Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/587ff0da1eea8f5c0c8b45d3/80
Foto: Vlada RH

Rasprava o DORH-ovu izvješću za 2015. otkriva stav vlasti o glavnom državnom odvjetniku

Izvješće za 2015. o kojem će Hrvatski sabor raspravljati u 2017. trebalo bi pokazati odnos vlasti, odnosno HDZ-a i Mosta, prema glavnom državnom odvjetniku s obzirom da se još za mandata bivšeg premijera Tihomira Oreškovića nagađalo kako bi Cvitana mogli razriješiti prije isteka mandata

 U izvješću o radu Državnog odvjetništva za 2015., na kojemu bi se tijekom saborske rasprave mogao pokazati odnost vlasti prema glavnom državnom odvjetniku Dinko Cvitan, ukazuje na visok stupanj ažurnosti, efikasnosti i kvalitete u radu, ali i probleme poput kratkih rokova za istrage, nedostatak prostora za rad te zastarjelu opremu.

Izvješće za 2015. o kojem će Hrvatski sabor raspravljati u 2017. trebalo bi pokazati odnos vlasti, odnosno HDZ-a i Mosta, prema glavnom državnom odvjetniku s obzirom da se još za mandata bivšeg premijera Tihomira Oreškovića nagađalo kako bi Cvitana mogli razriješiti prije isteka mandata.

Potpredsjednik Mosta i saborski zastupnik Nikola Grmoja izjavio je nedavno da oni u tom trenutku nisu bili za promjene, a kakav će stav sad zauzeti trebaju vidjeti jer moraju analizirati izvješće.

Cvitan navodi da je njihov kvalitetan rad rezultat iznadprosječnog angažmana i zalaganja, stalne edukacije, ali i sustavnog nadzora nad radom svih državnih odvjetništava, no upozorava da za nastavak rada s jednakim stupnjem dostignutih rezultata naročitu pažnju treba posvetiti zapošljavanju vježbenika i savjetnika, kao i podizanju stupnja opremljenosti odvjetništava.

Stara oprema i nedostatak prostora

Glavni državni odvjetnik kaže u izvješću za 2015. da je oprema za snimanje "dokaznih radnji", odnosno razgovora s okrivljenima i svjedocima stara već tri godine pa su se počeli javljati manji kvarovi, a s obzirom da nisu predviđena sredstva za njezino održavanje uskoro bi moglo doći do poteškoća.

Iako je Ministarstvo pravosuđa u 2015. učinilo napore na rješavanju prostornih potreba za pojedina državna odvjetništva, neka i dalje rade u neodgovarajućim prostorima, što dovodi i do nemogućnosti zapošljavanja novih osoba. Osim dva najveća državna odvjetništva u Hrvatskoj, onima u Zagrebu i Rijeci, s ozbiljnim prostornim problemima suočen je i Uskok. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske zbog nužnosti popunjavanja broja nedostajućih zamjenika glavnog državnog odvjetnika također se suočava s nedostatkom prostora, upozorava Cvitan.

Cvitan upozorava i da je potrebno postaviti okvire sigurnosnog sustava s obzirom da se u njihove  prostorije dovode osobe za koje postoje sigurnosni rizici, dok neka državna odvjetništva imaju  službena vozila starija od deset, čak i dvadeset godina.

Kaznenih prijava više za 15 posto; rokovi za istragu prekratki

DORH je u 2015. zaprimio 38.227 kaznenih prijava protiv poznatih počinitelja, što je za 15 posto više nego godinu ranije. U ukupnom broju zaprimljenih prijava i dalje prevladavaju kaznena djela protiv imovine sa 35,5 posto. Nepoznatih prijavljenih počinitelja bilo je za 6,4 posto više nego godinu ranije.

Državna odvjetništva su odbacila 12.363 prijave, što predstavlja 42 posto od ukupno riješenih prijava, neposrednim optuženjem odlučeno je u odnosu na 12.701 osobu, dok je rješenje o provođenju istrage doneseno za 3.583 osobe (12 posto).

U 2015. dovršeno je ukupno 3841 istraga te je u radu ostalo 1596 istraga, što u postocima predstavlja manje nedovršenih istraga no u proteklom izvještajnom razdoblju. Po dovršenoj istrazi podignuto je ukupno 3230 optužnica, što je ukupno 82,7 posto svih odluka po dovršenoj istrazi.

DORH ukazuje na poteškoće u zakonima u vezi rokova za završetak istrage i donošenje odluke te smatra opravdanim promijeniti rok za završetak istrage na način da produljenje instruktivnog roka za završetak istrage ne ovisi isključivo o složenosti ili težini predmeta već i o drugim kriterijima.

Optužna vijeća su u 2015.  potvrdila više od 96 posto svih optužnica, što u DORH-u smatraju vrlo zadovoljavajućim postotkom.

Prvostupanjske presude donesne su u odnosu na 14.620 odraslih osoba, od čega je 13.387 osuđujućih. Oslobađajuće presude donesene su za 737 odraslih osoba (5 posto), dok je optužba prema 496 odraslih osoba odbijena (3,4 posto). U odnosu na godinu ranije doneseno je 7,2 posto manje prvostupanjskih presuda protiv odraslih osoba. Od ukupnog broja sankcija  i u 2015. ponovno prevladavaju uvjetne osude, koje su primijenjene prema 9.796 osoba odnosno 73,2 posto počinitelja.

Kazne koje izriču sudovi često blaže od zakonskog minimuma

U odnosu na kaznenu politiku sudova, navodi DORH, i dalje je primjetno da sudovi kada se izuzmu najteža kaznena djela u pravilu sankcije izriču u donjoj trećini zakonom propisanih kazni za pojedino kazneno djelo, a česta je i primjena instituta sudskog ublažavanja kazne.

„Kada se tome pridoda da je u općinskoj nadležnosti učestala primjena uvjetne osude, a imajući u vidu broj recidiva, kao i općenito kretanje prijavljenog kriminaliteta, koji je u porastu, ovakva kaznena politika uglavnom se ukazuje neodgovarajućom“,  smatraju u DORH-u.

Državna odvjetništva su zbog ratnih zločina zaprimila 41 kaznenu prijavu, dok je od 48 kaznenih prijava u radu riješeno njih 40 od čega je doneseno 25 rješenja o provođenju istrage, 9 kaznenih prijava je odbačeno, dok je 6 prijava riješeno na drugi način.

Zbog pranja novca prijavljeno je 29 osoba dok je 2013. prijavljena samo jedna osoba, što ukazuje na novi pojavni oblik počinjenja tog kaznenog djela koje je povezano s računalnim prevarama.

Hrvatska je, navodi pritom DORH, i u 2015. bila meta organiziranih hakerskih napada radi pribavljanja nepripadne imovinske korist. U većini nedjela su počinile nepoznate osobe koje su  malicioznim računalnim programima vršile transakcije s računa oštećenih osoba.

Analiza tih predmeta pokazala je da je od iznimne važnosti pravodobna reakcija Ureda za sprječavanje pranja novca i samih poslovnih banaka na detekciji sumnjivih transakcija te da je potrebno poboljšati sustave za zaštitu od neovlaštenih, hakerskih upada u račune.

Uskok povukao sedam optužnica

Uskok je u 2015. zaprimio 1152 nove prijave protiv poznatih osoba, što je za oko 62 posto više nego godinu ranije te je donio 363 rješenja o provođenju istrage. Od ukupnog broja rješenja, njih 185 se odnosi na organizirani kriminalitet, dok se 166 odnosi na koruptivna kaznena djela.

Optužene su ukupno 343 osobe te je broj optuženja na razini 2014. Nakon podizanja optužnice šest je postupaka obustavljeno po optužnom vijeću, 20 je optužnica vraćenih po optužnom vijeću, dok je sedam optužnica povučeno prije odluke optužnog vijeća.  

Razlozi povlačenja optužnica uglavnom su bili nemogućnost pribavljanja dokaza putem međunarodne pravne pomoći za vrijeme zakonskog roka trajanja istrage ili nemogućnost vještaka da u roku dovrše naložena vještačenja.

U 2015. presuđena je 251 osoba što je pad za čak 60 posto u odnosu na godinu ranije, a DORH objašnjava da razlog tako velikog pada leži i u činjenici što je velik broj presuda u 2014. bio donesen samo u slučaju Hipokrat (271 presuda).

Sudovi su u odnosu na 236 osoba donijeli osuđujuće presude, u odnosu na 93 osobe izrečene su uvjetne osude, dok su u odnosu na pet osoba izrečene novčane kazne. Od izrečenih 138  kazni zatvora, oko dvije trećine zamijenjene su radom za opće dobro na slobodi.

Facebook komentari

hr Tue Jan 24 2017 08:12:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/55168e2c1766fd24268b49bb/80
Foto: Silvio Marcus Milanko

Na Jadranu nas očekuje jaka bura s olujnim udarima

Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 9 i 14 na kopnu te od 15 do 19 Celzijevih stupnjeva na obali i otocima.
Sunčano, većinom vedro ili malo oblačno, tek ponegdje povremeno uz umjerenu naoblaku. Bit će vjetrovito, osobito na Jadranu.
U kopnenim će predjelima puhati slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, a na Jadranu umjerena i jaka, u prvom dijelu dana mjestimice na udare i olujna bura.
Jutro će u unutrašnjosti zemlje biti svježe, s temperaturama između -2 i 3°C, pa će mjestimice biti i slabog mraza. Na obali će po temperaturama biti osjetno toplije, od 6 na sjevernom Jadranu do 11°C na njegovom krajnjem jugu, no zbog bure će se činiti hladnije. Najviše dnevne temperature u kopnenoj će se Hrvatskoj kretati od 9 u gorskim predjelima do 14°C u istočnoj Slavoniji, dok će obala i otoci u najtoplijem dijelu dana imati između 14 i 18°C.

Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 07:56:48 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58ba781ab473986e9c8b4577/80
Foto: Jadrolinija

HAK: Katamaran Stari Grad - Split neće pristati u luke Bol i Jelsa

Zbog prometne nezgode neposredno prije čvora Lučko na zagrebačkoj obilaznici (A3), otežano se vozi, u koloni od čvora Jankomir u pravcu istoka te iz Hrvatskog autokluba pozivaju na oprez.
Zbog jakog vjetra, na mostu Dr. Franje Tuđmana u Dubrovniku zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle (I.skupina).
Jak vjetar usporava vožnju i na autocesti A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i tunela Tuhobić te na autocesti A1 između vijadukta Božići i tunela Sveti Rok (vozi se uz ograničenje brzine od 40 km/h), no autoceste su otvorene za sav promet.  Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te održavaju sigurnosni razmak između vozila.
Do 31.ožujka do 17 sati zatvoren je za sav promet čvor Rujevica na riječkoj obilaznici, zbog izvođenja radova na rekonstrukciji raskrižja na državnoj cesti D427 na izlasku sa čvora Rujevica.
Od 26. ožujka prema Uredbi o ljetnom računanju vremena (NN 15/17) prestaje obaveza paljenja kratkih svjetala tijekom dana (osim u uvjetima smanjene vidljivosti). Podsjećamo da vozači mopeda i motocikla tijekom cijele godine moraju voziti s uključenim svjetlima.
Pojačan je izlazak teretnih vozila na GP-ima Bregana i Pasjak.

U prekidu je katamaranska linija Ubli - Vela Luka - Hvar - Split.
Katamaran na liniji Jelsa-Bol-Split isplovit će na relaciji Stari Grad-Split bez pristajanja u lukama Bol i Jelsa.

Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 07:53:47 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/544373a2189942cc2f0000e0/80
Foto: Screenshot

Uvođenje kvota za izlov sitne plave ribe gasi četiri tisuće radnih mjesta

To bi za nas bio kraj. Gotovo kompletna domaća prerada ribe bazirana je na domaćoj sirovini. To što radimo sa svježom jadranskom ribom naš je najveći adut, a uvođenje kvota je scenarij koji ne smijemo dopustiti, ističe Marina Depolo, direktorica tvornice za preradu ribe »Mardešić«

Vjerujemo da ćemo uspješno izbjeći uvođenje kvota za izlov sitne plave ribe, jer problem leži u samom principu upravljanja za koji smatramo da nije prihvatljiv ni poželjan kao regulacijski model na Jadranu, stav je ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, najavivši tvrde pregovore s Europskom komisijom o ograničenja izlova plave ribe koji u Jadranu.

Europska komisija, u svom prijedlogu Višegodišnjeg plana upravljanja ribolovom na sitnu plavu ribu, predlaže naime ograničenje ulova na 40 tisuća tona, s time da je riječ o količini koju bi između sebe trebali raspodijeliti ribari iz Italije, Hrvatske, Slovenije, Albanije i Crne Gore, koji sada zajedno love preko 100 tisuća tona sitne plave ribe na godinu.

Na upit Novog lista o tome hoće li Hrvatska pristati na sustav kvota, s obzirom da bi one bile niže za cijeli Jadran od količina koje trenutno lovi samo hrvatska ribarska flota, s ulovom od oko 60 tisuća tona inćuna i srdele, te kako bi se kvote dijelile između Hrvatske, Italije i Slovenije, Tolušić odgovara da je sustav kvota prijedlog Europske komisije o kojem se tek treba detaljno razgovarati.

– Ulovna količina koja bi bila dostupna u ovom trenutku nije poznata, no istina je da bi ona vjerojatno bila drastično manja od ulova koje trenutno ostvarujemo. Raspodjela kvota među zemljama je također tema o kojoj bi se tek trebalo razgovarati. Uvođenje kvota bi značilo poništenje napora uloženih posljednjih godina i zaokret u upravljačkom smislu. Smatramo da to nije prihvatljivo rješenje, jer bi uvođenje sustava kvota prouzročilo brojne probleme u vidu povećanja odbačenog ulova, preusmjeravanja ribolovnog napora na druge vrste i alate, te bi posebice stavilo ribare Jadrana u neravnopravan položaj na tržištu. Ovakav stav dijele i druge zemlje Jadrana, ali i Mediterana pa je stoga teško očekivati da će ovaj prijedlog uistinu i zaživjeti, smatra ministar.


Povećanje uvoza

Ograničeni izlov plave ribe teško bi pogodio ribare, ali ne samo njih, već i brojne zaposlene u riboprerađivačkoj industriji, trgovce ribom, zbog relativno velikog udjela sitne plave ribe i u maloprodaji, te uzgajivače ribe, posebice tune. Ova je problematika posebno osjetljiva, jer je dobrim dijelom riječ o radnim mjestima na otocima i u priobalju, gdje ionako vlada deficit ponude stalnih zaposlenja.

– To bi ovisilo o ulovnim količinama, no procjena je da plivaričarska ulovna flota, riboprerađivačka industrija i uzgoj tuna zajedno osiguravaju preko četiri tisuće radnih mjesta, što je od neizmjerne važnosti za obalno i otočno stanovništvo. Jedna od naših zamjerki prema prijedlogu uvođenja kvota od strane EK je i nepostojanje detaljnih socio-ekonomskih analiza o utjecaju ovakvog zaokreta na vezane industrije prerade i uzgoja tuna, ističe Tolušić, dodajući kako bi ograničenje ulova rezultiralo ograničenim količinama dostupnim za potrebe prerade ribe i uzgoja tuna, što bi za posljedicu imao povećanje uvoza iz drugih zemalja, piše Novi list.

– U konačnici, ovo bi utjecalo na poskupljenje procesa proizvodnje, ali svakako i na pad kvalitete proizvoda. Isto tako, mogu se očekivati i ozbiljne posljedice po poslovanje domaćih poduzeća koje mogu dovesti i do njihovog propadanja, kaže Tolušić.

U zadnje dvije godine provodi se niz mjera za zaštitu stokova sitne plave ribe na Hrvatskoj strani Jadrana, od zabrane izlova u dobrom dijelu unutanjih kanala, do lovostaja tijekom određenih razdoblja. Zanimalo nas je jesu li se te mjere pokazale dovoljnima, te je li se riblji fond počeo oporavljati i bez ograničenja izlova kvotama, posebno s obzirom na činjenjicu da je europski povjerenik za ribarstvo Carmenu Vella, početkom ovoga tjedna u Zadru pozvao sve strane na prihvaćanje prijedloga Europske komisije za upravljanje izlova sitne plave ribe, argumentirajući to upravo tvrdnjom da su znanstveni podaci pokazali kako se dosadašnji napori Hrvatske, Italije i Slovenije u tom pravcu nisu pokazali dovoljnima. Suprotno tvrdnjama europskog povjerenika, ministar ističe kako će pravi rezultat dosad poduzetih radnji za zaštitu stokova plave ribe, biti vidljivi tek protekom određenog vremena.


Nadzor nad plovilima

– Važno je napomenuti da se znanstvene procjene o stanju stokova rade uvijek za prošlo razdoblje s odmakom od godinu do dvije dana. Tako se trenutno najnovija procjena odnosi na 2015. godinu. Imajući to na umu, zapravo nije moguće znati koliki je utjecaj mjera koje se provode, već će to biti poznato tek za nekoliko godina. No ipak, prema kretanjima ulova i komentarima koje dobivamo od ribara, može se zaključiti da se stanje barem stabiliziralo, pa možemo očekivati i daljnji opravak u narednim godinama. Posebno zbog toga što su trenutne mjere usmjerene na zaštitu mlađih starosnih grupa i zaštitu ribe u mrijestu, što bi trebalo dati rezultat u smislu povećanja novačenja, a onda posljedično i povećanja biomase, kaže Tolušić.

Ministar objašnjava kako za gospodarski najvažnije vrste, a plava riba je daleko najvažnija i čini preko 90 posto ukupnog ulova, Hrvatska raspolaže prilično točnim podacima o stvarnim količinama ulova, prenosi Novi list.

– Možemo se pohvaliti da imamo bolji sustav bilježenja ulova od velikog broja europskih zemalja. Tijekom 2016. godine, opremili smo sva autorizirana plovila za koćarski i plivaričarski ribolov s e-očevidnicima i VMS uređajima, bez obzira na njihovu duljinu. Ovo nam daje mogućnost da imamo nadzor nad ovim plovilima u svakom trenutku, ali i da na dnevnoj bazi dobivamo podatke o vrstama, količinama i području ulova. Ovi podatci su zapravo i osnova kasnijih znanstvenih procjena koje naši znanstvenici zajednički provode u sklopu međunarodnih koordinacija. Generalno gledajući može se reći da za najvažnije gospodarske vrste raspolažemo s kvalitetnim podatcima i točnim ulovnim količinama, kaže Tolušić, koji smatra da će i ti podaci pomoći u razgovorima s EU i pronalaženju drugačijih rješenja od uvođenja kvota.


Vjeruju u podršku

Uvođenje kvota značilo bi katastrofu za riboprerađivače, ističe Marina Depolo, direktorica tvornice za preradu ribe »Mardešić«.

– To bi za nas bio kraj. Gotovo kompletna domaća prerada ribe bazirana je na domaćoj sirovini, koja je naša glavna komparativna prednost. To što radimo sa svježom jadranskom ribom naš je najveći adut na tržištu, a uvođenje kvota je scenarij koji ne smijemo dopustiti. Iskreno, svi mi u branši, od ribara do prerađivača, nadamo se da je tako nešto nemoguće. Vjerujemo da ćemo imati podršku resornog ministarstva, kao i naših europarlamentaraca, i svih ostalih koji na političkoj razini mogu utjecati na konačnu odluku, kaže Depolo, dodajući kako Ministarstvo poljoprivrede, ribari i prerađivači itekako rade na zaštiti stokova plave ribe, svjesni da svi od njih žive.

– Surađujemo po tom pitanju praktički na dnevnoj bazi. Samo u zadnjih nekoliko godina zabranjen je ribolov u kanalima, uvedena su dva lovostaja i niz drugih mjera, uz nadzor kretanja plovila i količina ulova. Isto tako, pazi se da količine ulova ne premašuju one iz prošle godine. Zaista nije slučaj da se sirovina koja nam život znači eksploatira bez reda i smisla. Ribari to mogu najbolje potvrditi, jer količine ulova su stabilne, što pokazuje da stok količinski nije ugrožen, tvrdi Depolo za Novi list.


Stabilni ulovi

Ribari potvrđuju da su ulovi posljednjih godina stabilni, te vjeruju kako je to rezultat višegodišnjih napora koje je Hrvatska sama poduzela na zaštiti ribljeg fonda. Nevio Uhač, suvlasnik Ugora, riječke tvrtke čija flota lovi plavu ribu, ističe kako bi prvo trebalo pričekati da se sa sigurnošću utvrde efekti dosadašnjih mjera.

– Tek moramo vidjeti koji su rezultati mjera zaštite, a Europska komisija odmah želi sve presjeći i uvosti kvotu koja je premala. Četrdeset tisuća tona za cijeli Jadran je neodrživo, posebno za naše ribare. Mi između sedamdeset i osamdeset posto ulova plasiramo u preradu i uzgajališta tune, gdje je cijena znatno niža nego u maloprodaji, dok Talijani osamdeset posto plasiraju u maloprodaju. Smanjene količine ulova oni bi mogli donekle kompenzirati zakonom ponude i potražnje, odnosno većom maloprodajnom cijenom, dok mi tu mogućnost nemamo. Jednostavno rečeno, za nas su ovakve kvote, koje predlaže Komisija, neodržive, i u potpunosti bi ugrozile naše poslovanje. U Hrvatskoj imamo više od 200 brodova za izlov plave ribe, i za mnoge od njihovih posada ovakve kvote bi značile završavanje na ulici, zaključuje Uhač.

Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 07:46:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5825b6aa1eea8f6cad8b4648/80
Foto: Dalmacija News

"Ceste nisu samo opasne, one zovu u smrt": Zakazala je policija

Prometni stručnjak, Željko Marušić komentirao je strašan niz nesreća koje su se dogodile ovog vikenda, a u kojima je bilo šestero mrtvih i 10 teško ozlijeđenih, među kojima i 7-godišnje dijete
Marušićevo reagiranje prenosimo u cijelosti.

- Po stoti put treba ukazati da su nezaštićeni armirano-betonski mostići preko odvodnih kanala uz rubove gradskih, županijskih i državnih cesta najveći problem hrvatskih prometnica.

Ceste u Jelisavcu i Medarima nisu samo opasne, one 'zovu u smrt'. Je li itko odgovoran za tu strašnu prometnu situaciju, ima li ime i prezime i hoće li nastaviti raditi taj posao?

Zakazala je policija, jer su se nesreće dogodile u krajnje predvidivim okolnostima, u noćnim i ranojutarnjim satima subote i nedjelje, kad naša mladež, često alkoholizirana, juri u nesigurnim starim autima.

Činjenica da je prosječna starost vozila, krivaca ovih tragičnih nesreća, 20-ak godina, otvara 'rak-ranu' našeg prometa, gdje Vlada penalizira, umjesto da stimulira nove, sigurne automobile.

Šestero mrtvih (jedan vjerojatno prirodno preminuo) i deset teško ozlijeđenih, među kojima i 7-godišnje dijete, tragična je bilanca prometnih nesreća vikenda koji još nije završio.

U subotu u 3:15, u Medarima kod Nove Gradiške, poginuo je suvozač, a tri su osobe ozlijeđene, nakon što je 17-godišnjak bez dozvole, vozeći Zastavu Tempo (preimenovani posljednji Yugo 55) sletio u odvodni kanal županijske ceste Nova Gradiška - Okučani i smrskao se u stablo na njegovom rubu.

U subotu u 6:30 u Jelisavcu kod Našica dvije su osobe poginule, kad je njih i automobil, nakon slijetanja u odvodni kanal, izmasakrirao udarac u potpuno nezaštićeni armirano-betonski kućni prilaz, odnosno most preko odvodnog kanala.

U subotu u 15:30 u Velikoj Mučni kod Koprivnice, vozač kamiona neprilagođenom je brzinom naletio na 7-godišnje dijete, teško ga ozlijedivši, koje je pretrčavalo cestu izvan pješačkog prijelaza.

U subotu u 22:15 20-godišnjak u Opel Vectri (serija iz 1995.), uključujući se na državnu cestu Vodnjan-Pula, oduzeo je prednost Mercedesu. Poginuo je u sudaru, u kojem su još tri osobe teško ozlijeđene.

U nedjelju u 4:30 u Garešnici (Bjelovarsko-bilogorska županija), jureći ulicom Matije Gupca, neodgovorni je vozač pokosio drveni električni stup, probio ogradu i zabio se u obiteljsku kuću. Poginuo je jedan od dvoje putnika, izletjevši kroz vjetrobransko staklo, što ukazuje da vjerojatno nije bio vezan.

U nedjelju u 11:20 u međimurskom Kuršancu dvije su osobe teško ozlijeđene pri izlijetanju s ceste Honde Civic, serije iz 1995.

Ovaj strašan niz nesreća ponovno je ukazao na nedopustivo stanje i anarhiju u prometnom sustavu Hrvatske, koji zovu na uzbunu. Hoće li se konačno netko oglasiti i pokrenuti nužne korjenite promjene? Četiri se osobe poginule u nesrećama u ranim jutarnjim satima subote i nedjelje, nakon provoda, u krajnje predvidivom sklopu okolnosti.

Svi raspoloživi potencijali prometne policije tada bi trebali biti na nogama, kontrolirajući praktički svako vozilo, jer je u to doba, svima je to poznato, na cesti (pre)velik udio alkoholiziranih i obijesnih vozača.

A divljanje kroz Jelisavac u 6:30, u kojem su skončale dvije osobe, ukazuje na strategiju iskusnih prometnih prijestupnika, koji prateći krajnje predvidivu rutinu prometne policije, često ostaju sat-dva duže kako bi, u pauzi među smjenama, bez opasnosti od zaustavljanja i alkotestiranja, mogli suludo juriti.

Ove su nesreće školski primjeri nužnosti korjenitih promjena te ukazuju na žurnost uspostave Hrvatske agencije za sigurnost cestovnog prometa (HACP), koja bi trebala preuzeti odgovornost nad svim asfaltiranim prometnicama u Hrvatskoj, od gradskih i županijskih, do državnih i autocesta.

Kako naime od policije, koja upravlja prometnim sustavnom, premda je svugdje u razvijenom i pametnom svijetu zadužena isključivo  za nadzor, očekivati da sama sebe kontrolira i kritizira? Kako to očekivati od uhljeba u upravama županijskih cesta?

Da postoji HACP, tada bi, na temelju ovakvih nesreća, odavno dobila nalog da dokine predvidivost u nadzoru, te da u vremenskom okviru navedenih nesreća nadziranje prometa bude najvećeg intenziteta. Pored reorganizacije, za to bi prometnoj policiji trebalo osigurati dodatne resurse i sredstva. A sva opasna mjesta, poput ovih,  bila bi evidentirana i počela se rješavati

Treba čim prije započeti s izgradnjom, odnosno postavljanjem cjelovitog video nadzora hrvatskih prometnica, za što većinu sredstava možemo povući iz EU fondova. Da na toj cesti postoji radarska kamera, vozač bi se teško usudio ludovati, a policijski nadzor bio bi znatno lakši i učinkovitiji.

Ali prije svega treba ukazati na strašno stanje sigurnosnih karakteristika gradskih, županijskih i državnih cesta, po kriterijima EuroRAP-a (European Road Assessment Programme), koji određuje da ceste 'opraštaju greške vozačima'.

Ceste u Jelisavcu i Medarima nisu samo opasna, one 'zovu u smrt'. Je li itko odgovoran za tu prometnu situaciju, ima li ime i prezime i hoće li nastaviti raditi taj posao? Tko je odobrio izgradnju i postojanje nezaštićenog betonskog prijelaza – mostića?

Da 17-godišnjak u Yugu nije pogodio stablo uz rub odvodnog kanala uz cestu u Medarima, 30 metara dalje naletio bi na, kao nož oštar, nezaštićeni armirano-betonski mostić. Ishod bi vjerojatno bio još gori, možda bi sve tri osobe iz vozila poginule. Scenarij 'ceste koja zove u smrt' isti je kao u Jelisavcu.

Takvih pogibeljnih armirano-betonskih mostića i sličnih objekata preko odvodnih kanala uz hrvatske ceste ima na tisuće, o njima nitko ne vodi računa, a čini mi se da je ovo stoti put da javno ukazujem na taj, jedan od najvećih problema hrvatskog prometa.

Utemeljenjem HACP, uz spajanje Hrvatskih autocesta s Hrvatskim cestama i ukidanje Županijskih uprava za ceste, koje praktički služe jedino za političko i ino uhljebljivanje te davanje upravljanja i odgovornosti za sve asfaltirane prometnice Ministarstvu prometa, stvari bi se mogle početi rješavati sustavno i temeljito.

A činjenica da je prosječna starost vozila koja su skrivila tragične nesreće 20-ak godina, otvara još jednu 'ranu' hrvatskog prometa. Da su bili u novim vozilima, velika je vjerojatnost da bi se nesreće izbjegle. Da je vozač u Puli, umjesto u prastaroj Vectri upravljao suvremenim autom, zvučni i vibrirajući signali bi ga upozorili da se približava cesti s prvenstvom prolaza, a potom bi auto, po potrebi, sam zakočio.

Sustavi ESP, koji sprječavaju zanošenje, a obvezni su u svim novim vozilima,  možda bi na cesti zadržali vozila iz ostale dvije nesreće, a ako bi se nesreće i dogodile, brojni sustavi pasivne sigurnosti (zaštitni kavez, samozatezajući pojasevi, zračni jastuci...) smanjili bi rizike ozljeda i pogibija.

E, a za ta nova vozila država traži da se plati i 'boga i vraga', davanja su među najvećima u svijetu, pa se ne trebamo čuditi što je prosječni auto na našim cestama star 13,5 godina. Nažalost, početkom godine prevelika su davanja na nova i sigurna vozila postala još veća.

Bez nužnih, sveobuhvatnih i korjenitih promjena teško ćemo smanjiti smrtnost na našim cestama, koja je razmjerno 60 posto veća od EU prosjeka, premda smo od 2000. razmjerno najviše uložili u cestovnu infrastrukturu - zaključuje Marušić

Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 07:45:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .