Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58c0fc94b473988eac8b45a2/80
Foto: Pixabay

U Njemačkoj kazna za necijepljenje 2500 eura, u Hrvatskoj 2000 kuna

Tijekom 2016. doneseno je 76 pravomoćnih presuda zbog necijepljenja djece, među njima 11 oslobađajućih, a u prvoj polovini prošle godine njih 32, od čega pet oslobađajućih.

Iako je dubrovački Zavod za javno zdravstvo prije nekoliko dana upozorio kako na tom području više od 2200 djece nije cijepljeno, te imaju jednu od najnižih razina procijepljenosti u Hrvatskoj, zbog čega postoji visok rizik od epidemije ospica, Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske još ne razmišlja o povećanju kazni vezanih za prekršaj roditelja ili skrbnika koji ne izvrši obvezu cijepljenja protiv bolesti utvrđenih u Provedbenom programu obaveznog cijepljenja djece školske i predškolske dobi.

Naime, osim u Hrvatskoj, cijepljenje je obavezno i zakonom propisano u Sloveniji, Italiji, Grčkoj, Poljskoj i nizu drugih europskih zemalja.

Svaka zemlja ima drukčiju kombinaciju obaveznih cjepiva. Tako 13 zemalja EU-a zahtijeva da djeca prime cjepivo protiv dječje paralize, a njih osam propisuju obavezno cijepljenje protiv MMR-a, a u Latviji je obavezno cijepljenje protiv HPV-a. Portugal je zadržao obavezno cijepljenje za difteriju i polio, a Belgija samo za polio. Australija ne propisuje obavezno cijepljenje, ali roditelji koji cijepe djecu imaju porezne olakšice., piše Glas Slavonije

S druge strane, u Rumunjskoj je lani izbila velika epidemija ospica u kojoj je registrirano oko 3400 oboljelih, stotine djece imalo je teške posljedice koje bi ih mogle učiniti invalidima ili kroničnim bolesnicima, a 17 ih je umrlo. Ni jedna žrtva nije bila cijepljena. Zbog takve situacije u toj je zemlji pokrenuta inicijativa kojom bi se cijepljenje ponovno učinilo obaveznim jer podatci pokazuju da je procijepljenost ondje posljednjih godina pala na samo 80-ak posto, što je znatno ispod 95 posto koliko je najmanje potrebno za kvalitetnu zaštitu.

Iako je Francuska zadržala politiku obaveznog cijepljenja protiv difterije, tetanusa i hripavca, predvodnica je pokreta protiv cijepljenja u svijetu s 40 posto građana koji vjeruju da su cjepiva nesigurna. Slijede Bosna i Hercegovina, u kojoj čak 38 posto stanovništva nema povjerenje u cjepiva, potom Rusija s 28 posto, Mongolija 27 posto te Grčka, Japan i Ukrajina s 25 posto.

Nepovjerenje prema cijepljenju u Francuskoj je poraslo s 10 posto 2005. na 40 posto 2010. godine. S obzirom na situaciju, dio država odlučio je povećati novčane kazne, pa je nakon Italije, tijekom prošlog ljeta i u Njemačkoj na snagu stupio zakon kojim će roditelji platiti 2500 eura kazne ako nisu cijepili dijete, a vrtići će morati obavijestiti vlasti ako roditelj ne dostavi dokument o cijepljenju djeteta.

Prekršajni postupci

U Hrvatskoj se roditelji mogu kazniti s maksimalno 2000 kuna zbog necijepljenja djece. Iako u posljednje vrijeme procijepljenost kod nas pada, podatci sa svih prekršajnih sudova koje je Ministarstvo pravosuđa dostavilo Visokom prekršajnom sudu pokazuju da su lani u tijeku bila samo 54 prekršajna postupka protiv roditelja zbog necijepljenja djece. Ni broj izrečenih pravomoćnih presuda 2015., 2016. te prošle godine na prekršajnim sudovima zbog neprovođenja imunizacije ne upućuje na to da imamo problem s necijepljenjem djece. Ima i oslobađajućih presuda. 

Tijekom 2016. doneseno je 76 pravomoćnih presuda zbog necijepljenja djece, među njima 11 oslobađajućih, a u prvoj polovini prošle godine njih 32, od čega pet oslobađajućih. No, broj presuda i postupaka u tijeku u neskladu je s podatcima HZZO-a o procijepljenosti djece, što znači samo jedno - da pedijatri i liječnici školske medicine ne prijavljuju roditelje sanitarnoj inspekciji Ministarstva zdravstva, koja pokreće postupak.

Najviše postupaka bilo je u Zagrebu, a u Splitu i Dubrovniku tek dva, iako je na jugu zemlje najmanja procijepljenost djece. Stvarne brojke necijepljene djece daleko su veće. To je vidljivo iz službenih brojki o procijepljenosti koja posljednjih nekoliko godina pada, posebice u dvije najjužnije hrvatske županije. No, iz Ministrtva zdravstva poručuju kako trenutno nisu u postupku izmjena Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, te kako “provode brojne aktivnosti kojima se želi upoznati i educirati javnost o problemu procijepljenosti u Republici Hrvatskoj te o značenju i prednostima cijepljenja i cjepiva koja njihova djeca primaju., piše Glas Slavonije

hr Sat Jan 27 2018 10:19:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a268e16b9e03e611a8b458f/80
Foto: HŽ

Brzi vlak sa 68 putnika iskočio iz tračnica, promet obustavljen

Prometovao je na relaciji Zagreb - Osijek. U nezgodi nema ozlijeđenih.
Jutros oko 7.30 sati u Prikraju kod Vrbovca brzi putnički vlak iskočio je iz tračnica, javila je zagrebačka policija.

Oštećene su dvije prednje osovine, a promet na toj željezničkoj trasi je u prekidu.

Vlak je sa zagrebačkog Glavnog kolodvora krenuo jutros u 6.54 i nije vozio prebrzo. Uzrok nesreće navodno je bila tračnica ostavljena preblizu pruge. 

- Ovo je samo kulminacija u užasnog poslovanja i pružanja usluga HŽ-a prema putnicima. Vlakovi skoro svakodnevno kasne i putnici su konstantno frustrirani. Vjerujte mi to jako dobro znam, jer svakodnevno vlakom iz Koprivnice putujem u Zagreb, tvrdi jedna od osoba koja je bila u vlaku.

Policijski očevid je u tijeku, a prijevoz putnika na dionici između Dugog Sela i Vrbovca organizirali su autobusima, stoji u priopćenju HŽ Infrastrukture, javlja 24sata.hr

hr Sun Oct 21 2018 11:11:50 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bcc40ff0e4938f1048b487d/80
Foto: PIXABAY

Magla i skliski kolnici danas vam mogu stvarati probleme u prometu, kod Pirovca oštećena ograda na autocesti

Iz hrvatskog autokluba javljaju kako bi vozači zbog uvjeta na cestama trebali voziti s upaljenim kratkim svjetlima.

Kolnici su mjestimice mokri i skliski u središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Slavoniji, Lici, Gorskom kotaru i Dalmaciji. Također, iz HAK-a poručuju kako su mogući odroni. Naglašavaju da vozači motornih vozila i tijekom dana u uvjetima smanjene vidljivosti (magla, oblačno vrijeme, jaki pljuskovi, itd.) voze s upaljenim kratkim svjetlima, bez obzira na ljetno računanje vremena.

Zbog vjetra, na Jadranskoj magistrali (DC8) između Novog Vinodolskog i Karlobaga zabranjen je promet za autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicama i motocikle (I. skupina vozila), a između Karlobaga i Svete Marije Magdalene postavljena je dodatna zabrana za dostavna vozila i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II. skupina vozila).

Jak vjetar puše na dionicama autocesta: A1 između vijadukta Božići i južnog ulaza u tunel Sv. Rok te A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i tunela Tuhobić. Vozi se uz ograničenja brzine, no autoceste su otvorene za sve skupine vozila, tvrdi HAK.

Zbog oštećene centralne zaštitne ograde na čvoru Pirovac u oba smjera, vozi se usporeno uz ograničenje brzine 80 km/h.
hr Sun Oct 21 2018 11:04:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bcc3db70e4938610b8b4678/80
Foto: PIXABAY

Vodički maslinari zadovoljni urodom, tvrde: 'Maslina je tri puta više nego prošle godine'

Vodički maslinari itekako su zadovoljni ovogodišnjim urodom maslina, a iako je bila poprilično neobična maslinarska godina, uz naglo zahlađenje krajem veljače i pretoplu jesen, masline su u vodičkom zaleđu rodile duplo bolje nego prošlu godinu.

- Više sam nego zadovoljan urodom, iako je iza nas neobična maslinarska godina. Bila je dosta topla zima, a onda je naglo zahladilo krajem veljače kad je bilo i snijega. Jesen je bila topla i nije bilo kiša pa je visok postotak ulja u maslinama, takozvani radman, jer u plodovima nema vode. Zanimljivo je i što su mlade masline puno bolje rodile od starih. Kako je zahladilo krajem veljače, ove su godine bolje prošli maslinari koji nisu vršili ranu rezidbu i gnjojidbu jer je maslina u tom slučaju išla ranije u vegetaciju i stradala tijekom leda i hladnoće – ispričao nam je iskusni vodički maslinar Niko.

Niko u vodičkom polju ima 200 stabala maslina u četiri maslinika, a maslinarstvo je obiteljska tradicija kao i kod većine Vodičana.

- Sto stabala sam naslijedio, a sto mladih sam posadio prije 12 godina. Ove su godine mlade masline puno bolje rodile, iako su plodovi manji i pomalo već i smežurani. Svake godine u berbu krećemo kada masline promijene boju iz zelene u zlatno žutu, neovisno o datumu. Klima se mijenja, a u ranijoj berbi ulje je kvalitetnije tako da više ne vrijedi ona stara 'mrtvi dan, skale van' – priča nam Niko.

Vodički maslinari zadovoljni su radmanom, odnosno postotkom ulja iz maslina, pa je tako Niko za prvu turu od 404 kilograma maslina dobio 62 kilograma ulja (što preračunato iznosi 68 litara ulja), i to  je postotak od 15,5. Urod maslina je tako u vodičkom polju ove godine dva do tri puta veći nego prošle godine, prenosi Šibenik.in

- Ove godine imat ćemo oko 2.500 do 3.000 kilograma maslina, dok smo prošle godine imali oko 1.000 kilograma. U berbi sudjeluje cijela obitelj, a masline održavamo na normalnoj visini da su na dohvat ruke jer nismo planinari nego maslinari. Masline beremo rukama bez paražola i strojeva jer se tako najbolje očuva plod, a masline odmah idu u preradu kako bi ulje bilo što kvalitetnije – zaključuje Niko.


hr Sun Oct 21 2018 10:50:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bcc37760e493802018b49a5/80

Jeste li vidjeli ovog gospodina? Obitelji je potrebna pomoć građana

Ante Vuković nestao je u petak popodne na području Solina u Matoševoj ulici.
Ante je 88-godišnjak, visine 180 centimetara. Obitelj tvrdi kako je tečnog govora, a posljednji put bio je u bež jaki i bež štofanim hlačama.

Ako ste ga vidjeli, obitelj moli da kontaktirate njih ili policiju na brojeve u nastavku.

Obitelj Vuković, tel: 098 162 0276

Policija, tel: 021 309 355
hr Sun Oct 21 2018 10:23:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .