Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/587ff0da1eea8f5c0c8b45d3/80
Foto: Vlada RH

Rasprava o DORH-ovu izvješću za 2015. otkriva stav vlasti o glavnom državnom odvjetniku

Izvješće za 2015. o kojem će Hrvatski sabor raspravljati u 2017. trebalo bi pokazati odnos vlasti, odnosno HDZ-a i Mosta, prema glavnom državnom odvjetniku s obzirom da se još za mandata bivšeg premijera Tihomira Oreškovića nagađalo kako bi Cvitana mogli razriješiti prije isteka mandata

 U izvješću o radu Državnog odvjetništva za 2015., na kojemu bi se tijekom saborske rasprave mogao pokazati odnost vlasti prema glavnom državnom odvjetniku Dinko Cvitan, ukazuje na visok stupanj ažurnosti, efikasnosti i kvalitete u radu, ali i probleme poput kratkih rokova za istrage, nedostatak prostora za rad te zastarjelu opremu.

Izvješće za 2015. o kojem će Hrvatski sabor raspravljati u 2017. trebalo bi pokazati odnos vlasti, odnosno HDZ-a i Mosta, prema glavnom državnom odvjetniku s obzirom da se još za mandata bivšeg premijera Tihomira Oreškovića nagađalo kako bi Cvitana mogli razriješiti prije isteka mandata.

Potpredsjednik Mosta i saborski zastupnik Nikola Grmoja izjavio je nedavno da oni u tom trenutku nisu bili za promjene, a kakav će stav sad zauzeti trebaju vidjeti jer moraju analizirati izvješće.

Cvitan navodi da je njihov kvalitetan rad rezultat iznadprosječnog angažmana i zalaganja, stalne edukacije, ali i sustavnog nadzora nad radom svih državnih odvjetništava, no upozorava da za nastavak rada s jednakim stupnjem dostignutih rezultata naročitu pažnju treba posvetiti zapošljavanju vježbenika i savjetnika, kao i podizanju stupnja opremljenosti odvjetništava.

Stara oprema i nedostatak prostora

Glavni državni odvjetnik kaže u izvješću za 2015. da je oprema za snimanje "dokaznih radnji", odnosno razgovora s okrivljenima i svjedocima stara već tri godine pa su se počeli javljati manji kvarovi, a s obzirom da nisu predviđena sredstva za njezino održavanje uskoro bi moglo doći do poteškoća.

Iako je Ministarstvo pravosuđa u 2015. učinilo napore na rješavanju prostornih potreba za pojedina državna odvjetništva, neka i dalje rade u neodgovarajućim prostorima, što dovodi i do nemogućnosti zapošljavanja novih osoba. Osim dva najveća državna odvjetništva u Hrvatskoj, onima u Zagrebu i Rijeci, s ozbiljnim prostornim problemima suočen je i Uskok. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske zbog nužnosti popunjavanja broja nedostajućih zamjenika glavnog državnog odvjetnika također se suočava s nedostatkom prostora, upozorava Cvitan.

Cvitan upozorava i da je potrebno postaviti okvire sigurnosnog sustava s obzirom da se u njihove  prostorije dovode osobe za koje postoje sigurnosni rizici, dok neka državna odvjetništva imaju  službena vozila starija od deset, čak i dvadeset godina.

Kaznenih prijava više za 15 posto; rokovi za istragu prekratki

DORH je u 2015. zaprimio 38.227 kaznenih prijava protiv poznatih počinitelja, što je za 15 posto više nego godinu ranije. U ukupnom broju zaprimljenih prijava i dalje prevladavaju kaznena djela protiv imovine sa 35,5 posto. Nepoznatih prijavljenih počinitelja bilo je za 6,4 posto više nego godinu ranije.

Državna odvjetništva su odbacila 12.363 prijave, što predstavlja 42 posto od ukupno riješenih prijava, neposrednim optuženjem odlučeno je u odnosu na 12.701 osobu, dok je rješenje o provođenju istrage doneseno za 3.583 osobe (12 posto).

U 2015. dovršeno je ukupno 3841 istraga te je u radu ostalo 1596 istraga, što u postocima predstavlja manje nedovršenih istraga no u proteklom izvještajnom razdoblju. Po dovršenoj istrazi podignuto je ukupno 3230 optužnica, što je ukupno 82,7 posto svih odluka po dovršenoj istrazi.

DORH ukazuje na poteškoće u zakonima u vezi rokova za završetak istrage i donošenje odluke te smatra opravdanim promijeniti rok za završetak istrage na način da produljenje instruktivnog roka za završetak istrage ne ovisi isključivo o složenosti ili težini predmeta već i o drugim kriterijima.

Optužna vijeća su u 2015.  potvrdila više od 96 posto svih optužnica, što u DORH-u smatraju vrlo zadovoljavajućim postotkom.

Prvostupanjske presude donesne su u odnosu na 14.620 odraslih osoba, od čega je 13.387 osuđujućih. Oslobađajuće presude donesene su za 737 odraslih osoba (5 posto), dok je optužba prema 496 odraslih osoba odbijena (3,4 posto). U odnosu na godinu ranije doneseno je 7,2 posto manje prvostupanjskih presuda protiv odraslih osoba. Od ukupnog broja sankcija  i u 2015. ponovno prevladavaju uvjetne osude, koje su primijenjene prema 9.796 osoba odnosno 73,2 posto počinitelja.

Kazne koje izriču sudovi često blaže od zakonskog minimuma

U odnosu na kaznenu politiku sudova, navodi DORH, i dalje je primjetno da sudovi kada se izuzmu najteža kaznena djela u pravilu sankcije izriču u donjoj trećini zakonom propisanih kazni za pojedino kazneno djelo, a česta je i primjena instituta sudskog ublažavanja kazne.

„Kada se tome pridoda da je u općinskoj nadležnosti učestala primjena uvjetne osude, a imajući u vidu broj recidiva, kao i općenito kretanje prijavljenog kriminaliteta, koji je u porastu, ovakva kaznena politika uglavnom se ukazuje neodgovarajućom“,  smatraju u DORH-u.

Državna odvjetništva su zbog ratnih zločina zaprimila 41 kaznenu prijavu, dok je od 48 kaznenih prijava u radu riješeno njih 40 od čega je doneseno 25 rješenja o provođenju istrage, 9 kaznenih prijava je odbačeno, dok je 6 prijava riješeno na drugi način.

Zbog pranja novca prijavljeno je 29 osoba dok je 2013. prijavljena samo jedna osoba, što ukazuje na novi pojavni oblik počinjenja tog kaznenog djela koje je povezano s računalnim prevarama.

Hrvatska je, navodi pritom DORH, i u 2015. bila meta organiziranih hakerskih napada radi pribavljanja nepripadne imovinske korist. U većini nedjela su počinile nepoznate osobe koje su  malicioznim računalnim programima vršile transakcije s računa oštećenih osoba.

Analiza tih predmeta pokazala je da je od iznimne važnosti pravodobna reakcija Ureda za sprječavanje pranja novca i samih poslovnih banaka na detekciji sumnjivih transakcija te da je potrebno poboljšati sustave za zaštitu od neovlaštenih, hakerskih upada u račune.

Uskok povukao sedam optužnica

Uskok je u 2015. zaprimio 1152 nove prijave protiv poznatih osoba, što je za oko 62 posto više nego godinu ranije te je donio 363 rješenja o provođenju istrage. Od ukupnog broja rješenja, njih 185 se odnosi na organizirani kriminalitet, dok se 166 odnosi na koruptivna kaznena djela.

Optužene su ukupno 343 osobe te je broj optuženja na razini 2014. Nakon podizanja optužnice šest je postupaka obustavljeno po optužnom vijeću, 20 je optužnica vraćenih po optužnom vijeću, dok je sedam optužnica povučeno prije odluke optužnog vijeća.  

Razlozi povlačenja optužnica uglavnom su bili nemogućnost pribavljanja dokaza putem međunarodne pravne pomoći za vrijeme zakonskog roka trajanja istrage ili nemogućnost vještaka da u roku dovrše naložena vještačenja.

U 2015. presuđena je 251 osoba što je pad za čak 60 posto u odnosu na godinu ranije, a DORH objašnjava da razlog tako velikog pada leži i u činjenici što je velik broj presuda u 2014. bio donesen samo u slučaju Hipokrat (271 presuda).

Sudovi su u odnosu na 236 osoba donijeli osuđujuće presude, u odnosu na 93 osobe izrečene su uvjetne osude, dok su u odnosu na pet osoba izrečene novčane kazne. Od izrečenih 138  kazni zatvora, oko dvije trećine zamijenjene su radom za opće dobro na slobodi.

Facebook komentari

hr Tue Jan 24 2017 08:12:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/590053e4b47398b2508b46a5/80
Foto: Braniteljski portal

Saborski klubovi o razdjelnicima, gužvama na državnoj granici...

Mimo dnevnog reda žele govoriti saborski klubovi pa su zatražili stanke kako bi dobili priliku za to

 (Ne)isplativost ugradnje razdjelnika, nepotrebne gužve na hrvatskoj državnoj granici, neke su od tema o kojima u srijedu, mimo dnevnog reda žele govoriti saborski klubovi pa su zatražili stanke kako bi dobili priliku za to.

 O novim momentima oko (ne) isplativosti ugradnje razdjelnika želi govoriti Klub Mosta, o političkom pritisku iz Slovenije i stvaranuju gužvi na granici Klub Živog zida, a o, kako tvrde, zloporabi državnih institucija u predizborne svrhe,  Klub HNS-a.

 Sabor će u srijedu raspravljati o izmjenama Zakona o državnim službenicima kojima bi se trebalo ojačati administrativne kapacitete te pojednostaviti i ubrzati zapošljavanje na poslovima upravljanja i kontrole korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Facebook komentari

hr Wed Apr 26 2017 10:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/590049f5b47398a1538b4576/80
Foto: Antena Zadar

Malena Petra boluje od tumora i treba našu pomoć!: "Očajni smo, želimo joj dat još jednu priliku da živi"

Očajni roditelji mole svoje sugrađane za pomoć njihovoj djevojčici. Svi zajedno možemo vratiti našoj Petri djetinjstvo koje ona itekako zaslužuje

Petra Zrilić, jedanaestogodišnja je djevojčica koja od svoje šeste godine (od 2011.g.) boluje od neuroblastoma lijeve nadbubrežne žlijezde. U šest godina liječenja prošla je 40 kemoterapija, 60 zračenja i 3 puta zračenje cijelog tijela. Nažalost, svaka daljnja kemoterapija za Petru bi bila pogubna. Upravo zbog toga, vesela i optimistična Petra upućena je na liječenje imunoterapijom u Njemačkoj koju roditelji ne mogu financirati, a plaćanje na teret države je odbijeno. - piše Antena Zadar

Imunoterapija je proces liječenja koji traje oko godinu dana i koji iziskuje velike troškove, od samog putovanja, bolnice i sve ostalo što sama terapija iziskuje (jedan ciklus košta oko 10 000 eura, a u ovom trenutku se ne zna koliko će biti potrebno ciklusa).

Očajni roditelji mole svoje sugrađane za pomoć njihovoj djevojčici. Svi zajedno možemo vratiti našoj Petri djetinjstvo koje ona itekako zaslužuje!

– Obraćam vam se za pomoć. Roditelji smo petero djece, od kojih je najmlađa Petra teško bolesna. Petra je rođena 28.06. 2005. godine, a u dobi od 6 i pol godina je oboljela od tumora nadbubrežne žlijezde. Od prosinca 2011. godine se liječila na KBC-u Rebro gdje je primila 40 ciklusa kemoterapije, 3 puta po 20 ciljanih zračenja. Imala je 4 operacije, a njezino tijelo zračeno je 3 puta. Zadnja dva ciklusa jedva se izvukla. Svaka daljnja kemoterapija za Petru može biti pogubna. Naša liječnica na Rebru predlaže imunoterapiju, međutim tog u Hrvatskoj nema. Odlučili smo pokušati s time i poslali upit klinici u Munchenu i sada čekamo njihov odgovor. Sami moramo snositi troškove putovanja, stanovanja i najvažnije – liječenja. 

KBC Rebro ni HZZO ne žele u tome sudjelovati. Obraćamo se vama kao roditelji i ljudi jer nam je pomoć za potrebe liječenja prijeko potrebna. Imunoterapija je jedan dug proces, period liječenja traje oko godinu dana, što je za nas financijski neizvedivo. Želimo Petri dati još jednu priliku da živi. Prvi ciklus imunoterapije košta oko 10 tisuća eura, plus svi ostali troškovi. Očajni smo i ne znamo kako pomoći našoj djevojčici. Nadamo se da ćete imati sluha za Petru koja je jedna hrabra i vedra djevojčica puna optimizma. - kažu roditelji 11-godišnjakinje Branimir i Ljubica Zrilić.

Svi ljudi koji mogu i žele pomoći donacije mogu uplatiti na račun ili se javiti mami Ljubici na broj mobitela: 091 626 6089. - piše Antena Zadar


Facebook komentari

hr Wed Apr 26 2017 09:19:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58efafabb47398c0208b4581/80
Foto: Antonio Bronić

Sberbank počeo tražiti kupce za Agrokorove dugove

Sberbank razmatra prodaju 1,1 milijarde eura zajmova odobrenih koncernu Agrokor, izjavio je prvi zamjenik predsjednika Sberbanke Maksim Poletaev

Sberbank razmatra prodaju 1,1 milijardu eura zajmova odobrenih Agrokoru, izjavio je prvi zamjenik predsjednika najveće ruske banke Maksim Poletaev, dodavši i kako je banka spremna ići na sud radi odgovarajućeg rješenja u restrukturiranju dugova tog koncerna. - prenosi Dnevnik.hr

Sberbank razmatra prodaju 1,1 milijarde eura zajmova odobrenih koncernu Agrokor, izjavio je prvi zamjenik predsjednika Sberbanke Maksim Poletaev.

- Razmatramo i mogućnost prodaje Agrokorovog duga te smo u razgovorima s kupcima na međunarodnim tržištima. - izjavio je Poletaev za Reuters.

Prema zadnje dostupnim službenim podacima iz rujna 2016., dug Agrokoraporastao je na 45 milijardi kuna, što je iznos šest puta veći od temeljnog kapitala koncerna.

Poletaev je također izjavio kako je Sberbank, jedan od Agrokorovih najvećih zajmodavaca, bio spreman ići na sud kako bi našao odgovarajuće rješenjeza restrukturiranje duga tvrtke. 

Detaljnije informacije o Agrokorovom dugu očekuju se do kraja lipnja, jer svi kreditori, uključujući i banke i dobavljače, moraju do 10. lipnja podnijeti svoje zahtjeve.

Facebook komentari

hr Wed Apr 26 2017 09:14:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5895ce3fb473985d158b4568/80
Foto: Pixabay

Vjetar otežava promet, u prekidu nekoliko trajektnih linija

S obzirom na povremene, sustavne granične kontrole i pojačan promet moguća su i duža čekanja na pojedinim graničnim prijelazima sa Slovenijom, BiH i Mađarskom

Kolnici su mjestimice mokri na širem riječkom području te u Gorskom kotaru. Zbog jakih udara vjetra vozi se uz ograničenje brzine na dionici autoceste A6 od Kikovice do tunela Tuhobić i  od tunela Tuhobić do Bosiljeva, izvijestio je u srijedu Hrvatski autoklub (HAK). 

  Zbog prometne nesreće na autocesti A3 Bregana-Lipovac, između čvorova Okučani i Nova Gradiška kod odmorišta Dragalić u smjeru Zagreba, vozi se otežano, jednim trakom.Kolnici su mjestimice mokri na širem riječkom području te u Gorskom kotaru.

S obzirom na povremene, sustavne granične kontrole i pojačan promet moguća su i duža čekanja na pojedinim graničnim prijelazima sa Slovenijom, BiH i Mađarskom.  Pojačan je promet teretnih vozila na graničnim prijelazima:
- izlazak: Rupa (kolona oko 1,5 km) i Pasjak,
- ulazak: Bajakovo, Tovarnik.

 Zbog jakog juga u prekidu je trajektna linija Lopar-Valbiska i brodska linija Mali Lošinj-Unije-Susak te katamaranske linije: Mali Lošinj-Rijeka; Novalja-Rab-Rijeka;
Ubli- Vela Luka-Hvar-Split; Korčula-Hvar-Split i Vis-Split.

Facebook komentari

hr Wed Apr 26 2017 07:42:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .