Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58df612db47398470c8b4572/80

Hrvati imaju realna očekivanja od plaće

Pribrojimo li neto plaći bonuse, tada je visina prosječne mjesečne plaće 5.768 kuna što je također isto kao i u prethodnom kvartalu.

Prema podacima servisa MojaPlaća u trećem kvartalu ove godine prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj je iznosila 5.529 kuna, što je isto kao i u prethodnom kvartalu. U odnosu na isto razdoblje 2016. godine prosječna neto plaća je 2% viša. Medijan* plaće je nešto niži i iznosi 5.242 kune što znači da je veći broj ispitanika koji prima plaću manju od navedenog prosjeka nego onih ispitanika čija je plaća viša od njega.

Pribrojimo li neto plaći bonuse, tada je visina prosječne mjesečne plaće 5.768 kuna što je također isto kao i u prethodnom kvartalu.

Što se tiče očekivanja o visini plaće ispitanici u prosjeku očekuju 5.361 kunu što je 3% niže u odnosu na realnu prosječnu plaću u Hrvatskoj.

U trećem kvartalu 2017., osim kategorije top managementa, koja ima u prosjeku 121% višu plaću u odnosu na prosjek, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (71% više od prosjeka), ljudskih potencijala (+36%), te informacijskih tehnologija (+34%).

Najmanje prosječne plaće imaju radnici u tekstilnoj i kožnoj industriji (-45%), pomoćnim zanimanjima (-40%) te radnici u uslužnim djelatnostima (-38%). Radnici u jednoj od najpopularnijih kategorija, Turizma i ugostiteljstva, imaju u prosjeku 21% nižu plaću od prosjeka.

Muškarci i dalje više plaćeni

U posljednja tri mjeseca muškarci su imali u prosjeku 12% višu plaću od žena.

Muškarci su u prosjeku zarađivali 5.845 kuna, dok su žene zarađivale u prosjeku 5.205 kuna.

U odnosu na prethodni kvartal prosječna mjesečna neto plaća muškaraca viša je za 1%, a žene imaju istu plaću kao i prethodni kvartal.

Kroz servis MojaPlaća ispitanici koji pokazuju interes za rad na drugom radnom mjestu moraju odgovoriti koliku plaću očekuju, a zatim se taj podatak uspoređuje s realnim podacima o plaći u tom sektoru. Rezultati ovog upitnika pokazuju da muškarci u većoj mjeri podcjenjuju plaću za željeno radno mjesto nego žene. U prosjeku, muškarci očekuju 4% nižu plaću od one koja je realna, dok su žene točnije u procjeni i očekuju svega 1% nižu plaću od one koju zaposlenici u tom sektoru realno i dobivaju.

Očekivanu plaću u najvećoj mjeri podcjenjuju ispitanici s postdiplomskim (-15%) i visoko obrazovani ispitanici (-11%), dok je u najvećoj mjeri precjenjuju nekvalificirani, kvalificirani i visokokvalificirani radnici; oni očekuju da će im plaća biti 17% viša nego što je to realno. Visinu plaće koja je najbliža onome što je realno, očekuju ispitanici sa srednjom stručnom spremom (1% više).

Stupanj obrazovanja uvelike utječe na visinu plaće

Osobe sa završenim fakultetom imaju u prosjeku 48% višu plaću u odnosu na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, a 22% višu plaću od prosječne. Završeni magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za čak 89% u odnosu na srednju stručnu spremu.

U odnosu na prosječnu plaću u istraživanju, ispitanici sa srednjom stručnom spremom imaju prosječno 18% nižu plaću, dok ispitanici s postdiplomskim ili MBA školom imaju 56% višu plaću od prosjeka. Ispitanici s višom stručnom spremom imaju 6% višu plaću od prosjeka, ali 29% višu od ispitanika sa srednjom stručnom spremom.

Najbolje plaćaju privatne tvrtke u stranom vlasništvu

Visina plaća ovisi i o vlasničkoj strukturi tvrtke, stoga su plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu 10% više od prosjeka i iznose u prosjeku 6.073 kune, dok su plaće u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu najniže i iznose 5.279 kuna (5% manje od prosjeka).

Prosječna plaća u tvrtkama u državnom vlasništvu ista je kao i prosjek i iznosi 5.534 kuna, dok su plaće u javnoj i lokalnoj samoupravi 3% više od prosjeka i iznose 5.716 kuna.

Rad u velikoj tvrtki znači i veću plaću

U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna plaća je 13% ispod prosjeka i iznosi 4.791 kunu, dok je u tvrtkama do 19 zaposlenika plaća 2% niža od prosjeka i iznosi 5.410 kuna.

Prosječna plaća u tvrtkama s 20 do 49 zaposlenika iznosi 5.666 kuna i 2% je viša od prosjeka. Najviša prosječna plaća je u tvrtkama većim od 1.000 zaposlenika; 4% viša od prosjeka i iznosi 5.727 kuna.

Plaća je i dalje najviša u Gradu Zagrebu

Gledano prema županijama, najniže plaće u trećem kvartalu 2017. zabilježene su u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, čak 22% ispod prosjeka te u Požeško-slavonskoj županiji gdje je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 21% manje od prosjeka, baš kao i u Virovitičko-podravskoj županiji (-21%).

Sukladno očekivanjima, najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu i to 12% iznad prosjeka i ona iznosi 6.202 kune. Nakon Grada Zagreba slijedi Dubrovačko-neretvanska županija gdje su plaće 1% niže od prosjeka.

Prosječne plaće po županijama možete pogledati na http://www.mojaplaca.hr/partner/region-list

Beneficije

Najviše zaposlenika kao beneficiju prima naknadu za putne troškove (42%). Mobilni telefon za osobnu upotrebu ih ima četvrtina (25%), a omogućen parking (u potpunosti ili barem djelomično) njih 19%. Fleksibilno radno vrijeme ima 17% ispitanika, a edukacije njih 15%. Četvrtina ispitanika (25%) nema dodatnih pogodnosti na poslu.

Što se tiče očekivanja, ispitanici su i po pitanju beneficija jako realni: njih trećina (34%) ne očekuje nikakve dodatne pogodnosti, dok ih najviše (35%) očekuje naknadu za putne troškove, što i je najčešća beneficija zaposlenih. Ono gdje se očekivanja razlikuju od prakse jest u edukacijama; 28% ispitanika očekuje edukaciju, dok je ona realna beneficija 15% zaposlenih ispitanika, piše MojPosao

Facebook komentari

hr Wed Oct 18 2017 11:23:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58482e871eea8f172f8b4575/80
Foto: Facebook Milan Kujundžić

Kujundžić: Hrvatska povukla kandidaturu za EMA-u zbog neravnopravnog položaja

Kujundžić je pojasnio da je odluku o povlačenju hrvatska Vlada donijela još u subotu, zajedno s Irskom i Maltom, jer se o budućem sjedištu EMA-e "dogovara na neprincipijelan način"

Ministar zdravstva Milan Kujundžić u ponedjeljak je, u povodu povlačenja kandidature Zagreba za sjedište Europske agencije za lijekove (EMA), izjavio da je takva odluka donesena zbog političkih pritisaka koji su Hrvatsku stavili u neravnopravan položaj.

Kujundžić je pojasnio da je odluku o povlačenju hrvatska Vlada donijela još u subotu, zajedno s Irskom i Maltom, jer se o budućem sjedištu EMA-e "dogovara na neprincipijelan način".

- Ovim činom Hrvatska je zajedno s drugim europskim zemljama, koje su se osjetile neravnopravne, poslala poruku kako se slična situacija ne bi dogodila i drugi put. - objasnio je Kujundžić potez Hrvatske koja je odlučila povući kandidaturu Zagreba za sjedište EMA-e na dan kada će u Bruxellesu ministri vanjskih poslova EU-a donijeti odluku u koji od 19 gradova odlazi Agencija.

Ministarstvo vanjskih poslova kao razlog navelo je nejednako vrednovanje svih kriterija u postupku izbora, a slično je bilo i objašnjenje ministra zdravstva koji tvrdi da o budućem sjedištu EMA-e svi kriteriji nisu vrednovani na jednaki način te su počeli politički pritisci. 

Smatra da su Grad Zagreb, te ministarstva vanjskih poslova i zdravstva napravili maksimalno korektnu aplikaciju za EMA-u, no odlučili su povući aplikaciju kada su vidjeli da se ocjene i bodovi slažu "suprotno načelu pravičnosti".

Europarlamentarki Biljani Borzan (SDP), koja je  potez povlačenja kandidature ocijenila kao "sramotan i neozbiljan", odgovorio je kako je sramotno dobivati nezasluženu plaću u Europskom parlamentu.  

Kujundžić: Od Borzan nismo dobili nikakvu pomoć

- Nikakvu pomoć ova Vlada, ministarstvo ni ovaj narod nisu osjetili od gospođe Biljane Borzan, koja kao liječnica dobiva plaću iz kvote Hrvatske. Nikakvu pomoć od nje nismo osjetili, pa onda pitajte nju je li sramotno da nije ništa pomogla, a ona je mogla najviše pomoći jer je u Bruxellesu svaki dan. - rekao je Kujundžić.

Ministar zdravstva dao je izjavu nakon svečanog otvaranja novouređenih prostorija Odjela za intenzivnu medicinu Klinike za anesteziologiju i stavljanje u rad aparata za digitalnu mamografiju na Kliničkom zavodu za radiologiju u KB Dubrava.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u ponedjeljak je poručio kako mu je žao zbog povlačenja kandidature Zagreba, ali da o razlozima treba pitati resornog ministra i premijera jer oni imaju puno više informacija i znaju zašto su povukli kandidaturu.  

I ministar financija Zdravko Marić komentirao je na marginama poslovnog skupa hrvatskih izvoznika povlačenje kandidature Zagreba za EMA-u, rekavši da bi dalekosežne koristi o dobivanja EMA-e bile značajne.

No, kaže, on osobno nije dovoljno upoznat sa svim detaljima hrvatske kandidature da bi mogao relevantno o tome govoriti.

- Može se pretpostaviti da je konkurencija bila vrlo oštra, međutim mislim da ne trebamo odustati od drugih kandidatura, u Zagreb i Hrvatsku treba dovesti pojedine europske agencije jer bi Hrvatska od toga imala velike koristi. - izjavio je Marić. 

Dodao je kako smo to zaslužili kao najmlađa članica EU-a, a to bi sigurno bila dobra poruka svima u Hrvatskoj.

Facebook komentari

hr Mon Nov 20 2017 14:44:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58e3cf0fb4739893168b45dd/80
Foto: Screenshot / YouTube

Međunarodni dan djeteta: Murganić dodijelila nagrade za promicanje dječjih prava

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u ponedjeljak se pridružilo globalnoj inicijativi UNICEF-a "KidsTakeOver" i otvorilo svoja vrata djeci

U povodu obilježavanja Međunarodnog dana Konvecije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić dodijelila je u ponedjeljak nagrade za promicanje dječjih prava pedijatru Josipu Grguriću i odgojiteljici Biljani Francišković.

U promicanju prava i interesa djece kao država smo znatno napredovali, međutim dokle god imamo djecu koja nemaju osnovne uvjete za život i preživljavanje, koja nemaju jednake uvjete za razvoj, odgoj i obrazovanje i dokle god nismo u potpunosti otklonili i zaštitili djecu od različitih oblika nasilja i zloupotrebljavanja ne možemo biti zadovoljni, poručila je Murganić. 

Josip Grgurić dobio je nagradu za životno djelo za iznimna postignuća u zaštiti dobrobiti, prava i interese djece, među kojima se posebno ističe projekt "Rodilišta prijatelji djece", a odgojiteljica Biljana Francišković iz Dječjeg vrtića Rijeka nagradu za promicanje prava djeteta za 2017. godinu za projekt "Razlike među ljudima" o uklanjanju prepreka i diskriminacije među djecom.

"Djeca su naša budućnost koja počinje danas", naglasio je Grgurić primajući nagradu i dodao da se daljnji korak u zaštiti prava djece može postići samo uz suradnju s lokalnim zajednicama i daljnjim senzibiliziranjem javnosti.

Zahvalivši na nagradi Francišković je kazala da je projekt "Razlike među ljudima" kruna njezina dugogodišnjeg rada, koji je uvijek bio usmjeren na zaštitu prava djece.

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u ponedjeljak se pridružilo globalnoj inicijativi UNICEF-a "KidsTakeOver" i otvorilo svoja vrata djeci, pa je tako učenica 8. razreda Dora Vranić iz Dječjeg gradskog vijeća Zabok postala ministrica na jedan dan, a učenik 5. razreda Lovro Mutavčić njezin zamjenik.

Zamjenica predstojnice Ureda UNICEF-a u Hrvatskoj Đurđica Ivković istaknula je da se akcija "Dan kada djeca preuzimaju svijet" odvija u 130 zemalja svijeta u kojima djeca na jedan dan dobivaju glavnu riječ kako bi pomogla u borbi za dječja prava.

Međunarodnim danom djeteta, koji se obilježava 20. studenoga, cilj je podsjetiti javnost na potrebu zaštite djece i maloljetnika od zloupotrebe, nasilja i raznih oblika diskriminacije. Opća skupština UN-a usvojila je 20. studenoga 1959. godine "Deklaraciju o pravima djeteta", a 1989. godine "Konvenciju o pravima djeteta".

Facebook komentari

hr Mon Nov 20 2017 14:09:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a12cc6cb9e03ecd038b4643/80
Foto: D.N.

Ministar pravosuđa kod Opare: Općinski sud seli s Dračevca?

Dogovoreno je intenziviranje suradnje u iznalaženju konkretnih rješenja kako bi se odluke mogle donijeti na sjednici Vlade RH koja je najavljena za proljeće u Splitu

Gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković održali su sa suradnicima u ponedjeljak radni sastanak u splitskoj Gradskoj upravi.

Tema sastanka bila je smještaj pravosudnih institucija na području grada Splita, s naglaskom na iznalaženje rješenja za Općinski sud poglavito u kontekstu najavljenih reformi. Gradonačelnik je posebno upozorio kako bi ministarstva u donošenju odluka o korištenju prostora trebala voditi računa da one ne zakoče razvoj lokalnih samouprava, u ovom slučaju Splita, što je i ministar podržao. Izrazio je namjeru da bivša vojarna na Dračevcu bude u službi razvoja, tehnologije i otvaranja novih radnih mjesta u kreativnoj industriji te da tu ne vidi u budućnosti smještaj za urede državnih tijela ili birokraciju.

Dogovoreno je intenziviranje suradnje u iznalaženju konkretnih rješenja kako bi se odluke mogle donijeti na sjednici Vlade RH koja je najavljena za proljeće u Splitu. 

Facebook komentari

hr Mon Nov 20 2017 13:38:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a01a43fb9e03e359f8b457c/80
Foto: Blog

Todorić optužuje ljude iz CAIB-a i njihove saveznike u Hrvatskoj za "zločinačko udruženje"

U novom zapisu naslovljenom "Koliko će novca otići iz Hrvatske" Todorić poručuje kako će, u nadi da će nadležna tijela uzeti u razmatranje to što iznosi i početi djelovati, "ukazati na cjelokupni koruptivni sustav", zbog kojega novac svakodnevno odlazi iz Agrokora i Hrvatske

Osnivač Agrokora Ivica Todorić ustvrdio je na blogu objavljenom u ponedjeljak da su ljudi povezani s Creditanstalt Investment Bank (CAIB) i njihovi saveznici u Hrvatskoj "zločinačko udruženje" koje izvlači novac iz Agrokora i Hrvatske.

U novom zapisu naslovljenom "Koliko će novca otići iz Hrvatske" Todorić poručuje kako će, u nadi da će nadležna tijela uzeti u razmatranje to što iznosi i početi djelovati, "ukazati na cjelokupni koruptivni sustav", zbog kojega novac svakodnevno odlazi iz Agrokora i Hrvatske.

- Izvorište cjelokupnog zločinačkog udruženja" čine ljudi povezani s CAIB-om, a njihovi saveznici u Hrvatskoj su različiti financijski savjetnici, odvjetnička društva i sl. - tvrdi Todorić.

Ta je inozemna i domaća skupina, čiji je "zločinački plan preuzimanje Agrokora", imala svoje ljude i unutar Agrokora "koji su ih ne samo opskrbljivali s potrebnim informacijama, već i svojim djelovanjem utjecali na poziciju Agrokora", piše Todorić.

- Međutim, da bi uspjeli u svom planu, nužno je bilo uključiti i - politiku. - ističe Todorić i navodi da u tom trenutku u vlasti participira stranka Most "kojoj je rušenje Agrokora jedna od središnjih točaka političkog programa." 

- Čelnik Mosta Božo Petrov zajedno sa svojim stranačkim suradnicima i nekim istaknutim članovima HDZ-a, prije svih prvom potpredsjednicom Vlade Martinom Dalić," kreću u "koordiniranu akciju rušenja Agrokora i mene osobno. - tvrdi Todorić i u podužem tekstu ponavlja optužbe protiv Vlade i izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka.

Grmoja: Rohatinski objasnio spregu Todorića i politike

Saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja na svojem je profilu na Facebooku pak ustvrdio kako je iskaz bivšeg guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskipred saborskim Istražnim povjerenstvom za Agrokor "jasno i nedvosmisleno objasnio spregu Ivice Todorića i politike". 

U svojoj objavi navodi kako je dobio informaciju da sljedeći tjedan HDZ ide u gašenje saborskog Istražnog povjerenstva i najavljuje žestoku borbu za rad Povjerenstva kako bi istina o Agrokoru izašla na vidjelo.

- Kao što smo čuli priznanje Željka Rohatinskog, želimo i priznanja ostalih aktera ovog procesa koji je hrvatsko gospodarstvo doveo do ruba ponora. Hrvatska javnost zaslužuje istinu o sprezi HDZ-a i SDP-a s Agrokorom i za tu istinu ćemo se mi u Mostu boriti svim raspoloživim sredstvima. - poručio je Grmoja.

Facebook komentari

hr Mon Nov 20 2017 10:55:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .