot nerazumnih odluka. Svi koji misle kako je skokovit rast turističkog prometa i zarade proteklih sezona rezultat samo naše pameti i poboljšanja turističke ponude, a ne prvenstveno američke politike, koja je napravila dar-mar na južnom i istočnom Mediteranu, rastjeravši turiste s nama konkurentskih tržišta, usmjerivši ih dijelom k nama.

Svaka osoba koja kruh zarađuje na tržnici, izračunala bi kako nam je povišenje cestarine u ovom trenutku štetno, jer neće povećati, nego smanjiti ukupnu zaradu. I višestruko riskantno.

Po stoti put naglašavam (srećom je srušena tzv. ‘monetizacije autocesta’, izvjesno najštetniji ‘deal’ u hrvatskoj povijesti, jer bi rasprava bila ‘passé’), uvođenje vinjeta za autoceste, do konačnog rješenja - satelitskog nadzora i naplate cestarine na svim prometnicama, uz ukidanje godišnjeg paušalnog plaćanja pri registraciji, što je realno nakon 2025., neprocjenjivo je i višestruko korisno za Hrvatsku. Nažalost svi argumenti malo koriste...

Kad bi se barem shvatilo da bi, uz sve koristi za turizam, gospodarstvo, i smanjenje stradavanja, uvođenjem vinjeta, zbog povećanja prometa, bitno porasla vrijednost zemljišta i svih nekretnina u bližem i daljem okruženju od autocesta. Sve koncesije uz autocestu, od pumpnih stanica, ugostiteljskih i uslužnih objekata, do svega u postojećim i budućim gospodarskim zonama, nakon isteka postojećih ugovora, odnosno u novim aranžmanima, ugovarale bi se po višim cijenama. To bi nadomjestilo i uvelike nadmašilo ‘gubitak’ u primarnoj naplati, ako bi ga i bilo.

Istodobno, preusmjeravanjem prometnih tokova s nesigurnih dvosmjernih prometnica na sigurne autoceste (premda i njih treba doraditi, prvenstveno po pitanju zaštitnih barijera i ograda te posebice drenaže), broj ukupno stradalih u cestovnom prometu smanjio bi se, kratkoročno, 10 do 20 posto. Dugoročno i više.

Prvenstveno jer bi 'nestale' tisuće pogibeljnih i prometno nepotrebnih pretjecanja svakodnevno, a bilo bi neusporedivo manje negativnih interakcija automobilskog i kamionskog prometa s pješacima, biciklistima, motoristima i mopedistima, koji najviše stradavaju.

Po stoti put napominjem kako jeftin taksi spašava živote u prometu:

Novi modeli poslovanja i nove tehnologije ne mogu se zaustaviti, kao što su nestali telexi i telefaxi te svi koji su ih proizvodili i radili na njima, kao što umiru fotografske radnje, poslovi tipkačica, konduktera, klasičnih tajnica koje nazivaju i tipkaj...

Treba štititi zakon, ali gotovo cehovsko branjenje taksista u povlaštenom poslovnom položaju, kojeg sebično koriste desetljećima, nespremni za tržišnu utakmicu, pa preskupom uslugom bitno pogoršavaju sigurnost i gospodarske tokove, potpuno je neshvatljivo i štetno za nacionalne interese.

Na kraju svega, odustajanje od gradnje autoceste A7 od Žute Lokve do Križišća i najava gradnje brze ceste, pokazuje kako imamo ozbiljnih problema u vođenju prometnog sustava RH.

Autocestovna spojnica od Žute Lokve do Križišća prometno je najvažniji dio cestovnog sustava RH, prioritetniji i od Pelješkog mosta.

Naime, time se za financijski najvažniju rijeku turista, koja s Apeninskog poluotoka od kraja srpnja dolazi na srednji i južni Jadran bitno skraćuje put. Taman toliko, da se u jednom danu, ne samo iz Milana i Torina, nego i iz Rima može doći do Splita. Ovako je to praktički nemoguće, odnosno nužno je usputno prenoćište ili riskiranje vozeći preumoran.

A brza cesta, kojom se štedi 20-30 posto, umjesto sigurne autoceste (troškovnik od 800 milijuna eura napuhan je nerealnim i nepoštenim dosadašnjim kalkulacijama), najpogibeljnija je prometnica.
Neovisno je li promet u oba smjera ili su dvije trake u istom smjeru, ali bez zaustavne, svako zaustavljanje (kvar, ostanak bez goriva, umor...) stvara pogibeljnu situaciju.

Rizik ulaska u kontra smjer znatno je veći, a mogućnost izbjegavanja vozila iz kontra smjera geometrijski je dvostruko, a sinergijski trostruko manja, nego u slučaju autoceste.

To je pokazala jučerašnja teška nesreća na 'Kalmetini', zasad (jedna je od tri ozlijeđene osobe u teškom stanju) srećom bez tragičnog ishoda.

Zbog lošijih sigurnosnih značajki na brzoj cesti brzinu treba ograničiti na 100 km/h i niže, poništavajući velik dio pozitivnog učinka autoceste.

Usto, kad bi se, naknadno, shvativši iznimnu važnost, brzu cestu željelo pretvoriti u autocestu, troškovi rekonstrukcije bili bi trostruko veći od ‘ušteda’ u primarnoj gradnji - napisao je Marušić.

Facebook komentari

hr Sun Dec 18 2016 16:55:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8897c52af47f64018b4617/80
Foto: Facebook

Preminuo je Žila, dobri duh splitske peškarije

Sugrađani su ga dosad već nekoliko puta živog sahranili, no Žila se uvijek vraćao.

Otišao je Žila, dobri duh splitske peškarije, najpoznatiji čistač ribe u Splitu. Joško Bačić Žila umro je u splitskoj bolnici u 63. godini života. Sugrađani su ga dosad već nekoliko puta živog sahranili, no Žila se uvijek vraćao, piše Index.

"Šta su mislili da su me se riješili?! Malo su se zajebali, za misec dana se vraćam čim se malo oporavim", poručio bi Žila, koji je godinama bio zaštitni znak splitske ribarnice.

Nije se Žila ni danas dao tek tako. Hitna pomoć dvaput je po njega jutros dolazila. Prvi put ih je zvala čistačica. Žila je ležao na Dosudu kraj kluba Ghetto. "Di u bolnicu? Nema šanse", otpilio je ekipu Hitne pomoći koja je došla po njega nešto prije 7 ujutro.

Vratili su se po Žilu malo prije 10. Bio je pothlađen i u lošem općem stanju. Prebacili su ga u bolnicu i predali liječnicima. Vijest o smrti omiljenog sugrađanina proširila se Splitom večeras.

"Otišao je skromni čovik koji je oskudijevao u svemu osim u dobroti. Adio Žila", napisao je na Facebooku splitski fotograf Valentino Bilić Prcić.

Facebook komentari

hr Sat Feb 17 2018 22:02:10 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59d738cfb9e03e8c768b4579/80

Predstavljen novi studijski program Vojnog pomorstva na splitskom Sveučilištu

U akademskoj 2018./2019. godini na splitskom će Sveučilištu početi studij prva generacija polaznika novog programa Vojnog pomorstva, a po NATO standardima školovat će se stručnjaci za Vojno vođenje i upravljanje te Vojno inženjerstvo za potrebe Hrvatske ratne mornarice, rečeno je u subotu na predstavljanju programa u vojnoj luci Lora.

"Osim 30 polaznika koje će za potrebe Hrvatske ratne mornarice (HRM) stipendirati Ministarstvo obrane, imat ćemo i po dva stipendiste Ministartva unutarnjih poslova i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Školovanje će trajati pet godine nakon čega će ovi kadeti steći zvanje magistra kojim je osiguran posao u ustanovama koje ih stipendiraju," rekao je kapetan bojnog broda Boris Kero, voditelj Odsjeka pomorskih operacija Split predstavljajući novi  studijski program "Postani kadet Oružanih snaga RH" u vojarni "Admiral flote Sveto Letica-Barba" u Lori.

Natječaj za novouspostavljeni studij bit će raspisan u ožujku ili travnju ove godine, a već sada za studij Vojnog pomorstva u Splitu postoji zanimanje diljem Hrvatske, naglasio je kapetan bojnog broda Kero. 

Zato će se u kolovozu ove godine za zainteresirane kandidate organizirati trotjedni pripremni kamp kako bi se provjerilo jesu li spremni za ovaj studij. "Taj pripremni trotjedni kamp je zapravo prilagodba na vojnički život," kazao je Kero.

Naglasio je da Hrvatska ovim studijem želi osposobiti suvremene časnike koji moraju biti domoljubi, obrazovani i hrabri.

"Ovim studijskim programom želimo stvoriti kompletnu osobu te će se tijekom studiranja voditi računa i o intelektualnom razvoju polaznika,"dodao je. 

Studij Vojnog pomorstva po standardima NATO-a

Tijekom studiranja Vojnog pomorstva bit će organizirani i razni tečajevi, između ostalog za borbenog plivača, za alpinizam i za padobranstvo, a bit će organizirana i krstarenja na brodu. Za taj studij u Splitu postoji zanimanje i u zemljama u susjedstvu posebice u Crnoj Gori, rekao je Kero.

Studij Vojnog pomorstava u Splitu bit će organiziran na Pomorskom fakultetu te u vojarni "Admiral flote Sveto Letica-Barba," u kojoj će polaznici i boraviti tijekom studija.

Dekan Pomorskog fakulteta Nikola Račić rekao je kako je planirano da studij Vojnog pomorstva postane i međunarodni te će se već u akademskoj 2019./2020. godini ponuditi i program na engleskom jeziku za inozemne kandidate.

"Studij Vojnog pomorstva će se odvijati po standardima NATO-a", istaknuo je Račić.

Studij Vojnog pomorstva u Splitu pokrenulo je Hrvatsko vojno učilište (HVU) "Dr. Franjo Tuđman" iz Zagreba u suradnji sa splitskim Sveučilištem.

U sklopu današnjeg predstavljanja novog studija Vojnog pomorstva u Splitu, koji je ujedno bio i Dan otvorenih vrata HVU "Dr. Franjo Tuđman," upriličen je i obilazak sportskih terena, kabineta, brodova HRM-a te taktičko-tehničkog zbora u vojnoj luci Lora u kojoj je smještena vojarna "Admiral flote Sveto Letica -Barba."
 

Facebook komentari

hr Sat Feb 17 2018 15:17:58 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a882c7f2af47f1d018b45df/80

Prosvjed na Rivi: "Prekratak je ovaj život da bismo bili kukavice!"

Splićani se baš i nisu odazvali u prevelikom broju, unatoč stalnom prigovaranju o smradu koji dopire s Karepovca

“Ne želimo pasivno stajati sa strane i gledati kako netko ugrožava naš Split, našu Dalmaciju, naše more i našu Hrvatsku” s tim riječima započeo je prosvjed vezan za sanaciju Karepovca na splitskoj Rivi koji se održao danas u podne. Organizatori su Veljko Popović, osnivač stranice Prosvjed zbog nestručne sanacije Karepovca, i Robert Pilipović iz Građanske inicijative Vrijeme je da narod kaže DOSTA. 

Prosvjednici su nosili zaštitne maske u znak protesta, a transparenti koje su nosili prozivali su vladajuće i ukazivali na trenutno stanje u Splitu. 

Dan prije prosvjeda kazali su svoje zahtjeve- dodatne mjerne postaje sa različitih strana svijeta koje će mjeriti sve plinove propisane studijom utjecaja na okoliš, objavu svih dokumenata vezanih za sanaciju i odlagalište na stranicama Grada kako bi ostala stručna javnost i građani bili upoznati s činjenicama, preuzimanje odgovornosti za netransparentnost, aljkavost i nebrigu od gradske vlasti te pokretanje neovisnog građanskog nadzora nad provedbom sanacije.

Organizatori prosvjeda govorili su o tome kako ne vjeruju institucijama zbog toga što im daju “šture” informacije, a oni znaju “kada se malo kaže da se puno laže”.

Okupljanjem na Rivi žele poslati jasnu poruku Vladi, ministarstvu za zaštitu okoliša i gradskoj upravi.
-Želimo znati što se događa, želimo kvalitetne informacije i želimo ih odma.

Doktor Hrvoje Kalinić, koji je računarski stručnjak i predstavnik eko incijative Splita, rekao je kako svi moraju biti uključeni u pitanje Karepovca i tražiti što više informacija. 

- Želim reći da imam dojam da nema dovoljan broj podataka kada vidim koji su to podaci koji su javno dostupni. Teško će netko iz struke doći i reći da nešto ne javlja zato što mi nemamo dovoljno podataka i dokaza da nešto ne valja, to je točno, ali ne znači da je nešto u redu. 

Jedan od organizatora prosvjeda Veljko Popović, zahvalio je onima koji su došli, ali i rekao onima koji su sjedili na kavi da su mogli doći ispred bine.

- Na Fejsu nas u grupi ima sedam tisuća, ovdje možda tisuću, a volio bih da nas je 15 tisuća. Čini mi se da bi ovi naši sugrađani iz kafića mogli doći isprid bine. Gospodo draga, ne možete isprid tog kafića niti vodu popit. Sanacija je potrebna, ali moramo li prihvatiti sanaciju da se događa po najnižem kriteriju ili bez kriterija.- kazao je sa bine Popović. 

Robert Pilipović rekao je kako je glavni problem šutnja akademske zajednice i udruga. Naglasio je da nema stručnih ljudi koji su željeli javno progovoriti i da svi oni koji su organizirali prosvjed to rade zbog želje i potrebe za pomoć građanima. 

- Mi smo politikom nezamjeranja dobili nuklearnu bombu na rubu grada. Ja sam se ponudio ovdje kao potrčko ljudima od struke, uopće nisam trebao biti na bini. Niste samo doktor znanosti radi sebe nego radi društva u cjelini. Karepovac je poraz svih političkih stranaka u gradu i državi te akademske zajednice. - kazao je među ostalim Pilipović te dodao na kraju " ja ovdje govorim jer nitko nema hrabrosti. Svima u akademskoj zajednici šaljem poruku: doslovno ću biti vaš potrčko, usudite se i povedite ovaj narod jer Karepovac je teror ljudi kojega mi plaćamo. Prekratak je ovaj život da bismo bili kukavice!" 

Na kraju su zaključili da je ono što traže: transparentnost, odgovornost, učinkovitost i da se zna što se događa.  Rekli su da će doći opet kako bi rekli što odgovorni rade. 

Facebook komentari

hr Sat Feb 17 2018 13:41:55 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a87fccb2af47f64018b4585/80

Javna rasprava: Gdje nas vodi sanacija Karepovca?

Da je rasprava o sanaciji Karepovca bila potrebna, svjedoči i sinoć održana tribina u Beton kinu u sklopu Doma mladih koju je organizirao Klub mladih Split.

U najavi tribine, organizatori su istaknuli da im je cilj pružiti odgovore na pitanja, pronaći rješenja za postojeće i buduće probleme vezane uz sanaciju Karepovca te javno razgovarati o odgovornosti nadležnih, stručnjaka i javnosti prema okolišu u našoj lokalnoj zajednici. 

U raspravi koja je trajala skoro 3 sata, svi su se složili da je potrebno bolje, transparentnije i pravodobnije informiranje građana o svim procesima na sanaciji Karepovca. 

Na tribini je sudjelovala ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo SDŽ mr. sc. Jasna Ninčević, specijalist epidemiolog NZJZ dr. Ivo Petrić, ekolog prof. dr. sc. Viktor Simončić, organizator prosvjeda protiv nestručne sanacije Karepovca Veljko Popović, stručnjak za permakulturu i održivi razvoj, predsjednik Udruga Permakultura Dalmacija Ivan Rako

Poziv za sudjelovanje na tribini upućen je i Tini Dumanić, voditeljici Odjela za kemijsku analizu vode, Arsenu Zoranu Tonšiću, izvoditelju radova sanacije Karepovca, Mislavu Olujiću, voditelju projekta sanacije, Miroslav Deliću, direktoru Čistoće, Mariju Bucatu, predstavniku nadzornih službi, Ninu Veli i Nedjeljku Jovanoviću, direktoru tvrtke EM tech zadužene za smanjivanje neugodnih mirisa sanacije. Navedeni se nisu pojavili niti opravdali, a dogradonačelnik Nino Vela se ispričao protokolarnim obavezama te je obećao poslati predstavnika iz grada koji se nije pojavio na tribini. 

Na tribinu je pozvan i Nenad Periš, voditelj Odjela za ispitivanje zraka, tla i buke pri NZJZ Split koji se ranije opravdao, ali i odgovorio na neka pitanja koja zanimaju širu javnost. 

Između ostalog, u telefonskom razgovoru s organizatorima istaknuo je da se mjeri sve što je propisano glavnim projektom te da je siguran da se mjeri sve što je potrebno i da postoji dovoljno mjernih postaja. Smatra da je nastala panika i oko lebdećih čestica PN2.5 i PN10. Njihove vrijednosti se mjere na svim postajama i niže su od graničnih vrijednosti. 

Periš je istaknuo i to da je prema pravilniku koji pokazuje koliko čega može biti u zatvorenom, radnom prostoru, dozvoljeno je 1 ml po metru kvadratnom etantiola koji najviše smrdi. Na Karepovcu je čak izmjerena 1000 puta niža vrijednost od one koja je dozvoljena u radnom prostoru. Periša je demantirala Jasna Ninčević koja je, kao i gradski vijećnik Mosta Ante Čikotić, istaknula sukob interesa zbog Periševa članstva u Povjerenstvu za praćenje sanacije Karepovca te kao člana Nadzornog odbora Čistoće. 

– Problem je i što Studija o utjecaja na okoliš i sami projekt sanacije nisu usklađeni, ono što se treba mjeriti po projektu se mjeri, te se do 19.12. mjerio samo sumporovodik i PN10, a od 8.1. je naručeno mjerenje merkaptana i SO2. Istaknula je da samo jedna mjerna postaja mjeri plinove, a ne dvije kako je predviđeno Studijom. 

Rasprava koju su otvorili Ninčević i Čikotić, koji je uzastopno spominjao odgovornost ravnateljice Ninčević i pitao se što radi Zavod s 80 milijuna kuna koliko dobiva za rad, otkrio je da su Grad Split i izvođač radova dužni i odgovorni naručiti mjerenje plinova čije mjerenje podliježe tržištu, odnosno Zavod može na poziv Grada ponuditi uslugu mjerenja određenih plinova. Sporno je da se praktički čekalo dva mjeseca da se počnu mjeriti plinovi koji mogu utjecati na zdravlje građana. 

Upitana o utjecaju na kvalitetu Jadra, Ninčević je rekla da ne postoji utjecaj na kvalitetu vode koje pijemo, ali da isto ne može potvrditi i za rijeku Žrnovnicu. Pod hitno i odmah zaustaviti sanaciju – riječi su Viktora Simončića, koju sanaciju smatra ljudocidnom, a reakciju ravnateljice Ninčević ispravnom kao i da, kad bi se radilo po projektu, ne bi bilo problema. 

Riječ su dobili Veljko Popović i Ivan Rako istaknuvši da kao društvo trebamo živjeti održivo, odgovorno i ekološki te da i sami snosimo krivnju zbog problema Karepovca koji nije od jučer. Popović je iznio i zahtjeve današnjeg prosvjeda na Rivi: stručna i transparentna sanacija Karepovca, pozivanje na odgovornost ljudi koji su nas doveli u ovu situaciju, potreba za osnivanjem stručnog tijela, koje će biti neovisno i pratiti cjelokupnu sanaciju. 

Da je potreban konsenzus struke, složio se i gradski vijećnik SDP-a i pedijatar u splitskom KBC-u, Joško Markić.

 - Odgovornost mora imati ime i prezime. Žalosno da je to protumačeno da je to stvar unutarstranačkim borbama. Struka mora biti na prvom mjestu, treba stvoriti tim liječnik koji će napraviti procjenu rizika, a magistar Periš mora podnijeti ostavku u Povjerenstvu za praćenje sanacije Karepovca. Ne može se dati precizan odgovor koje su posljedice nečega u budućnosti, ali da prema sada dotupnim informacijama ne bi trebalo imati nikakvih posljedica po zdravlje, ali ne postoje ni 100% utvrđeni rizici na dugoročno zdravlje građana. 

U raspravu se uključila i Marija Berać Čizmić, majka dvoje djece koje je odgovorne upitala što im je sada činiti. Ravnateljica Ninčević je odgovorila da je 29.1. zatražila od nadležnih institucija i izvođača radova da se prekine sanacija. Do 3.2. nije vidila niti jedan dokument, a inspekcija zaštite okoliša na teren je izašla tek 12.1. 

- I moja dica i ja živimo u Solinu i sve to udišemo. Ono što se što se treba tražiti je da se sve mjere zaštite trebaju provoditi.

Za riječ su se još javili i Robert Pilipović iz inicijative Vrijeme je da narod kaže dosta, Josip Erceg iz Nezavisne liste mladih Solin, Željan Jurlin iz Kriznog stožera Eko-kaštelanski zaljev te kako sami kažu, obični građani koji traže ostavke odgovornih i prestanak sanacije. Pri kraju tribinu spominjala se tužba DORH-u koju bi svi građani trebali podnijeti zbog ugrožavanja zdravlja. Nadamo se da ćemo odgovore odgovornih iz Grada dobiti u ponedjeljak na tematskoj sjednici o sanaciji Karepovca. 


Facebook komentari

hr Sat Feb 17 2018 11:00:23 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .