Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/587ff0da1eea8f5c0c8b45d3/80
Foto: Vlada RH

Rasprava o DORH-ovu izvješću za 2015. otkriva stav vlasti o glavnom državnom odvjetniku

Izvješće za 2015. o kojem će Hrvatski sabor raspravljati u 2017. trebalo bi pokazati odnos vlasti, odnosno HDZ-a i Mosta, prema glavnom državnom odvjetniku s obzirom da se još za mandata bivšeg premijera Tihomira Oreškovića nagađalo kako bi Cvitana mogli razriješiti prije isteka mandata

 U izvješću o radu Državnog odvjetništva za 2015., na kojemu bi se tijekom saborske rasprave mogao pokazati odnost vlasti prema glavnom državnom odvjetniku Dinko Cvitan, ukazuje na visok stupanj ažurnosti, efikasnosti i kvalitete u radu, ali i probleme poput kratkih rokova za istrage, nedostatak prostora za rad te zastarjelu opremu.

Izvješće za 2015. o kojem će Hrvatski sabor raspravljati u 2017. trebalo bi pokazati odnos vlasti, odnosno HDZ-a i Mosta, prema glavnom državnom odvjetniku s obzirom da se još za mandata bivšeg premijera Tihomira Oreškovića nagađalo kako bi Cvitana mogli razriješiti prije isteka mandata.

Potpredsjednik Mosta i saborski zastupnik Nikola Grmoja izjavio je nedavno da oni u tom trenutku nisu bili za promjene, a kakav će stav sad zauzeti trebaju vidjeti jer moraju analizirati izvješće.

Cvitan navodi da je njihov kvalitetan rad rezultat iznadprosječnog angažmana i zalaganja, stalne edukacije, ali i sustavnog nadzora nad radom svih državnih odvjetništava, no upozorava da za nastavak rada s jednakim stupnjem dostignutih rezultata naročitu pažnju treba posvetiti zapošljavanju vježbenika i savjetnika, kao i podizanju stupnja opremljenosti odvjetništava.

Stara oprema i nedostatak prostora

Glavni državni odvjetnik kaže u izvješću za 2015. da je oprema za snimanje "dokaznih radnji", odnosno razgovora s okrivljenima i svjedocima stara već tri godine pa su se počeli javljati manji kvarovi, a s obzirom da nisu predviđena sredstva za njezino održavanje uskoro bi moglo doći do poteškoća.

Iako je Ministarstvo pravosuđa u 2015. učinilo napore na rješavanju prostornih potreba za pojedina državna odvjetništva, neka i dalje rade u neodgovarajućim prostorima, što dovodi i do nemogućnosti zapošljavanja novih osoba. Osim dva najveća državna odvjetništva u Hrvatskoj, onima u Zagrebu i Rijeci, s ozbiljnim prostornim problemima suočen je i Uskok. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske zbog nužnosti popunjavanja broja nedostajućih zamjenika glavnog državnog odvjetnika također se suočava s nedostatkom prostora, upozorava Cvitan.

Cvitan upozorava i da je potrebno postaviti okvire sigurnosnog sustava s obzirom da se u njihove  prostorije dovode osobe za koje postoje sigurnosni rizici, dok neka državna odvjetništva imaju  službena vozila starija od deset, čak i dvadeset godina.

Kaznenih prijava više za 15 posto; rokovi za istragu prekratki

DORH je u 2015. zaprimio 38.227 kaznenih prijava protiv poznatih počinitelja, što je za 15 posto više nego godinu ranije. U ukupnom broju zaprimljenih prijava i dalje prevladavaju kaznena djela protiv imovine sa 35,5 posto. Nepoznatih prijavljenih počinitelja bilo je za 6,4 posto više nego godinu ranije.

Državna odvjetništva su odbacila 12.363 prijave, što predstavlja 42 posto od ukupno riješenih prijava, neposrednim optuženjem odlučeno je u odnosu na 12.701 osobu, dok je rješenje o provođenju istrage doneseno za 3.583 osobe (12 posto).

U 2015. dovršeno je ukupno 3841 istraga te je u radu ostalo 1596 istraga, što u postocima predstavlja manje nedovršenih istraga no u proteklom izvještajnom razdoblju. Po dovršenoj istrazi podignuto je ukupno 3230 optužnica, što je ukupno 82,7 posto svih odluka po dovršenoj istrazi.

DORH ukazuje na poteškoće u zakonima u vezi rokova za završetak istrage i donošenje odluke te smatra opravdanim promijeniti rok za završetak istrage na način da produljenje instruktivnog roka za završetak istrage ne ovisi isključivo o složenosti ili težini predmeta već i o drugim kriterijima.

Optužna vijeća su u 2015.  potvrdila više od 96 posto svih optužnica, što u DORH-u smatraju vrlo zadovoljavajućim postotkom.

Prvostupanjske presude donesne su u odnosu na 14.620 odraslih osoba, od čega je 13.387 osuđujućih. Oslobađajuće presude donesene su za 737 odraslih osoba (5 posto), dok je optužba prema 496 odraslih osoba odbijena (3,4 posto). U odnosu na godinu ranije doneseno je 7,2 posto manje prvostupanjskih presuda protiv odraslih osoba. Od ukupnog broja sankcija  i u 2015. ponovno prevladavaju uvjetne osude, koje su primijenjene prema 9.796 osoba odnosno 73,2 posto počinitelja.

Kazne koje izriču sudovi često blaže od zakonskog minimuma

U odnosu na kaznenu politiku sudova, navodi DORH, i dalje je primjetno da sudovi kada se izuzmu najteža kaznena djela u pravilu sankcije izriču u donjoj trećini zakonom propisanih kazni za pojedino kazneno djelo, a česta je i primjena instituta sudskog ublažavanja kazne.

„Kada se tome pridoda da je u općinskoj nadležnosti učestala primjena uvjetne osude, a imajući u vidu broj recidiva, kao i općenito kretanje prijavljenog kriminaliteta, koji je u porastu, ovakva kaznena politika uglavnom se ukazuje neodgovarajućom“,  smatraju u DORH-u.

Državna odvjetništva su zbog ratnih zločina zaprimila 41 kaznenu prijavu, dok je od 48 kaznenih prijava u radu riješeno njih 40 od čega je doneseno 25 rješenja o provođenju istrage, 9 kaznenih prijava je odbačeno, dok je 6 prijava riješeno na drugi način.

Zbog pranja novca prijavljeno je 29 osoba dok je 2013. prijavljena samo jedna osoba, što ukazuje na novi pojavni oblik počinjenja tog kaznenog djela koje je povezano s računalnim prevarama.

Hrvatska je, navodi pritom DORH, i u 2015. bila meta organiziranih hakerskih napada radi pribavljanja nepripadne imovinske korist. U većini nedjela su počinile nepoznate osobe koje su  malicioznim računalnim programima vršile transakcije s računa oštećenih osoba.

Analiza tih predmeta pokazala je da je od iznimne važnosti pravodobna reakcija Ureda za sprječavanje pranja novca i samih poslovnih banaka na detekciji sumnjivih transakcija te da je potrebno poboljšati sustave za zaštitu od neovlaštenih, hakerskih upada u račune.

Uskok povukao sedam optužnica

Uskok je u 2015. zaprimio 1152 nove prijave protiv poznatih osoba, što je za oko 62 posto više nego godinu ranije te je donio 363 rješenja o provođenju istrage. Od ukupnog broja rješenja, njih 185 se odnosi na organizirani kriminalitet, dok se 166 odnosi na koruptivna kaznena djela.

Optužene su ukupno 343 osobe te je broj optuženja na razini 2014. Nakon podizanja optužnice šest je postupaka obustavljeno po optužnom vijeću, 20 je optužnica vraćenih po optužnom vijeću, dok je sedam optužnica povučeno prije odluke optužnog vijeća.  

Razlozi povlačenja optužnica uglavnom su bili nemogućnost pribavljanja dokaza putem međunarodne pravne pomoći za vrijeme zakonskog roka trajanja istrage ili nemogućnost vještaka da u roku dovrše naložena vještačenja.

U 2015. presuđena je 251 osoba što je pad za čak 60 posto u odnosu na godinu ranije, a DORH objašnjava da razlog tako velikog pada leži i u činjenici što je velik broj presuda u 2014. bio donesen samo u slučaju Hipokrat (271 presuda).

Sudovi su u odnosu na 236 osoba donijeli osuđujuće presude, u odnosu na 93 osobe izrečene su uvjetne osude, dok su u odnosu na pet osoba izrečene novčane kazne. Od izrečenih 138  kazni zatvora, oko dvije trećine zamijenjene su radom za opće dobro na slobodi.

Facebook komentari

hr Tue Jan 24 2017 08:12:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/53a172b51799428c0a809192/80

Todorić: Uhićeno je 12 vrhunskih gospodarstvenika koji nisu ništa krivi

Vlasnik koncerna Agrokor Ivica Todorić u utorak je uhićenje 12 osumnjičenih za gospodarske zlouporabe u tom koncernu nazvao političkom predstavom za javnost u kojoj je uhićeno dvanaest vrhunskih gospodarstvenika, za koje je rekao kako ništa nisu krivi te poručio da je isključivo na njemu odgovornost ako ona postoji, a on je siguran da je nema.

"Dogodilo se upravo ono na što sam već više puta ukazivao - politička predstava za javnost u režiji najviših državnih dužnosnika koji su kreatori ovog monstruoznog političkog procesa. Uhićeno je dvanaest vrhunskih gospodarstvenika, ljudi koji, uvjeravam vas ponovno, nisu apsolutno ništa krivi. Ako postoji i najmanja odgovornost, a siguran sam da je nema, ona je isključivo moja", poručio je Torodić.

 Sve je to, dodaje, učinjeno kako bi se sakrio kriminal "onih koji su kroz neustavni Lex Agrokor postali stvarna zločinačka organizacija koja crpi nepripadajući im novac iz koncerna i pritom hrvatskom gospodarstvu i državi čine nevjerojatnu štetu".

 Todorić svoje tvrdnje da iza svega stoji politika vidi u porukama premijera Andreja Plenkovića prije osam dana, kada je u Vladinu priopćenju naveo da očekuje "djelovanje nadležnih institucija u primjerenom roku". Pritom je, dodaje, osobnim i izjavama potpredsjednice Vlade Martine Dalić definirao krivnju i krivce za financijske izvještaje izvanredne uprave.  "Nevjerojatno za demokratsku državu u kojoj je trodioba vlasti jasno definirana. Nevjerojatno, baš kao i činjenica da su novinari pred kućama ljudi koji su uhićeni bez razloga bili i prije policije", ističe Todorić.

 Naglašava kako je očito da vlastima smeta saborsko istražno povjerenstvo jer ne žele da se sazna istina, već žele prikriti tragove kriminala u kojima sudjeluju "potpredsjednica Dalić, Ante Ramljak i njihovi pomagači".

 Očito je, kaže, da u svemu aktivno sudjeluje i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, "koji je u jednom intervjuu čak i rekao kako je u Vladi još od siječnja postojao 'War room za Agrokor'". "Tko su mu bili članovi ministre Božinoviću i tko je osnovao to tijelo? Postoji li i danas? Svime time, kao i najnovijim političkim uhićenjima, samo potvrđujete plan otimanja privatne imovine kroz neustavni zakon kreiran isključivo za Agrokor", navodi Todorić.

 Vladini partneri u tom poslu, dodao je, su ljudi koji sjede u Agrokoru, nezakonito raspolažu njegovom imovinom i donose odluke koje su samo paravan za osobnu korist i umanjenje vrijednosti kompanije.

 "Tu su uz Martinu Dalić i Antu Ramljaka i njihovi inozemni pomagači Wilhelm Hemetsberger, Knighthead fond i Alix partners, a najvažniji domaći igrači koji crpe novac iz Agrokora Texo management Ante Ramljaka i Tomislava Matića (koji su ujedno i autori Lex Agrokora!), Interkapital, Altra savjetovanja te odvjetnička društva Šavorić i partneri i Bogdanović i Dolički. Uz Ramljaka cijelu operaciju ove kriminalne skupine vode i Vlado Bošnjak i Luka Cvitan te Damir Kuštrak iz Agrokora. Imam dovoljno saznanja o njihovim kriminalnim djelovanjima i protiv njih ću poduzeti odgovarajuće pravne radnje", zaključuje Todorić objavu na svom blogu.

Facebook komentari

hr Tue Oct 17 2017 16:38:05 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/588f2a11d454d80e008b4578/80
Foto: Press

Pametno: Agrokor je sprega politike i kriminala

Predsjednica stranke i potpredsjednica splitskog Gradskog vijeća Marijana Puljak ustvrdila je da je Agrokor simbol propasti države razorene korupcijom te da je više od 20 godina, pet zadnjih vlada, hrvatska politika besramno ubirala korist od fenomena Agrokor

Stranka Pametno ocijenila je u utorak da su brojna uhićenja u slučaju Agrokor samo predstava za javnost u kojoj država i pravosuđe uzalud pokušavaju pokazati da funkcioniraju, dok su godinama zatvarali oči pred kriminalom.

- Na vrhuncu afere Agrokor politički vrh Hrvatske uporno pokušava izbjeći svaku odgovornost, a upravo su oni dozvolili da monstrum naraste do ovolikih razmjera, da skoro cijeli management najveće hrvatske tvrtke završi u pritvoru. Što su sve ove godine radili HNB, Hanfa, HBOR, porezna uprava. - pitaju u priopćenju iz stranke Pametno. 

Predsjednica stranke i potpredsjednica splitskog Gradskog vijeća Marijana Puljak ustvrdila je da je Agrokor simbol propasti države razorene korupcijom te da je više od 20 godina, pet zadnjih vlada, hrvatska politika besramno ubirala korist od fenomena Agrokor. "I dok se sada svi ograđuju, nije ovdje riječ ni o kakvom političkom progonu već o višegodišnjoj državnoj zaštiti i katastrofalnom upravljanju privatnom tvrtkom", ocijenila je.

Lošom politikom koja je pogodovala interesnim skupinama na svim razinama u zatvoru su, dodala je, završavali mali, obični ljudi za prekršaje od nekoliko tisuća kuna, a štitili su se veliki igrači - "oni koji su danas doveli u pitanje opstanak hrvatskog gospodarstva, koji su dužni milijarde kuna". "Već smo puno puta vidjeli ovaj performans spektakularnih uhićenja, da bi danas ti isti ljudi slobodno šetali ulicom. Toga nema nigdje u svijetu", kazala je.

- Ako i dalje svi budemo okretali glavu i vjerovali da će problem riješiti isti ljudi koji su nas ovdje i doveli, nema nam pomoći. Nema drugih, mi smo ti koje svi čekamo, mi trebamo zasukati rukave i počistiti smeće nakupljeno zadnjih 30 godina. - poručila je Puljak, pozvavši "sve poštene ljude, koji su uopće ostali u Hrvatskoj, da nam se pridruže jer već sutra će biti kasno". 

Iz Pametno pozivaju građane da se sjete svih ovih činjenica na sljedećim izborima. "Tada bi konačno trebali snositi odgovornost svi oni koji su godinama zatvarali oči pred kriminalom i korupcijom i koji su Hrvatsku doveli na sam rub siromaštva. - zaključuju u priopćenju.

Facebook komentari

hr Tue Oct 17 2017 14:19:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e5e881b9e03ef9838b4607/80
Foto: Screenshot / HRT

Bivši radnici "Dalmacijavina" traže obeštećenje za zgradu u Trajektnoj luci

Radnici su Visokom trgovačkom sudu podnijeli tužbu za obeštećenje radničkih potraživanja koja iznose 64 milijuna kuna, traže da se država odrekne svojih potraživanja s kojima su blokirali žiro račun "Dalmacijavina" i da ih se obešteti za zgradu u Trajektnoj luci

Stotinjak bivših radnika Dalmacijavina okupilo se u utorak ispred nekadašnje zgrade tvornice vina, alkoholnog i bezalkoholnog pića u splitskoj Trajektnoj luci odakle su pozvali mjerodavne institucije da riješe njihove probleme tako da ih obeštete za oduzetu nekretninu.

Predsjednica Nezavisnog sindikata Dalmacijavina Danica Stipović podsjetila je kako je 2012. ta tvrtka otišla u stečaj, no, unatoč tome, proizvodnja se nastavila. Radnici su pak izbačeni iz zgrade u koju ni danas ne smiju doći, a ono što je najgore je to da nisu obeštećeni za oduzetu nekretninu, ustvrdila je.

- Naši tadašnji direktori bili su prisiljeni potpisati sporazum koji je država sastavila i u kojem je stajalo da se moramo iseliti iz zgrade Dalmacijavina u Trajektnoj luci. Svi znamo da je zgrada od velikog značaja za državu i da ima veliku vrijednost, no, država nije prepoznala vrijednost i probleme svojih radnika koji su godine života ovdje ostavili. - rekla je Stipović.

Napomenula je da je 2003. zgrada procijenjena na 80 milijuna kuna te da država nije obeštetila radnike za oduzetu nekretninu, pa ni u stečaju zgrada nije prodana jer je sagrađena na pomorskom dobru. A zgradu su, dodaje, gradili radnici koji su u njoj radili više od 40 godina. Radnici su Visokom trgovačkom sudu podnijeli tužbu za obeštećenje radničkih potraživanja koja iznose 64 milijuna kuna, traže da se država odrekne svojih potraživanja s kojima su blokirali žiro račun "Dalmacijavina" i da ih se obešteti za zgradu u Trajektnoj luci.

Stipović je rekla da su se danas radnici okupili zato što su sve državne institucije tražile da se državno odvjetništvo očituje o problemima zgrade Dalmacijavina, a nakon očitovanja odvjetništva radnici nisu uspjeli uspostaviti nikakav kontakt s Ministarstvom državne imovine, Ministarstvom financija, predsjednikom Vlade niti s predsjednicom države iako su se u više navrata obraćali na njihove adrese. 

Radnici imaju ugovore po kojima su '60-ih godina prošlog stoljeća kupili objekt od Luke, pretovar i skladište, tvrdi članica Odbora vjerovnika Dalmacijavina Marija Pijevac, i dodaje da su objekte do 1986. dogradili što je ušlo i u temeljni kapital u kojem piše da će ih se za njihova ulaganja obeštetiti. Tvrdi kako je država objekt radnicima ukrala odnosno oduzela te ponovno vratila Luci zbog čega ne znaju s kime se sada bore, ali, kaže, ni u čijoj državi žive.

- Činjenica je da smo mi vlasnici zgrade i da ćemo to jednoga dana na europskom sudu i dokazati. - poručila je Pijevac te pozvala nadležne da se odazovu na njihov poziv.

Regionalni povjerenik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj, duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDIV) Ivica Blažević istaknuo je da se radnici pet godina nakon otvaranja stečajnog postupka ponovno nalaze na početku, te da je žalosno što državne institucije ne funkcioniraju u tom slučaju. Kaže kako je cilj radnika i sindikata da se potraživanja radnika namire u cijelosti, te da je za to nužno da državne institucije priznaju Dalmacijavinu pravo na obeštećenje za nekretnine na pomorskom dobru.

- Uz to, potrebno je da se vjerovnici, državne institucije, odreknu u cijelosti ili dijelom potraživanja u korist radnika, vjerovnika u stečajnom postupku u visini i na način da bivši radnici budu u cijelosti namireni, te bi državno odvjetništvo jasno trebalo izići s prijedlogom nagodbe kako bi radnici namirili svoja potraživanja. Već mjesecima je novac od otkupnine deponiran na posebnom računu na Trgovačkom sudu u Splitu. Shodno tome, veoma je jednostavno realizirati nagodbu. U suprotnom će radnici ostati bez namirenja svojih potraživanja. - zaključio je Blažević.

Facebook komentari

hr Tue Oct 17 2017 13:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/591af117b9e03edd0d8b4628/80

AGROKOR Ljerka Puljić i Tomislav Lučić nikoga nisu teretili

Istražitelji još tragaju za dokazima u Kulmerovim dvorima

U zagrebačkom Županijskom odvjetništvu ispitana je druga grupa osumnjičenika u aferi Agrokor nakon čega su odvjetnice Tomislava Lučića i Ljerke Puljić rekle da su njihovi klijenti iznosili obranu, porekli krivnju i pri tom nikoga nisu teretili.

Lučićeva odvjetnica Laura Valković rekla je da je njezin branjenik porekao počinjenje kaznenih djela i kratko objasnio istražiteljima da je sve njegovo postupanje bilo u skladu sa zakonima i standardima.

Lučić je, kazala je braniteljica, odlučio detaljnu obranu iznijeti kad bude ostvario pravo uvida u spis. Valković je rekla da njezin klijent nikoga nije teretio te da ne zna hoće li tužiteljstvo tražiti istražni zatvor za njezinog klijenta iako su oni to pokušavali doznati u Državnom odvjetništvu.

U tužiteljstvu je ispitana i Ljerka Puljić koja je također negirala krivnju. Njezina odvjetnica Ljiljanu Planinić novinarima je rekla da je iznijela obranu onoliko koliko je to mogla u ovom času i da je porekla počinjenje djela. Novinari su pitali odvjetnicu je li policija nešto pronašla u prostorijama njezine klijentice, s obzirom da su pretrage trajale jučer na više lokacija, a ona je odgovorila da nisu pronašli ništa bitno.

Istražitelji još tragaju za dokazima u Kulmerovim dvorima

Slično su ustvrdili i odvjetnici koji nazoče drugom danu pretrage imanja obitelji Todorić - Kulmerovih dvora.

Odvjetnici Ante Todorića Rajko Čogurić i Fran Olujić rekli su da su istražiteljima dostavili broj telefona svog klijenta za kojega kažu da nije u bijegu te da je policiji dao svoju londonsku adresu i da će se čim primi poziv za ispitivanje uputiti u Hrvatsku. Smatraju i da nema potrebe za raspisivanjem tjeralice za osnivačem posrnulog koncerna Agrokor Ivicom Todorićem i njegovim sinovima Antom i Ivanom koji su također osumnjičeni u ovom slučaju.

Uz Todorića i njegove sinove osumnjičeni su i jučer uhićeni Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić. Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor.

Tijekom dana bi svi uhićeni trebali biti ispitani nakon čega će tužiteljstvo odlučiti hoće li protiv njih pokrenuti istragu i zatražiti istražni zatvor. 

Facebook komentari

hr Tue Oct 17 2017 12:42:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .