Stanari Kile 4 posljednjih tjedana nauživali su se koncerata koje im je priuštila – bura. Lako za "propuh" koji se stvarao oko samih zgrada, svi Splićani na povišenim kotama (recimo vrh Sućidra) već desetljećima imaju posebna iskustva s olujnim vjetrovima sjevernog smjera, u slučaju POS-ove gradnje na Kili je u pitanju, kako nam kažu sugovornici, neobjašnjiva pogreška tijekom izgradnje.

Probleme je razotkrila bura, iako su za neke od njih znali i ranije te ih prijavljivali odgovornima, no rješavanje se odvija jednim laganim tempom.

A te primjedbe se mogu svrstati u dvije glavne kategorije: prva je neka projektna greška jer se Kila 4 pretvori u "zadarske orgulje" zahvaljujući otvorenom stubištu i fiksnim žaluzinama na protupožarnim otvorima na objektima – naleti bure se ubrzavaju kroz okno lifta tako da "zviždi" cijela zgrada... Drugi par postola su pak zatvori po stanovima, na koje se buni većina stanara, iz nekoliko razloga.

"Bura snažnija nego na Marjanu"

- Prvo, mnogim stanarima propuhuje oko prozora i ulaznih vrata. Zatim su postavljene loše ili neodgovarajuće kutije roleta, konačno su i same rolete premekane, pa se vjetar često podvuče i stvara "trbuh" od roleta, a i nemaju završnu čvrstu letvicu, lamelu ... - u kratkim crtama iznosi prigovore Zoran Ergović iz udruge "Nova Kila" koja okuplja stanare ovog novog splitskog naselja. Smatra da je najveći problem oko zatvora u stanovima bilo brzo postavljanje kako bi se zadovoljili rokovi, dok o "zviždanju" i propuhu u neboderima Kile 4 (a te pojave ima i na svim neboderima Kile 3, kao što će biti i na Kili 1 koja je u mnogočemu kvalitetnije napravljena, dodaje) okrivljuje propust u projektiranju i građenju koje "sigurno nije bilo u lošoj namjeri", ali se nije vodilo računa da su ovdje udari bure pet puta snažniji nego na Marjanu gdje se nalazi meteorološka stanica.  .

- Daleko od toga da je sve loše. Stanovi su dobri, komforni, izolacija je odlična – kamena vuna od šest centimetar, lift ide direktno u garaže... Trenutno je još veći problem infrastruktura, odnosno cesta uz Vrboran: Grad je osigurao novac, a mi apeliramo na sud (u tijeku je postupak izvlaštenja) da čim prije donese odluku, da se ne dogodi tragedija i neko dite ne padne pod autobus ili kamion... - kaže nam Ergović.

Propuhivanje oko zatvora

Stanari, pogotovo oni s viših katova, govore i kako "jedva čekaju" račune od struje. "Zbog rupa oko okvira prozora, gdje se štedjelo na pur-pjeni, klima od 5 kW se ne gasi za prostor od 35 metara četvornih. Da se razumimo, da sam ima para ne bi ovdje kupio stan. Ali kad nešto novo kupiš, očekuješ da ne bude problema, pa i nova Dacia valja!", kaže nam jedan Željen Popadić, stanar i član udruge  "Nova Kila"

Održan je ipak sastanak s izvođačem te su dogovorene intervencije – iako ni zaposlenima u firmi koja je postavljala Alu stolariju nije jasno u čemu je problem s kutijama (svi proizvodi zadovoljavaju ateste i standarde za EU tržište), složili su se da je propuhivanje oko samih zatvora nedopustivo te će poslati svoje ljude da ispune traženu "zrakotijesnost prozora".

Otklanjanje nedostataka

Kako je neko vrijeme vladalo nesnalaženje u smislu tko je odgovoran i kome se stanari trebaju obratiti, pa je potom kratko došlo do karakterističnog prebacivanja "vrućeg kestena", pitali smo i APN o ovom problemu te su nam u kratkom roku odgovorili:

- Sukladno čl.16 Ugovora o građenju Izvođač je dužan otkloniti sve opravdane zaprimljene nedostatke od strane stanara, u garantnom roku od dvije godine. Od 1. siječnja 2017. godine APN po zaprimljenoj prijavi kupca sve nedostatke prosljeđuje Izvođaču na postupanje. To se odnosi i na kooperante.

Ako isti ne budu otklonjeni u garantnom roku od dvije godine (istek roka 14. ožujka 2018. godine) na zadovoljavajući način, tj. s potpisanim Zapisnicima o otklonjenim nedostacima od strane Izvođača i Nadzora, APN će na trošak Izvoditelja radova iz Bankarske garancije naplatiti radove otklanjanja nedostataka novom odabranom Izvođaču.

Na sastanku gradonačelnika Imotskoga Ivana Budalića, njegovih zamjenika Vice Čikeša i Milana Zdilara te predsjednika Gradskog vijeća Grada Imotskoga Perice Tucaka i njegova zamjenika Branislava Škeve s dožupanom Antom Šošićem, direktorom Hrvatskih cesta Split Nevenom Matijevićem, ravnateljem Županijske uprave za ceste Petrom Škorićem te Zlatkom Čaljkušićem, voditeljem organizacijske jedinice građenja Županijske uprave za ceste dogovoreni su konkretni pomaci prilikom rješavanja prometnih problema u Imotskom. Direktor Hrvatskih cesta Split, Neven Matijević istaknuo je kako će uskoro krenuti rješavanje problema raskrižja kod Vukadinovića.

 "Do kraja kolovoza raspisat ćemo natječaj za projektiranje i nakon što budu ispoštovane sve procedure, krenut ćemo u gradnju kružnoga toka na toj lokaciji", kazao je Matijević. Gradonačelnik Budalić Matijevića je upoznao sa zahtjevima Imoćana, a jedan od najvažnijih je cesta prema Zagvozdu. "Radi se o prometnici koja omogućava prekograničnu povezanost. Bitno je istaknuti da je u cijeli projekt uključena lokalna zajednica sa svojim idejama. Sljedeći korak je raspisivanje natječaja za razrađivača visibility studije", istaknuo je Matijević. Dožupan Ante Šošić istaknuo je kako će on osobno i Splitsko-dalmatinska županija dati potporu svim dobrim projektima na području Imotskoga.

 

Istaknut je i problem križanja na imotskoj Điradi između ulice Bruna Bušića i Blajburške ulice. Ravnatelj ŽUC-a Škorić dao je suglasnost za pokretanje procedura kako bi se napravio kružni tok na toj lokaciji. Škoriću je prezentirana ideja gradnje ceste kojom bi se obišlo Crveno jezero, kako bi stvorio prostor za bolje gospodarenje Crvenim jezerom. "Podržavam ovu ideju i uzet ćemo ju obzir. Struka mora kazati svoje, razmotrit ćemo sve što je predloženo i vrlo brzo ćemo dati svoj odgovor", kazao je Škorić.

 

Sudionici sastanka obišli su i Vinjane Donje, gdje stanovništvo negoduje zbog brze vožnje i otežanoga prolaska pješaka. Dogovoreno je da će se pristupiti primjerenom obilježavanju pješačkih prijelaza i izgradnji nogostupa na tom području. Također, obišli su i križanje Ulice Bruna Bušića i državnih cesta D60 i D76.

Iako živi u Rijeci, Danijel Romić rođeni je Zadranin, otac dvoje male djece koji u životu ima puno želja, ali jednu koja se nažalost postavila kao prioritet. Danijel samo želi biti zdrav otkako mu je dijagnosticiran GIST (Gastrointestinalni stromalni tumori), a doktori su mu dali priliku putem eksperimentalne kontrolne terapije lijekom Nexavar, inače namijenjenim za liječenje bolesnika s lokalno uznapredovalim ili metastatskim karcinomom bubrega u drugoj liniji liječenja, piše antenazadar.hr

Lijek, odnosno terapija istim, za 28 dana košta 27 tisuća kuna, a Danijelu treba dovoljno Nexavara za tromjesečnu terapiju. Bolnice u Zagrebu i Rijeci odbile su njegov zahtjev za nabavkom lijeka, a odgovor Ministarstva zdravlja nije dobio. Danijel Romić upravo zato treba našu pomoć, odnosno pomoć bivših onkoloških bolesnika koji su uspješno pobijedili svoju bolest uz pomoć Nexavara, a u zalihama im je ostalo barem malo tableta koje mu mogu spasiti život.

Danijel je apel uputio i putem Facebooka. 

https://www.facebook.com/danijel.romic.5/posts/10214343974379643

Do kraja jučerašnjeg dana zaprimljeno je 235 prijava, no štete se i dalje mogu prijaviti.

Pročelnik za mjesnu upravu i samoupravu te zaštitu i spašavanje Filip Butorović rekao je da je zakonski rok za prijavu šteta osam dana , ali odlučeno je da će se iskoristiti zakonska mogućnost
koja u slučaju izvanrednih okolnosti omogućuje produženje roka.
 
2015. godine nakon bure ukupno su zaprimljene 162 prijave.

Apelira se na građane da što prije dostave prijave kako bi bile obrađene, ali one će se zaprimati sve dok ne budu morale biti upućene županijskom povjerenstvu na daljnju obradu.