Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57876808d84d6426348b456c/80
Foto: Screenshot Youtube

Svjedok optužio kapetana Dragana za fizičku torturu

Kao i njegovi prethodnici na klupi za svjedoke na sudu je ispričao da je bio zatvoren u vlažnoj prostoriji bez prozora u kojoj se sa zida slijevala voda i u kojoj su u jednom uglu vršili veliku i malu nuždu

 Umirovljeni hrvatski branitelj i bivši policajac Velibor Bračić u srijedu je nekoliko sati svjedočio na suđenju Draganu Vasiljkoviću rekavši da su zatvorenike na kninskoj tvrđavi, osim loših uvjeta te gladi i žeđi, svakodnevno tukli stražari, a njega osobno jednom je nogom u glavu udario i optuženi Vasiljković koji ga je nastavio udarati i nakon što je od boli pao na tlo.

Bračića su sredinom lipnja 1991. uhitili Martićevci koji su ga prvo zatvorili u Golubić. Tamo je uniformirani vojnik skinuo nož s automatske puške, prislonio mu ga ispod oka i upitao: "Ujo, koje ćeš oko da ti izvadim?" nakon čega su mu stražari uperili lampe u oči i dugo ga tukli. Kada je prebačen na kninsku tvrđavu ispitivale su ga uniformirane osobe od kojih su na vojničkim košuljama dvojica imali dvije zvjezdice, a jedan tri, prisjetio se.

"Jedan od čuvara me tukao nogama, a kada sam pao na pod rekli su mi 'Ustani ustašo što si lego'. Tada je sa stepenica prišao omanji prosijedi čovjek za kojeg sam od čuvara poslije doznao da je zapovjednik i da se zove kapetan Dragan. Stražarima je rekao 'Ako ga hoćete tući ovako se to radi' te me udario nogom u glavu. Pao sam, no nastavio me tući i na podu", ispričao je svjedok.

Kao i njegovi prethodnici na klupi za svjedoke na sudu je ispričao da je bio zatvoren u vlažnoj prostoriji bez prozora u kojoj se sa zida slijevala voda i u kojoj su u jednom uglu vršili veliku i malu nuždu. Neredovito su dobivali hranu i vodu zbog čega je bio gladan i izgubio 30 kilograma.

Kako je i sam iz kninskog kraja prisjetio se da su ga u zatvoru dolazilii gledati dojučerašnji susjedi koji su ga također tukli pa je on od svih zatvorenika dobio najviše batina. Kazao je i da su alkoholizirani Kninjani u zatvor dolazili gledati "kako izgledaju ustaše".

"Sjećam se jednog Dadića. On bi repetirao pušku, a onda njenu cijev meni gurao u usta. Jednom prilikom kada je bio Vidovdan u nekoj je akciji poginuo Žuti koji je bio pripadnik njihove jedinice. Nakon toga je kod nas došao Gloginja, čovjek od 130 kilograma, koji nas je sve isprebijao, posebno željeznim kundacima od automatske puške. To nikada neću zaboraviti. Doslovno su nas svaki dan tukli. Pendrecima, nogama, kundacima, čizmama, što bi dohvatili", kazao je svjedok na čije se riječi Vasiljković povremeno podsmjehivao.

On i njegova obrana svjedoka su pokušali prikazati kao nevjerodostojnog i osobu koja mijenja svoje iskaze. Odvjetnik Tomislav Filaković svjedoka je pitao je li nekome obećao da će svjedočiti protiv Dragana Vasiljkovića, a kada je ovaj odgovorio da nije niti je to itko od njega tražio kazao mu je da u transkriptima u postupku izručenja stoji da je to obećao.

Filaković je Bračića pitao je li točno da je prije podizanja optužnice protiv Vasiljkovića bio na večeri sa suprugom nekadašnje ministrice pravosuđa Vesne Škare Ožbolt te da ga je ministrica osobno zvala u vezi tog predmeta. "Mene je telefonom zvala tajnica tadašnje ministrice pravosuđa i tražila da dođem na razgovor, ali nisam išao već sam o tome dao iskaz u Šibeniku. Što se tiče pitanja o večeri s njenim suprugom slučajno sam bio tamo gdje sam vidio tog gospodina s kojim sam pričao o torturama koje sam prošao", kazao je svjedok.

Vasiljković je optužen da je kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojbi, odnosno zapovjednik Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojbi Alfa postupao protivno odredbama Ženevske konvencije, odnosno da je počinio ratni zločin protiv civila i ratnih zarobljenika.

Facebook komentari

hr Wed Oct 19 2016 14:20:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/584911d01eea8fa62e8b4600/80
Foto: Miroslav Lelas

Većina hrvatskih pacijenata prihvatila bi gay liječnike, ali stručnjaci su zabrinuti iskazanim stavovima

Od ukupno 1004 ispitanika starijih od 18 godina, 8,8 posto odbija biti pacijent muškog LGB liječnika, 7,9 posto njih odbija LGB liječnicu, a 7,3 posto odbija i jednog i drugu, osnovni su podaci istraživanja

Više od 90 posto hrvatskih pacijenata spremno je prihvatiti da mu gay osoba bude obiteljski liječnik, ali stručnjake zabrinjava što iza 7-9 posto osoba s negativnim stavovima stoje tvrdokorni stereotipi i naučeno diskriminatorno ponašanje koje je teško mijenjati, kaže istraživanje objavljeno u časopisu Collegium Antropologicum.

Raširenost tih predrasuda zahtijeva drugačiji pristup od uobičajenih antidiskriminacijskih kampanja, jer se ne temelje na nedostatku znanja, nego na naučenim obrascima ponašanja koje je teško mijenjati, kaže se u zaključku teksta čiji su autori Igor Grabovac s jednog instituta Medicinskog sveučilišta u Beču, te Jadranka Mustajbegović i Milan Milošević sa Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar u Zagrebu.

Prednjače stariji muškarci katolici

Od ukupno 1004 ispitanika starijih od 18 godina, 8,8 posto odbija biti pacijent muškog LGB liječnika, 7,9 posto njih odbija LGB liječnicu, a 7,3 posto odbija i jednog i drugu, osnovni su podaci istraživanja.

Odbijanju liječenja kod LGB liječnika skloniji su stariji muškarci od žena, kao religiozni ispitanici u odnosu na one koji se ne smatraju religioznim, kaže se u tekstu i dodaje da među religijskim skupinama u negativnim stavovima prednjače osobe koje su se predstavile kao katolici.

Također, oni koji su izjavili da ne poznaju LGB osobe i sami češće odbijaju liječenje kod LGB liječnika (5,38 poto) u odnosu na one koji osobno poznaju barem jednu LGB osobu (1,89 posto), ističe se.

Rezultati ukazuju da je diskriminacija utemeljena na emocionalnim razlozima i stereotipnim uvjerenjima, kaže se u istraživanju i precizira da su dva najčešća razloga koje sudionici ističu, „protivna politička ili vjerska uvjerenja“, te „strah od seksualnog iskorištavanja“. Take stavove zastupa ukupno oko 55 posto sudionika istraživanja.

Sudionici takve stavove ne argumentiraju, nego navode niz stereotipa i mitova koji se povezuju s LGB ljudima, poput stigme za širenje HIV-a i stereotipa da su gayevi ljudi raširena spolnog promiskuiteta te da su "seksualni predatori".

Glavni argumenti nedokazani stereotipi

Takve tvrdnje nisu nikada dokazane, budući da istraživanja pokazuju da između 40 i 60 posto muškaraca te između 60 i 80 posto žena istospolne seksualne orijentacije ima dugotrajne monogamne veze.

Također, broj homoseksualnih parova se povećava kako raste njihova mogućnost da se legalno predstave u društvenoj zajednici, kaže se.

Strah pacijenata da će postati žrtva seksualnog iskorištavanja također je nedokazana predrasuda, stoji u istraživanju.  

Prema statistikama, heteroseksualni muškarci češće pokušavaju seksualno napastovati djevojčice nego što homoseksualni muškarci pokušavaju seksualno iskoristiti dječake.

Istraživanja pokazuju da homoseksualci rijetko seksualno iskorištavaju djecu, a da kod lezbijki takvi primjeri gotovo i ne postoje, kaže se.

"Ljudi koji su bolesni ne mogu liječiti druge"  

Treći razlog kojim su ispitanici obrazložili svoj negativni stav jest da su „LGB ljudi i sami bolesni i stoga ne mogu liječiti druge“ i da su „LGB liječnici manje kompetentni od heteroseksualnih liječnika“. Takve stavove zastupa gotovo četvrtina pacijenta u Hrvatskoj koji odbijaju LGB liječnika.

Te su predrasude potpuno neutemeljene, jer nema teoretske osnove ni istraživanja koja pokazuju da seksualna orijentacija može smanjiti sposobnost nekoga da radi kao liječnik ili u bilo kojoj drugoj struci, kažu autori.

Najčešći odgovori ispitanika ukazuju na „naslijeđeno“ ili naučeno diskriminacijsko ponašanje sudionika u čijem artikuliranju oni sami imaju dosta poteškoća, kaže se u tekstu i napominje da su ti diskriminacijski stavovi značajnog dijela bolesnika prema LGB liječnicima razlog za zabrinutost.

LGB liječnici u Hrvatskoj prisiljeni su birati između prikivanja svoje seksualne orijentacije na radnom mjestu ili, ako to učine, da trpe predrasude i diskriminacije, zaključuje se.





Facebook komentari

hr Thu Dec 08 2016 08:55:40 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/584895fa1eea8fa62e8b45e9/80

U Imotskom obilježena obljetnica smrti Vlade Gotovca

Nizom prigodnih manifestacija u Imotskom je obilježena šesnaesta obljetnica smrti Vlade Gotovca

Vlado Gotovac  (Imotski, 18. rujna 1930. – Rim, 7. prosinca 2000.) bio je hrvatski pjesnik, esejist, filozof, disident, političar, ali i istinski domoljub i rodoljub. Program obilježavanja kreirala je udruga “Vlado Gotovac“ iz Imotskog te lokalna stranačka organizacija HSLS-a. Tako su ispred spomen biste Vlade Gotovca, a koja se nalazi ispred Osnovne škole “Stjepan Radić“ položili cvijeće i upalili svijeće. Potom je održan prigodan edukativni program vezan uz Gotovčev svekoliki opus, a koji je realiziran uz sudjelovanje učenika i nastavnika Osnovne škole “Stjepan Radić“.

Program je zaključen večernjim zbivanjem u Gradskoj knjižnici “Don Mihovil Pavlinović“. Koncepcijski je sadržavao politički, povijesni i literarni prikaz Gotovčeva bogatog raznolikog opusa.

Tako je član Središnjeg vijeća HSLS-a Toni Garac govorio o političkoj važnosti Vlade Gotovca:

- Gotovac je ostavio neizbrisiv pečat u hrvatskoj politici i društvu općenito. Činjenica da mu i najveći politički protivnici nisu osporili, niti mogu osporiti doprinos za razvoj i stvaranje demokracije u Hrvatskoj, ali i države uopće; dovoljno govori o njegovom značaju. On je bio istinski domoljub i u trenucima kada je trebalo birati između slobodne Hrvatske i vlastitih privilegija – birao je Hrvatsku, što ga je stajalo zatvora. Hrabrost je zajednički nazivnik Gotovčeva djelovanja pa makar to značilo i robiju. To je glavna misao koju i danas moramo nositi kada se već Gotovca sjećamo. Moramo biti hrabri nositi se sa izazovima našeg vremena, ma koliko oni veliki bili – istaknuo je Garac.

Dragutin Koštro iznio je prikaz povijesnog konteksta u kojem je Gotovac egzistirao i radio, kada mu je, uopće, bilo dopušteno raditi. Tako je Gotovac u socijalističkom sustavu bio, između ostalog, kažnjen i s gubitkom građanskih prava, zbog kojih mu nije bilo dopušteno stvarati, kreirati i na taj način imati priliku izražavati se kao akter javnog mnijenja. Koštro je naglasio kako je Gotovcu “bio svojstven bunt, protest i otpor represiji. O Gotovcu je jako teško govoriti iz razloga što se radi o jednoj veličini koja je nadišla Hrvatsku. Primjerice, nakon jednog od zatvaranja, Tito mu je ponudio pomilovanje iz nekih svojih razloga. Gotovac je to pomilovanje odbio riječima: Što će mi pomilovanje? Pa ja nisam kriv. Što će mi onda pomilovanje… “ Vlado Gotovac je bio istinski majstor riječi. Gdje god je bila riječ, tu je bio i Gotovac. Zbog toga posebno teško padaju njegove godine šutnje na koje je bio prisiljen.

Govoreći o književnoj komponenti Vlade Gotovca, Mara Pezo se dotaknula i Gotovčevih ideala :“Gdje su danas ideali Vlade Gotovca? Gdje su ideali za koje se borio? Gdje je ta ljubav za koju je živio? Gotovac nikada nije posumnjao u svoje ideale. Jer vječnost kao jedina perspektiva ljudske pobjede, bila je vidljiva i u svakom činu Gotovčeva djelovanja“.

Dobro posjećena tribina završila je s interakcijom prisutnih koji su postavili mnogobrojna pitanja vezana uz širi kontekst djelovanja Vlade Gotovca.





Facebook komentari

hr Thu Dec 08 2016 07:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5848821f1eea8f162f8b45b0/80
Foto: Vlada RH

Premijer Plenković: Zadarska županija primjer za druge krajave Hrvatske

Zadarski župan Stipe Zrilić rekao je kako je premijera upoznao s temeljnim podacima o Zadarskoj županiji, o trenutačnom stanju i planovima za budućnost

Predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je u srijedu navečer Zadarsku županiju,  sastao se sa županom Stipom Zrilićem te tom prigodom istaknuo kako je ta "županija odličan razvojni primjer i za druge krajeve Hrvatske."

„Smatram da su Zadarska županija i grad Zadar jedan od primjera kvalitetnog razvoja u proteklim godinama, koji se očituje i u vrlo kvalitetnom smanjenju stope nezaposlenosti, odličnim rezultatima turističke sezone, snažnoj ulozi malog i srednjeg poduzetništva, izrazito kvalitetnoj prometnoj infrastrukturi, rekao je premijer i istaknuo da je Zadarska županija odličan razvojni primjer za druge krajeve Hrvatske.

  Vlada će uvažavati bitne ciljeve koje je Zadarska županija ima na svom dnevnom redu i sva će ministarstva nastojati, kao i za sve krajeve Hrvatske, da ravnomjerni razvoj Hrvatske bude jedna od trajnih zadaća rada ove vlade. U tom pogledu, s obzirom na brojne otoke u Zadarskoj županiji, dobra je najava da će se u okviru regionalnog razvoja osnovati uprava za otoke, čime ćemo pridonijeti razvoju otoka u turizmu, poljoprivredi, gospodarstvu, poduzetništvu i svim onim aspektima koji se odnose i na ribarstvo i na pomorstvo. Zadarska županija važna je u sektoru ribarstva, rekao je premijer  te dodao da je niz godina u kontaktu s brojnim ribarima toga kraja. Kako je dodao, Vlada će voditi računa o njihovim interesima da se s tim u vezi sredstva Europske unije kvalitetno iskoriste.

 Zadarski župan Stipe Zrilić rekao je kako je premijera upoznao s temeljnim podacima o Zadarskoj županiji, o trenutačnom stanju i planovima za budućnost.

"Itekako smo zainteresirani da imamo dobru suradnju s cjelokupnom Vladom i sa svakim ministarstvom pojedinačno jer bez te potpore ne možemo realizirati naše razvojne projekte.  Predsjednik Vlade nam je rekao je da će se nakon ove porezne reforme naći kompenzacijske mjere kako bi jedinice lokalne samouprave zadržale visinu svojih prihoda i na taj način bile spremne realizirati svoje razvojne projekte, rekao je župan Zrilić.





Facebook komentari

hr Wed Dec 07 2016 22:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58416df31eea8fbc118b4585/80
Foto: N1

Sabor: Oporba oštro kritizirala izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju

Saborska oporba u srijedu je oštro kritizirala izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kojim se predlaže usklađivanje mirovina ostvarenih po posebnim propisima na isti način kao onih ostvarenih po općim propisima, ističući kako će izmjenama oni s velikim mirovinama dobiti još veće, a oni s malima neće dobiti ništa, uz opasku da su zakonske izmjene samo ispunjenje obećanja danog braniteljima tijekom prosvjeda u šatoru u Savskoj

Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju predlaže se od 1. siječnja 2017. primjena jedinstvene aktualne vrijednosti mirovine pri izračunu i usklađivanju svih mirovina, neovisno o tome je li mirovina ostvarena po općemu ili posebnom propisu, i odustaje od razdvajanja dijela mirovine koji se financira iz državnog proračuna od dijela koji se financira iz doprinosa, objasnila je uvodno državna tajnica Ministarstva rada i mirovinskog sustava Katarina Ivanković-Knežević.

Primjena zakona rezultirat će povećanim rashodima u državnom proračunu za 96 milijuna kuna u 2017. godini, za 127 milijuna kuna u 2018. i za 205 milijuna kuna u 2019., dodala je.

"Ovaj  zakon će koštati Hrvatsku do 2025. godine 800 milijuna kuna i sramotno je što mu je državna tajnica posvetila samo tri minute i 25 sekundi", rekao je Mirando Mrsić u ime Kluba zastupnika SDP-a, ocjenjujući da su izmjene zakona nepotrebne i da će narušiti transparentnost i povećati nejednakost među mirovinama.

Mrsić smatra da bi se mirovine ostvarene po posebnim propisima koje se financiraju iz proračuna, to jest mirovine vojnika, policajaca, branitelja, zastupnika, političkih zatvorenika, pripadnika NOR-a i ostale trebale usklađivati s rastom BDP-a i proračunom, a tzv. radničke mirovine koje se financiraju iz doprinosa s rastom plaća i cijena.

"Ovim zakonom samo se ispunjavaju obećanja dana braniteljima tijekom prosvjeda u šatoru u Savskoj" , rekao je Mrsić.
Da je ovaj zakon ispunjavanje obećanja danog braniteljima u šatoru u Savskoj, slaže se i Silvano Hrelja (HSU), koji je također istaknuo da je i "šlag na tortu" za umirovljenike s velikim mirovinama.

"Ovo je šlag na tortu. Nakon što je Vlada poreznom reformom dala povećanje mirovina svima koji imaju mirovine veće od 6000 kuna, sada im daje još jedan poklon, a to je da im se usklađuju mirovine na isti način kao i svima ostalima", rekao je Silvano Hrelja u ime Kluba zastupnika HSU-a i HNS-a.

"Vlada  može sada svim umirovljenicima koji imaju mirovine po posebnim propisima čestitati sretnu Novu godinu, njima 180.000, a svima ostalima, kojih ima 1,05 milijuna, ništa", rekao je Hrelja.

Podsjetio je da oko 40 posto umirovljenika ima mirovine ispod 1516 i 1936 kuna te je istaknuo da bi se novac trebao preusmjeriti u borbu protiv siromaštva. Upozorio je i na moguće kritike Europske komisije takvih zakonskih rješenja. "Nemojte doći sutra kako bi ugodili Europskoj komisiji s pričom o povećanju penalizacije pri odlasku u prijevremenu mirovinu ili o smanjenju mirovina", poručio je Hrelja.

Branko Bačić (HDZ) je istaknuo kako je tu riječ o brizi o braniteljima, to jest, kako je rekao, o onima koji su krvavo zaradili svoje mirovine.

Mladen Karlić (HDZ) je dodao da je cilj zakona ispraviti nepravdu prema braniteljima čije se mirovine nisu usklađivale zadnje dvije godine.

Nenad Stazić (SDP) smatra međutim da hrvatski branitelji od tog zakona neće dobiti ništa, a nije zadovoljan ni što saborski Odbor za ratne veterane jutros nije raspravljao o tom zakonskom prijedlogu jer nije bilo kvoruma budući da na sjednicu nije došao nijedan član HDZ-a.

"Možda im je bilo neugodno jer bi se već tada vidjelo da branitelji neće dobiti ništa. Lagali su braniteljima i - kada bi se jutros saznala istina da su im lagali - odlučili su ne doći na sjednicu", rekao je Stazić.

Smatra da se zakonom ugrožava pozicija umirovljenika koji su 40 godina radili i uplaćivali doprinose te da će profitirati oni s povlaštenim mirovinama.

"Profitirat će nekadašnji članovi Izvršnog vijeća Sabora, djelatnici SFRJ, saborski zastupnici, bivši članovi Vlade", dodao je.
Predsjednik Sabora Božo Petrov iskoristio je Stazićevu opasku o nedolasku na sjednice kako bi prekorio sve zastupnike koji ne dolaze na sjednice Sabora i saborskih odbora.

"Nedostaje veliki dio zastupnika koji nisu na radnome mjestu. Treba zaslužiti svoju plaću", rekao je Petrov u sabornici u kojoj je bilo 20-ak zastupnika.
Sabor sjednicu nastavlja sutra.





Facebook komentari

hr Wed Dec 07 2016 21:22:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .