Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/562f4fea0e01c060218b45c9/80

Inicijativa Centra za socijalnu skrb Omiš: Mobilni tim pomagat će obiteljima u omiškoj zagori

Cilj projekta je pomoć ljudima koji su u vrlo teškoj socio-ekonomskoj situaciji.

Iako imaju pune ruke posla oko svojih štićenika i korisnika, Centar za socijalnu skrb Omiš i dječji dom "Maestral", ustanova socijalne skrbi koja zbrinjava djecu bez roditelja i odgovarajuće roditeljske skrbi, kreću u realizaciju projekta mobilnog tima.

Riječ je o mobilnom timu kojim se planira pokrenuti omiško zaleđe na način da stručnjaci dolaze korisnicima, što je i sukladno europskim standardima. Tako će stručnjaci iz pomagačkih djelatnosti, psiholog, socijalni radnik i po potrebi pravnik ići prema ljudima.

Ravnatelj "Maestrala“, Miljenko Grabar objašnjava kako se ljudi potrebiti pomoći neće morati spuštati sa sela u grad nego će stručnjaci ići k njima i vršiti savjetodavnu pomoć, raditi s njima kao podrška u raznim obiteljskim neprilikama i potrebama.

- Želimo organizirati mobilne timove i pomoći ljudima koji su u vrlo teškoj socio-ekonomskoj situaciji i zajedno sa Centrom za socijalnu skrb "Omiš" pripremamo taj projekt. Početkom studenog  počinjemo s projektom na način da će stručni tim iz Kaštela koji se sastoji od psihologa, socijalnog radnika i stručne sestre, povremeno participirati zajedno sa djelatnicima Centra za socijalnu skrb Omiš. Za početak ćemo se orijentirati na par obitelji koje su najpotrebitije takvog oblika podrške. Radi se o savjetodavnom radu, odnosno o podršci obiteljima, ali na način da se ide njima i suportita ih se u obiteljskim teškoćama, problemima i raznim situacijama - kazao je Grabar.

Ovim projektom mobilnih timova kojega u Hrvatskoj jedino provodi Dječji dom "Lipik“ iz Lipika, obuhvatit će se područje od Šestanovca do Sinja, odnosno područje koje pokriva Centar za socijalnu skrb Omiš.

Smatramo da je to indicirano upravo za ovo područje jer ima dosta obitelji koje su potrebite takvog oblika pomoći. Krajnji cilj je da dobijemo stručnjake iz pomagačkih djelatnosti kojima će posao bit samo savjetovalište, a u savjetovalište se ubraja i obiteljsko savjetovalište u Kaštelima koje radi sve intenzivnije i bolje i ovaj oblik pomoći, dakle mobilni tim, savjetovanje u samim obiteljima – rekao je Grabar.

Mobilni tim na čelu s psihologinjom Anom Bilčić (ujedno i nositeljica cijelog projekta), te socijalnom radnicom i medicinskom sestrom, a po potrebi i pravnikom, pružat će podršku obiteljima koja su identificirane od strane Centra za socijalnu skrb Omiš.

- To su obitelji koje su već u sustavu socijalne skrbi. Pokrivamo široku lepezu problema, od onih najmanje opasnih do onih koji su zaista jako rizični; obitelji koje su u riziku od ovisnosti, slabo razvijenih roditeljskih vještina do onih koji su pred korakom izdvajanja djece iz obitelji zato što su potpuno narušeni obiteljski odnosi – rekla je Bilčić objasnivši kako je glavni zadatak mobilnog tima pružiti podršku ovim obiteljima kroz savjetodavni rad i edukacije.


Podrška i pomoć djeci i roditeljima 


- U nekim obiteljima ćemo se više usmjeriti na same roditelje ili na pojedinog roditelja, kod nekih posebno na rad sa djecom, ali bit je da ćemo uključiti i roditelje i djecu u zajednički rad. Mi ćemo organizirati i edukacije i radionice koje će biti na nekakvoj lokalnoj razini tako da ćemo onda na određenim područjima zapravo organizirati zajedničke aktivnosti, ali to je sad već drugi dio projekta s kojim ćemo krenuti kada identificiramo probleme na određenim područjima – pojasnila je Bilčić planove za daljnji razvoj mobilnih timova.

Centar za socijalnu skrb Omiš, na čiju je inicijativu i formiran mobilni tim, izdvojio je, za početak, pet obitelji kojima je potrebna pomoć.

Ovo je bila inicijativa Centra za socijalnu skrb Omiš. Mi smo prepoznavajući potrebe naših korisnika razmišljali na koji način te potrebe, najjednostavnije za njih, zadovoljiti i kako uopće proširiti mrežu usluga u socijalnoj zajednici. Iz te početne ideje i svijesti o tome što nam treba, suradnja s Maestralom dogovorila se u kratko vrijeme. Napravili smo selekciju obitelji koje će za početak biti uključene u projekt i krenut ćemo malim koracima jer jednostavno moramo vidjeti situaciju na samom terenu – rekla je ravnateljica Centra, Renata Jurčević.

Ideje i ambicije su velike. Odlazak u obitelji je samo jedan dio cijelog projekta, ali ide se korak po korak.

Za početak ćemo krenuti polako da se ne izgubimo u tom svemu. Uključit ćemo obitelji koje su nam u riziku odnosno one gdje su djeca u riziku. To su obitelji koji traže intenzivniju podršku van klasičnih mjera koje smo do sada provodili u okviru sustava. Mi dolazimo k njima na vrata i jedan od važnijih ciljeva ovog projekta jest taj da je on iznimno važan za omišku zagoru gdje su ljudi prostorno i prometno izolirani, gdje je jedan drugi mentalitet i gdje ljudi imaju drugu vrstu problema nego neki u ovom priobalnom djelu tako da nam je jako važno da ga širimo na prostor omiške zagore koji je jako velik i gdje su ljudi najviše zakinuti za različite socijalne usluge – smatra Jurčević koja će svojim korisnicima uskoro otvoriti vrata savjetovališta u gradu Omišu.

Iako će se projekt mobilnih timova razvijati korak po korak, kako bi se zapravo i trebao razvijati svaki veliki i ozbiljniji projekt, obitelji koje budu uključene zasigurno će na ovaj način lakše prebroditi teškoće koje su ih snašle.

hr Tue Oct 27 2015 11:48:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d32fc0e29111c78158b4614/80

Duće: Brod se usidrio preblizu plaže, kupači ogorčeni i revoltirani

U vrlo kratkom roku reagirali su iz Lučke kapetanije
U blizini plaže Duće, kod konobe Bracera, usidravanje višemetarskog broda izazvao je revolt građana.

Niti 150 metara od plaže usidrilo se luksuzno izdanje broda, a zabrinuta čitateljica upozorila je na problem koji, ruku na srce, nema zabranu sidrenja, ali kulturno ponašanje vozača ipak ima veliki teret u ovoj priči.

Odgovor smo pokuašli dobiti u Lučkoj kapetaniji, ali rečeno nam je kako je, do zaključka ovog teksta, vozač broda upozoren te kako je plaža ostala bez "limene nemani". 


hr Sat Jul 20 2019 13:33:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d32f37a29111cef158b45d6/80

Ministar branitelja o ćirilici u Vukovaru: "Vijećnici to najbolje znaju! Vukovar je žrtva, treba poštovanje!"

Ministar branitelja Tomo Medved je na komemoraciji za šest žrtava iz Drugog svjetskog rata koje su prošle godine ekshumirane iz Propadne jame na Drgomlju u Brodu na Kupi komentirao odluku Ustavnog suda o pravima pripadnika srpske nacionalne manjine u Vukovaru
Upitan o odluci Ustavnog suda prema kojoj bi pojedine odredbe Statuta Grada Vukovara koji se odnose na prava srpske nacionalne manjine na upotrebu svog jezika i pisma trebale biti ukinute, kao i o stavu gradonačelnika Vukovara Ivana Penave, ministar Tomo Medved kazao je da Gradsko vijeće Vukovara najbolje poznaje stanje u gradu, javlja N1

Mislim da je gradonačelnik Vukovara vrlo jasno dao svoj stav u vezi poštivanja stava Ustavnog suda, a posebno predsjednik Vlade. Moj stav je da je Vukovar žrtva, zaslužuje posebnu pozornost, posebno razmatranje stanja i u tom pogledu je odredba koja stoji u statutu grada Vukovara, a na koju se Ustavni sud nije referirao, odnosno ona je na snazi, da Gradsko vijeće Vukovara u listopadu svake godine analizira stanje i donosi zaključke i mjere.
Mislim da je to najbolje rješenje jer vukovarski vijećnici najbolje znaju stanje u gradu i u skladu s tim donose zaključke -  zaključio je Medved. 

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava protivi se odluci Ustavnoga suda o vraćanju ćirilice u Vukovar. Ipak, poručio je da će poštovati odluku suda.

Nije sporno da ćemo poštivati odluku suda - kazao je Penava i dodao: 
Zakon nije sam sebi svrha, mora biti u službi naroda, čovjeka, dok je tako, problema nema. Kad netko pokuša sebi podrediti građane iz vlastitog interesa, onda narod reagira. Nama su ovo preduboke emocije i nama ovo nije igra - rekao je vukovarski gradonačelnik.

hr Sat Jul 20 2019 12:57:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d32d89f29111c78158b45fa/80

Kolaps zdravstva na Lošinju: "Od tuge mi se stislo grlo. Pregled traje minutu, a ispis recepta 20!"

Otok Lošinj brendirao se kao otok vitalnosti na kojem je zdravstveni turizam započeo prije gotovo 130 godina, međutim od čitateljice, porijeklom s Malog Lošinja, doznajemo kako je zdravstvo na tom otoku daleko od idiličnog. Ispričala nam je kako je izgledao posjet tamošnjoj hitnoj.

"Pregled je trajao minutu, a ispisivanje recepta 20 minuta"

- Kći je boljelo grlo pa smo išli na Hitnu, a meni se pak na Hitnoj stislo grlo od tuge. Doktorici se sramotna krntija od računala na Hitnoj lomila i padao je sustav, trivijalni pregled trajao je minutu, a ispisivanje recepta za antibiotik trajalo je 20 minuta jer joj se sustav stalno rušio. U ordinaciji u kojoj minute mogu značiti nečiji život, u trci za polazak u Rijeku helikopterom, ljudi imaju računalo za otpis - ispričala je čitateljica.


"Ranije smo imali bolnicu i rodilište, a sad žene rađaju u helikopterima"

Navodi kako se pacijenti šalju u Rijeku za svašta, dok su ranijih godina imali i bolnicu i rodilište. Danas, govori nam, žene nerijetko rode u helikopteru na putu s Lošinja u Rijeku.

- Desetljećima smo imali bolnicu, rodilište, taman je sve to bilo obnovljeno i onda su sve zatvorili i danas se pacijenti za svaku glupost šalju u Rijeku koja nam je daleko. Kao da su svi tu helikopteri koji lete u Rijeku i ambulantna vozila koja jure zavojima i hitni gliseri i izvanredni trajekti jeftiniji od održavanja bazičnog doma zdravlja za otočane. U helikopteru nije ugodno ni kad si zdrav. Niti na trajektu. Ni kroz sate vožnje po buri i zavojima otoka - ispričala je za Index.


Ljeti imaju 35.000 ljudi na otoku, ali nisu dobili ispomoć na hitnoj

Prema informacijama koje smo dobili od Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije (PGŽ), u ispostavi Mali Lošinj zaposleno je pet liječnika, pet medicinskih sestara/tehničara i pet vozača, a ispostava ima na raspolaganju 3 sanitetska vozila te skrbi o stanovništvu otoka Malog Lošinja, otoka Ilovik, Unije i Susak i Srakane i dio otoka Cresa.

Ljeti uz postojeće stanovništvo skrbi i o brojnim turistima koji ondje ljetuju, međutim, kako doznajemo, u pomoć im ne pristiže dodatno medicinsko osoblje.

- Ljeti se Ispostava Mali Lošinj ne pojačava kadrovski, a osim domicilnom stanovništvu hitna medicinska skrb se pruža i svim ostalima koji se zateknu na tom području -  rekla je dr. Biserka Grbčić-Mikuličić, zamjenica ravnatelja Zavoda za hitnu PGŽ.


Samo u 2019. helikopterski prijevoz je zatražen 60 puta

Budući da se u Malom Lošinju pacijentima često ne može pružiti adekvatna medicinska pomoć te moraju ići hitno u Rijeku, redovito se angažira izvanredni trajektni prijevoz te helikopteri, ponajviše tijekom ljetnih mjeseci kad na otoku boravi najviše ljudi.

- U 2019. godini do današnjeg dana, helikopterski prijevoz je zatražen 60 puta, od toga 20 puta u lipnju i 16 puta u srpnju. Također, ove godine je do današnjeg dana ostvareno 9 izvanrednih trajektnih vožnji, od toga jedna u lipnju i jedna u srpnju - rekla je dr. Biserka Grbčić-Mikuličić.

Tijekom 2018. helikopterski prijevoz je, kaže nam, zatražen ukupno 118 puta, od toga 17 puta u lipnju, 12 puta u srpnju i 18 puta u kolovozu, dok je izvanredni trajektni prijevoz ostvaren 36 puta, od čega 3 puta u lipnju, 5 puta u srpnju i 5 puta u kolovozu.


Dom zdravlja tijekom ljeta dobiva 2 tima s liječnikom i medicinskom sestrom

U Domu zdravlja u Malom Lošinju ukupno radi 48 zdravstvenih djelatnika - 16 liječnika, 22 medicinske sestre, 1 magistar medicinske biokemije i 3 laboratorijska tehničara, 1 fizioterapeut, 1 tehničar radioloških sustava te 4 djelatnika u sanitetu. U odnosu na ostali dio godine tijekom ljeta, u periodu od 1. srpnja do 15. rujna kroz Turističke ambulante (TA) Doma zdravlja PGŽ-a, uz postojeći kadar priključuju se dva tima koji čine liječnik i medicinska sestra.

Te smo informacije dobili iz Doma zdravlja Primorsko-goranske županije, gdje su nam rekli da se u Domu zdravlja na Malom Lošinju osim opće/obiteljske medicine pružaju usluge medicinsko-biokemijskog laboratorija, radiologije, interne medicine, dijalize, stacionarnog liječenja, kirurgije, fizikalne medicine i rehabilitacije, stomatološke usluge, usluge patronažne službe, ginekologije, pedijatrije, te oftalmologije.

U slučaju hitnih situacija poput srčanih ili moždanih udara, kažu kako reagiraju sukladno pravilima struke te u suradnji sa Zavodom za hitnu medicinu pružaju potrebnu pomoć.


Čak se i ministar turizma žalio na probleme sa zdravstvom na Malom Lošinju

Prije tri i pol godine se na zdravstvenu skrb na Malom Lošinju požalio i tadašnji gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappelli koji danas obnaša dužnost ministra turizma.

Tako je Cappelli u siječnju 2016. godine na sastanku s predstavnicima Doma zdravlja Primorsko-goranske županije iznio probleme koje Mali Lošinj ima sa sustavom zdravstvene skrbi, navodeći kako "grad dosta ulaže u županijske ustanove te da se nada da će njihova ulaganja prepoznati i Primorsko-goranska županija, te da će im znati vratiti jednakim iznosom kada budu tražili za potrebe koje imaju".


"Ne uzima nas se dovoljno ozbiljno dok ne počnemo blokirati ceste"

- Prije nekoliko godina nam je ukinuto rodilište u Malom Lošinju, imamo otežane uvjete vezane uz patronažnu skrb, a odnedavno i u laboratoriju. Dugo vremena nismo imali ni Medicinu rada. Postoji i bojazan od odlaska pojedinih liječnika. Ukinuta nam je i hitna helikopterska skrb. Počinjem vjerovati kako se nas na otocima ne uzima dovoljno ozbiljno dok ne počnemo blokirati ceste, zatvarati trajekte i protestirati u medijima - rekao je tadašnji gradonačelnik Malog Lošinja koji je danas ministar turizma Gari Capelli.

hr Sat Jul 20 2019 11:02:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/55a0e1ac3b94ea0b008b4e4d/80
Foto: Ilustracija

Naoružajte se strpljenjem: Kreće pakleni vikend na hrvatskim cestama

Pojačan je promet na cestama u smjeru mora, u priobalju, kao i na većini graničnih prijelaza, izvijestio je Hrvatski autoklub (HAK)

Povremeno se vozi u kolonama u pokretu. HAK savjetuje vozačima da održavaju sigurnosni razmak između vozila i moli ih za strpljenje.

A1 Zagreb-Split-Ploče:
• pojačan je priljev vozila kod naplatnih postaja Lučko u smjeru mora (A3->A1);
• kod naplatnih postaja Demerje u smjeru Zagreba nema dužih čekanja.

A3 zagrebačka obilaznica:
• vrlo gust promet iz smjera Jankomira i Buzina prema naplatnim postajama Lučko (iz smjera Jankomira kolona je duga oko 6 km, a iz smjera Buzina oko 3 km).

Državna cesta DC1:
• teretno vozilo u kvaru kod Slunja u mjestu Donje Taborište. Vozi se jednim trakom, naizmjence.

U prometu je svakodnevno veliki broj biciklista, mopedista i motociklista. HAK upozorava vozače ostalih vozila da prilikom uključivanja u promet, prestrojavanja, pretjecanja, obilaženja, polukružnog okretanja ili skretanja pripaze upravo na ovu kategoriju sudionika u prometu te im ne oduzimaju prednost prolaska na raskrižjima.

Bicikliste, mopediste i motocikliste također pak podsjeća da poštuju prometne propise i ograničenja brzine.


Sljedećih vikenda stižu još veće gužve

"Tijekom ove ljetne sezone, dosadašnja prometna slika bila je nešto mirnija nego što smo to navikli proteklih godina. Sljedećih nekoliko vikenda, očekujemo da će se to promijeniti s velikim brojem turista iz europskih država koji će se odmarati na našoj obali ili će proći kroz Hrvatsku prema svojim ljetnim odredištima

Mnogi će na put krenuti već u četvrtak navečer te se značajan priljev vozila prema Hrvatskoj očekuje već u petak, 19. srpnja osobito prema graničnim prijelazima i glavnim cestovnim pravcima. Vrhunac toga vala očekuje se u subotu, 20. srpnja cijeli dan u oba smjera, te u nedjelju, 21. srpnja pretežno u povratku.


Alternativni pravci

Kao izbor za putovanje umjesto autocesta mogu se koristiti stari provjereni pravci kroz Liku i Gorski kotar. Najveće i najznačajnije su Lička magistrala (DC1) koja se proteže od graničnog prijelaza Macelj pa kroz Zagreb, Karlovac, Slunj, Plitvička jezera, Korenicu, Gračac, Knin, Sinj pa sve do Splita i stara cesta koja prolazi kroz Gorski kotar (DC3) i proteže se kroz mjesta Karlovac, Severin na Kupi, Vrbovsko, Skrad, Delnice, Gornje Jelenje sve do Rijeke, no tu su još i mnoge druge.

hr Sat Jul 20 2019 11:02:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .